1

Z A P I S N I K s 21. sjednice Gradskog vijeća Grada Čakovca održane 12. srpnja 2012., u Gradskoj vijećnici u Čakovcu K. Tomislava 15, s početkom u 12.00 sati

Gordan Vrbanec: Kolegice i kolege ja predlažem da počnemo. 12 je sati. Eto ako smo spremni kolegice i kolege otvaram 21. sjednicu Gradskog vijeća. Pozdravljam sve prisutne i zahvaljujem na odazivu. Konstatiram da su sjednici nazočni svi vijećnici, osim gospođe Zlate Zorko, gospodina Đure Bela i gospodina Dragutina Bajsića koji su opravdali svoj izostanak. Također, nedostaju gospodin Blažeka i Trstenjak koji su najavili da će malo zakasniti. Evo gospodin Trstenjak je stigao i nedostaje gospodin Mesarov za kojega nemam informaciju, ali pretpostavljam da ga neće biti zbog mora. Dakle, gospodin Damir Mesarov nedostaje. Na sjednici vijeća sudjeluje gradonačelnik gospodin Branko Šalamon, njegov zamjenik gospodin Vidović. Sjednici prisustvuju i pročelnici upravnih tijela Grada, direktorica gradskog poduzeća Čakre Damira Vresk, predstavnici ili predstavnica Savjeta mladih te predstavnici sredstava javnog informiranja koje lijepo pozdravljam. U sklopu programa javnosti rada Gradskog vijeća, sjednici prisustvuje i troje građana koje također srdačno pozdravljam. Uz poziv ste primili Izvod iz zapisnika sa 20. sjednice Gradskog vijeća, materijale za pojedine točke dnevnog reda, odgovore na vijećnička pitanja i izvješće o 14. Međunarodnom gudačkom natjecanju u siječnju 2013. Nadam se da ste izvod iz zapisnika pročitali i da se slažete s predloženim tekstom. Ima li netko primjedbu na predloženi tekst zapisnika od prošle sjednice? Ukoliko nema onda takav predloženi tekst dajem na usvajanje. Tko je za? Hvala. Ima netko protiv? Nema. Suzdržanih? Nema. Konstatiram da je zapisnik usvojen jednoglasno.

«Za» je glasovalo 20 vijećnika, 0 ih je bilo „protiv“, 0 ih je bilo „suzdržanih“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Izvod iz zapisnika s 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Čakovca, usvojen jednoglasno. Gordan Vrbanec: U sklopu priprema za sjednicu Gradskog vijeća održane su sjednice Odbora za financije i proračun, Odbora za društvene djelatnosti i Odbora za statutarno-pravna pitanja čija su vas mišljenja dočekala na vašim klupama. Na vaše klupe dostavljen vam je i poziv za ovogodišnje Porcijunkolovo, a također vas podsjećam i pozivam da se aktivno uključite u programe Ljeta u gradu Zrinskih čiji nas programi još ovog vikenda očekuju. Za današnju sjednicu predlažem dnevni red koji ste primili uz poziv, uz nadopunu da iza točke 8 slijedi točka 9 i glasi: „Donošenje Odluke o povjeravanju poslova organizacije, skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Općine Strahoninec Gradu Čakovcu“. Ima li još prijedloga i dopuna na ovako predloženi dnevni red. Ukoliko nema onda dajem prvo na glasanje predloženu dopunu. Dakle, tko se slaže da poslije točke 8 slijedi dopuna sa točkom 9 čiji naslov sam pročitao. Tko je za? Hvala. Ima netko protiv? Nema. Suzdržanih? Nema. Konstatiram jednoglasno.

„Za“ je glasovalo 20 vijećnika, 0 ih je bilo „suzdržanih“ i 0 „protiv“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je jednoglasno usvojena dopuna dnevnog reda na način da se iza točke 8. stavlja nova točka 9. koja glasi: „Donošenje Odluke o povjeravanju poslova organizacije, sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Općine Strahoninec, Gradu Čakovcu“. Gordan Vrbanec: Sada dajem na usvajanje kompletni dnevni red od 9 točaka. Tko je za? Hvala. Suzdržanih? Nema. Protiv? Nema? Konstatiram jednoglasno.

„Za“ je glasovalo 20 vijećnika, 0 ih je bilo „suzdržanih“ i 0 „protiv“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je jednoglasno usvojen sljedeći:

2

D N E V N I R E D 1. Donošenje Odluke o osnivanju Lokalne akcijske grupe - LAG 2. Usvajanje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Čakovca do 30. lipnja

2012. 3. Donošenje Odluke o usvajanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Čakovca od 1.

siječnja 2012. do 30. lipnja 2012. 4. Donošenje Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune PUP „Sajmište-II. etapa“ Čakovec 5. Donošenje Odluke o izradi Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja „Martane –

Istok“ u Čakovcu 6. Suglasnost na prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec 7. a) Suglasnost na ekonomske cijene programa u jaslicama Dječjeg vrtića

b) Odluka o izmjeni Odluke o načinu boravka djece s područja Grada Čakovca u predškolskim ustanovama c) Načelna suglasnost na Odluku o utvrđivanju programa u odnosu na vrstu i trajanje za pedagošku godinu 2012/2013.

8. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke o imenovanju ulica u Mačkovcu 9. Donošenje Odluke o povjeravanju poslova organizacije, sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Općine Strahoninec, Gradu Čakovcu“

Gordan Vrbanec: U 12.04 sata otvaram aktualni sat. Konstatiram da do početka Gradskog vijeća nije bilo prijava za aktualni sat, pa izvolite sada u toku sjednice. Gospodine Mikulić izvolite. Vedran Mikulić: Poštovani gradonačelniče, predsjedniče vijeća, dogradonačelniče, dame i gospodo vijećnici. Ništa, postavio bih samo pitanje da li je gradonačelnik u vrijeme nakon zadnje sjednice imao pregovore vezano na bivšu zgradu Centra za socijalnu skrb ono gdje bi trebala ući Carinska uprava. Da li ste imali kakve pregovore, razgovore? Samo da nas informirate što je bilo, što je u tijeku. Hvala lijepa. Branko Šalamon: Ovako, nakon sjednice vijeća upoznali smo predstavnike Carinske uprave sa našim stavom, obavili smo kontakte sa Ministrom financija koji nas je podržao u tome da bilo kakav najam ne bi trebao biti bez naknade. Sutra imamo dogovor konkretno u centru gdje dolaze predstavnici Carine da vidimo o raspravu o tome što bi trebalo uređivati, da dogovorimo način uređenja i da iskažemo interese za brzinu aktivnosti ukoliko dođe. Carina je zainteresirana da uđe u taj prostor i ja vjerujem da ćemo naći zajednički jezik za pronalaženje ispunjenja interesa koliko Grada Čakovca tako i Carinske uprave. Gordan Vrbanec: Eto zahvaljujem. Izvolite. Vedran Mikulić: Što znači drugim riječima da onda, ide se na varijantu da mi uložimo 2.5 milijuna kuna? Branko Šalamon: Ne, ne ide sa na tu varijantu. Mi smo rekli što bi koliko moglo koštati. Od pregovora i završetka pregovora ovisi što ćemo i na koji način raditi s time što ništa ne može ići na teret Grada. Onakav zaključak kakav je vijeće doneslo… U okviru tog zaključka ću se ja ponašati i jasno da meni bi najbolje odgovaralo da mi sve izračunamo po onoj cijeni koju smo imali za najam. Ne znam koliko je tisuća eura i da onda kroz to vidimo da li ćemo to kompenzirati u terenima, da li ćemo kompenzirati sa našom obvezom prema Ministarstvu financija po pitanju plaćanja tog centra i da onda kroz pet godina dobijemo najam, pokriće troškova najma i pokriće troškova ulaganja u objekt. To, takav je bio i zaključak vijeća.

3

Gordan Vrbanec: Eto. Hvala lijepa. Branko Šalamon: Samo da velim ono što je stajalo, stoji i dalje. Želimo zadržati državne institucije u Gradu Čakovcu ali ne na uštrb gradskog proračuna. Gordan Vrbanec: Hvala. izvolite dalje, gospodin Slaviček izvolite. Renato Slaviček: Dobar dan svima. Ja bi imao dva pitanja. Prvo je s obzirom da nismo dobili informaciju u materijalima, doduše nije bila obaveza, ali mislim da je pitanje aktualno vezano uz radove, sanaciju na Dječjem vrtiću Vjeverica. Da li možemo dobiti informacije u kojoj su fazi radovi s obzirom na one naše zaključke i da li je moguće da nova pedagoška godina počne, znači da se radovi do onda završe, do 1.9? I drugo pitanje vezano za Čakom i onu odluku koju smo donosili oko onog natječaja za MBO. Da li je taj natječaj raspisan, u kojoj fazi i da li se nešto po tome zbivalo? Branko Šalamon: Ja se ispričavam nisam čuo… Čakom u vezi sa? Renato Slaviček: Prošli put je bila rasprava o točki dnevnog reda… Onaj natječaj za mehaničko zbrinjavanje otpada. U kojoj je fazi to? Branko Šalamon: Prvo pitanje Dječjeg vrtića. Mi smo si one rokove o kojima smo obavijestili vijeće dali dosta bogato. Dakle, tada smo rekli da bi moglo biti, da bi trebalo najkasnije rok za početak vrtića biti 15.9. Sadašnja stanja analize, ja ih ga nisam dobio u pisanoj formi, ali dati su podaci. IGH je završio nadzor, dao je usmeno, za sada velim nije došlo u pisanoj formi dao je okvire. Betonska ploča je sposobna da drži materijale. Predlažu nam materijale kojima bi to mogli završiti, započeo je pregovarački postupak za završetak. S radovima bi se moglo započeti 23.7 ukoliko sve bude u redu da prođe one zakonske procedure, po pitanju toga. Vjerujem da će se sklopiti ugovor 23. i da će 23. ili 24. početi sanacija. Dobra je situacija da se ne treba sva žbuka otući dolje, smanjen je, smanjena je količina rada na uklanjanju žbuke i na stavljanju u uporabnu vrijednost tako da temeljem toga pretpostavljam da ćemo ispoštovati rokove i da će vrtić biti osposobljen za 1.9.2012. Što se tiče onih Odluka koje smo donesli na vijeću, rade se studije, razgovara se sa potencijalnim ulagačima, natječaj još nije raspisan niti po pitanju zbrinjavanja otpada, niti po pitanju kanalizacijskog sustava za Dravski bazen koji je također u različitim fazama pregovora sa Hrvatskim vodama, sa potencijalnim investitorima i onda kada se sve skupa dođe do toga da dobimo dovoljan broj, dovoljnu količinu informacija i studija utjecaja na okoliš, da, onda ćemo raspisati natječaj. Ja vjerujem da će to biti kraj, ajde bolje reći sredina ili kraj 9 mjeseca, ako se jasno poklope sve one okolnosti. Evo na temelju onoga što je bio raspisan natječaj, samo da vas informiram, došlo je ili razgovara se sa tri nova potencijalna ulagača. Odgovore ćemo jasno dobiti onda kada provedemo natječaj i koji se javi na natječaj. Sad dakle u fazi smo skupljanja informacija i nakon toga ćemo raspisati natječaj i jasno, ja vjerujem izabrati najkvalitetniju ponudu vodeći računa o svemu onome što smo razgovarali, onda kada smo na vijeću donosili takvu odluku. Gordan Vrbanec: Hvala lijepa. Izvolite dalje. Izvolite gospodin Jakopec.

4

Željko Jakopec: Poštovani predstavnici medija, poštovani kolegice i kolege, poštovani gradonačelniče. Lijepi pozdrav. Pitanje za vas, a može odgovoriti i predsjednik Upravnog vijeća vrtića, ako možete govoriti o tome koji su rezultati izvida kriminalističke obrade u dječjem vrtiću. Branko Šalamon: Mogu ja odgovoriti. Rezultati kriminalističke obrade se ne mogu znati, jer se tek rade. Rade se, ne mogu znati. Ja se čudim da tu pitanja idu ili tu odgovori, prošli put ste rekli u smislu poslat ću Uskoku Čakom. Dok će se završit sve ćemo znati. Jasno da će doći izvješće i rad. Znam da je, da će bit pokrenuti postupak, ali koliko će postupak trajati, u kom smjeru će ići ja to u ovom momentu ne mogu znati. Bilo koji kriminalistički postupak se vodi tak da niti oni koji su osumnjičeni, niti oni koji su svjedoci ne znaju u kom pravcu ide i bilo kakvi odgovor na to pitanje bi bilo zadiranje u rad službi koje su u hrvatskoj bez nadzora politike. I to je trodioba vlasti, ne. Gordan Vrbanec: Hvala. Željko Jakopec: Pa samo ispravak jedan. Nisam rekao da ću poslati Uskok. Branko Šalamon: Tak je pisalo u novinama. Željko Jakopec: Jedno je pisalo. Rekle sam da ću napisati prijavu. To su dvije različite stvari. Drugo da li imate informaciju da je utvrđeno ispred državnog odvjetništva postojanje sumnje na počinjenje kaznenih djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju? Branko Šalamon: Ne znam. Željko Jakopec: Ne znate. E vidite, gospodin Bajić je u svojem izvješću državnog odvjetništva koje mora predočiti Hrvatskom Saboru upravo to dao. Pa evo, budem vam.. Budite tak dobri, proslijedil, pa budem dao i novinarima tak da možete pročitati tak da znate kaj se zbiva u vrtiću. Gordan Vrbanec: Dobro, hvala. Dok gospodin Jakopec to podijeli, ima li dalje zainteresiranih za sudjelovanje u aktualno satu? Izvolite dalje. Gospodin Babić izvolite. Kristijan Babić: Dobar dan svima. Evo pitanje gradonačelniku ili možda dogradonačelniku. Na tragu ovih kratkih crtica iz medija vezano na potencijalne investitore koji su iskazali interes za ulaganje na području Grada Čakovca, ako bismo možda mogli dobit malo više informacija? Iz medija, dosta je šturo preneseno, mislim da je riječ bila o stručnom kolegiju na kojem se nešto raspravljalo, pa ako bismo mogli dobit više informacija. Hvala. Branko Šalamon: Pa gledajte. U okviru redovitog rada gradskih službi, u ovom konkretno slučaju Redee i Čakre, Grad Čakovec je posjetilo dva potencijalna investitora. Obišli su i druge lokacije, zainteresirani su za izgradnju proizvodnih pogona u kožarskoj i kemijskoj djelatnosti gdje bi, dakle bila praona za industrijske potrebe. Danas imamo na dnevnom redu izrada, izmjena detaljnog plana Martane istok koje prilagođavamo potrebama tih potencijalnih investitora, oni

5

sakupljaju informacije od dobavljača energenata. Dakle, struja, voda, plin i to. Mi smo na potezu Martane, to je, radi se o prostoru Martane istok koji obuhvaća plan. Uz zaobilaznicu u produžetku između Kavrana i onoga prostora prema Slogi. Tamo je sad potegnuta cesta, radi se i druge stvari koje trebamo u tom prostoru zahvatiti. Očekujemo da se od, između 9 i 12 mjeseca će se ići u prodaju i projektiranje tog prostora za njihove namjene. Oni mole da, stvar ovo je dalje, ali onda poslije da tamo ne moram odgovarati, oni mole da izgrađenost koja je tamo planirana sa 40 %, a moguća je do 60% da u plan unesemo 60% izgrađenost tih lokacija gdje bi oni te pogone smjestili i ja vjerujem da će, pošto su razgovori koji su do sada uslijedili u nekoliko navrata iskazali snažan interes da se u to uđe, tamo je 12 ili više hiljada kvadrata prostora za te potrebe, ja vjerujem da će to biti i realizirano. To znači da bi kroz komunalnu naknadu, kroz komunalni doprinos, kroz cijenu zemljišta i jasno kroz onda poreze na dohodak Grad trajno osigurao značajnije prihode. Koliko to bude ovisi o mnogo faktora da tak kažem, ali izvjesno je da bude, da to će biti stavljeno u funkciju. Gordan Vrbanec: Hvala. Branko Šalamon: Inače silom prilike Zoran je tu više radio i s njima kontaktira, oni su… Zoran reci ti dalje. Zoran Vidović: Evo samo kratko. Radi se tvrtki CVS Boka International i Wolfsdorf koža. U biti s CVS smo održali u biti tri sastanaka. Jedan je sastanak bio jučer i u Međimurskim vodama. Prvenstveno oko ovih tehničkih karakteristika. Znači njih zanimaju kapaciteti priključivanja na vodovodni sustav, na kanalizacioni sustav. Vezano uz Pravilnik o otpadnim vodama koje se distribuiraju na pročistač vode, zanimaju se koji sastav kemikalija mogu koristiti, interesirali su se o eventualnoj buci prilikom proizvodnje. U biti sama proizvodnja kod jedne i druge industrije ne izaziva neku značajniju buku, ali zbog transporta odnosno transportnog prometa pitali su da li smo kontaktirali i građane koji su onom djelu nasuprot radnoj zoni Martane. Uglavnom interes je velik i prvenstveno od tvrtke CVS Boka koji su još jučer bili ovdje, najavili su svoj dolazak idući tjedan, da analiziraju, moraju dostaviti određene certifikate prema Međimurskim vodama. Javila se i tvrtka Wolfsdorf. Također smo popunili onaj njihov upit vezano uz sve te taktičke karakteristike, također očekujemo idući tjedan razgovor sa njima. Ono što mogu reći i ono što mislim da li su ovi razgovori doprinijeli da CVS Boka International se odlučio na ulaganje na ovom području RH, da li će to biti Čakovec, ja se nadam da hoće i vjerujem da ćemo ovu realizaciju tog projekta sigurno završiti uspješno. Mislim da i izvršna vlast Grada Čakovca i sve stručne službe, naravno i poduzeća koja se bave komunalnom djelatnošću će se založiti da ove investitore dovedemo u Grad Čakovec. Branko Šalamon: Još jedna napomena. Sličan pogon je u Bratislavi i otići će jedna grupa ili nekoliko nas će otići tamo i vidjeti kako se to uklapa u prostor naprosto zbog toga da prije svih početaka po prilici može izgledati. Naprosto iz sigurnosti. Po izabiru lokacije Grad Čakovec je odabran zbog toga što je dobro smješten uz komunikacije i što je dobro riješeno, ima odvodnju sa pročistačem takvi kakvi ima. Dakle, nisu bili samo kod nas, bili su u svim industrijskim zonama u Međimurju, bili su u industrijskim zonama i Varaždina i bliže okolice, ali odlučili su se u sadašnjim, po sadašnjem pokazateljima odlučili su se za Čakovec. Gordan Vrbanec: Hvala. Gospodin Varga izvolite. Josip Varga: Evo dozvolite mi da ustanem prilikom ovog pitanja. A ustat ću iz poštovanja prema 10-tero građana Mačkovca, naselja Mačkovec koji su smrtno stradali na državnoj cesti D209 na djelu između Mačkovca i Šenkovca, a koja se imena i prezimena nalaze na ovom spisku. Nije mi

6

namjera posebno postavljati pitanja, jer sam već to učinio u nekoliko navrata. Želim iz ovih zastupničkih, odnosno vijećničkih klupa uputiti apel prema resornom ministarstvu i prema Hrvatskim cestama da konačno dođe do realizacije izgradnje projekta na državnoj cesti prema Murskom Središću, pješačko-biciklističke staze. Kao što je poznato prije 6-7 godina izgrađen je projekt za izgradnju te staze, međutim do sada je učinjeno vrlo malo, gotovo ništa. Ja evo gospodine gradonačelniče, vama ću predati ovaj spisak da vam bude dodatni argument, vjerujem najčvršći argument u razgovorima i dogovorima sa nadležnima jer vjerujem da mnogih na ovom spisku ne bi bilo da je to izgrađeno. Nadalje pozivam sve nadležne da učine sve i vas osobno da se maksimalno angažirate kako ova brojka od 10 ne bi bila veća. Hvala. Branko Šalamon: Sa dužnim pijetetom prema žrtvama, nažalost moram konstatirati da sva naselja, sva naša nastojanja, do sada nisu bila urodila onim plodom kojim smo mi željeli. Promjenom nekih ljudi na određenim mjestima došli smo do toga, to nije nikakva sad politička proskula i naprosto se promijenila situacija u tome da su naši zahtjevi ušli u realizaciju kroz uvrštavanje u program izgradnje Hrvatskih cesta u ovoj godini i započet će se sa izgradnjom pješačko-biciklističke staze. To mi je potvrđeno iz Ministarstva prometa i veza i iz Hrvatskih cesta. Očekujem da prije kraja ljeta sa aktivnostima se započne. Drugi dio koji je također gorući, a vezan je uz iste nadležnosti je sjeverno-istočna zaobilaznica gdje studija utjecaja na okoliš sjeverno-istočne zaobilaznice dosta dugo bila tema za raspravu sa nadležnim institucijama gdje smo mi odmah po završetku južne zaobilaznice zatražili od Hrvatskih cesta da nam daju suglasnost na izradu ili početak izrade dokumentaciju o tome da bi evo u 6 mjeseci uspjeli postići to da je studija gotova, u studiju se vrši uvid. 18. će biti zadnja javna rasprava o tome i nakon toga slijedi sa ostalim aktivnostima tako da sam siguran da će u četverogodišnjem programu Hrvatskih cesta oko ulaganja u državne ceste i taj projekt biti gotov. Ja se nadam da će u roku od 6 mjeseci biti izdana nakon usvajanja studije, da će biti izdana lokacijska dozvola i da će se ući u izvedbene projekte. Nažalost, u dosadašnjoj argumentaciji koju smo također imali, ovo što vi velite nije bilo sluha niti za poginule, niti za naše napore, niti za mogućnost da i Grad Čakovec u tome učestvuje iako je to državna cesta, iako je pješačko-biciklistička staza u gabaritima ceste, iako smo mi napravili kanalizaciju koja bi omogućavala kvalitetnije rješavanje tog pitanja, iako je županija provodila program Betermenta sa pješačko-biciklističkim stazama od Dravskog mosta do Murskog mosta u Murskom Središću. Nažalost, na ovom potezu koji pokriva djelomično Općina Šenkovec, djelomično Grad Čakovec, a djelomično Mursko Središće staza nikako nije mogla doći na red. Evo sada je potvrđeno, predstavnici Hrvatskih cesta i Ministarstva su bili ovdje u Nedelišću prošli tjedan. Ponovno je rečeno da je to u toku i da će se sa radovima započeti i ja vjerujem da će to biti realizirano, jer tako daleko nikad nismo došli u rješavanju toga problema. Gordan Vrbanec: Hvala. ima li još zainteresiranih za sudjelovanje u aktualnom satu? Ako nema onda dozvolite da prije nego zaključim aktualni sat da vam dam još jednu obavijest. Naime, od gospođe Franin sam zamoljen da vas informiram s obzirom da je više puta na aktualnom satu bilo riječi o projektu „Generation next at work“ da je taj projekt uspješno završen. Dakle, opći cilj projekta je smanjiti nezaposlenost mladih ljudi s visokom i višom stručnom spremom zapošljavanjem u lokalnom gospodarstvu. Na tom projektu su radile tri osobe u Gradu Čakovcu, uključeno je 60-tak poduzeća, od toga je u 14 poduzeća zaposleno 25 osoba na određeno vrijeme. Rezultat nakon projekta je da je 11 od tih 25 osoba ostalo na stalnom zaposlenju u tim poduzećima što mislim da je izuzetno vrijedno. Također unutar projekta 4 čakovečke tvrtke su ostvarile neki promet. Dakle, radile su za potrebe projekta pa je i to nekakav doprinos razvoju gospodarstva u Čakovcu. Eto. Ukoliko nema više zainteresiranih za aktualni sat, ja u 12.20… Gospodin Babić izvolite.

7

Kristijan Babić: Evo samo ako može vezano na ove podatke koje ste nam dali. Da li imamo možda podatak koliko je od tih trajno zaposlenih, ako sam dobro shvatio, 11 ih je ostalo. Je možda riječ o nekim od stipendista Grada Čakovca? Gordan Vrbanec: Da, da. I neki drugi. Kristijan Babić: Koliko? Gordan Vrbanec: Nemam taj podatak, ali možemo pripremiti. Kristijan Babić: Možete pripremit? Gordan Vrbanec: Možemo pripremit. Kristijan Babić: Hvala. Gordan Vrbanec: Eto ukoliko nema više zainteresiranih u 12.28 sati zaključujem aktualni sat i time prelazimo na točke dnevnog reda. Točka 1. Donošenje Odluke o osnivanju Lokalne akcijske grupe - LAG Dakle, prva točka je donošenje Odluke o osnivanju lokalne akcijske grupe, skraćeno (LAG). S obzirom da nam je prisutna direktorica Čakre koja predlaže osnivanje ove lokalne akcijske grupe, možda za uvod gospođo Vresk, ako želite možete. Izvolite. Damira Vresk: Dobar dan svima. Ja vas pozdravljam u svoje osobno ime ispred Razvojne agencije Grada Čakovca. Dakle, na području županije pokrenuli smo osnivanje lokalnih akcijskih grupa odnosno LAG-ova, s obzirom da je županija međimurska jedina koja nema osnovan LAG na svojemu području odnosno svojem teritoriju. Zapravo LAG je skraćenica od lokalne akcijske grupe koja bi trebala provoditi tzv. lider politiku odnosno lider pristup koji je inicijativa Europske unije. Počela se razvijati devedesetih godina i dakle to je nešto što Europska unija prakticira pa isto tako i predlaže da se takva politika lider pristup i dakle politika lagova počne razvijati i u Republici Hrvatskoj. Zapravo cilj je da se udruživanjem svih sektora na području, određenom području koje će pokrivati LAG, dakle javnog sektora i ciljnog i gospodarskog sektora. Da se dakle na tome području provodi lokalna razvojna strategija koja će biti donesena od strane aktera na tome području,a LAG će provoditi tu strategiju. U Republici Hrvatskoj trenutno je situacija takva da svaka županija ima osnovanu barem jedan LAG, dok je Međimurska županija jedina koja nema, što bi po teritorijima značilo da je skoro 44% teritorija Republike Hrvatske pokriveno LAG-ovima. 23.5. na sjednici gradonačelnika i načelnika u županiji mi smo pokrenuli tu inicijativu na način da smo dakle prisutne načelnike i gradonačelnike pitali dakle, jednim anketnim listićem dali postoji interes u županiji za osnivanjem LAG-ova. Na tom anketnom listiću dakle bilo je nekoliko pitanja. Od toga da li dakle ima inicijative načelne, zatim pitanja da li ima potrebe za nekakvim daljnjim radionicama i objašnjenjima što su zapravo LAG-ovi i čisto dakle načelno da li je određena

8

jedinica lokalne samouprave zainteresirana. Odgovori su bili takvi da je svaka jedinica lokalne samouprave 100%, dakle rezultati su takvi da su svi načelno zainteresirani za osnivanje LAG-ova. Nakon toga, dakle, odnosno zapravo već prije toga mi smo osnovali radni tim koji radi na osnivanju LAG-ova, u kojem sudjeluju predstavnici Županijske razvojne agencije (Redea-e), predstavnici Gradske razvojne agencije, predstavnici županije, predstavnici savjetodavne poljoprivredne službe, predstavnici privatnih konzultantskih tvrtki, koje, dakle su se sve aktivno uključile u proces osnivanja LAG-ova na području naše županije. Prijedlog radnog tima je bio da se osnuju tri LAG-a, što je bio samo prijedlog i ne mora biti tako, međutim uspjeli smo se dogovoriti, složiti da će zaista ako privedemo posao kraju biti osnovana tri LAG-a na području Međimurske županije, za donje Međimurje, središnje Međimurje i gornje Međimurje. Bitno je to da područje LAG-a mora obuhvaćati područje koje je zemljopisno povezano. Dakle ne može, mora biti povezano bilo kopnom, granice između jedinica lokalne samouprave koje su u LAG-u mora postojati. Županija kao takva ne može biti jedan LAG, ali unutar županije može biti nekoliko LAG-ova. Nekakav evo prijedlog je da barem minimalno bude četiri osnivača u jednome LAG-u. U području donjeg Međimurja tamo se priključila i općina iz susjedne županije Općina Legrad koja će također biti osnivač i član toga LAG-a. LAG se osniva u formi, pravnom obliku udruge. Do sada nije postojao pravni okvir bilo za osnivanje LAG-ova, bilo za natječaj koji slijede. Evo nedavno dakle u NN br. 53 ili 54 konačno je službeno objavljen Pravilnik o provedbi mjere 202 i osnivanju LAG-ova te se na jesen očekuje prvi natječaj. Negdje ne znam, 9., 10. mjesec. I to je zapravo bilo ono što je nas najviše potaklo da pokrenemo inicijativu osnivanja LAG-ova u našoj županiji. Ovaj prvi natječaj koji se očekuje, zapravo lider politika i financiranje LAG-ova i projekata koji dolaze s područja LAG-a financirat će se u okviru operativnog programa IPE i to komponenta pet IPA programa. To je operativni program koji je na snazi za razdoblje od 2007 do 2013. S obzirom da je to tek sad prvi nažalost prvi natječaj koji slijedi iz te mjere 202. prema nekim informacijama koje imamo, međutim one su neslužbene možemo još i slijedeće godine očekivati jedan natječaj, međutim nakon toga slijedi novo operativno razdoblje, dakle novi program od 2014 do 2020., gdje će dakle na snazi biti drugi program i druge mogućnosti financiranja i povlačenje sredstava iz Europske unije. Ja sad ne znam da li ima netko nekakva pitanja, konkretna ili želite da još malo razjasnim. Za uvod je možda dovoljno. Gordan Vrbanec: Eto ja otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Gospodin Pal izvolite. Andrej Pal: Dobar dan svima. Na početku ste rekli da se LAG-ovi služe za povezivanje sektora. Damira Vresk: Predstavnika javnog,civilnog i gospodarskog sektora. Andrej Pal: Rekli ste da će u Međimurju biti LAG-ovi na osnovu nekakvog geografskog određenja. To mi malo nije logično. Damira Vresk: E ovako, da, objasnit ću. Jedno su osnivači LAG-a, a jedno su članovi LAG-a. Osnivači LAG-a mogu biti samo jedinice lokalne samouprave, a članovi mogu biti bilo koja pravna, poslovno sposobna fizička ili pravna osoba. Kad govorim o uključivanju predstavnika civilnog, gospodarsko i javnog sektora govorim s područja LAG-a. Ovdje je otprilike karta kako bi to izgledalo. Evo jedan primjer središnji LAG. Znači s područja središnjeg LAG-a kako je on sada predložen, svi zainteresirani će se uključivati, moći uključiti u rad LAG-a. Civilni sektor, gospodarski sektor i javni sektor. Svaka jedinica lokalne samouprave koja je osnivač LAG-a u skupštinu kao dakle najviše upravljačko tijelo LAG-a dat će svoje predstavnike. Predložili smo da da tri predstavnika. Jedan predstavnik iz gospodarskog sektora, jedan predstavnik iz

9

civilnog sektora i jedan predstavnik iz same jedinice lokalne samouprave dakle njihov zaposlenik. Gordan Vrbanec: Hvala. Ima još zainteresiranih? Branko Šalamon: Samo malo da probam ja pojasnit one tehničke stvari koje je direktorica možda manje rekla. Mi smo se opredijelili, mi smo centralno smješteni u ovaj središnji LAG koji sačinjava 7, 8 jedinica lokalne samouprave sa Gradom Čakovcem. Koji su teritorijalno povezani da se dodiruju s granicama. Ne može biti član LAG-a ako nema fizički kontakt sa cjelinom. U to spadaju Grad Čakovec, Općine Vratišinec, Podturen, Dekanovec, Belica, Mala Subotica, Pribislavec i Domašinec. Dakle, to je centralni dio Međimurja koji se međusobno dodiruje. Pribislavec ne može biti član niti jednoga niti drugoga. Strahoninec je otišao u ovaj gornji dio međimurja, iako najveći dio granice ima sa nama, ali oni su procijenili da im je tamo bolje. Gordan Vrbanec: Hvala. Izvolite dalje. Gospodin Babić. Kristijan Babić: E ovak može, ovoga koje bi bile onda znači evo sad dobili smo informaciju s tehničke strane znači riječ je o određenom okrupnjavanju jedinica lokalne samouprave. I što onda sad sve te uloge se podijele i mi sad dobimo grupu ljudi koji se negdje sastanu i? Damira Vresk: Dakle nakon, evo ono ja možda sad samo velim u kojoj smo fazi sad što se tiče nekakvih aktivnosti. Dakle, nakon što smo prikupili te nekakve načelne informacije o interesu uopće za osnivanje LAG-ova mi smo sa svakim potencijalnim LAG-om održali radionice na koje smo pozvali predstavnike civilnog, gospodarskog, javnog sektora, dakle načelnike, pozvali smo predstavnike Ministarstva poljoprivrede, zato što je Ministarstvo poljoprivrede, dakle pod njim se, pod Ministarstvom poljoprivrede se provodi ovaj program i cijeli IPERT program i dakle osnivanje LAG-ova i raspisivanje natječaja koji su održali predavanje eventualno odgovore na pitanja. Sad ono što slijedi pošto su osnivači jedinica lokalne samouprave, mi sada prikupljamo odnosno svaka jedinica lokalne samouprave na sjednici vijeća trebala bi dobiti suglasnost za osnivanje od strane vijeća. Do sada svi koji su odradili vijeća su i dobili pozitivnu odluku. Nakon toga slijedi, ako dakle budemo imali odluke pozitivne odluke svih vijeća, slijedi dakle proces donošenje osnivačkog akta statuta, koju radnu verziju već imamo i proslijeđen je svim jedinicama. Nakon toga slijede registracija udruge i onda slijedi zapravo najteži posao, to je izrada lokalne razvojne strategije. To je lokalna strategija samo za područje LAG-a, dakle za jedinice lokalne samouprave koje se nalaze u LAG-u i tu će biti dakle razvojna strategija tog područja sa konkretnim projektima koji se žele prijavljivati na eventualne buduće natječaje bilo nacionalnih programa, bilo europskih programa. Ta lokalna strategija mora biti izračena da bi se uopće LAG mogao javiti na natječaj. Nakon toga se objavljuje natječaj i LAG je javlja na natječaj. Svi ovi LAG-ovi koji su do sada bili osnovani moraju u svoje akte uskladiti, bili su osnovani kao udruge, međutim pravilnika do sad nije bilo i vjerojatno će se većina njih javiti na taj natječaj. Zato što ovaj natječaj prvi koji slijedi, je natječaj gdje se mogu dobiti sredstva za sada u ovoj fazi i za financiranje i rad LAG-a. Dakle, za plaće djelatnika, za urede, za režijske troškove, za određene usluge, pravne, knjigovodstvene, računovodstvene usluge, dakle kompletni rad LAG-a kroz jednu godinu se može financirati. Ako LAG od strane tijela koje provodi natječaj bude odabran mora podnijeti godišnji financijski plan i ako taj godišnji financijski plan bude prihvaćen, LAG potpisuje ugovor s IPARD agencijom i godinu dana financira svoje troškove na taj način. Financiraju se 100% svi troškovi, ali u neto iznosu i to na način da svaka tri mjeseca LAG podnosi izvještaj za ono što je u protekla tri mjeseca odrađeno, plaćeno i onda IPARD agencija vraća ta sredstva. Znači, ali neto iznos. Govorim, dakle, plaće bez doprinosa, postoji lista izdataka točno je dakle navedeno što se može financirati i do kojeg iznosa. Evo npr. trošak po jednom

10

zaposleniku je 75 tisuća kuna godišnje koliko se može ostvariti dakle, koliko se može dobiti iz natječaja. Slijedeći natječaji koji se očekuju u nekakvom onom drugom, pogotovo programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine su natječaji na koje će se baš moći prijavljivat i konkretni projekti, ne samo troškovi rada LAG-a, nego i projekti koji su u lokalnoj strategiji navedeni kao nekakvi prioritetni projekti i moći će se dobiti novci i za to. Ono što je danas, ono što bi ja htjela vama reći, reći to da već danas u svim programima Europske unije, u svim natječajima jedno od pitanje uvijek jest da li projekat dolazi s područja LAG-a. Ako dolazi bilo projekt jedinice lokalne samouprave, bilo projekt iz privatnog sektora, dakle nekog d.o.o., tvrtke, obrtnika, ako dolazi iz područja LAG-a mora imati preporuku, dakle pismo i s time dobiva dodatne bodove. Ako ne dolazi iz tog područja, nema dodatnih bodova. Isto tako, ako LAG-a nema, LAG se ne može prijavljivati za natječaj koji će biti izričito namijenjeni samo LAG-ovima, a pojedinačni projekti s područja LAG-a neće dobivati isto tako dodatne bodove na tim budućim već i sad na ovim postojećim programima i nekim budućima. I to je trenutno ta prednost koja jeste. Ja ne mogu reći točno kako će… Gordan Vrbanec: Oprostite. Mislim da ne trebamo ići u projekt. Kristijan Babić: Možda ste otišli malo predaleko, ali mislim da ona suština još uvijek barem meni ostaje ono daleko u magli. Ako čitamo ovaj tekst koji je u prilogu, u radnim materijalima znači riječ je o IPARD programu,. Ako sam ja dobro upoznat riječ je o zapravo sufinanciranju od strane Europske unije, ali za razvoj ruralnih sredina. Damira Vresk: Nemojte eto ruralno shvaćati. Kristijan Babić: Pa dal sad tu postoje kakve imitacije, a obzirom da je Čakovec na neki način, bar ga ja tak doživljavam urbana sredina. Damira Vresk: Gledajte, prema Pravilniku koji je donesen oni su napisali, dakle Pravilnik prema kojem će se provoditi ova mjera 202 za LAG-ove cijelo područje Republike Hrvatske, osim Grada Zagreba je ruralno područje, tako su definirali. Ovo ruralno ne znači jednakost poljoprivreda. Dakle, to treba gledati u širem kontekstu, zato se uključuju i civilni sektor i gospodarski. Gordan Vrbanec: Dobro. Branko Šalamon: Možda, ono što ja mislim je interesantno. LAG-ovi kao oblik organiziranja mogu programe raditi samostalno, iz svojega programa i drugi bitan element je da daju potvrdu ili podršku projektima koje piše netko drugi. Dakle, zašto LAG da? Mi kad radimo ovako, radimo za područje Grada Čakovca. Mnogi projekti se rade za šira područja i dobro ih je spajati u cjelinu jer sredstva koja se dobivaju, dobivaju se i po osnovu širine projekta i po osnovu kompletnosti projekta. Kanalizaciju ne možemo raditi samo na području Čakovca, jer se ona odnosi i na susjedna mjesta. Dakle to je intencija Europske unije da se teritorij povezuje. Zato mi čitav niz poslova radimo sa slovencima, sa mađarima, naprosto zbog toga što Europa to prepoznaje kao širi interes. Damira Vresk: Slovenija je cijela, 90 % područja je pod LAG-ovima.

11

Gordan Vrbanec: Gospodin Pal se javio. Izvolite. Andrej Pal: Gdje su u toj priči onda razvojne agencije? Da li one ostaju, ne ostaju, da li se sad unaša taj...? Damira Vresk: Ostaju. Pa ne unaša se. Razvojne agencije su potporne institucije. One će i dalje pomagati LAG-u u smislu pripreme projekata, znači onaj operativni i tehnički dio. Znači. Andrej Pal: Ne, ne. Onda idemo ukinuti. Ja sam za to da se to poveže. Ali onda idemo ukinuti razvojne agencije, pa idemo. Damira Vresk: Gledajte. Kristijan Babić: Mislim da to nije možda dobro. Andrej Pal: Ma ne znam ja, ali to jedno i drugo… Branko Šalamon: Oprostite ali nije to dupliciranje kapaciteta. Razvojne agencije, službe koje rade, privatni, ovi izrađivači projekata. Oni rade određeni posao. LAG objedinjuje više jedinica radi zajedničkog nastupa na prisutnim na ulasku u traženje sredstava. Nije znak jednakosti LAG razvojna agencija. Gordan Vrbanec: Hvala. izvolite želi još netko? Ukoliko nema zainteresiranih… Stisnite. Prvo se morate javiti, onda stisnuti. Gospodin Babić treba još nešto? Dobro. Ukoliko je bilo dovoljno informacija onda zaključujem. Evo čekam da li ima još zainteresiranih za raspravu. Ukoliko nema zaključujem raspravu. Ovo budete raspravili onda na kavi negdje. Eto zaključujem raspravu i dajem na usvajanje Odluku o osnivanju lokalne akcijske grupe. Tko je za? Hvala. Ima netko protiv? Nema. Suzdržanih? Isto nema. Dobro. Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovalo 20 vijećnika, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o osnivanju Lokalne akcijske grupe - LAG, donesena jednoglasno. Gordan Vrbanec: Gospođo Vresk zahvaljujem na sudjelovanju. Točka 2. Usvajanje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Čakovca do 30. lipnja 2012. Gospođo Vresk predlažem da organizirate jednu kavu poslije vijeća. Ne čuje. Možemo. Možemo nastaviti dalje. Gospođo Vresk niste me čuli. Ja sam predložio da organizirate jednu kavu poslije. Zahvaljujem. Evo prelazimo na drugu točku dnevnog reda. Usvajanje polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna Grada Čakovca do 30. lipnja 2012. godine.

12

Doviđenja. Hvala lijepa. Eto materijale ste dobili uz pozive. Gradonačelnik veli da nema potrebe posebno. Za uvod. Dakle otvaram raspravu, pa ukoliko ima pitanja Gradonačelnik će rado odgovoriti. Izvolite. Gospodin Slaviček. Renato Slaviček: Ja ću kratko, neću dužiti jer mislim da je sve vidljivo i čitko. Jedan zaključak znači ako uspoređujemo prvih 6 mjeseci ove godine sa prošlom godinom. A to se vidi ne u ovom djelu proračuna, nego otraga u obrazloženju… Znači možemo konstatirati da nam prihodi padaju, a troškovi nam rastu. To se vidi u konačnosti iz rezultata. Znači prošlogodišnji manjak od 9 i 600 je narastao preko 11 milijuna. Ako bi htjeli biti zločesti, pa da ako napravimo nekakvu projekciju do kraja godine s ovakvim trendovima koji su bili prvih 6 mjeseci onda taj ovogodišnji minus bi porastao s 2 milijuna na nekakvih 8, pa bude konačni rezultat minus 17. Evo kolega Babić veli 18 i 300 točnije. Naravno da vjerojatno neće biti tako i nadam se da će Gradska uprava i pogotovo gradonačelnik pošto je on ovlašten i zadužen za izvršavanje proračuna ovoga poduzeti nekakve korake, nadam se pravične u smislu pravičnosti, ako je rat, onda je rat za sve, a ne samo da neki dobe nešto, netko malo manje i neko malo više, da netko ko uopće nije bio planiran da dobije i najviše i da taj trend smanji barem na nivo prošlogodišnjeg tj. konkretno da ova godina bude na pozitivnoj nuli, odnosno u onom smjeru koji gradonačelnik nam obećaje da će u svibnju iduće godine doći na stvarnu nulu. Nažalost, prvih 6 mjeseci ga demantira u toj tvrdnji i volio bi stvarno da na jesen vidimo nekakve pozitivne pomake, jer znamo da u biti ćemo idući nekakav presjek financijski vidjeti vjerojatno tamo krajem godine kad budemo nekakav rebalans donosili. Velim ne bi mi bilo drago da taj minus bude još veći. Evo. Gordan Vrbanec: Hvala. Želi li još netko? Evo stigao je gospodin Blažeka. Gospodin Babić izvolite. Kristijan Babić: Hvala. Evo samo bi se nadovezao na izlaganje gospodina Slavičeka. Ne znam koliko su vijećnici imali prilike pogledati ovaj destruktivni dio koji pojašnjava same brojke. Zapelo mi je u oko i možda bi htio predložiti jedan zaključak o kojem bi glasali danas kao Gradsko vijeće. Odnosi se na kredit Ekoma od 15 milijuna kuna za infrastrukturu na stadionu. Kamate koje opterećuju glavnicu, riječ je o dosta velikoj volatilnosti koliko vidim. U prvih 6 mjeseci čak se kretalo prosječno 8,30%, a varira čak od 5,15 do 10,50. Da li postoji mogućnost znači da danas izglasamo zadatak stručnim službama grada na čelu s gradonačelnikom da se tijekom slijedećih nekoliko mjeseci razgovara sa financijskim sektorom i da se vidi mogućnost poboljšanja uvjeta za ovaj kredit, s obzirom da je riječ o glavnici koja istječe tek 31.12.2017.? Kamate su vezane na prinose trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske i za očekivati je da će ti prinosi rasti s obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i činjenicu da će se Vlada morat zaduživat na domaćem tržištu više. To će značiti da će investitori koji će kreditirat državu tražiti više, to znači da će prinosi biti veći, odnosno posljedično i opterećenje za proračun Grada Čakovca s obzirom da će ta kamata onda rasti biti također znatno više. Ja vjerujem da postoji zainteresiranost kod možda nekih drugih banaka, pa da se onda proba razgovarati u tom smjeru i da se vidi da li tu postoje kakve mogućnosti. Hvala. Gordan Vrbanec: Hvala. Izvolite dalje. Gospodin Mikulić izvolite. Vedran Mikulić: Ništa, samo se budem malo nadovezao na kolege. Vidim da potraživanja koja su dospjela su znači 4 milijuna kuna, a obaveze koje su dospjele, govorim o dospjelima samo znači 10 milijuna kuna, onda znači da ovaj minus prekoračenje po računu što smo išli ide na te dospjele obaveze. Pretpostavljam da tih 10 milijuna kuna ide direktno na ovih 10 milijuna kuna obaveza koje su dospjele i da bude onaj scenarij koji nažalost bude izgledan krajem godine da se bude morao dići kredit da se pokrije opet taj minus od 10 milijuna kuna koji se

13

bude plaćao tokom slijedeće godine i da li je netko od dobavljača blokirao možda račun, jer ste tu naveli u jednoj rečenici da zbog otežane dugotrajne likvidnosti proračun Grada Čakovca i moguće blokade poslovnog računa od strane dobavljača Grada Čakovca… To znači da je netko već blokirao ili? Pa bi samo molio informaciju vezano na to jer je u izvješću ta rečenica navedena, ne. Jer, ako idu nekakve blokade, tužbe, onda znamo da još moramo plaćati na to kamate. Evo ja bi toliko samo imao za reći. Hvala. Gordan Vrbanec: Hvala. Želi još netko? Gospodin Slaviček: Renato Slaviček: Evo dodatno na ovo pitanje. Da li znači je ovaj minus od 10 milijuna koji smo izglasali prošle godine, znači da li su sva sredstva angažirana ili je još uvijek je na stand by pa smo uzeli prekoračenje, a koliko znam plaćamo kamatu, a prošlo je mjesec dana ili koliko pa mi malo, tu transakciju malo da nam pojasnite. Gordan Vrbanec: Dobro, hvala. Izvolite dalje. Dobro ukoliko nema u ovoj fazi više pitanja gradonačelnik je brižljivo bilježio vaša pitanja, pa će pokušati… Branko Šalamon: Ja ću zamoliti da ako nešto preskočim da me podsjetite. Ovako. Izjava gospodina Slavičeka da neće biti strašno zločest. Ne znam kad nije bio zločest u raspravi o proračunu, pa me to sad, u kojoj je to fazi sada. Što se tiče usporedbe troškova i rashoda, zaista je teško govoriti da sve može biti uvijek jednako, pravedno. Da svima jednako smanjujemo troškove ili povećavamo prihode, naprosto zbog toga što je različiti oblik trošenja. Neki su direktno proračunski korisnici, neki projekti se ne mogu odraditi sa manjim postotkom, za neke aktivnosti se mogu ne isplatiti sva sredstva pa da se aktivnosti odviju. Dakle, to je pitanje na koji način se vrši izvršenje proračuna. Jasno da u nije uvijek pravica, jer neke troškove naprosto ne možete napraviti manje nego što jest. Ja osobno nisam zadovoljan što je taj trošak veći nego što je bio na kraju godine, nego što je bio u prva četiri mjeseca. Ne da tražim opravdanje za to, nego naprosto je to činjenica. Prošli put smo dosta žućno raspravljali o tome da Grad Čakovec stalno nekakvim malverzacijama ili aktivnostima smanjuje rezultate, pa da nešto prikriva, pa da bi minus trebao biti veći, i tu je gospon Slaviček i ja smo došli u nekakve malo žućnije rasprave, što u svakom slučaju ja ne smatram lošim nego smatram da svatko zastupa određene interese. Ja naprosto moram reći da smo mi sve situacije, sve račune, sve fakture, jer tak se vodi proračun u troškovnoj strani upisali. Mogli smo evo reći nemojte nam fakturirati, pa budemo to poslije. Kako to naprosto nismo činili, samo jedna paralela. Čakom je u postupku sanacije odlagališta fakturirao za oporabilište one aktivnosti koje su na sanaciji, koje radi Tegra gdje oprihodovan, odnosno opterećen gradski proračun sa 3 milijuna i nešto, 3 milijuna i 200, to je proknjiženo kao trošak. Mi za te aktivnosti i one u prošloj godini trebamo dobiti 4 milijuna i 200 tisuća prihoda od Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, što bi da se naplatilo došlo u gradski proračun i bila bi situacija daleko drugačija nego je sada, ali zbog toga što se ajde dosta kralo po različitim institucijama pa i u fondu naprosto su na sve transakcije prema van stavljene blokade i sad se sve provjerava 10 puta. Došlo je između promjene vlasti, znate što se sve događalo, naprosto mi to sve, iako smo zatražili od Fonda nismo dobili. da nismo s jedne strane proknjižili trošak, a s druge strane da smo proknjižili trošak, pa proknjižili i prihod situacija bi bila drugačija. Ja ne velim da je to opravdanje, ali to je činjenica. Drugo, mi smo prošle godine pola poreza vršili, 5,7,8 i 9 mjesec. Ove godine smo tri milijuna vratili i to skoro 90% povrata poreza smo vratili u 5 i 6 mjesecu. 3 milijuna i nešto tisuća kuna smo vratili povrat poreza i jasno da smo to manje imali za oblifel, to nije, to smo prihode ostvarili lani, ove godine smo to vratili. Mi moramo dobiti iz poreznih davanja što su prijavili porezni obveznici uplatu poreza oko milijun i sto tisuća kuna, ali znate kako porezna uprava radi. Vi ovo platite, dok oni plate bumo vam vratili. Dakle nema kompenzacije. To je također imalo

14

utjecaj na ovakvo stanje. Mi smo danas u nekoliko navrata spomenuli određene aktivnosti, to se odnosi na prodaju zemljišta, na početak investicijskog ciklusa koji također nije obuhvaćen onim obujmom koji je, koji se očekivao, ali evo danas usvajao jedan plan koji će na sajmištu moći omogućiti početak gradnje objekata iz kojih Grad očekuje 10 milijuna kuna komunalnog doprinosa. Ja vjerujem da će to biti realizirano. Druga velika investicija o kojoj razgovaramo već dosta dugo, a to je Srednja škola čakovec, gdje je sa velikom sigurnošću mogu sada reći da oni rade intenzivno na osiguranju novca za izgradnju i kupnju zemljišta što je također između 5 i 8 milijuna kuna i naprosto ako se to ne odradi od strane osnivača škole, onda dolazi u pitanje funkcioniranje škole od 1.9 slijedeće godine. Jasno da to predugo traje, međutim tu smo gdje smo, dok morate osigurati ta sredstva iz donacija, ja shvaćam i njihovu situaciju. Zato smo na prošlom vijeću donesli onakvu odluku da se može ići u prodaju uz odgodu plaćanja na godinu dana. Sve to imajući u vidu ovaj rezultat je relativno dobar. U ocjenu do kraja godine, 17 -18.300 je matematički rezultat zbrajanja onoga gdje nije ova sva argumentacija koju sad iznosim nije uključena. Ja sam si zapisao to, vjerojatno će biti zapisano i u zapisniku, pa bi onda na kraju godine ili tamo kada ćemo o tome raspravljati kao rezultatu samo želio da sa svake strane dođe konstatacija. Ako budu rezultati gori jasno da ću ja to priznati da ste bili u pravu. Da li ćete vi priznati da ste u pravu, ako će situacija biti drugačija i onda reći da ste griješili tokom rasprava kada ste dosta oštro to kritizirali, pa ja ću vas sigurno na to podsjetiti, bez obzira kako ćete vi reagirati. Dalje, molim vas. Ne dozvoljavate mi da završim pa da onda vam predsjednik vijeća da riječ. Ili da stanem pa da diskutiramo. Dozvolite mi, recite mi kako mogu raditi. Gordan Vrbanec: Izvolite gradonačelniče. Branko Šalamon: Hvala lijepo. Gospodin Babić prijedlog o kreditu je veoma lijepi. Dobar je, pametan, ali nije uzimao jedan, nekoliko stvari u obzir. Prvo, mi smo kredit dobili na tržištu temeljem natječaja koji teško možemo mijenjati sad uvjete ili mi ili banka. Drugo, mi vodimo računa o tome da kamati budu što niži i uspoređujemo da li su ono kako je na natječaju izglasano dobiveno i odobreno od Ministarstva financija da li se toga držimo. Mi ne možemo sad zatražiti novi natječaj za novu banku s novim uvjetima jer za to nemamo uvjete i ne možemo dobiti kredit za otplatu kredita pa da to prenamijenimo. Mi s bankom možemo pregovarati o tome da kamate budu druge. Ali ako se situacija pogorša, ne znam koliko će banaka biti spremno da daje bolje uvjete, nego što su pokazali ovi, ali nema razloga da o tome ne razmišljamo, ali donositi odluku da gradonačelnika zadužite da to riješi je naprosto nemoguće jer je vijeće doneslo odluku da uzima takav kredit kakav uzima i da ga otplaćuje takvim režimom kako ga otplaćuje. Ako ste gledali ostale kamate, vidite kakve kamate Grad plaća, u obrazloženju proračuna to jasno piše. Tako da vjerujem da o tome se vodi računa jer tu imamo kamate niže, nego što su komercijalne. Gospodin Mikulić je postavio pitanje prekoračenja. U samom tekstu piše moguće blokade. Moguće znači da još nisu bile i da nisu u toku, nego i do njih može doći. Da do blokade ne dođe, ja sam molio ovo vijeće koje je prihvatilo moj stav i moj prijedlog da uzmemo za rezervu mogućnost prekoračenja tekućeg računa kako onda kada nam zaprijeti blokada možemo od reagirati. Dakle nismo blokirani, ima prijetnji, jasno prijetnja je jedan od elemenata prisile da nešto odradimo, ali do blokade nije došlo. Prošli puta je jedan od vaših vijećnika, ja više ne znam koji, rekao da se one boje blokade gradskog proračuna naprosto jer dobavljači više neće stizati, Grad neće s njima raditi, što nije točno. Mi moramo raditi s njima koji na natječaju, kaj su raspisani natječaji dobe posao bez obzira koliko su ljuti ili ne ljuti. To je takav zakon, ali do blokade bi moglo doći zato smo išli na soluciju da uzmemo mogućnost prekoračenja. Mi to nismo angažirali za sada. Ja se nadam da nećemo morati angažirati, ali volim biti siguran da mogu normalno poslovati, da Grad može normalno poslovati i zato sam vas molio, vijeće, vijeće je izglasalo, dobili smo takvu suglasnost, mi s bankom razgovaramo, sredstva nismo angažirali, to nije kredit gdje se plaćaju interkaralne kamate na dobivena sredstva. Dakle, na tome nemamo nikakvih troškova, kada ćemo imati i ako ćemo trebati i koliko ćemo trebati onda ćemo sredstva moći

15

angažirati, da ne bi morali čekati veliki period za sazivanje vijeća radi donošenja odluka ili da ne bi morali voditi nekakve izvanredne ili ne daj Bože telefonske sjednice. Pitanje gospodina Slavičeka oko angažmana. Odgovorio sam, ne nismo angažirali prekoračenje, a razmišljanje o tome da li će to prijeći u kredit u slijedećoj godini ja u ovom momentu ne znam, to je jedno od mogućih rješenja. Ne vjerujem da će do toga doći, ali ak će doći o tome ćemo raspravljati i izabrati najbolje, najbolje rješenje. Da li ćemo u 2013. ući sa nulom, ne znam, Da li se veli pozitivna ili negativna nula? Ili sa pozitivom, ako odradimo 60 % onoga što smo danas ovdje, ili ja ili gospodin Vidović spominjali onda ćemo rebalans ići u na gore sa prihodima i novim investicijskim ulaganjima. U rebalans ćemo ići gore u djelu održavanja cesta, jer kad Ministarstvo prometa, veza i infrastrukture donese odluku o sredstvima koje od ŽUC-a trebamo dobivati, onda ćemo to morati u proračun ugraditi i trošiti jasno kao sredstva Grada, nažalost još do sada nije, nisu sredstva, nisu pravila ponašanja donesena, tako da mi sredstva od ŽUC-a ne možemo ili još nismo ostvarili, ali jasno da ćemo onda to provesti kroz proračun. Evo pokušao sam na sva vaša pitanja odgovoriti s ovim informacijama koje imam i niti jedno pitanje nije bilo upućeno u smislu da proračun takav, 6 mjesečno poslovanje ne bi trebalo prihvatiti pa predlažem da onda pređemo na usvajanje po toj točci dnevnog reda. Gordan Vrbanec: Eto, hvala Gradonačelniku. Gospodin Babić želi nešto dopunsko. Izvolite. Kristijan Babić: Hvala vam na odgovoru, ali jednostavno me niste uvjerili. Evo još, dozvolite mi par rečenica. Koliko je meni poznato, osim 10 zapovjedi ništa drugo nije isklesano u kamenu. Branko Šalamon: Za mene niti 10 zapovijedi nije svetinja. Kristijan Babić: Dobro. Za mene je. Branko Šalamon: Svaka čast. Vidli bumo se… Kristijan Babić: Ja vjerujem, ja vjerujem da mora, s obzirom da neću ugovorima. Pretpostavljam barem iz moje sadašnje prakse da su ugovori predmet nekakvog razgovora, dogovora i da budu dvostrani akt i dvosmjerni. Ja ne vjerujem da ste uspjeli iscrpiti sve svoje pregovaračke moći i svoju pregovaračku poziciju kao Grad Čakovec i da mi sad u ovom trenutku odmah, bez da možda pokrećete bilo kakvu drugu akciju možete sad reći da ne. To je zapisano u kamenu mi to više ne možemo promijeniti. Ja to jednostavno ne vjerujem i ja bi i dalje volio da donesemo zaključak i da se u zaključku glasa, pa možda budem jedini koji bude glasao za takav prijedlog. Hvala. Branko Šalamon: Ali ja vam, ja vam ponovo moram reći… Oprostite. Gordan Vrbanec: Izvolite. Branko Šalamon: Ja vam ponovno moram reći, za promjenu uvjeta postoje dvije strane. Za dobivanje kreditne linije za Grad Čakovec kojim bi zamijenili taj kredit mora proći određenu proceduru i nema kredita za kreditiranje, nego za investicije. Slijedeće, mi sa bankom možemo razgovarati, ali vaše tvrdnje da se pogoršava situacija i da će uvjeti biti loši zbog toga što je opće stanje u državi lošije, ne vidim da bi neka druga banka uskočila u na mogućnost da to bude jeftinije.

16

Mi sa bankom razgovaramo o kamatama. Tada kada smo mi kredit uzimali, za tu namjenu, pod takvim uvjetima to je bila najniža koja je tada bila na tržištu, jer je to bio jedan od uvjeta za kreditiranje. Ne znam da li je bila više banaka, da li su se javili na natječaj, ali tada nije bilo baš previše interesa da se Grad financira ili da se Grad trenutno financira. Ja ne želim da vijeće donese odluku kojom se mene na nešto obavezuje, a ja ne mogu to ispuniti, jer su popisi takvi, jer su uvjeti takvi, a da onda vijeće veli donesli smo odluku, a vi to niste riješili. Ja sam rekao u tom smislu. Za mene je ugovor uvijek predmet rasprave, ali promjene u ugovoru nisu uklesane u kamenu, nego su uklesane na papiru potpisom jedne i druge strane. Dakle, ja vam cijelo vrijeme govorim. Mi o tome razmišljamo i tražimo rješenje, ali ne mogu ja preuzeti obavezu koju će mi vijeće nametnuti da to promijenim prema vašem prijedlogu, a svjestan sam toga, a i vi ste to naveli, da se situacija pogoršava i u pogoršanim okolnostima da dobijemo nešto povoljnije. Gordan Vrbanec: Evo ako mogu, mogu još ja malo pomoći. Dakle, kredit o kojem vi govorite, kredit je koji je Ekomov kredit, a ne gradski kredit. Dakle, gradsko poduzeće Ekom je uzelo taj kredit. Vjerujte mi da uprava, uprava Ekoma, a posebno šefica računovodstva je u neprestanom kontaktu s bankom i traže maksimalno dobre uvjete. Kamate na kredit su do sada u pravilu uvijek išle dolje. Jest da je to bilo za nekakve male postotke, ali u pravilu su išle dole, zato jer se kredit redovno otplaćivao i sve kamate, sve obaveze po kamatama su se redovno otplaćivale. Tu je doista banka išla maksimalno na ruku podižući rejting, kreditni rejting Ekoma i na osnovu toga smanjivala kamatu. I dalje će uprava Ekoma raditi na tome da kamata bude manja. Gradsko vijeće nije u ulozi skupštine gradskog poduzeća, pa onda nema smisla donositi takve zaključke kakve vi predlažete, ali vjerujte mi da uprava Ekoma, velim posebno njihova financijska služba poduzima sve aktivnosti da kamata bude što manja. Mislim da je dovoljno. Izvolite. Kristijan Babić: Pa evo, da zaključim. Znači ispravio bih dva netočna navoda, ako je moguće. Prvi od gospodina gradonačelnika. Prijedlog koji sam ja iznio ne znači da ste vi u obavezi nešto riješiti, nego vas ja pozivam da iscrpite kroz razgovor sve svoje mogućnosti koje imate. A vama gospodine predsjedniče činjenica je da kredit stoji na Ekom, međutim plaća ga gradski proračun. Branko Šalamon: Mi dajemo sredstva Ekomu, Ekom ga plaća. Ja se nisam htio… Kristijan Babić: Sad ste. Ispričavam se. Branko Šalamon: Čekajte malo. Ne znam kaj je tu smiješno gospodin Slaviček. Bumo došli na lijepu raspravu. Gledajte, kredit je uzeo Ekom, ja nisam opće htio o tome raspravljati, o tome segmentu raspravljati što je rekao predsjednik vijeća. Ja smatram da je to naša obaveza. Mi smo preuzeli obavezu i dali garanciju. Ekom ostvaruje dio novaca na tržištu, a najveći dio iz gradskog proračuna da bi normalno mogao funkcionirati upravljajući sportskim objektima. Dakle, nisam se upustio u tu raspravu, ali oprostite vi ste predložili, da dok vijeće donese odluku da ja raspravljam sa bankom o promjeni uvjeta kreditiranja. Ja sam odgovorio o tome da se mene obaveže da to radim. Ja to habito sa svog posla, vodeći računa o izvršenju proračuna radim mnoge stvari koje ne izvještavam niti čak kroz izvješće gradonačelnika o 6 mjesečnom poslovanju, što sve radimo da bi situacija bila bolja, jer smatram da mi je to posao. Ali donijeti odluku da to moram učiniti i da onda vi sami velite da me upozoravate da ništa nisam učinio prema odluci vijeća, jer ja neću doći u tu situaciju. Razumijete? Neću si dati mogućnost da me kritizirate da nešto nisam napravio što je odluka vijeća da bi morao napraviti. Kako mogu napraviti nešto što i vi i ja unaprijed znamo da je tehnički ne izvedivo?

17

Zato volim to. Mi možemo raspravljati o tome da li će kamate bit veće, poslije čega će biti veće ili manje. To mi možemo raspravljati, ali da me vijeće obavezuje na nešto što u ovom momentu znam da ne mogu učiniti, oprostite, a poslije ćete to upotrebljavati kao argument da mi je vijeće doneslo, a vi po tome niste postupili. Mislim ja ne želim biti, ne mogu da na neki način za to moram odgovarati. Samo o tome smo raspravljali. Gordan Vrbanec: Dobro. Hvala lijepa. Gospodin Slaviček izvolite. Renato Slaviček: Ja bi možda malo pomogao. Ovaj prijedlog gospodina Babića bio je u dobroj vjeri, znači nije bio u sferi nekakve dnevne politike i nadmudrivanja. Znači prijedlog je bio da Grad pokuša nešto napraviti. Ako se ne napravi budete rekli obavili smo razgovore, banka je rekla imamo ugovor, potpisali ste ugovor, kamata, to i to. Samo to. Branko Šalamon: Prijedlog nije bio takav. Renato Slaviček: Takav. Branko Šalamon: Niste tako rekli. Možemo poslušati. Renato Slaviček: Ovo kaj sam se ja nasmijal nažalost ponovno ste do sad je sjednica išla kak bi rekli u mirnom tonu, ponovno ste počeli koristiti nekakvu semantiku, loviti nas za točku zarez. Ovo što se tiče Ekoma. Čitam iz odluke koju vi potpisujete..l Otplata glavnice i kamata redovno se putem kapitalnih donacija osiguravaju iz gradskog proračuna. Svima tu nama je jasno, ja se nadam da je svima nama tu 25 jasno, ako nije onda sam vrlo tužan… Taj kredit otplaćujemo mi iz gradskog proračuna. Ono što ste vi rekli da Ekom koristi i ima prihode. On dobiva prihode i troši na redovno poslovanje koje je uredno čisto. Firma dobro posluje. Svima nam je zadovoljstvo koristiti te prostore, bazeni se, ali jedan na jedan, je svima jasno da taj kredit plaćamo mi. Ne budemo se sad upuštali trebaju nam semafori, ne trebaju. Osim semafora sam tražio… Ne semafori. Rasvjeta. Ali činjenica da kredit otplaćujemo mi iz gradskog proračuna. Gordan Vrbanec: Gospodin Slaviček, ali velim vam upravo zbog redovite otplate tih kredita. Dakle i glavnice i kamata, kamata se iz mjeseca u mjesec smanjuje. Velim jest da je to je. Možemo po anuitetima pogledat pa ćete vidjeti. Dakle od dana kad je kredit uzet. Druga stavka zbog čega se kamate smanjuju je to da je Ekom poslovao svih ovih godina pozitivno. I da je Ekom likvidno poduzeće. Dakle, sve to utječe na kamatu prema ugovora o kreditu i vjerujte mi bude li potrebe i mogućnosti da će Ekom sigurno poduzeti sve moguće radnje da se kamata smanji. Uzimanjem novog kredita da bi se ovaj otplatio po možda povoljnijim uvjetima bi moglo iziskivati nove troškove kod uzimanja kredita. Dakle svako novo uzimanje novog kredita, zatvaranje starog kredita iziskuje određene troškove koje svi znamo koliki su. Dakle, kod svake takve transakcije treba voditi računa i o tim troškovima. Ne samo o tome da li ćemo kamatu smanjiti za pola posto ili nećemo. Dakle sve to ulazi, vi ste ekonomista i pretpostavljam da to jako dobro znate. Renato Slaviček: Jako dobro znam. S obzirom da sam pokrenuo taj proces.

18

Gordan Vrbanec: Izvolite dalje. Ako se želite javiti. Ok. Dobro. Izvolite dalje. Ako nema težih pitanja od kredita Ekoma onda zaključujem raspravu i dajem na usvajanje polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna Grada Čakovca. Tko je za? Hvala. Tko je protiv? Dva, četiri, pet. suzdržano? Nema. Konstatiram da je izvješće usvojeno većinom glasova. „Za“ je glasovalo 16 vijećnika, 5 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka donesena, a Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca, usvojen većinom glasova. Točka 3. Donošenje Odluke o usvajanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Čakovca od 1. siječnja 2012. do 30. lipnja 2012. Otvaram raspravu po ovoj točci. Mislim da su materijali dovoljno iscrpni, pa nema potrebe za uvodom. Otvaram raspravu. Gospodin Slaviček. Renato Slaviček: Vidim da nitko neće. S obzirom da sam ja u više navrata imao primjedbe na sadržaje toga izvješća. Evo konačno mogu reći da sam zadovoljan ovakvim čitanjem teksta na 15-tak stranica. Koji se i sadržajno i opsegom može na neki način iščitati i obuhvatiti one aktivnosti koje je gradonačelnik ovoga radio i zahvaljujem da nakon tri ili četiri moje šestomjesečne primjedbe je konačno to urodilo plodom. Jedno pitanje bih samo postavio vezano vidim tu... Detaljno nam objasnite koliko je pošiljaka došlo-otišlo, a s obzirom i ovaj zadnji broj službenog glasnika kojeg smo dobili, pa tamo onim odlukama Gradonačelnika koje mi ne vidimo, jer u biti nema niti u izvješću, a vjerujem da je to i pravo i obaveza gradonačelnika... Vidim da tu i tamo, odnosno u ovom zadnjem broju sam vidio da se ponovno radilo o otpisu nekakvih nenaplativih potraživanja. Uvjeren da su nekakvih 70-tak, 80- tak tisuća kuna. Pa mislim da bi možda negdje u tom izvješću i takve stvari mogle ukupno spomenuti, ujedno bih sad iskoristio priliku da nam se možda pojasni o čemu se radi, s obzirom da nema u službenom glasniku strogo formalno ta odluka i u biti o čemu i o kome se radi. Branko Šalamon: Gledajte. Gordan Vrbanec: Hvala. Branko Šalamon: Nakon, zahvaljujem na dobrim mislima o rezultatu zajedničkih nastojanja da popravimo kvalitetu komunikacije sa odlukama Gradonačelnika. Vjerujem da ćemo s godinama sve više i više i sve bolje i bolje surađivati. Što je mislim i vaš i moj cilj. Pitanje otpisivanja. Prošli put na vijeću smo malo raspravljali o obvezama i pravima. Ja sam globalno rekao neke stavke koje su po nenaplaćenim potraživanjima. Dali smo si zadatak da sve te stavke, stavku po stavku analiziramo što možemo učiniti. Jako puno toga imate u domeni, recimo socijale u stanovima. Gdje ljudi imaju socijalne stanove sa zaštićenom stanarinom koji nemaju sredstva za plaćanje stanarine, nemaju imovinu da bi im na imovinu sjeli, nema mogućnosti da na bilo koji način ta sredstva naplatimo, a ako ih iselimo iz tog stana, onda im moramo osigurati neki novi smještaj. Tak je po zakonu. Po zakonu je s druge strane takva potraživanja starija od 3 godine su, ulaze u sferu zastare. Pa smo za dio tih potraživanja na prijedlog stručne službe, smo donijeli odluke da se to što ne možemo niti otuđiti, niti naplatiti, niti sjesti na imovinu, niti iseliti otpisali. Naprosto jer nikakvih garancija nemamo da bi u bilo kojoj fazi to mogli naplatiti. Pa smo, da je to rezultat toga. Kada završi koji postupak stečaja i dobijemo rješenje najma

19

onda to isto otpišemo. To je dakle drugi izvor ili razlog otpisivanja potraživanja. Možemo točno poimenično navesti, ako to ima potrebe, ali to ajde nekad je to dosta kako bi to rekao osjetljivo pitanje. Da ističem imena osoba kojima smo zbog različitih kategorija socijalne ugroženosti neke stvari otpisali, pa se nikad do sad nisam odlučio na takav način širenja informacija. Iako tim ljudima je već u pravilu svejedno, jer naprosto ne reagiraju. A za sve ostalo smo donesli zaključak da do 9 mjeseca pokušamo kroz prisilnu naplatu nešto učiniti, kroz postupak iseljenja iz stanova ih prisiliti da o tome razmišljaju i u 9 mjesecu ćemo imati bolji pregled toga što možemo učiniti ili ne. Neke od tih potraživanja smo dobili presudu prisilne naplate. Al nemamo niti imovinu niti redovite prihode na koje bi mogli sjesti pa smo potrošili novce, upustili se u postupak, dobili smo papir da imamo pravo, ali to pravo ne možemo ostvariti. Dakle tu je, ali ako netko želi, ja to svaki put govorim dođite i pogledajte u papire, da te papire ne šaljem u javnost. Velim, ljudi će neki biti veoma pogođeni time da je takav pristup. Evo. Pa vas molim, ako postoji tu vaš konkretni razlog da se vidi kome smo šta učinili, dođite pogledati pa se uvjerite, jer zaista ja nemam nikakve potrebe da to krijem, osim ovoga koje sam rekao. Gordan Vrbanec: Hvala lijepo. Gospodin Slaviček, pa gospodin Babić. Renato Slaviček: Moje pitanje nije bilo usmjereno u ovo kaj ste obrazlagali prema socijali. Moje je bilo pitanje usmjereno vezano za zadnji broj službenog glasnika gdje se navodi otpis prema jednom trgovačkom društvu. Nisam siguran glasnik i to, ali se čini mi se da se radi o trgovačkom društvu koje i dalje. Branko Šalamon: Prestalo raditi. Nema, nema, ne funkcionira, brisano je iz registra, nema se od čega uzeti. Renato Slaviček: Dobro. Branko Šalamon: Ne,ne, nije isto. Renato Slaviček: Osim toga činjenica je da i društvo dalje radi vjerojatno, onda radi pod drugim imenom ne, ali moje pitanje u tom smjeru zbog čega smo došli u takvu situaciju, znači ne radi se o tisuću kuna, radi se o nekoliko desetaka tisuća kuna. Da li nismo mogli napraviti nešto prije u konkretnom slučaju, evo velim. Branko Šalamon: Gledajte, dođite, pogledajte dosje, vidite što smo sve poduzimali da bi došli do naplate. Ne, pa gledajte ukupan postupak smo proveli do detalja u želji da to naplatimo. Nismo mogli. Mi nažalost ne možemo raditi ono što u nekakvim privatnim transakcijama ljudi mogu radit frkat ruku ili nekaj takvoga. Fizički bi mogli, ali… Gordan Vrbanec: Dobro, dobro. Malo šale bilo. Branko Šalamon: Ne, ne, nema, zna se koji su uvjeti po kojima mi moramo nešto učiniti. Gordan Vrbanec: Dobro. Poanta je bila u onoj prvoj rečenici gospodina Slavičeka da pohvaljuje izvješće. Gospodin Babić izvolite.

20

Kristijan Babić: Hvala gospodine predsjedniče. Evo na tragu hvale gospodina Slavičeka glede forme izvješća. Tu bi se svakako pridružio, međutim nekoliko komentara ili možda sugestija u svezi sadržaja, pa za budućnost možda dopustite mi… Razgovarali smo o tome i diskutirali da nam fale prihodi u gradskom proračunu. Pa evo možda sugestija da se u sam sadržaj izvješća ja ne znam koliko je to moguće jer vi mi možete reći da ubacite znači aktivnosti koje ste usmjerili, koje ste vi poduzeli ili stručne službe grada u smjeru povećanja prihoda gradskog proračuna. Npr. razgovarali smo u 49 tjednu sa 7 investitora koji su zainteresirani za zonu Martane ili bili, bili smo u Zagrebu 7 puta, u Ministarstvu financija toliko puta, u Ministarstvu gospodarstva toliko puta. Dakle da probamo dobiti znači izvještaj o samim aktivnostima koje su poduzete u smjeru ono taksativno u smjeru povećanja prihoda gradskog proračuna. Hvala. Jer evo čisto samo još da završim, znači u ovoj našoj državi visoko centraliziranoj, nažalost, novac je u Zagrebu pa eto čisto da znamo koliko puta se ide u Zagreb, koliko put se sjedi u Zagrebu, koliko put dežurate, koliko put prespavate, ne mislim na vas osobno, na sve ostale stručne službe grada. Hvala. Branko Šalamon: Evo. 6 mjeseci sam nagovarao kolegicu da kupi stan u Čakovcu, iz Ludbrega je. Kupila je stan u Čakovcu, pošto je žitelj Čakovca ima plaću za 3.500 kn i plaćat će komunalnu naknadu i porez Gradu Čakovcu. Da li sam učinio dovoljno za ovaj mjesec ili nisam. Nemojte mislim, svaka… Ali zaista sam učinio to. Svaka aktivnost se svodi na to da obavljam zadatke, svoje nekakve ideje na koji način da to raditi. sve programe koje radimo, svi, aktivnosti oko prodaje zemljišta, svi razgovori oko investicije, svi razgovori o izmjenama i dopunama planova, sve se to svodi na to da radimo i ja i zamjenik, ali i drugi zaposlenici grada u cilju da ostvarujemo prihode. Uz ovo što se radi redovito, ne znam opomenuti nekoga, da vam velim da recimo u naplati ovoga spomeničke rente svaki dan razgovaram sa deset ljudi koji me mole da se to ukine, da ne vide kako ne moraju pratiti. Tumačim im da ne plate. Da li da to napišem s koliko ljudi sam razgovarao? Teško je tak odgovoriti na sve ono što radim. Nekad i spavam, u pravilu ne na poslu. Normalno je da radim, ali radim i kad idem po gradu, pa ljudima velim morate platiti komunalnu naknadu, da li da to napišem, s koliko sam ljudi razgovarao od Gradske uprave do Centra za kulturu? Da ljudima velim, da vam odgovaram na neka pitanja. Upozoravam ljude da se ne smiju voziti s biciklom po gradu. Da li da pišem koliko put sam rekao platit ćeš kaznu od 20 ili 50 kn ako te uhvatimo. Teško mi je to napisat u izvješću znate, nije mi jasno kako sve napisati ono što se radi. Da svaki put napišem, a to ima knjiga putnih naloga, uvijek se vidi di idem, pa možemo to napisati. Imao sam toliko i toliko putnih naloga, tamo i tamo, zbog toga i toga. Na svakom putnom nalogu imam napisano izvješće sa puta, možemo i to davati u izvješće. Razumijete? Cijeli, čitav rad gradske uprave je na tome da izvršava i prihode i rashode. Ovo što razgovaramo. Razgovaramo sve u cilju da poboljšamo način komunikacije kroz to, ali zaista nije mi jasno na koji način možemo to dati da bi bilo nekako kompletnije. Kada smo donosili odluku o izgradnji POS-a... Onda sam rekao, jedan od razloga je da ljudi u Čakovec dođu stanovati, kako bi plaćali komunalnu naknadu i kako bi postali stanovnici Grada Čakovca i kako bi kao stanovnici Grada Čakovca plaćali porez iz dohotka gradu Čakovcu, ne. Dakle i to je nekakvo nasljeđe. To nisam napisao u izvješću. Gordan Vrbanec: Dobro. Hvala. Gospodin Babić. Branko Šalamon: Gospon Babić nije to kontra ovom vašem prijedlogu. Neka razmišljam i ja na koji način da tu informaciju vama prenesem. Svima. Kristijan Babić: Ako mogu.

21

Gordan Vrbanec: Da, izvolite. Kristijan Babić: Pardon, ja nisam mislio da me sad tak doslovno banalizirate, ali hvala u svakom slučaju. Branko Šalamon: To mi je posel. Gordan Vrbanec: Ukoliko nema zainteresiranih… Aha, ima gospodin Slaviček. Renato Slaviček: Ja sam evo u svim našim prijedlozima je stalno u biti to da znači odapnemo gradsku upravu da nekako bi rekli u redovitom ritmu pokušava poduzimati korake da se ti prihodi to više ostvare. Znači i u naplati što nije došlo. Ja znam da se to radi. Možda velim nekad, ajde vjerojatno nakon sjednice vijeća onda gradonačelnik ili na kolegiju da dodatne ili evo pročelnica tu sjedi pak ovoga… Međutim, vidim da neke stvari ne idu baš ono uvijek takvim redom i onda nas uvijek iznenadi, mene bar osobno, sad otpišemo 100 tisuća kuna ovome, pa ovome 50, pa onome 70, i onda velimo evo otišao je u stečaj, a bez toga da u biti nešto probamo prije poduzeti ili na vrijeme. Moja nekakva ideja je ono kad smo, dugo godina nismo osnivali ovoga upravni odjel za gospodarstvo, pa smo ga imali, pa nažalost nije profunkcionirao u onom smjeru u kojem smo ovoga to mi željeli, ne znam evo kod prve točke dnevnog reda sam htio spomenuti ovo. Sjećate se da smo, da mi imamo onu razvojnu strategiju Grada Čakovca koju smo napravili jednu, pa smo onda nakon par godina išli raditi drugu, pa se niti po prvoj, niti po drugoj nije baš nešto previše poduzeli ili se moglo više naravno da se uvijek može više. Ali mislim da nekad se ide u krajnost, evo sad palo mi je na pamet to informacija koju sam dobio da je Grad Čakovec ne znam tri dana nakon datuma valute poslao na firme opomene preporučenom poštom koje se plati trošak za neplaćanje poreza na tvrtku. Znači, nakon samo tri dana valute. Znači, mislim da se s jedne krajnosti ide u drugu, ne. Evo Lidija klima da ne, a ja tvrdim sigurno da da. Tak da pokušavamo znači da to bude, zato sam ja rekao da bi volio da bude to u nekakvom izvještaju, da se znači kontinuirano probamo upravljati tim financijama, ovoga mislim da prostora ima, i kapaciteta i kadrovskog da se to na neki način posloži, da stvarno, ono da ne vidimo svaka dva, tri mjeseca u novinama, pisali smo ovo, pisali smo ovo, je čovjek je propao, a velim radi, ajde. Znam da su vam ruke djelomično vezane, da ne možete sve i vezane i s obzirom na regulativu u Republici kak ima, ali vjerujem da se neke stvari možda bi mogle ovoga odraditi. Branko Šalamon: Gledajte, po habitusu stvari. Pozicija je pozvanija da razmišlja o tome na koji način bude naplatila prihode, jer od prihoda, od količine novaca s koji se raspolaže može se nešto bolje učiniti od opozicije. U tom smislu. Dakle, ja vas uvjeravam da često puta radimo i više nego što je to uobičajeno da tako velim. Evo ja vam mogu reći, evo tu pogledajte kroz prozor terasa je. Jučer smo je trebali maknuti i čovjek je platio nešto. Sad je pitanje da li da terasu zatvorimo, maknemo mu to jer nije platio 8 hiljada, 10, evo. Jučer je došao da uplati 1500 kuna i moli da ga pričekamo da bude plaćeno. I sad je pitanje da li ga maknuti ili mu dati mogućnost da otplati ii da na neki drugi način urgiramo. Sklopili smo već dva sporazuma. Ne samo sa jednim, sa svima, većinom, mnogima. Dva sporazuma nisu se držali. Zaprijetimo da dođemo s kamionom počnemo tovariti stolice, e onda ode pa plati. Blokirali smo im račune. Onda s druge strane se opet javljaju neki ljudi koji vele, pa čekajte nemojte ljude kažnjavati, nemojte ljude tjerati da idu u stečaj, nema to. I pokušavamo voditi računa o čitavom nizu okolnosti. Cilj nam je osigurati prihode, ali moramo voditi računa da time što mi naplaćujemo jedan određeni postotak primanja, ne možemo ugušiti gospodarstvenike. Teško je sad ovako raspravljati, ne mnogu se svega sjetiti u krajnjem slučaju, ali vam velim da se puno toga poduzima. Dodatno vam molim dajte ak imate ideju, pa nismo mi tak grdi i loši, dobili bute ili

22

kapučino ili kavu o tome kaj se porazgovaramo. Ne, ovako da ispada da se prepucavamo. Svako ima nekakvu svoju ideju kaj se more napraviti. Dignemo cijenu uslugama? Uvijek smo rekli ne. Idemo nešto drukčije naplaćivati. S jedne strane prema građanima se odnosimo, moramo odnositi da ih ne opterećujemo previše, a s druge građani sve više i više očekuju da zbog toga što im opći standard pada. Dakle i tu su nekakve škare koje režu mogućnosti da uvijek odradimo sve po baš strogo po papiru,ne, ali ovo što ste rekli za dostavu, dostava bez preporuke ne vrijedi. Jer ga onda ne možete utužiti. Opomene idu, ne znam da li je zakasnio ili ne, mislim da nije, ali to možemo razjasniti, dalje. Strategiju koju ste spomenuli donesli smo dvije. Ne, donesli smo jednu i njoj smo rekli da ćemo na tri godine revidirati i obnavljati. To smo i učinili. Nažalost manje ljudi se uključilo u izradu nove strategije grada, nego što je bilo prvi put. Ali smo si dali zadatak da svake 3-4 godine revidiramo strategiju radi toga da bi bila što aktualnija, što friškija, ne. Tak da nisu dvije, nego je naprosto to živi proces koji traje. Gordan Vrbanec: Gospodin Slaviček izvolite. Renato Slaviček: Evo jedan kratki komentar na terasu. Ako je čovjek u srijedu platio, pa dođite mu drugu srijedu, ne. Branko Šalamon: Doći ćemo. Renato Slaviček: A mi smo prije bili tamo na kavi i uredno smo platili računa. Tak da. Branko Šalamon: Gledajte, ja ne bi sad rekao da je, koje stranačke predecijencije je on, ne. Dakle nije, po tome ne radimo. Niti bilo što drugo, ali jasno da svi smatraju grad da je zadnji u naplati. Mi želimo da budemo jednaki sa drugima. On neće dobiti robu ak ne plati, a od nas koristi gradske površine, od kojim mi ostvarujemo određene prihode smatramo da i mi moramo biti na redu. Međutim jasno da težina gospodarskog života je veoma otežana. Ja vjerujem da mu je teško. I vjerujem da mu je teško, ali ono što dogovori i što ispoštuje, mislim da bi trebalo biti jednako prema gradu kao i prema svim drugim dobavljačima njegovim. Svima, ne samo njegovim. Mi imamo i sa slastičarima, i sa pekarima, i sa onim na sajmištu, kako se oni zovu kaj na sajmištu prodaju, sa svima je problem, ne. Svi misle da je grad zadnji na redu za nekakvu naplatu. Ali pratimo novine, čitamo novine koji put, pa onda znamo za kojega se piše da dolazi u tešku situaciju onda mu, ga prisilimo da, čak i u krajnjem slučaju sa blokadom da bi podmirili svoje prihode, prihode grada. Gordan Vrbanec: Dobro. Hvala lijepa. Eto ako je to sve zaključujem raspravu i dajem na usvajanje izvješće o radu Gradonačelnika za prvo polugodište ove godine. Tko je za? Hvala. Tko je protiv? Troje. Trojica. Dakle konstatiram većinom glasova. „Za“ je glasovalo 18 vijećnika, 3 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o usvajanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Čakovca od 1. siječnja 2012. do 30. lipnja 2012., donesena većinom glasova.

23

Točka 4. Donošenje Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune PUP „Sajmište-II. etapa“ Čakovec Sajmište druga etapa u Čakovcu. Imamo gospodina Olivera Ilića koji nam može dati uvodno obrazloženje i nadam se grafički prikaz toga. Molim vas mikrofon. Oliver Ilić: Radi se o provedbi da u urbanističkom planu Grada Čakovca koji je donesen još davne 76. godine, koji je prvu izmjenu doživio 98, a prijedlog ove izmjene je jedan manji dio prostora koji je smješten između Barake bivšeg GK Međimurja i s južne strane ovih izgrađenih viših stambenih zgrada. Znači sjeverno od ove ulice Stjepana Radića i između ovih baraka bivšeg GK Međimurja. Branko Šalamon: Istočno je vojarna. Oliver Ilić: Da. U međuvremenu od donošenja ovog Plana, odnosno prve njegove izmjene mijenjali smo Generalni urbanistički plan Grada Čakovca koji je na ovom predmetnom prostoru promijenio namjenu prostora i tu je utvrđena mješovita namjena s time da 30 % površine mora biti namijenjeno stanovanju, a ostatak za poslovne sadržaje. U skladu s tim su ovdje formirane ukupno 9 parcele. Dvije od tih 9 su namijenjene infrastrukturi. Znači trafostanica je ovdje smještena i na ovoj lokaciji. Ove parcele koje su obojane zelenkastom bojom su stambene namjene. Predviđene su znači za izgradnju viših stambenih zgrada. A ove preostale parcele, radi se o dvije parcele. Jednoj manjoj, jednoj većoj, je predviđena za poslovnu namjenu trgovačkog sadržaja. Evo to ako je najkraće moguće rečeno. Ako ima kakvih pitanja izvolite. Gordan Vrbanec: Hvala lijepa za uvod. Mislim da je dovoljno. Otvaram raspravu po ovoj točci. Ukoliko nema zaključujem raspravu i dajem na usvajanje odluku o donošenju drugih izmjena i dopuna PUB Sajmište druga etapa Čakovec. Tko je za? Hvala. ima netko protiv? Nema. Suzdržanih? Nema. Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o donošenju II. Izmjene i dopune PUP „Sajmište-II. etapa“ Čakovec, donesena jednoglasno. Točka 5. Donošenje Odluke o izradi Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja „Martane – Istok“ u Čakovcu O tome je nešto malo već bilo riječi u toku aktualnog sata. Eto samo da vidimo grafički prikaz. Nema grafički prikaz. Dobro, dobro. Dakle nema grafički prikaz. Čuli smo u toku aktualnog sata dakle da je tu zahtjev potencijalnih investitora da se intervenira u prostoru. Materijale ste dobili uz pozive, ima li potrebe tu za dodatnim objašnjenjem, obrazloženjem? Ako nema potrebe za dodatnim obrazloženjem, ako nema pitanja onda zaključujem raspravu i dajem na usvajanje odluku o izradi izmjena i dopuna. Tko je za? Hvala. ima netko protiv? Nema. Suzdržanih? Nema. Eto zahvaljujem se gospodinu Iliću. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o izradi Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja „Martane – Istok“ u Čakovca, donesena jednoglasno.

24

Točka 6. Suglasnost na prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec Eto to je naprosto usklađenje sa zakonskim obvezama. Materijale ste dobili uz pozive. Ima li potrebe za raspravom. ukoliko nema zaključujem raspravu i dajem na usvajanje prijedlog izmjena i dopuna statuta. Tko je za? Hvala. ima netko suzdržani? Nema. Protiv? Nema . Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Suglasnost na prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, dana jednoglasno. Točka 7. a) Suglasnost na ekonomske cijene programa u jaslicama Dječjeg vrtića b) Odluka o izmjeni Odluke o načinu boravka djece s područja Grada Čakovca u predškolskim ustanovama c) Načelna suglasnost na Odluku o utvrđivanju programa u odnosu na vrstu i trajanje za pedagošku godinu 2012/2013. Materijale ste dobili uz pozive, otvaram raspravu po kompletnoj točci 7. dakle a,b i c. Ima li zainteresiranih za raspravu? Gospodin Babić izvolite. Kristijan Babić: Samo pitanje. Konkretno me zanima načelna suglasnost. Što to znači? Gordan Vrbanec: Naprosto je procedura takva, odredba statuta dječjeg vrtića je takva da Gradskom vijeću daje načelnu suglasnost. Kristijan Babić: Al što to znači načelna suglasnost? Ja ne znam kaj to znači. Branko Šalamon: Oni to rade, a ne moraju raditi. da mogu obavljati te nove djelatnosti, a da ne moraju. Dakle nije suglasnost da se može raditi. naprosto tak je, nije načelno u smislu da li se može ili ne može, nego da se može raditi, a ne mora se raditi. Gordan Vrbanec: Upravno vijeće vrtića daje suglasnost, ali oni imaju po statutu da se i Gradsko vijeće mora usuglasiti sa tim načinom suglasnosti. Kristijan Babić: Da li to znači ako netko da načelnu suglasnost da to znači da i nekakve obaveze su onda načelne? Gordan Vrbanec: Tako je. Kristijan Babić: Znači fakultativne?

25

Gordan Vrbanec: Da. Kristijan Babić: Ok. Hvala. Gordan Vrbanec: Tak je sukladno njihovom statutu dječjeg centra, dječjeg vrtića pardon. Izvolite dalje. Ukoliko nema zainteresiranih zaključujem raspravu i dajem na usvajanje kompletnu točku 7. tko je za? Hvala. Ima netko protiv? Suzdržanih? Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da su Suglasnost na ekonomske cijene programa u jaslicama Dječjeg vrtića, Odluka o izmjeni Odluke o načinu boravka djece s područja Grada Čakovca u predškolskim ustanovama i Načelna suglasnost na Odluku o utvrđivanju programa u odnosu na vrstu i trajanje za pedagošku godinu 2012/2013., dani odnosno Odluka je donesena jednoglasno. Točka 8. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke o imenovanju ulica u Mačkovcu Dakle tu je jedna pravna izmjena. Radi se o pravnoj izmjeni već imenovane ulice. Otvaram raspravu po ovoj točci. Ukoliko nema zainteresiranih zaključujem raspravu i dajem na usvajanje odluku o izmjeni odluke o imenovanje ulice u Mačkovcu. Tko je za? Hvala. Ima netko protiv? Suzdržanih? Nema. Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju ulica u Mačkovcu, donesena jednoglasno. Točka 9. Donošenje Odluke o povjeravanju poslova organizacije, sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Općine Strahoninec, Gradu Čakovcu Dakle tu se radi o produženju ugovora već postojećeg. S obzirom da Gradsko vijeće donosi odluku o tome, te je sad predlažemo. Otvaram raspravu po ovoj točci. Ukoliko nema zainteresiranih zaključujem raspravu i dajem na usvajanje. Tko je za? Hvala. Suzdržanih? Protiv? Nema. Konstatiram jednoglasno. „Za“ je glasovao 21 vijećnik, 0 ih je glasovalo „protiv“, 0 su bila „suzdržana“ pa predsjednik Gradskog vijeća konstatira da je Odluka o povjeravanju poslova organizacije, sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada Općine Strahoninec, Gradu Čakovcu, donesena jednoglasno. Gordan Vrbanec: Evo time smo dnevni red priveli kraju. Želim vam svima da se dobro odmorite do jeseni dok se vidimo slijedeći put i još jedanput vas pozivam na programe ljeta u gradu Zrinskih i na programe Porcijunkulova. Hvala i zaključujem sjednicu u 13.46 sati. Eto rekordno!

26

KLASA: 021-05/12-01/135 URBROJ: 2109/2-02-12-9 Čakovec, 12. srpanj 2012.

PROČELNIK PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

mr. sc. Dragica Kemeter, mag. iur. Gordan Vrbanec, ing. el.