SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

SEMINAR

Granice ekonomskog rasta

Tomislav Kovačić

Dino Lorković

Matija Alanović

Zagreb, prosinac, 2012

2

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................... 3

2. Značenje pojmova rast i razvoj ............................................................................ 4

2.1. Ekonomski rast .............................................................................................. 4

2.2. Ekonomski razvoj .......................................................................................... 6

3. Granice ekonomskog rasta .................................................................................. 6

3.1. Rastući broj stanovništva ............................................................................... 6

3.1.1. Smanjenje zemlje .................................................................................... 8

3.1.2. Malthus ................................................................................................... 9

3.2. Onečišćenje okoliša ....................................................................................... 9

3.3. Nedostatak resursa ..................................................................................... 12

3.3.1. Nafta ..................................................................................................... 13

3.3.2. Ostali oblici energije .............................................................................. 13

3.4. Siromaštvo: ravijeni vs. nerazvijeni .............................................................. 13

4. Zaključak ........................................................................................................... 16

Popis literature .......................................................................................................... 17

Popis ilustracija ......................................................................................................... 18

Popis slika ............................................................................................................. 18

Popis grafikona ..................................................................................................... 18

3

1. Uvod

Od postanka čovječanstva do danas svijet se uvelike promijenio. Ljudi su se od samih početaka udruživali, najprije su se formirali u grupe lovaca i grupe sakupljača jestivih biljaka kako bi lakše preživjeli, a potom su se s izumom raznih alata razvile farme i tako dolazimo do prvih civilizacija. Civilizacija je prva faza čovječanstva nakon svih njegovih primitivnih faza pa se tako uz civilizaciju pojavljuju i mnoge „neprimitivne“ stvari kao što su jezik, kultura, običaji, novac, a kasnije i država kao zakonski definirani teritorij prebivališta određenog naroda s definiranom vlašću. Vidljivo je da je čovječanstvo veoma napredovalo kroz povijest, ali što to zapravo znači napredovati? Povlači li napredak sa sobom ikakve negativne posljedice i je li moguće stalno rasti? Kako bi se odgovorilo na ova pitanja potrebno je definirati pojmove kao što su ekonomski rast i razvoj, te dublje analizirati ograničenja i posljedice rasta. Stoga će ovaj seminarski rad biti orijentiran upravo na navedene pojmove kako bi se što bolje dokučile granice ekonomskog rasta.

4

2. Značenje pojmova rast i razvoj

2.1. Ekonomski rast1

Kako bi se zadovoljile stalno rastuće potrebe sve većeg i većeg broja stanovništva društvo je prisiljeno na stalno obnavljanje procesa proizvodnje, u vidu boljih tehnoloških rješenja, i povećanje obujma proizvodnje. Upravo se pod pojmom ekonomskog rasta podrazumijeva stalno povećanje obujma proizvodnje u nekoj zemlji, odnosno povećanje bruto društvenog proizvoda kao osnovnog kvantitativnog pokazatelja ekonomskog rasta.

Uz pretpostavku da se nalazimo u zatvorenoj ekonomiji (izvoz i uvoz su jednaki nuli), potražnju u nekoj zemlji možemo definirati kao:

Z = C + I + G

pri čemu je C osobna potrošnja pojedinaca, I su investicije, a G je državna potrošnja. Proizvodnju, odnosno ponudu označavamo s Y. Y ujedno označava i bruto domaći proizvod ili skraćeno BDP. Ravnoteža na tržištu se događa kada je ponuda jednaka potražnji, a to je onoliko koliko smo uspjeli prodati proizvedenih proizvoda i usluga na tržištu. Ravnotežu možemo zapisati kao:

Y = Z Y = C + I + G

iz čega proizlazi da je BPD jednak zbroju osobe potrošnje, investicija i državne potrošnje.

Ukoliko u analizu uključimo uvoz i izvoz, tj. ukoliko se radi o otvorenoj ekonomiji, BDP-u ćemo još dodati i neto razliku izvoza X i uvoza IM. Tada će jednadžba izgledati:

Y = C + I + G + (X – IM).

Iz navedenog se može zaključiti da će BDP rasti ukoliko dođe do rasta bilo koje od navedenih kategorija uz pretpostavku da kod ostalih kategorija neće doći do pada ili da neće doći do pada većeg od rasta kategorija koje rastu. Tako, na primjer, ukoliko neka zemlja ove godine poveća izvoz u odnosu na prošlu godinu, a sve ostale stavke ostanu nepromijenjene, BDP ove godine će biti veći do BDP-a prošle godine.

S obzirom na činjenicu da je različit broj stanovnika u različitim zemljama, kako bi se međusobno mogao uspoređivati njihov rast kao mjera se uzima BDP po stanovniku, koji se, kao što mu samo ime kaže, dobiva dijeljenjem BDP-a neke zemlje s brojem stanovnika te zemlje. Stoga je kao mjeru rasta neke zemlje najbolje koristi BDP po stanovniku, odnosno BDP per capita.

1 Blanchard, O. (2005.) Makroekonomija: Tržište dobara, prijevod djela Macroeconomics 3rd edition, Zagreb:

Mate

Slika 1: Prikaz BDP-a p.c. za 2009. godinu

Izvor: http://commons.wikimedia.org

Na slici 1 vidimo prikaz BDP-a per capita za gotovo sve zemlje svijeta te možemo uočiti velike razlike u razvijenosti diljem svijeta. Zemlje označene svijetlom i tamnom ljubičastom bojom imaju najviši BDP per capita pa kažemo da su to visoko razvijene zemlje. Tu spadaju SAD, Kanada, zemlje Zapadne Europe, Japan, Australija, itd.. S druge strane zemlje označene crnoj bojom imaju veoma nizak BDP per capita što znači da se radi o nerazvijenim i siromašnim zemljama. Najviše takvih zemalja se nalazi u Africi.

6

Nakon što smo definirali BDP kao glavni pokazatelj ekonomskog rasta, bitno je naglasiti faktore koji utječu na BDP odnosno na proizvodnju. Funkciju proizvodnje možemo zapisati na sljedeći način:

Y = f (K, N, A),

pri čemu je K kapital, N rad, a A je tehnologija. Kapital se definira kao suma strojeva, postrojenja i poslovnih zgrada u gospodarstvu. Rad se odnosi na ljudsku komponentu, tj. ljudski rad. Svaki od navedenih faktora je u pozitivnoj korelaciji s proizvodnjom, drugim riječima povećanjem kapitala, ljudskog rada ili tehnologije povećava se i proizvodnja. Osim navedenih faktora, faktor koji može utjecati na proizvodnju su još i prirodni resursi. Oni mogu, ali ne moraju utjecati na proizvodnju, ovisno o tome iskorištavaju li se ili ne. Tako neka zemlja može imati izvore nafte za koji ne zna da ih ima pa stoga taj prirodni resurs nema utjecaja na proizvodnju.

2.2. Ekonomski razvoj2

Ekonomski razvoj ne uzima u obzir samo kvantitativne pokazatelje već uključuje i kvalitativne pokazatelje kao što su pojava novih grana djelatnosti i novih zanimanja, dostupnost određenih dobara i usluga i slično, što sve zajedno vodi do efikasnijeg zadovoljenja čovjekovih potreba koje nisu samo ekonomske, već mogu biti kulturne, obrazovne, zdravstvene ili neke druge potrebe. Samim time ekonomski razvoj znači bolji životni standard.

3. Granice ekonomskog rasta

Nakon definiranja ekonomskog rasta i razvoja te načina na koji zemlje rastu potrebno je utvrdili postoje li ikakve granice istog rasta ili ekonomije mogu bezgranično i beskrajno rasti. Same promjene u svijetu, na određeni način predlažu granice rasta koje su obrađene u daljnjem tekstu.

3.1. Rastući broj stanovništva

Kako se svjetska ekonomija sve više razvija tako raste i životni standard. Samim time više ljudi ima dostupnu hranu i lijekove, otkrivaju se i novi lijekovi, čovjeku se olakšava život na razne načine, što dovodi do rastućeg broja stanovništva u svijetu.

Grafikon 1: Projekcija broja stanovništva od 1000000. godine b.c. do 2100. godine

Izvor: Population Reference Bureau; and United Nations, World Population Projections to 2100(1998).

2 Diffen (2010.) Economic development vs. economic growth[online] Dostupno na:

http://www.diffen.com/difference/Economic_Development_vs_Economic_Growth [12.12.2012.]

7

Iz grafikona je vidljivo da se broj stanovništva na zemlji nije drastično mijenjao više od milijun godina, prije svega zbog tada neizlječivih bolesti kao što je bila kuga, ali i nemogućnosti masovne proizvodnje hrane. Oko 1800-te godine broj stanovništva počinje ubrzano rasti, a glavni razlog za to je industrijska revolucija3. Drugim riječima funkcija proizvodnje Y je prestala ovisiti uglavnom samo o faktoru ljudskog rada, nego je počela uglavnom ovisiti o faktoru kapitala i tehnologije. Masovna proizvodnja je osigurala uvjet za rast broja stanovništva u svijetu, ali taj rast broja stanovništva nije svugdje u svijetu jednak.

Naime, broj stanovništva u razvijenim zemljama se ne povećava, štoviše, ukoliko ne uključimo imigracije u te iste zemlje, broj stanovnika se smanjuje. Navedena pojava je posljedica obrazovanja stanovništva koje se koristi planiranjem obitelji. U nerazvijenim zemljama to nije slučaj. Nerazvijene zemlje imaju rastući trend broja stanovništva te time postaju još više siromašne uslijed dijeljenja BDP-a na veći broj stanovnika.

Grafikon 2: Odnos ukupnog broja stanovnika u razvijenim i nerazvijenim zemljama

Izvor: http://www.prb.org

Uslijed velikog i stalno rastućeg broja u nerazvijenim zemljama, pogotovo u Afričkim zemljama, dolazi do pojave gladi i siromaštva. Danas je u svijetu oko 1.02 milijarde4 ljudi gladno. Takve ekonomije je teško pokrenuti jer temeljem osnovnog ekonomskog zakona o ponudi i potražnji5 ukoliko je ponuda rada visoka, a potražnja za radom niska, cijena rada će biti niska. Tako te zemlje upadaju u „začarani krug siromaštva“.

3 HR svijet (2010.) Industrijska revolucija [online] Dostupno na:

http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=7835:industrijska-revolucija-1dio&catid=44:znanost&Itemid=154 [13.12.2012.] 4 UN Overpopulation Denial Conference: Exploring the under side of climate change (2009.) [online] Dostupno na:

http://www.laetusinpraesens.org/musings/denial.php [14.12.2012.] 5 Kolaković, M. (2010.) Osnovni elementi ponude i potražnje [online] Dostupno na:

http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/3.%20PONUDA%20I%20POTRA%C5%BDNJA.pdf [14.12.2012.]

8

Slika 2: Začarani krug siromaštva

Izvor: izrada autora prema podacima dostupnim u „Polovina, S. i Medić, Đ. (2002.) Osnove ekonomije: Strategije ekonomskog razvoja, priručnik za studij ekonomije, 15. izdanje, Zagreb:Medinek“

Začarani krug siromaštva se svodi na to da stanovništvo prima niske dohotke, a s obzirom da se osobni dohodak može trošiti na osobnu potrošnju C i štednju S, osobe s niskim dohotkom troše većinu dohotka na osobnu potrošnju. To dovodi do niskih stopa štednje i investicija. Niske stope štednje i investicija vode do niskih stopa porasta (ako uopće dolazi do porasta) produktivnosti. Niske stope produktivnosti znače niski dohodak i tako u krug.

Preveliki broj stanovništva zasigurno koči ekonomski rast te zemlju s velikim brojem stanovništva dovodi u „začarani krug siromaštva“, dok razvijenije zemlje troše svoje viškove bogatstva kako bi pomogle siromašnim zemljama kroz razne donacije i humanitarne pomoći.

Osim što koči ekonomski rast, prevelik broj stanovništva dovodi do, kako je već prethodno navedeno, niske cijene rada. To je posebno privlačno velikim kompanijama koje zatim u takvim zemljama lociraju svoje proizvodne pogone. Nakon nekog vremena kako više kompanije locira svoje proizvodne pogone u istoj nerazvijenoj zemlji potražnja za radom raste, a tako raste i cijena rada. S druge strane, u razvijenim zemljama, odakle su se premjestili proizvodni pogoni, dolazi do nezaposlenosti. Na taj se način i relocira ekonomski rast iz razvijene u nerazvijenu zemlju pa danas imamo slučaj Kine koja raste brže i više od Zapadne Europe. No o tome će biti više govora u idućim poglavljima.

3.1.1. Smanjenje zemlje

Povećanjem broja stanovnika smanjuje se raspoloživa količina zemlje po stanovniku. Globalni hektar po osobi6 predstavlja potrebnu količinu hektara zemlje po osobi kako bi svi mogli preživjeti i održati dosadašnji životni stil odnosno ostati na razini rasta na kojoj se sad nalazimo. Globalni hektar po osobi iznosi 1,8 ha.

6 Cambrige Forecast group (2008.) Ecological bugets: Global Hectar [online] Dostupno na:

http://cambridgeforecast.wordpress.com/2008/06/09/ecological-budgets-global-hectares/ [14.12.2012.]

Niski dohodak/ niski BDP

p.c.

Niska stopa

štednje i investicija

Niska stopa

(porasta) produktiv-

nosti

9

Grafikon 3: Usporedba raspoložive količine ha po stanovniku s globalnim hektarom po stanovniku

Izvor: nastavni materijal prof. dr. sc. Nikole Čavline „Granice ekonomskog rasta“

Prema prikazu na grafikonu 3, Indija, Indonezija, Eritreja i Zambija imaju manje od 1,8 ha zemlje raspoloživo po stanovniku. Kvaliteta života u tim zemljama je daleko niža od kvaliteta života u zemljama koje imaju dosta više ha zemlje raspoloživo po stanovniku. Iz toga se da zaključiti da je porast stanovnika ograničavajući za ekonomski rast jer se smanjuje količina raspoložive zemlje po stanovniku i samim time i životni standard.

3.1.2. Malthus

Thomas Malthus je bio engleski ekonomist iz 18. stoljeća koji je smatrao da će doći do katastrofe zbog stalno rastućeg broja stanovništva. Naime, smatrao je da se broj stanovnika povećava geometrijskom progresijom (1, 2, 4, 16, 32, 64, 128 itd.) dok se proizvodnja hrane povećava aritmetičkom progresijom (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 itd.). Na taj način će ljudi biti osuđeni na glad i siromaštvo ukoliko se broj stanovnika ne regulira. U te načine kontrole spada kontracepcija, planiranje obitelji, ratovi. Ukoliko ga sami ne budemo kontrolirali, kontrolirat će ga priroda prirodnim katastrofama kao što su potresi, poplave, bolesti.7 Malthus nije mogao predvidjeti tehnološki rast koji je doveo do povećanja proizvodnosti pa se njegovo „proročanstvo“ nije ni ostvarilo. S druge strane kako se smanjuje raspoloživa zemlja po stanovniku, pitanje je koliko još broj stanovnika može rasti, a da bude dovoljno hrane za sve.

3.2. Onečišćenje okoliša

Tijekom svoje relativno kratke povijesti, čovjek je ubrzano mijenjao odnos prema prirodi i okolišu. U početku, zbog slabog poznavanja uzroka i posljedica procesa u okolišu koji ga je okruživao, taj odnos je bio pun strahopoštovanja prema prirodi, drugim vrstama i procesima u prirodi koji su utjecali na svakodnevni život ljudi. S vremenom se takav odnos čovjeka prema prirodi i okolišu počeo mijenjati pod utjecajem napretka znanosti i tehnoloških inovacija te društvenih i religijskih promjena koje su uslijedile. Čovjek je prirodu i okoliš sve više počeo shvaćati samo kao neiscrpan izvor resursa za zadovoljavanje svojih stvarnih i sve češće umjetno stvorenih potreba te je počeo sve ubrzanije širiti štetne utjecaje na okoliš i remetiti

7 About.com Geography (2007.) Thomas Malthus on population: Population growth and agricultural production

don't add up [online] Dostupno na: http://geography.about.com/od/populationgeography/a/malthus.htm [15.12.2012.]

10

procese u prirodi koji održavaju uvjete za naš opstanak.8 Dva su glavna uzroka onečišćenja okoliša:

1. nagli rast stanovništva 2. nagli razvoj industrije.

Nagli rast stanovništva onečišćuje okoliš jer je potrebno sve više stambenih objekata što znači manje zelenih površina9, veća je potrošnja i zagađenje pitke vode, manje kisika, a više ugljičnog dioksida i sl.

Nagli razvoj industrije je više vezan uz ekonomski rast. Nekad je prevladavalo pretežito biološko onečišćenje, a danas uglavnom kemijsko i fizičko. Suvremena industrijska proizvodnja, razvijen promet (kopnom,vodom i zrakom) te agrokemijske i agrotehničke metode dovode do univerzalnog i dugotrajnog onečišćenja. Ono je jače izraženo u industrijski razvijenim zemljama, koje proizvode veće količine raznih onečišćivača, ali se u tim zemljama poduzimaju izvjesne (relativno skupe) mjere zaštite. Usprkos tome, suvremeno onečišćenje okoliša po opsegu i trajnosti prelazi lokalne okvire i postaje svjetskim problemom. Globalni i univerzalni oblici onečišćenja vidljivi su u općem onečišćenju naše atmosfere, rijeka, jezera i mora te tla i hrane. Onečišćenje ne poznaje državne granice. Štetne i otrovne tvari rasprostiru se strujanjem zraka, vodotocima i hranidbenim lancima s jednog mjesta na drugo. Takve tvari otpuštene u jednom mjestu nerijetko djeluju štetno daleko od izvorišta onečišćenja. Stoga danas u svim akcijama zaštite okoliša treba djelovati globalno.10

Najbolji primjer onečišćenja kojeg izaziva ubrzan rast je Kina koja je prema podacima iz 2010. godine uzročnik 22%11 od ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova.

Grafikon 4: Emisija stakleničkih plinova po udjelu i godini

Izvor: http://www.unep.org

8 Faber, R. (2010.) Green New Deal i izlazak iz višestruke krize: mogućnosti i ograničenja: Kratki pregled

temeljnih uzroka sadašnje krize. Heinrich Böll Stiftung Hrvatska 9 Ekologija (2012.) Sve više stambenih objekata, a sve manje zelenih površina [online] Dostupno na:

http://www.ekologija.com.hr/sve-vise-stambenih-objekata-a-sve-manje-zelenih-povrsina/ [15.12.2012.] 10

Benac, Č. (2008.) Zaštita okoliša: Uzroci onečišćenja okoliša. Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet 11

Buisiness insider (2012.) Chinese pollution is out of control [online] Dostupno na: http://www.businessinsider.com/chinese-pollution-is-out-of-control-2012-11 [15.12.2012.]

11

Na grafikonu 4 je vidljivo da najveći dio onečišćenja dolazi od proizvodnje i pretvorbe

energije, industrije i transporta. Kina kao država velike proizvodnje ima sve navedene

kategorije jako razvijene što znači da je količina onečišćenja ogromna. Prema

procjenama12, Kina će 2030-te godine proizvoditi zagađenje jednako ukupnom

zagađenju u svijetu danas. Također u Kini se nalazi 20 od 30 najzagađenijih gradova

na svijetu.13

Grafikon 5: Broj preuranjenih smrti zbog zagađenosti zraka u gradovima na milijun

stanovnika

Izvor: http://www.esds.ac.uk

Prema prikazu na grafikonu 5, broj umrlih na milijun stanovnika u svijetu od 2000-te godine do 2030-te će se povećati 2,41 puta, a u Kini čak 3,28 puta.

Logično je zaključiti da veći ekonomski rast dovodi do većeg onečišćenja okoliša. Onečišćenje okoliša sa sobom povlači samo negativne posljedice. To su uništenje biljnih i životinjskih vrsta, klimatske promjene, smanjenja životnog prostora (odlagališta otpada, područja pogođena ekonomskom katastrofom) te razne bolesti.

12

China Mike (2011.) China energy, pollution, environment facts & statistics: Pollution & climate change [online]

Dostupno na: http://www.china-mike.com/facts-about-china/facts-pollution-environment-energy/ [15.12.2012.] 13

China Mike (2011.) China energy, pollution, environment facts & statistics: Pollution & climate change [online]

op.cit. (bilj. 12)

12

Grafikon 6: Porast srednje temperature (°C), razine mora i količine snijega između 1961. i 1990. godine

Izvor: http://klima.hr

Na grafikonu 6 je vidljivo da prosječna temperatura raste iz godine u godinu, isto kao i razina mora dok se količina snijega lagano smanjuje.

U konačnici, možemo zaključiti da onečišćenje okoliša vrlo nepovoljno djeluje na sve ljude jer ne postoji osoba na ovom svijetu koja nije izložena nekoj vrsti zagađenja okoliša. Samim time što povećani ekonomski rast dovodi do onečišćenja okoliša taj rast treba smanjiti jer ćemo u suprotnom uništiti sami sebe. Prema nekim znanstvenicima globalno zatopljenje vodi do ledenog doba, kojim će Zemlja dobiti svojevrsni „restart“ kada više neće moći podnijeti količinu zagađenja.

3.3. Nedostatak resursa

Najvažniji resurs današnjice je energija. Kao što je već rečeno u prethodnim poglavljima, nekada je glavni izvor rasta bio ljudski rad, no on je već odavno zamijenjen kapitalom, tj. strojevima, postrojenjima i opremom. Za pokretanje strojeva je potrebna energija, za transport je potrebna energija, a ponekad je i za rad ljudi potrebna energija osim one koju čovjek sam stvara (npr. električna energija za osvjetljenje u uredima). Energija je nužna i neophodna, ali i sami znamo da nisu svi izvori energije trajni i obnovljivi.

13

3.3.1. Nafta

Za naftu se može reći da je najvažniji resurs današnjice. Danas mnogo toga ovisi o cijeni nafte jer ekonomski rast počiva na dostupnosti jeftine energije. Kada poraste cijena nafte prije svega poraste cijena transporta, poraste i cijena proizvodnje, finalno porastu cijene proizvoda dok plaće ostaju iste. Ljudi sada mogu manje toga kupiti pa jedan dio štednje preusmjeravaju u osobnu potrošnju. Ako se smanjuje štednja, smanjuje se stopa produktivnosti, ako se smanji stopa produktivnosti opet se smanjuje dohodak. S druge strane, ljudi koji nemaju štednju koju mogu preusmjeriti u osobnu potrošnju smanjuju osobnu potrošnju pa tako direktno djeluju na sastavnicu BDP-a, odnosno na proizvodnju. Manja proizvodnja znači manje potrebne radne snage, odnosno veću nezaposlenost, a veća nezaposlenost ponovno utječe na potrošnju i štednju. Vidljivo je da su sve komponente povezane, a sve je počelo povećanjem cijene nafte. Logično je za zaključiti da je visoka cijena nafte ograničavajuća za ekonomski rast.

Grafikon 7: Cijena nafte do 1860. godine do 2010.

Izvor: http://www.evsroll.com

Cijena nafte je u razdoblju od 1860-te godine do 1970-tih bila relativno stabilna. Nakon toga počinju oscilacije cijene te ubrzani rast nakon 2000-te godine. Upravo je cijena nafte izazvala ekonomsku krizu 1970-te, a trenutnoj svjetskoj krizi ne doprinosi na pozitivan način. Vrlo je jasno da će cijena nafte ostati visoka uslijed njene oskudnosti. Stoga je za daljnji ekonomski rast potrebno čim prije pronaći alternativu.

3.3.2. Ostali oblici energije

S obzirom da se najviše nafte troši na transportna sredstva potrebno je pronaći prihvatljivu alternativu. Danas postoje mnoge alternative, ali sve imaju svoja ograničenja. Prije svega nisu dovoljno jeftine, uglavnom se radi o skupoj ugradnji, ili se s takvim vozilima ne može prijeći velik broj kilometara bez punjenja.

3.4. Siromaštvo: ravijeni vs. nerazvijeni

Već je u prethodnim poglavljima ponešto rečeno o razlikama između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Nerazvijene zemlje uglavnom imaju veliki broj stanovnika što bi značilo da je velik dio stanovništva nezaposlen i da će pristati raditi za nisku plaću. Poznat je trend seljenja proizvodnje na istok. Samim time je Kina postala svjetska

14

velesila čiji rast BDP-a nije zaustavila ni sadašnja ekonomska kriza, već ga je samo usporila, dok je s druge strane „razvijeni svijet“ u krizi. Zašto se tako nešto događa je vrlo lako za objasniti. Kompanije žele čim više smanjiti troškove proizvodnje, a proizvode prodavati po čim višim cijenama. Zato se okreću zemljama s nižim životnim standardom. Te zemlje na taj način počinju ubrzano rasti dok se stope rasta u razvijenim zemljama smanjuju. Nakon što se nerazvijena zemlja razvila cijene rada postaju previsoke te se proizvodnja seli dalje. No što će se dogoditi kada cijene rada u svim zemljama postanu prevelike? Hoće li doći do toga da će današnji razvijeni svijet postati nerazvijen?

Grafikon 8: Stope rasta BDP-a Kine, Indije, SAD-a, EU i svijeta

Izvor: http://www.thkunz.com

Trendovi za sada pokazuju kontinuirani rast do jučer nerazvijenih ekonomija. Prema tome je nemoguće da sve zemlje svijeta rastu, već je rast ograničen, tj. neke zemlje rastu nauštrb drugih zemalja.

Grafikon 9: Poredak BDP-a navedenih zemalja za razdoblje 1950.-2050.

Izvor: http://topforeignstocks.com

15

Prema procjeni Svjetske banke s grafikona 9, vrlo je vjerojatno da će se promijeniti poredak svjetskih velesila. To potvrđuje da je ekonomski rast ograničen, dok neke zemlje postaju bogatije druge postaju siromašnije. Ipak, ima zemalja koje su oduvijek bile siromašne pa su takve i danas. To se uglavnom odnosi na Afričke zemlje.

Grafikon 10: Postotak ljudi koji živi od manje od 1,25$ dnevno

Izvor: http://www.worldbank.org

Vidljivo prema podacima na grafikonu 10, bliže 50% populacije u Africi podno Sahare živi od manje od 1,25 američkih dolara po danu. To je indikator visokog siromaštva. Naime, UNDP je procijenio14 kako bi dodatni godišnji trošak kojim bi se riješili neki od globalnih gorućih socijalnih problema u zemljama u razvoju bili: osnovna edukacija za sve: 6 milijardi američkih dolara, čista voda: 9 milijardi američkih dolara, reprodukcijsko zdravlje za sve žene: 12 milijardi američkih dolara, osnovno zdravstvo i prehrana za sve: 13 milijardi američkih dolara. Što čini ukupno godišnji trošak od 40 milijardi američkih dolara. To čini otprilike 2,5% troškova na naoružavanje 2007. godine ili 4% bogatstva 200 najbogatijih ljudi na svijetu, ili 10% koliko se potroši na lijekove u razvijenom svijetu, ili 50% onoga što se potroši na alkohol u Europi, ili koliko na zabavu potroše poslovni ljudi u Japanu.

Iako ekonomski rast donosi mnoga dobra zemlji koja raste, on ništa ne znači ostatku siromašnog svijeta, može značiti samo iskorištavanje njihove radne snage ili prirodnih resursa. Kao takav, ekonomski rast je ograničen jer ne mogu svi dijelovi svijeta rasti.

14

Glas mladih (2012.) Razmišljanje o pomoći drugima [online] Dostupno na: http://www.docstoc.com/docs/116280637/Razmi%C5%A1ljanje-o-pomo%C4%87i-drugima [16.12.2012.]

16

4. Zaključak

Ekonomski rast se povezuje s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika. Povećanjem BDP-a po stanovniku uglavnom dolazi do viših dohodaka, a s time i do drugih stvari koje dovode do većeg životnog standarda. Povećanje životnog standarda se uglavnom povezuje s ekonomskim razvojem. Jasno je da se ljudsko društvo kroz povijest veoma razvilo i povećalo životni standard. Ipak, zadnjih godina se čini kao da se rast jako usporava. To je zbog toga što postoje mnoge granice ekonomskog rasta. U ovom seminarskom radu su obrađene najvažnije, a to su stalno rastući broj stanovništva, onečišćenje okoliša, nedostatak resursa i razlike razvijenih i nerazvijenih, odnosno siromaštvo. Navedene granice koče ekonomski rast i postavlja se pitanje može li svijet ekonomski stalno rasti ili mora postojati točka maksimuma. Kada sumiramo sve do sada rečeno moglo bi se zaključiti da treba pronaći nove načine rasta, prije svega zbog velikog broja stanovništva od kojeg je oko 1,02 milijarda ljudi gladno. Nakon toga zbog velikog onečišćenja okoliša, iscrpljivanja zemlje i njenih resursa među kojima je i nafta. Nafta više ne može pružiti jeftinu energiju koja je prijeko potrebna za rast stoga se potrebno preusmjeriti na jeftinije izvore energije. U konačnici, rast određenih zemlja je uzrokovao velike razlike razvijenih i nerazvijenih zemalja, s obzirom da se statusi razvijenih odnosno nerazvijenih trenutno mijenjaju ispada da rast počiva na iskorištavanju „slabije“ zemlje da bi mogla rasti „jača“. Takav obrazac rasta nije održiv i potrebno je pronaći alternativu.

17

Popis literature

I. Blanchard, O. (2005.) Makroekonomija, prijevod djela Macroeconomics 3rd edition, Zagreb: Mate

II. Polovina, S. i Medić, Đ. (2002.) Osnove ekonomije, priručnik za studij ekonomije, 15. izdanje, Zagreb:Medinek

III. nastavni materijal prof. dr. sc. Nikole Čavline „Granice ekonomskog rasta“ IV. nastavni materijal prof. dr. sc. Igora Matutinovića „Ekonomski rast i razvoj“ V. Matutinović, I., (2000.) Održivi razvitak hrvatskoga gospodarstva u uvjetima

globalizacije, Ekonomski pregled, 51, (11-12) 1194-1209 VI. Faber, R. (2010.) Green New Deal i izlazak iz višestruke krize: mogućnosti i

ograničenja: Kratki pregled temeljnih uzroka sadašnje krize. Heinrich Böll Stiftung Hrvatska

VII. Benac, Č. (2008.) Zaštita okoliša: Uzroci onečišćenja okoliša. Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet

VIII. http://commons.wikimedia.org IX. http://www.diffen.com X. http://www.prb.org

XI. http://www.hrsvijet.net XII. http://www.laetusinpraesens.org

XIII. http://cambridgeforecast.wordpress.com XIV. http://geography.about.com XV. http://www.unep.org

XVI. http://www.ekologija.com.hr XVII. http://www.businessinsider.com

XVIII. http://www.esds.ac.uk XIX. http://www.china-mike.com XX. http://klima.hr

XXI. http://www.evsroll.com XXII. http://www.thkunz.com

XXIII. http://topforeignstocks.com XXIV. http://www.clubofrome.org XXV. http://www.worldbank.org

18

Popis ilustracija

Popis slika

Slika Broj stranice

I. Prikaz BDP-a p.c. za 2009. godinu 5. II. Začarani krug siromaštva 8.

Popis grafikona

Grafikon Broj stranice

I. Projekcija broja stanovništva od 1000000. godine b.c. 6. do 2100. godine

II. Odnos ukupnog broja stanovnika u razvijenim i 7. nerazvijenim zemljama

III. Usporedba raspoložive količine ha po stanovniku s 9. globalnim hektarom po stanovniku

IV. Emisija stakleničkih plinova po udjelu i godini 10. V. Broj preuranjenih smrti zbog zagađenosti zraka u 11.

gradovima na milijun stanovnika

VI. Porast srednje temperature (°C), razine mora i količine 12. snijega između 1961. i 1990. godine

VII. Cijena nafte do 1860. godine do 2010. 13. VIII. Stope rasta BDP-a Kine, Indije, SAD-a, EU i svijeta 14.

IX. Poredak BDP-a navedenih zemalja za razdoblje 1950.-2050. 14. X. Postotak ljudi koji živi od manje od 1,25$ dnevno 15.