green garden 76

7/27/2019 Green Garden 76

1/32

G r e e n G a r d e n b r o j 7 6 r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 1 . g o d i n a X I c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Jesenje lukovice

Ozimi enjak

Jesenja zatita masline

aicom do zdravlja

Pelinjak u listopadu


2/32


3/32

I u ovom broju glasila donosimo mnotvo novosti i obavijesti:Obavijest za sve nae lanove Kluba:Najavljene NOVE MAGNETNE KARTICE koje zamjenjuju dosadanje lanske iskaznice su spremne i svi lanoviKluba Green Garden mogu doi u nae Agrocentre u Mostaru i irokom Brijegu i preuzeti svoje nove LANSKEMAGNETNE KARTICE.

Obavijest za sve nae kupce: Otvara se novi Agrocentar Sjemenarne AGROCENTAR U GRUDAMA!!!!!Novi Agrocentar od ove jeseni i u Grudama, kako bi Vam bili jo blie te kako bi i Agrocentar Grude postao mjestookupljanja poljoprivrednih proizvoaa, hobista i strunjaka iz oblasti poljoprivrede kao i prethodna dva (uMostaru i irokom Brijegu). Bez obzira da li ste hobist koji uiva provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okunici, ilise bavite pelarstvom, ili ste profesionalni proizvoa povra, krumpira ili vina, ili moda imate kunog ljubimca,u Agrocentru Grude ete pronai sve to vam je potrebno, a i vie od toga. Ali to nije sve sve nae kupce oekujepoklon dobrodolice u novom Agrocentru u Grudama. Otvaranje je predvieno za 01. 10. 2011.

POSJETITE NAS!!!Sjemenarna d.o.o.Podrunica - Agrocentar GrudeHrvatskih branitelja 46(u sklopu Bilo Trade d.o.o.)88340 GrudeTel.: 039 661 255Fax: 039 661 254

Kako postati lan Kluba Green Garden i koristit razne pogodnosti kao njegovlan: Jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostaviteprema uputama koje ete pronai u pristupnici.Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25KM, a lanstvo u klubuVam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. SvaVaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na

e-mail: [email protected]

3

B R O J 7 6 R U J A N / L I S T O P A D 2 0 1 1 .

Urednikova rije

Jesen u znaku lukovica .........................................................................4

Mauhice ljepotice jeseni .....................................................................6

Blitva - omiljeno lisnato povre ...........................................................7

Ozimi enjak ..........................................................................................8

Brokula-atraktivna iljekovitakupusnjaa ..........................9

Luk - idealan za jesensku sadnju ..................................................... 10

Fruttorto bio .............................................................................................11

Lea - najkvalitetnija mahunarka ....................................................12Tut korovska biljka ili povrtnica ..................................................13

Jam ljekovitost i uzgoj .......................................................................14

Crni ribiz - voe za deserte..................................................................15

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 8822 0 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Josip Brkljaa, Nino Rotim, Matea Pehar,Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.

Lektor:Blanka Kraljevi, prof.

Fotografja na naslovnici:Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i porta broj:05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopisGreen Garden osloboen je plaanja poreza na prom

Jesenska obrada tla u vonjacima ................................................... 16

Izbor podloge za trenju .........................................................................18

Opojni miris dunja...................................................................................19

Pitanja i odgovori ....................................................................................20

Jesenja zatita masline od paunova oka ........................................22

Berba plodova aktinidije ....................................................................23

aicom do zdravlja .............................................................................24

Kukuruzni moljac sve ee napada povre i cvijee .................25Pelinjak u listopadu ...........................................................................26

Oprez kod prihranjivanja pela ....................................................... 27

Zanimljivosti ..........................................................................................30Sadr

aj

Editors wordNakon toplog i sunog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima,

vonjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, poetkom jese-ni u vinogradima poinje berba groa, u vonjacima berba jabuka,kruaka i drugih vonih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnotvo zanimljivih priloga koji obrauju tematiku vezanu

za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje epoetkom proljea pokazati svu rasko boja i mirisa. Koje lukoviceodabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombi-naciju lukoviastog cvijea proitajte u lanku posveenom ovimcvjetnim vrstama. Za ljubitelje povra pripremili smo nekolikozanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o lei, brokuli, lukui ozimom enjaku. Ni voari nisu ostali uskraeni za svoj dio stra-nica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati vie o jesenjojobradi tla u vonjacima, podlogama za trenju ali i puno vie toga.Stranice posveene pelarstvu takoer donose aktualnosti kojeprovode pelari u svojim pelinjacima poetkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga to moete pronai u ovom broju naegali i vaeg glasila. Stoga vam preporuujemo da detaljno proitate

sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obilujemnotvom korisnih i zanimljivih priloga.

Urednitvo

Ater a hot and dry summer during which all activities in gar-dens, orchards and vineyards were temporarily stopped, beginningo autumn is time when vintage, harvest o apples, pears and otherruits begin, and in gardens it is time to sow and plant dierent ve-getable crops.

So, according to calendar period o a year, this issue o GreenGarden brings you many interesting articles about autumn sea-

son in garden. By all means, autumn is the right time or plantingower bulbs that will show all their richness o colour and smellin the beginning o spring. Which ower bulbs to choose or plan-ting, how to plant and how to make combination o ower bulbs?Te answers to these questions you can nd in article dedicated tothis topic. Tere is also a lot o interesting articles about vegetablecrops like articles about lentil, broccoli, onion and winter garlic.Fruit growers will also nd interesting inormation about autumntillage in orchards, cherry rootstocks and much more. Pages dedi-cated to bee keepers also provide you insight in activities in apiariesin autumn.

And this is only a part o everything that you can nd in this issueo our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that

you read careully all articles in this autumn issue o Green Gardenand enrich your knowledge with lots o new comprehensions.

Editors ofce


4/32

Jesen u znaku lukovicaStara je narodna izreka da je vrt ogledalo kue. Ukoliko ve u rano proljee elite imati predivan vrtprepun cvijea razliitih boja, pravo je vrijeme za sadnju jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijea se sadi u

jesen zato to im je potrebno razdoblje prilagoavanja na niske temperature. Optimalan rok za jesenjusadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada.

Od lukovica otpornih nazimske uvjete spomenutemo najrairenije: Tulipan,

Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muscari,Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk.

Prije sadnje lukovica potrebnoje pripremiti tlo za sadnju. Najop-

timalnije tlo za sadnju je plodno,rastresito tlo, mrviaste strukture,tj. pjeskovita ilovaa bogata hu-musom. Gnojidbu tla je poeljnoobaviti goveim stajnjakom ili pakmineralnim gnojivima, a tijekomvegetacije prihranjivati mineral-nim gnojivima. Lukovice pozitivnoreagiraju na gnojidbu putem mal-iranja organskim materijama.

Najoptimalniji termin za jesenjusadnju lukovica je od sredine ruj-na pa do kraja listopada. Sadnja seobavlja u pripremljeno tlo na dubi-nu dva puta veu od irine lukovice.Krupnije lukovice sade se dublje sairim razmakom, a sitnije plie sakraim razmakom. U laka pjesko-vita tla se po pravilu sadi dublje, au teka glinovita tla plie. Razmaksadnje izmeu lukovica odgovaradubini sadnje. Nakon sadnje luko-vice se obavezno moraju zaliti vo-dom. Zalijevanje tijekom vegetacijeobavlja se rjee, ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najrairenija vrsta lu-

koviastog cvijea i do sada je opi-sano vie tisua sorti. Imaju irokinterval cvjetanja, ovisno o vrsti,od prosinca do svibnja. Optimalnareakcija tla za tulipane je pH 6,0 -7,5. Tulipani se razmnoavaju ge-

nerativno iz sjemena i vegetativnodijeljenjem lukovica. Generativno

razmnoavanje obavlja se samo ulaboratorijima, dok je vegetativnoustaljeno u praksi. Bitno je napo-menuti da tlo oko lukovice trebakontinuirano biti vlano, da ne bidolo do pucanja ljuske lukovice.

Tulipani su najveu primjenupronali u proizvodnji rezanog cvi-jea, ali se sade i za dekoraciju vr-tova, parkova i balkona.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potjee iz podruja oko Sredo-

zemnog mora i Male Azije, ali senajvie udomaio u Nizozemskoj.Najee se sadi u vrtovima i oku-nicama za dekoraciju okolia, moese kombinirati s drugim cvijeem ilipak samostalno jer je cvijet biljkeizraajnih dekorativnih boja. Cvje-ta od prosinca do travnja, ovisno odsorte. Ima viegodinju lukovicukoja moe preivjeti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabo

se regenerira, te ukoliko je znaaj-nije oteen dolazi do propadanja

J B, .

U Sjemenarna Agrocentrimau Mostaru, irokom Brijegu iGrudama u prodaji se nalazi ve-liki izbor lukovica razliitih vrstanamijenjenih jesenskoj sadnji.

Gredica s tulipanima

4



5/32

biljke. Prilikom odabira lukoviceza sadnju bitno je voditi rauna daona bude jedra i kompaktna, tj. dabude zdrava.

NARCIS (Narcissus sp.)Narcis je biljka izrazito lijepih

dekorativnih cvjetova i opojnogmirisa, sadri alkaloide po emuje dobila i ime. Rairena je na viekontinenata, emu je doprinijela

njezina sortna prilagodljivost narazliite klimatske uvjete, od trop-skih do planinskih. Selekcijski seveoma dobro kriaju pa je selek-cionirano preko 10.000 razliitihsorti. Cvjeta od veljae do travnja.

cvjetove. Na jednom mjestu luko-vica moe ostati 4 5 godina.

IRIS (Iris sp.)Biljka sadrava duginu boju

cvjetova po emu je i dobila ime,

prostor ili stakleniki, biljke mogucvjetati u gotovo cijelom godinjemrazdoblju. Veoma mnogo se koristeu proizvodnji rezanog cvijea. Irisune odgovaraju teka glinovita tlajer mu je korijen osjetljiv na jaukoncentraciju soli. Ako je tlo dobropripremljeno ne treba ga prihranji-vati tijekom vegetacije, osim akone oituje tragove nedostatka poje-

dinog hranjiva. Za razliku od pret-hodno opisanih vrsta Irisi tijekomrazvoja i cvjetanja trae mnogosvijetlosti, a takoer i obilno zali-jevanje.

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podaci da su Ljiljani bili

poznati u vrijeme starih Grka i Ri-

Narcis ima meupauzu u vegeta-ciji, tako da korijen tijekom ljetaodumire i ponovno se regenerira ujesen iste godine.

Najee se koriste za proizvod-nju rezanog cvijea, ali se tako-er sade i u cvjetnim gredicamau vrtovima i okunicama. Imaju

osobnost da na starijim zasadimadaju kvalitetnije, obilnije i krupnije

to datira iz Grke mitologije. Ra-sprostranjena je na razliitimklimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Moemo ihpodijeliti na skupinu s lukovica-

ma i s rizomima. Ovisno od sorte iuvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni

mljana. Rasprostranjeni su izmeu10 i 55 o sjeverne geografske iri-ne. Primjenjuju se za proizvodnjurezanog cvijea, jer u povoljnimumjetnim uvjetima cvjetaju, ovi-sno od vrste, tijekom cijele godi-ne. Mogu se saditi na otvorenom

gdje svojim raznobojnim, bogatimcvjetovima ukraavaju kue, vr-

tove i okunice. Ako se uzgajaju ustaklenicima, tijekom zime traedosta svjetlosti, dobro provjetrava-nje i grijanje toplom vodom, dok jeljeti kad temperatura pree 22 oCpotrebno vriti zasjenjivanje i ras-hlaivanje prostora u kojem se gaji.Ne podnose jau koncentraciju soliu tlu. Dobro reagiraju na folijarnoprihranjivanje.

OXALIS (Oxalis sp.)Rod Oxalis cecelj iz porodice

djetelina (Oxalidaceae) sadri go-tovo 100 razliitih vrsta koje rastupo cijelom svijetu. Neke od njihsu trajnice, pa ak i grmovi. Po-sebno zanimljiva vrsta je Oxalisadenophylla, porijeklom iz JuneAmerike, koji vrt uljepava svo-jim svilenim ruiastoljubiastimcvjetovima. Presaujemo ga kon-cem kolovoza ili u rujnu u stan-dardno zemljite u koje moemododati malo pijeska. Pijesak e po-boljati propusnost supstrata, to jebitno kod uzgoja biljaka u posuda-ma. Na dno stavljamo drenani slojod razdrobljenih posuda. Od poet-ka stvaranja pupoljaka pa sve doprestanka cvjetanja, svakih desetdana u vodu stavljamo malo teku-eg gnojiva. Pred kraj vegetacijskograzdoblja, kada listovi polako odu-miru, postupno ograniavamo zali-jevanje, a korijen odravamo stalnovlanim.

Zumbuli razliitih boja

Narcisi uglavnom u utoj boji

Iris za rezano cvijee

Atraktivni cvjetovi ljiljana

Oxalis dug period cvatnje

5



6/32

MAUHICEljepotice jeseni

Zavretkom ljeta mnoge sezonskebiljke prestaju s cvatnjom teizgledom stvaraju runu sliku.Mauhice su cvjetnice koje tijekomjeseni i zime uvelike odravajuarenilo boja vrtova i okunica.

Veina ljetnog cvijea poetkom jeseni zavrava s cvatnjom. Kakovrtovi ne bi ostali bez cvijea, poetak jeseni idealno je vrijeme zasadnju mauhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, irokom Brijegu

i Grudama nude velik izbor ove cvjetne vrste.

Danas popularna mauhi-ca, Viola x wittrochianaime je dobila prema ved-

skom botaniaru Veitu BrechneruWittrochu. Nastala je krianjemizmeu etiri europske vrste: Violatricolor i Viola lutea podrijetlomiz sredinje Europe, Viola cornutas Pirineja, te Viola altaica podrije-tlom iz Grke.

Gotovo se ne moe ui u trag pu-tovima uzgoja i krianja mauhi-ce. Na tritu je prisutan velik brojsorata, neke od njih grupirane su iine tzv. serije. Serije se sastoje odnekoliko sorata koje se razlikuju uboji cvijeta, ali imaju iste znaajke,npr: oblik, otpornost i sl.

Dobro podnose nie temperatureMauhice se uzgajaju kao jed-

nogodinje ili dvogodinje biljke, azapravo se radi o kratko ivuimtrajnicama. Mnogobrojne vrste su

otporne na mraz i cvatu u brojnimtonovima od jeseni do proljea, a usvjeijoj klimi ak i ljeti. Prikladnesu u cvjetnjacima i gredicama, naterasama i balkonima, u posuda-ma i prozorskim kutijama, te kaoobrubne biljke uz staze.

Kompaktne sorte su prikladne zahladnija i vlanija mjesta u kame-njaru, a puzee su skromni pokri-vai tla ispod drvea i grmova.

Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni

od pet barunasti latica plosnatoporedanih, iroka je paleta bojacvjetova mauhica u raznim kom-binacijama: crvene, purpurne,plave, bronane, ruiaste, tamno-ljubiaste, ute, bijele, boje breskvei lavande. Postoje sorte s okom ibez oka. Veliina cvjetova varira,a na cijeni su mauhice iji je pro-mjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovinekih sorata imaju blag miris . Li-stovi su naizmjenino duguljasti inazubljeni, dugaki od 5 25 cmzelene boje. Stabljika uglata i lo-

J B, . mljiva. Visina biljke je od 15 30cm.

Vrijeme sjetveMauhice se siju u srpnju za je-

sensku cvatnju i kolovozurujnuza proljetnu cvatnju. Sije se naje-e u sanduiima, a kad se pojaveprvi pravi listovi biljicu treba piki-rati. Klija pri temperaturi 15 20cu mraku, s dovoljno vlage. Za nica-nje treba 8-10 dana. Temperatura

nicanja ne smije prijei 22C. Da bise sprijeilo izduivanje tek izni-klih biljica potrebno je osiguratidovoljno svjetla.

Gnojidba se vri razliitim for-mulacijama CIFO gnojiva:

- u prvim fazama rasta koristese formulacije s naglaenimsadrajem duika

- nakon ukorijenjivanja Idro-oral 20 : 20 : 20

- nakon formiranja prvihcvjetnih pupoljaka Idrooral8:5:44

Vrtna mauhica je osjetljiva navjetar, koji isuuje cvijet.

Dobro je koristiti sredstvo zakoenje rasta (ALAR), da biljkebudu kompaktne s kraim cvjet-nim peteljkama. Da bi se produljilacvatnja, ocvale cvjetove valja redo-vito odstranjivati.

Mauhice dobro podnose niske temperature

6



7/32

Blitvu su uzgajali jo u anti-koj Grkoj. Samonikla blitvaraste u irem obalnom poja-

su Sredozemnog mora odakle je uostalim europskim zemljama uve-dena u kulturu u srednjem vijeku.Inae, blitvu ubrajamo u lisnatopovre od kojeg se spravljaju ba-rene salate i razna jela. Cilj uzgojapredstavljaju bujni zeleni listovikoji se nalaze na snanim drka-ma te imaju vrlo izraen rebrastisredinji ivac. Zapravo, za pripra-vu jela rabe se lie ili izdvojene,sone peteljke i rebra. Najee sepriprema na leo i to zainjenamaslinovim uljem, enjakom iperinom. Na taj nain pripravljenablitva, osim to je ukusno jelo, izni-mno povoljno djeluje na izluiva-

nje urina a i sama krv se vrlo dobroproiava. Ukoliko je mlada, nje-zini se listovi mogu spremati i svje-i, za salatu. Poput kupusa, moeposluiti i za pripravljanje sarmica,a u kombinaciji s tijestom od njese mogu praviti razne ukusne pite.Inae, konzumiranje blitve povolj-no djeluje na probavu a za jaanjeorganizma priprema se kao varivos porilukom. Jednom rijeju blitvapredstavlja pravi izvor zdravlja.

Uzgoj blitve je mogui u kontinentalnoj klimi!

Blitva se tijekom jeseni redovitouzgaja u Hercegovini, gdje se sijekoncem ljeta i rano u jesen, toni-je u kolovozu i rujnu. Na taj nainmoemo planirati njezinu potro-nju rano u proljee. Sije se u redoverazmaknute 25 do 40 cm a sjeme sepokrije slojem zemlje od oko 3 cm.Kad biljice niknu, razrjeuju se narazmak 10-30 cm, ovisno o sorti.Berba blitve se obavlja u vie na-vrata, i to tako da se otkidaju vanj-

ski listovi, to osigurava normalanrazvoj unutarnjih listova u rozeti.

Meutim, malo je poznato kako seblitva moe uspjeno uzgojiti i ukontinentalnim uvjetima, premdaje uvrijeeno miljenje kako onauspijeva tek u mediteranskim vrto-vima. Istini za volju, u junoj je Her-cegovini zbog svojih gurmanskihodlika, blitva daleko zastupljenija ivrlo cijenjena u prehrani ljudi. No,ona dobro uspijeva i na tlima kon-

tinentalnog dijela zemlje zato to jeotporna na niske temperature, te jestoga u unutranjosti Bosne i neo-pravdano zapostavljena.

Uz blitvu do boljeg zdravljaZeleno lisnato povre sadri oko

0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100grama i najbolje ga je jesti termikiobraeno jer e se tako osloboditivea koliina nutrijenata. Odra-sla osoba treba otprilike sedammiligrama luteina dnevno, ali nemorate se bojati za liniju jer blitvuubrajamo u izrazito niskokalorinenamirnice samo sto grama listovablitve (pola alice) sadri 20 kcal.

Blitva je bogat izvor luteina i ze-aksantina, te titi oi od procesastarenja. Ova zelena lisnata biljkanajpoznatije se servira uz kuhanekrumpire i ribu, no to ne znai daju jedino tako morate jesti. Pirjajteju u malo maslinova ulja, posolite

i popaprite, dodajte malo nasjec-kanog enjaka, proeka i vinskogocta. Pirjajte sve dok se povre nesmanji za pola prvotne veliine.

Osim to se brine za dobar vid,lutein takoer uva nau kou jerprua zatitu od UV zraka. Anali-zom je ustanovljeno kako lice sadr-i najvee koncentracije luteina odcijelog naeg tijela jer je ono naj-

vie izloeno suncu. Antioksidanslutein pokazao se jednako uinko-vitim u ouvanju zdravlja srca, vra-ta maternice i jaanju obrambenihfunkcija imuniteta.

Nasad blitve u plasteniku

I P, . .

7


BLITVAomiljenolisnato povre

BLITVA S KRUMPIROMListove blitve od kojih ste odvojili zeljaste dijelove kratko

obarite (pofurite) vrelom vodom, toliko da omekaju, ali se neponu raspadati. Vrijeme stajanja u vreloj vodi je takoer ovi-sno o vrsti blitve. Zeljasti dijelovi su takoer jako ukusni samoih morate due drati namoene u kipuoj vodi.

Krumpir nasjeckajte na kocke veliine 5x5 cm i skuhaj-te ga u posoljenoj vodi u koju ste dodali rumarin, perin i dcl maslinova ulja. Kad krumpir

omeka ocijedite ga, zamijeajtes blitvom. Posipajte paprom, so-lju sjeckanim bijelim lukom, tezalijte ostatkom maslinova ulja.Servirajte mlako.


8/32

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, irokom Brijegu i Grudama ujesenskoj ponudi nekoliko sorti luka, nude i sjeme enjaka.

8


J B, .

enjak je jednogodinjabiljka karakteristinamirisa i okusa, bogataproteinima, mineralnimtvarima i specifnimeterinim uljem alicinom.Potjee iz srednje Azije,tonije pustinje Kirgizije,odakle se proirio naostala podruja

enjak predstavlja jednu odnajstarijih i najaromati-nijih gajenih vrsta. Tako je

zanimljiv i podatak da su u staromEgiptu robovi graditelji Keopsovepiramide konzumirali enjak radizatite od rana i infekcija tijekom20 godina njezine gradnje. S drugestrane, Grci su ga mrzili i preziralizbog neugodna mirisa, ali je zna-no, da su ga na starogrkim olim-pijadama, atletiari ipak koristilikao prirodni doping. A i dan danasse u mostarskoj kotlini esto moeuti uzreica kako saransak li-jei trideset est bolesti i tridesetsedmu - gripu. Zbog svega toga,enjak se ve 5000 godina smatrasavrenim lijekom te je znanstveno

dokazano da pomae u borbi protivuzronika bolesti, normalizira cri-jevnu oru, ini krvne ile elasti-nim, potpomae prokrvljenost, sni-ava kolesterol, te titi od prehladea to je dovoljan razlog da ga tovie koristimo u prehrani, osobitou nadolazeim hladnijim danima.

Sadnja ozimog enjakaOzimi enjak zahtijeva mnogo

svjetla, pa su za njegov uzgoj po-godna sunanija plodna i duboka

tla koja dobro dre vlagu. Uzgaja seu plodoredu i to nakon krumpira,

kupusnjaa, krasta-vaca, salate, tikvica,mrkve i perina. Naistu povrinu moedoi tek nakon 3-4godine. Inae, jesen-ska sadnja se obav-lja na dubinu od 4cm, a kod uzgojana gredicama raz-mak izmeu redo-va iznosi 15-20 cm,dok je pak razmaku redu 10 cm. Meu-tim, kod sadnje je vano pravilnoposaditi eanj, i to vrhom premagore. U protivnom, naglavakeposaen eanj tee ili uope nika-ko ne nie. U praksi, po etvornommetru sadimo oko 50 enjeva ili uprosjeku est lukovica. To znai da

nam za povrinu od 100 etvornihmetara treba oko 15 kg sadnog ma-

terijala. enjak sevadi kada lie po-uti i kada polegne50 % biljaka, te nijepreporuljivo eka-

ti da se zelena masapotpuno i osui.

enjak-jednostavnost

proizvodnjeSlobodno mo-

emo ustvrditi kakoproizvodnja enjaka nije

skupa a sama tehnologija je jed-nostavna i prosta. Drugim rijeima,i najvei laici u ovom poslu, mogubez veih potekoa proizvestidovoljno bijelog luka za potrebedomainstva. Tako je s pola kilo-grama zdravih esni i svega 5-6 e-

tvornih metara kvalitetnog zemlji-ta, mogue ostvariti prinos koji e

Ozimi enjak

zadovoljiti potrebe jednog doma-instva. A kod manje proizvodnje(za vlastite potrebe) najbolje jeenjak uplesti u vijence i ostavitina propuhu da se potpuno osui.Dakle, enjak se obino skladitina suhom i prozranom mjestu,

upleten u vijence ili razastrt u tan-kom sloju, na mjestu predvienomza njegovo skladitenje.

Meutim, ljubitelje i potroaeove biljke zasigurno e oraspolo-iti vijest kako su u novije vrijemeengleski genetiari uspjeli uzgojitienjak koji nakon konzumaci-je ne ostavlja otar, dobro poznatneugodan miris. Japanci su za ovajenjak pokazali veliko zanimanje,te su danas oni njegovi najvei po-troai i proizvoai. Ali, bez obzirana injenicu kako se radi o izni-mno ljekovitoj biljnoj vrsti trebateznati kako je enjak zdrav samo uumjerenim koliinama, te da pre-velike koliine enjaka takoermogu tetiti ljudskom organizmu.Dakle, u umjerenosti je spas - ba-rem to se enjaka tie!

enjakov sirup protiv plunihbolesti

Preliti litru kipue vode preko45 dag oljutenog i na krike nare-zanog enjaka, te ostaviti da stoji

dvanaest sati u dobro zatvorenojposudi. Dodavati toliko eera imeda dok ne postane gusto. Zatimdodati i malo octa, te zgnjeenogkima i kuhanog komoraa, kako bise smanjio neugodan miris.

enjakov sirup protivpromuklosti

Oljutiti enjakove esne i na-rezati ih, te staviti u duboki tanjurza juhu. Svaki pojedinani kolutiprekriti medom. Za sat i pol, iz toga

e nastati sirup koji treba konzu-mirati vie puta dnevno.

Nasad enjaka


9/32

9


BROKULA-atraktivnailjekovitakupusnjaaBrokula je povrtlarska kultura vrlo srodna cvjetai. Ukusnija je od ostalih kupusnjaa, a odlikuje se isadrajem najmonijega prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izraunali da dvabogata obroka brokule tjedno, mogu znaajno zatititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravommoemo svrstati izmeu hrane i lijeka.

V L, . .

Nekoliko posljednjih godinai kod nas se na trnicamai u prodavaonicama koje

trguju povrem, moe nabavitinova vrsta povra-brokula. Po-javila se vrlo stidljivo, u vrlo malimkoliinama, cvjetne glavice uvijeneu celofan (uvoz iz Italije), da bi ihdanas usvojili vrijedni povrtlari izdoline Neretve. Valjda po uzoru naroake iz Italije, i naa brokulaje po cijeni u gornjem vrhu tablice,a ponekad i prvak to se cijenetie. Meutim, po nekim svojimosobinama trebala bi se nai i nanaim trpezama. Spomenut emo

samo dvije: dijetetsku vrijednost iukusnost.to se tie dijetetske vrijednosti,

vano je istaknuti da novija istra-ivanja dijetetskih strunjaka po-kazuju da povre zelene boje, oso-bito kupusnjae, sadri tvari kojesu vana preventiva u borbi protivkancerogenih bolesti (bolesti raka).Meu njima brokula je na prvommjestu! Smatra se da su uinkoviti-je biljke kod kojih je tamnija zelenaboja. Kod brokule je toliko tamna

da prelazi u tamno ljubiastu, po-primajui nijanse mrke boje.

Drugi vaan element je okus.Brokula je ukusnija od svih svojihroaka- ratike, kelja, cvjetae,

kelja pupara i glavatog kupusa.

Klimatski uvjeti potrebni ipovoljni za uzgoj brokule

to se tie klimatskih uvjeta,cvjetaa e najbolje rezultate pru-iti u uvjetima prohladne i vlaneklime. Cvatovi e biti loiji ako seuzgajaju na visokim temperatura-ma. Zato se uzgaja u naim kraje-vima ujesen i zimi, tamo gdje zimenisu preotre. Brokula se kao bli-ska roakinja cvjetae ne razlikujemnogo od nje po zahtjevima premaklimatskim uvjetima. No, ipak nijetako osjetljiva na vruinu. Uzgajase kao rani usjev, ali bolje e uspi-jevati u jesenskom uzgoju.

Sjetva i sadnjaNain uzgoja brokule nije po-

sebno kompliciran, a sastoji se uslijedeem:

Sjeme se sije u tople lijehe (u udobro usitnjeno i paljivo poravna-to tlo, i prekriva s nekoliko milime-

tara zemlje, u ovisnosti odveliine sjemena. Ne smi-je biti gusto, u protivnomga treba prorijediti.

Nije poeljno remetiti po-

vrinu tla da bi se izbje-gao negativan utjecaj narazvoj biljica neposredno nakonklijanja. Za 40 dana biljice nara-stu oko 8 cm, nakon ega se obav-lja rasaivanje. Rasaivanje se vrina rastojanje od 50 cm u redu, dokmeuredno rastojanje treba biti 60cm. Za rasaivanje se koriste kinidani, a u protivnom je neophodnoodmah nakon rasaivanja obavi-ti zalijevanje. Najbolji rezultati uuzgoju postiu se ukoliko su biljkestalno vlane i bez prisustva koro-va.

Brokula je iznimno otporna i tre-ba je ostaviti na biljci sve do upora-be. Nakon berbe nee izdrati duljeod nekoliko dana,iako moe stajatiu posudi s vodom ili u hladnjaku.Na dulje vrijeme moe se pohra-niti zamrzavanjem, to je posebnobitno kada imamo viak cvjetnihglavica koje se uvijek mogu bratiumjesto da se ostave da procvatuna biljci.

Berba se obavlja uklanjanjemvrne glave, prije cvjetanja, a zatimredom-kako prispijevaju pazuneglave. Berba traje 30-40 dana.

PlodoredU plodoredu brokula najbolje

uspijeva nakon celera, graha ma-hunara, luka (kapule), enjaka,ranog krumpira, salate, pinata. Nevalja ponavljati proizvodnju bro-kule na istoj povrini barem za 3 - 4godine.

Brokula se moe proizvoditi kaomeukultura izmeu redova raji-ce, salate, graha mahunara ili grahazrnaa, jer uspravnim rastom nezauzima mnogo prostora, a dospi-jeva za berbu kasnije od navedenihkultura.

Brokula izuzetno ljekovita kupusnjaa


10/32

10


LUK - idealan zajesensku sadnjuU ovom razdoblju u hercegovakim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo

kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske

temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva

zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

M P, . .

Luk je stekao status vrlo zdra-vog i ljekovitog povra koje setijekom cijele godine koristi

kao mladi luk, mlada lukovica (luksrebrenac) i zrela lukovica. Osimtoga, u prehrani se moe koristitina razne naine: svje ili konzer-viran, kao temeljna namirnica ilikao dodatak jelima. S druge stra-ne, narodna medicina luk smatravie nego korisnim povrem kojese koristi kao lijek protiv crijevnihbolesti, odnosno, openito bolestikoje izazivaju bakterije, zatim zapoboljanje rada srca, za regulira-nje eera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama moe se pro-

nai nekoliko razliitih sorti luka.Koju sortu odabrati, najee ovisiod vlastitih prohtjeva i obiteljskogjelovnika ali i samog djelatnika po-ljoljekarne. Ipak, kako bismo vam

olakali izbor odgovarajue sortepredoit emo vam osnovne zna-

ajke najeih sorti luka koje sesade u ovom razdoblju.

Holandski uti (Stuttgarter) jenajea sorta koja se odlikujevrstim plosnatim glavicima, sla-

mnatoute boje, s dobro zatvore-nim vrhom. Unutranjost glavice jebijele boje a prosjena teina gla-vica iznosi 80-100 grama. Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom. Na-vedena sorta se svakako preporuaza sadnju u jesenskom razdoblju.

Sjemenarna Agrocentri

u Mostaru, irokom Brijegu iGrudama za predstojeu se-zonu pripremili su velik izborsorti luka namjenjenih za sad-

nju tijekom jeseni.

Dobro spremljene glavice mogu sekoristiti due vremensko razdoblje.

Majski srebrenjak je sorta kojase za ranu proizvodnju najvie uz-gaja. Sorta je prepoznatljiva po bi-

jelim plosnatim glavicama. Najviese rabi za pripremanje salata. Gla-vice su slatkastog okusa i prosjeneteine 80-90 grama. Nije pogodanza dulje skladitenje.

Red Baron je kvalitetna sortaluka koja jednostavno predstavlja

crvenu varijantu srebrenjaka. Da-kle, glavice imaju crvenu boju ali ilagan slatkast okus. Zbog toga ova

sorta luka nalazi sve veu primjenuu obiteljskim povrtnjacima i kuhi-njama. Kao i srebrenac preteno sekoristi za pripremanje salata.

Izborak predstavlja luice

krupnije kalibrae sorte Stutt-garter koji se uzgaja iskljuivoza koritenje u zelenom stanju.Zbog svojih znaajki, uz jednuod gore navedenih sorti luka,redovito se uzgaja u obiteljskimvrtovima. U toplijim krajevima(juna Hercegovina) Izborak semoe koristiti za konzumiranjeve koncem prosinca.

Sturon je sorta luka ije se gla-vice mogu uvati dulje vremenskorazdoblje. Glavice imaju duguljastoblik to je i osnovni razlog njego-va manjeg uzgoja. Poto se u na-im krajevima tradicionalno uz-gajaju sorte s plosnatom glavicom(tzv. pogaari) izbija u drugi plan.Meutim, treba znati da se radi o

takoer kvalitetnoj sorti za kojuima prostora na tritu.

Nasad luka


11/32

11


FRUTTORTO BIOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRE, VOEI VINOVU LOZU N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari

FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo doputeno uekolokoj poljoprivredi. Sastoji se od mjeavine goveega i ko-kojeg gnoja te suenog tropa, bogata kalijem, koji ostaje nakonprerade groa. Koristi se za uravnoteenu prehranu u voarskoj,vinogradarskoj i povrtlarskoj proizvodnji.FRUTTORTO poveava sadraj organsketvari tla i poboljava njegovu plodnost.Posebno je pogodno za manje proizvo-ae.

Sastav:

- ukupni duik (N) 4%- organski duik (N) 4%

- fosfor u obliku (P2O5) 4%

- kalijev oksid (K2O)

topivo u vodi 4%

- magnezij oksid (MgO) 0,5%- organski ugljik biolokog

porijekla (C) 38%

- organska tvar 66%

- huminske kiseline 5%

- fulvo kiseline 10%

- vlanost 10%

- pH 7

Formulacija: pelete 3,5 mm

Rok upotrebe: neogranien

Neto: 25 kg

Primjena: Organsko gnojivo Fruttorto se koristi zaosnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presaivanja,te prilikom jesensko zimske gnojidbe voaka,vinove loze i povra, a posebice tamo gdje tlo po-kazuje simptome umora i nedostatak organsketvari. Moe se koristiti tako da se unese u tlo na oko15 cm dubine, ili se moe rasuti po povrini tla, te

naknadno zaorati.Veliina i oblik pelete omoguavaju gnojidbu pri-mjenom traktorskih rasipaa za mineralna gnoji-va.


12/32

12


LEA - najkvalitetnijamahunarka

Uzgoj lee poznat je od davnina, a dokaze o tome imamo ak iz kamenog doba. Tisuljeima se jedeuz bob i slanutak kao glavne mahunarke. Posebice je cijenjena u vegetarijanskoj prehrani premda bije i svi ljubitelji mjeovite hrane trebali ee ukljuivati u jelovnik kao varivo, juhu ili na salatu

M , . .

Lea se prvenstveno koristi zaljudsku prehranu. Sjeme se

najee priprema kao prilogdrugim jelima ili se od njega proi-zvodi brano ili prekrupa, tako dase nerijetko koristi i za pripravlja-nje posebnih pekarskih proizvoda.Zrno se dobro raskuhava, a samalea je probavljivija od graha zrna-a. A kao i sve ostale mahunarke ilea je niskokalorina (110 kcal na100 grama), bogata je bjelane-vinama (24 posto) a od 60 postougljikohidrata na vlakna otpada 11.Zanimljivo je da suha lea sadri

puni sastav vitamina i mineralapa se sa 100 grama lee mogu za-dovoljiti osnovne dnevne potrebeorganizma, osobito za eljezom. Sdruge strane, za prehranu doma-ih ivotinja i industriju nema veeznaenje jer se proizvodi na ma-njim povrinama a ima puno kr-mnih kultura koje mogu dati neus-poredivo vie i kvalitetnije krme odlee. Osim toga, prinosi lee u naojzemlji vrlo su niski pa se zbog togaona vrlo sporo i teko iri. Stoga je

njezin uzgoj ogranien i kod nas jeiskljuivo prilagoen za potrebedomainstva.

Lea-biljka tople klimeRadi se o kulturi koja je iznimno

osjetljiva na niske temperature, pave za blagog mraza ugiba. Takolea podnosi niske temperaturedo minus 6 stupnjeva C, dok je zaoptimalni rast i razvoj biljaka po-trebna srednja temperatura od 24stupnja C. S druge strane, lea do-bro podnosi suna razdoblja te je

na nedostatak vode osjetljiva samou vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna.

A kako je rije o biljci dugog dana,najbre cvate pri duljini dana od 15-16 sati. Duljina vegetacije kod ranihkultivara iznosi 80 do 110 dana, akod kasnih 125 do 180 dana. Dobrouspijeva na razliitim tipovima talapa podnosi i bazina te malo zasla-

njena tla. Osim toga, moe uspije-vati i na kamenitim-krenim tipo-vima tala, na kojima druge kultureveoma teko ili gotovo nikako neuspijevaju.

Rokovi sjetvePri odreivanju rokova sjetve

lee ne mogu se mimoii tempera-ture. Naime, najnia temperatura

klijanja sjemena iznosi od 3 do 5stupnjeva C. Na toj temperaturi kli-janje sjemena i nicanja biljaka vrloje sporo, pa se sjetva lee obavljakad temperatura tla dosegne ba-rem 7 stupnjeva C. Drugim rijei-ma, sjetva se vri tijekom oujka

pri emu se sije na ui razmak re-dova (oko 12 cm), a sve kako bi sesmanjilo gubljenje vode iz tla i nje-govo prekomjerno zakorovljavanje.Dubina sjetve treba biti 3-4 cm.Koliina utroenog sjemena za sit-nosjemenu leu iznosi 1 dekagramna etvorni metar, dok je on za kru-pnosjemenu leu neto vei i iznosioko 1,2 dekagrama.

etvaPoto lea dugo cvjeta tako je i

dozrijevanje njezina sjemena dostarazvueno. Prezrele mahune puca-ju i zrno iz njih ispada. Pored toga,sjeme u prezrelim mahunama do-biva crvenkastu boju, tee se kuha

i ima manju hranjivu vrijednost.Meutim i etva nedovoljno zrelogusjeva nije poeljna zato to zrnogubi vlagu te se brzo smeura. Zbogsvega toga, sa etvom treba otpoe-ti kada listovi i mahune na donjojpolovici stabla dobiju mrku boju.Tada e zrna u mahunama, na gor-njoj polovici stabla, biti u optimal-noj zrelosti. Iako se na veim po-vrinama etva vri kombajnima,zbog sporadinog uzgoja, u praksise to obino radi runo i to srpomili kosom.

Lea (Lens culinaris) je jednogodinja biljka kratke vegetacije izskupine zrnatih mahunarki, iji uzgoj potjee jo iz daleke prolosti.Ime je dobila po lako prepoznatljivim sjemenkama konveksnog

oblika, koje izgledom podsjeaju na leu.

Biljka lee


13/32

13


TUT korovskabiljka ili povrtnicaTijekom ljetnih mjeseci, posebno u junim podrujima, tut se esto koristikao omiljena salata ili kao dodatak mnogim salatama. S druge strane tut(Portulaca oleracea, L. )je korov koji priinjava velike probleme u mnogimpoljoprivrednim kulturama.

Tut (Portulaca oleracea, L.) jeniska, najee po zemlji pri-legnuta i razgranata jednogo-

dinja biljka. Stabljika je okrugla,mesnata i sona, svjetlo zelene ilicrvenkaste boje i do 30cm duga.Listovi su mesnati i soni, 1-2 cmdugi sjajni i glatki, svjetlozeleni i

jajoliki. Cvjetovi su sitni ukasti izvjezdasti, otvoreni samo u prije-podnevnim satima. Potie iz Azije.Moe se sresti kao uzgajana biljka,ili samonikla kao korov. Kao sa-monikla raste uz kue i putove, naosunanim mjestima, kao korov povrtovima i vinogradima, osobito napjeskovitom i plodnom tlu. Uspije-va samo do 800 m nadmorske vi-sine. Veoma brzo raste i ve nakon3-4 tjedna se moe brati. to ga vieberete, vie se razraste.

U naim junim krajevima tut jeljeti omiljen u salatama. To je biljkablagoga kiselkasto-slanog okusa,aromatian je, a koristi se na raznenaine, od pripreme svjeih sirovihsalata do kiseljenja u octu. U Nje-makoj i Engleskoj tut se tradici-onalno koristi ukiseljen za zimni-cu, kao pikantan zain dodaje seraznim jelima, i to uvijek svje, jersuenjem gubi svoju vrijednost

Sastav: Tut sadri veliku kolii-nu antioksidansa a najbolji je biljniizvor omega -3 masnih kiselina.Naime, sadri alfa-linolensku kise-linu koju ubrajamo u grupu ome-ga-3 masnih kiselina i znaajna jeza je za rast i razvoj organizma, re-gulira razinu kolesterola i sprjeavabolesti srca i krvotoka. U sebi imajo i fenilalanin, triptofan i biofe-nole koji su djelotvorni u vezivanjuslobodnih radikala u organizmu itime tite od mnogobrojnih bolesti.

Biljka je bogata vitaminom C asadri i neto manje koliine vita-mina A, B i E, minerala i elemenata

u tragovima magnezija, kalcija, ka-lija, eljeza, cinka, kao i alkaloida,avonoida, kumarina, saponina,glutaminske kiseline, oksalne ki-seline sterin beta-sitosterol i slu-zavu tvar

Ljekovita svojstva: omega-3masna kiselina je znaajna za rasti razvoj organizma, titi stanineopne, regulira razinu kolesterola isprjeava bolesti srca i krvotoka.Preporua se jesti sirov i svje, aako se kuha onda samo vrlo kratko

u vreloj vodi ili kratko prodinsta namaslacu.

Zbog sluzave tvari koju sadri,preporua ga se protiv garavice,gastritisa, ali i zatvora. U narodnojmedicini pripisuju mu se i brojnadruga svojstva, kao na primjer dadjeluje antibakterijski, kao istakrvi i diuretik, a navodno pomae ikod kalja, temperature, upale de-sni, hemoroida, proljetnog umora,

slabosti bubrega, arterioskleroze,glavobolje i oboljenja ivaca. tobi strunjaci rekli, ova je biljkaprirodni antihelmetik, antipiretik,

antiskorbut, depurativ, dermetik,diuretik, laksativ, regulator, robo-rans, tonikum i vermifug.

U kulinarstvu: Jestivo je sveosim korijena. Koriste se mladisoni listovi i izdanci visine 3-5 cm.Ubrane izdanke odvojiti od tvrdihstabljika. U prehrani se koristi zapripremu salata, juha, variva, u-

vea, u tijestu za palainke ili kaohrskavi zain u salatama. Kuha senajvie do 15 minuta, kuhanjemoslobaa sluz koja blago zgunjava

I D, . .

juhe i daje im kremast izgled. Po-godan je i za kiseljenje, ali ne i zasuenje. U svjeim salatama lijepose slae s krastavcem i rajicom,krumpirom, grakom i bijelim lu-kom, dinjama i breskvama. Sluise i kao prilog za zainjena jela odmesa ili ribe.

Upozorenje: neumjerena upora-ba ima negativno uinak na orga-nizam. Oksalna kiselina optereujebubrege, glikozidi djeluju na srce.

Sve vea primjena u razliitim salatama


14/32

14


JAM ljekovitost i uzgojCimetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne ili Dioscorea opossitiolia L.) je trajnica ije se vrijeemogu popeti i do 3 m visine. Jam ubrajamo u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imajuveliku ekonomsku vrijednost znaajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj koji

moe teiti do 2 kg, a moe dosei i do 2 m u duinu.D. . . B N

(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

Ljekovita svojstvaJam je od davnina koriten kao

lijek, zahvaljujui velikom sadr-aju tonutrijenata, esencijalnihaminokiselina, vitamina i minera-la. Vrlo je znaajan u preventivnojzatiti od krvoilnih bolesti. Velikje izvor vitamina B

6, koji je izravno

odgovoran za jaanje krvnih sti-

jenki (osobito znaajno kod ljudikoji su imali infarkt). Gomolj jamamase 150 g sadri oko 24% dnevnepotrebe za vitaminom B

6. Iznimno

je znaajan za regulaciju krvnogtlaka, jer svojim korisnim djelova-njem omoguava laki protok krvikroz bubreg, ime sniava tlak.

U kineskoj se medicini vrlouspjeno koristi kod lijeenja upal-nih procesa u elucu i crijevima(gastritis i sl.). Jam djeluje na sma-njenje problema kod gastritisa idrugih eluanih tegoba. Stimuliraendokrine lijezde i pojaava imu-nitet. Sadri tohormon diosgenin,koji se u organizam ugrauje kaoprogesteron.

Ugljikohidrati i dijetalna vlaknaiz jama odravaju osjeaj sitosti, aujedno usporavaju razlaganje ee-ra u krvi, to je od velike koristi uprehrani dijabetiara.

Antikancerogena svojstva: di-osgenin ima antioksidativnasvojstva, i djeluje preventivno teantikancerogeno. Djeluje pozitivno

na funkcije slezene, plua i bubre-ga, a osobito povoljno djeluje nakosu i kou (dobar ten i jaka kosa).Antioksidansi iz jama kontrolirajui sprjeavaju slobodne radikale danapadaju mozak.

UzgojJam se moe uzgajati na dva

naina: zranim gomoljiimaili sadnjom dijelova gomolja. Kojinain izabrati ovisi o veliini uz-goja i uzgojnom prostoru. Zrani

gomoljii koji se mogu uvjetnosmatrati sjemenom, siju se u grijani

zatieni prostor u oujku. Nakon40-tak dana biljke se sade na otvo-reno. S obzirom na to da je jam bilj-ka koja razvija gomolj jako dubokou zemlji, oteana je berba i zbog lo-mova gomolja smanjeni su prinosi.

Da bi se olakala berba i omoguilivei prinosi, koriste se nove tehno-logije berbe jama.

Jam je mogue saditi u velike po-sude, lonce, ardinjere, u ljebo-ve ili u bazene, odnosno drvenesanduke (kutije). Jam je penjaicai jako je vano da se kraj biljkepostavi armatura, odnosno visokikolci na koju e se jam penjati. Ber-ba jama moe poeti ve u rujnu,ali se moe produljiti na listopad ilistudeni. Prinosi se kreu od 4 do 6

kg/m

2

ovisno o nainu uzgoja.

Jestivi gomolji Jama


15/32

15


CRNI RIBIZ

voe za desertePlodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voe jer sadrevelike koliine vitamina, minerala, eera, organskih

kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno

utjeu na organizam ljudi. Osim primjene u svjeem

stanju plodovi se koriste za ukraavanje mnogih

slastica u razliitim desertnim i pikantnim jelima.

M K, . .

Najvie se uzgaja crni ribiz.Poljska je najvei proizvo-a ribiza, a za njom slijede

Njemaka, Rusija, eka, Austrija,Norveka, Ukrajina. Na naem po-druju nema veih komercijalnihzasada, ali uz okunice mogu sepronai grmovi ove nadasve zani-mljive vone vrste.

Uvjeti uzgojaCrni ribiz dobro uspijeva i raa

u humidnom podruju, koje se

odlikuje hladnijim ljetom, ve-om koliinom padalina i visokomvlanou zraka. Crni ribiz je bilj-ka sunca, ne podnosi sjenu, ali niprejaku insolaciju. Ne preporua seuzgoj ribiza kao meukulture, jeru takvim uvjetima osnovne granebrzo ogole, pa s smanjuje rodnost.Crni ribiz ubrajamo u skupinu vo-aka koje dobro podnose zimsketemperature. Primjerice sibirskeforme crnog ribiza izdre i 40oC. Sdruge srane crni ribiz je osjetljiv na

visoke temperature i suu tijekomljeta, pa u tim uvjetima vrlo esto

dolazi do palei i prijevremenogopadanja lia. Ribiz trai srednjeljetne temperature zraka 17-18oC, ato su uglavnom podruja iznad 700metara nadmorske visine.

Ribiz je hidrolna voka, koja nepodnosi suu. U pogledu izbora tlaribiz trai duboka, srednje- tekatla, dobro drenirana s pH reakcijom5,5-7. Tlo mora biti bogato humu-som te posebno kalijem i fosforom.esto se zna rei da ribiz trai tlaista ona koja se koriste za uzgojkrumpira.

SadnjaRibiz se najvie uzgaja po susta-

vu grmova s razmakom sadnje 2 x2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavljarano u jesen. Ako se sadnja obavljau proljee, onda mora biti to rani-je-kraj veljae ili poetak oujka.Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3razgranata izbojka i dobro razvi-jenim korjenovim sustavom. Prijesadnje korijenje se skrati na du-ljine te se preporua potapanje usmjesu od kravlje balege, ilovae i

vode. Tehnika sadnje bitnije se nerazlikuje od sadnje drugih voaka, s

tom razlikom to sadnice ribiza tre-ba saditi dublje za 4-5 cm. Nakonsadnje preporua se zalijevanje.

Njega i odravanje nasadaRibiz u zasadu ostaje 15 pa i vie

godina. Od sadnje pa do kraja ek-sploatacije, svake godine u nasaduribiza treba nizom agro i pomoteh-nikih mjera utjecati na bri porast,vei urod te dulji vijek trajanja bi-ljaka. Od mjera koje se primjenjujunajvanije su: odravanje tla u na-sadu, gnojidba, navodnjavanje, re-zidba i zatita. Najei nain odr-

avanja tla je jalovi ugar, odnosnostalna obrada tla. Ribiz trai obilnui redovitu gnojidbu organskim alii mineralnim gnojivima. Tijekomjeseni obavlja se osnovna gnojidbaNPK gnojivima s naglaenim sadr-ajem fosfora i kalija.

Prihranjivanje duinim gnoji-vima obavlja se u dva navrata. Prviput u rano proljee, neposrednopred kretanje vegetacije, a drugonakon berbe plodova s ciljem pot-punijeg diferenciranja cvjetnih pu-

poljaka. Ribiz trai umjerenu vla-nost tla tijekom cijele vegetacije.

Nedostatak vlage u tlu posebnose negativno odraava u fenofazirazvoja cvjetova i cvatnje, zatim udoba zrenja plodova te u razdobljudiferenciranja cvjetnih pupoljaka.Zalijevanje se najee obavlja su-stavom kap po kap.

Rezidba ribiza je specina i ve-oma znaajna pomotehnika mje-ra, od koje uveliko ovisi pravilnoformiranje grma, rodnost, kvalite-ta plodova i dugovjenost nasada.Uklanjanjem starijih grana, pod-stie se izbijanje novih bujnijih pri-zemnih grana, to pridonosi veoj

bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajno-sti samog nasada. Rezidba na rod-nost obavlja se u doba mirovanja, anikako kasnije od sredine oujka.Berba plodova

Ribiz ima njene i osjetljive plo-dove, koji poslije berbe nemajusposobnost naknadnog dozrijeva-nja. Zbog toga je vrlo bitno odre-diti pravo vrijeme berbe. Berbase obavlja tako da se beru cijeligrozdovi koji se stavljaju u amba-lau i tako idu na trite. Mogu se

brati i pojedinane bobice. U veimnasadima obavlja se i strojna berba.

Plodovi crnog ribiza


16/32

JESENSKA OBRADANajee se plodnost tla u vonjacima odrava na sljedee naine: trajnom obradom tla, obradom jalovi ugar, radi unitavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajskignoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito osorna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, kojese sukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u vonjaku u obliku zelenog mala (mulch).

Uprve dvije-tri godine nakonsadnje preporuuje se tloobraivati kako bi se utje-

calo na dublje rasprostiranje korije-nja, a nakon toga se tlo zatravi dje-telinsko travnom smjesom. Dobroje poznato da su toplija obraenanego neobraena tla. To se najbolje

vidi u proljee kada kopni snijeg.Snijeg prije okopni s obraenih po-vrina nego s neobraenih ledina.

Znaajke jesenske obrade tlaU vonjacima se u jesen treba

obaviti obrada tla jer ona ima vie-struk koristan uinak:

bolje nakupljanje (akumulacija)vlage i njezino bolje uvanje utlu;

poveava se volumen tla (po-vrinskog sloja esto i za 20%),

a na taj se nain utjee na boljuizmjenu (difuziju) plinova, disa-nje tla, mikrobioloku aktivnost,vodopropusnost i toplinski re-im tla;

poveava se aktivacija hranjivihtvari i nakuplja ugljini dioksiddisanjem korijenja i mikroorga-nizama, a nazonost ugljinogdioksida djeluje na aktivacijutekue faze tla;

unitavaju se korovi u vonjaku;

unitava se velik broj tetnikana taj nain to se izlau niskimtemperaturama;

poveava se vezanje (ksacija)duika od strane mikroorgani-zama;

poboljavaju se uvjeti rasta i ra-sprostiranje korijenove mree;

naoravanjem tla na korijenjeprema deblu titi se korijenovamrea od utjecaja niskih tempe-ratura, a to je vano, jer je kori-jenova mrea osjetljivija premaniskim temperaturama od nad-zemnog dijela;

razoravanjem sredine meured-nog prostora, otvara se brazda ukoju se skuplja i odvodi suvinavoda;

obavi se zaoravanje mineralnih i

organskih gnojiva u pravo vrije-me i na veu dubinu tako da setijekom zime izvri razgradnja ipretvorba (transformacija) u po-voljnijem smjeru itd.

Najpovoljnije je vrijeme za je-sensku obradu prije poetka ue-stalih jesenskih kia. Ovdje treba

odmah napomenuti da se obradane smije obaviti svake godine doiste dubine, jer takva obrada izazivanepovoljne promjene, tzv. bolesttabana pluga, odnosno smanjenje

plodnosti tla.U ratarskoj proizvodnji obavlja

se jesensko duboko oranje. I u vo-arstvu bi bila vrlo korisna dubokaobrada, odnosno duboko oranje tla,ali to uvijek nije mogue iz vie ra-zloga. Ti su razlozi openito poznati,pa emo se na njih samo letimino

osvrnuti. Voke kao viegodinjekulturne biljke razvijaju jaku ko-rijenovu mreu, koja se prostire udubinu i irinu ovisno o svojstvimatla, nainu uzdravanja plodnostitla, vrsti voke, podlozi pa i sorti.

Obradom se ne smije ozlijeditikorijenje

Svrha je jesenske obrade da osi-gura povoljnija zikalna svojstvatla, a da bi se to postiglo, potrebnoje obradu obaviti do to je mogu-e vee dubine. Meutim, dubinaobrade tla ograniena je, odnosno,odreena dubinom prostiranja ko-rijenja, koje se obradom ne smi-je ozlijediti. Openito se smatrada se obradom ne smije ozlijeditiskeletno korijenje debljine olovke(promjera iznad 8 mm), jer se teeobnavlja.

Naime, ratilima se korijenje obi-no iskida, pa su presjeci nepravilnaoblika, a rane znatno vee negokad se prereu otrim predmetom.Tako velike rane nepravilna oblika

s puno povrijeenog (nagnjeenog)

P. . . I M

16


Plitka jesenska obrada tla u nasadu breskve

Plitka jesenska obrada tla u starijem nasadu breskve


17/32

TLA U VONJACIMAstanija teko zacjeljuju, te se nanjima u uvjetima vlanog tla brzorazmnoavaju razne tetne gljivice(trulenice paraziti). Malo-poma-

lo trule korijenja sve se vie po-veava, gljivice se umnoavaju paposlije napadaju i zdravo korijenje.

Dakle, rane na korijenju moguposluiti kao izvor zaraze. Ako seobradom povrijedi deblje korijenje,tada rana sporo ili nikako ne zaci-jeli, a obnavljanje korijenja izostajeu neposrednoj blizini rane, te se odnje sve vie udaljuje.

Pokusima je ustanovljeno da sepovrijeeno korijenje ne obnavljapodjednako u svim tlima. Tako se u

tlima glineno ilovaste grae (tek-sture) u jabuke nakon povrede de-bljeg korijenja s promjerom iznad 8mm esto korijenje ne obnavlja nitirane zacjeljuju, ve poinje trunuti.

Na pjeskovito-ilovastim tlimasmanjeno je obnavljanje, odnosno,obraslost tanjim obrastajuim ko-rijenjem na ozlijeenom skeletnomkorijenju, ali se ipak rjee doga-a da nastupi trule. To je rijetkapojava, osobito u tlima koja dobroproputaju vodu (drenirana tla).Utvreno je da se tanje korijenjes promjerom ispod 3 do 5 mm na-kon ozljede vrlo dobro obnavlja, pase obradom smije otetiti, ali opetsamo u razumnoj mjeri, to je ovi-sno i o podlozi. Openito moemorei da je prema povredi ratilimaosjetljivije korijenje generativnihpodloga, tj.onih koje su proizvede-ne iz sjemena, nego korijenje ve-getativnih podloga, tj.onih koje suproizvedene ukorjenjivanjem dije-lova stabljike.

Dubina obrade tla u vonjakuNa dubinu rasprostiranja kori-

jenja velik utjecaj ima nain uzdr-avanja plodnosti tla. U vonjaci-ma gdje se tlo zatravljuje, nastire(mulch) ili navodnjava, voke plierasprostiru korijenje. Podsjetimose jo da mlade voke iz godine ugodinu sve vie rasprostiru korije-nje u irinu i da im korijenje znat-no prelazi izvan oboda kronje. Ustarijih voaka korijenje proimlje(obuhvaa) sav razmakom sadnje

raspoloiv prostor.Velik je broj imbenika koji odre-

uju dubinu rasprostiranja korije-nja voaka, a time i dubinu obradetla u vonjacima. Budui da posto-je velike razlike u potrebi dubine

obrade tla u vonjacima, zapodjelesu se razliite polemike i postojerazliita shvaanja o tome kako du-boko treba ili kako se duboko smijeobraivati tlo u vonjacima.

Da bismo pridonijeli boljem rje-enju toga problema, predlaemometodu rada koja e nam pomo-i da s veom tonou odredimodo koje se dubine smije provoditiobrada tla u vonjacima ispod jez-griavih, kotiavih, lupinastih isuptropskih voaka.

Primjena te metode posebno jevana za sluajeve kod kojih seprije nije obraivalo tlo, ve je vo-njak bio zatravljen. Sutina metodesastoji se u tome da se otvaranjemprola u tlu na raznim udaljenosti-ma od debla utvrdi dubina na kojojse prostire deblje skeletno korije-nje, odnosno, korijenje s promje-rom iznad 8 mm.

Dubina prola ne treba biti veaod 30 cm u sredini meurednogprostora, a prema deblu moe bitimanja. Ukoliko ve u prvim pro-lima u sredini meureda utvrdimoda se skeletno korijenje prostireplitko, tada smanjujemo dubinuprola idui prema deblu. irinaprola moe iznositi 60 do 100 cm.U prolima ili presjecima oitamobroj i debljinu presjeenog korijena,a na temelju podataka o razmjeta-ju korijenja s promjerom od preko 8mm odredimo do koje e se dubinetlo obraivati.

Broj prola odredi se prema po-trebi, odnosno, prema razlikama u

svojstvima tla. Ukoliko je tlo jed-nolinih svojstava i nema veihvariranja u dubini prostiranja kori-jenja, dovoljno je da se otvori 5 do10 prola.

Variraju li svojstva tla u pojedi-nim dijelovima vonjaka, tada ebiti potrebno otvoriti vei broj pro-la.

Pomou iznesenog postupka netreba svake godine odreivati du-binu obrade tla, ve svake 3 do 4godine, a s obzirom na nain uzdr-

avanja plodnosti tla ak i rjee.Smatramo da e biti znatno ma-

nje tete od kopanja prola u vo-njacima nego od ozljeivanja kori-jenja uslijed loe odabrane dubine

obrade. Vrlo se esto u praksi do-gaa da traktoristi uslijed neznanjai neopreza obradu tla u vonjacimapoistovjeuju s obradom za ratar-ske kulture. Duboko oranje, koje jeuobiajeno za ratarske kulture prijenjihove sjetve, ne moe se izvoditi uvonjacima, jer bi se otetilo punodebljega skeletnog korijenja.

Katkada se korijenje ozlijedi dote mjere da se voke ponu suiti ilislabije razvijati. Poslije predubokeobrade na proljee usporen je rastmladica, zametanje plodova, a u ti-jeku vegetacije uslijedi jae opada-nje ve zametnutih plodova.

Ozljedom korijenja naruava seravnotea izmeu razvijenosti nad-zemnog sustava voaka i razvije-nosti korijenove mree. Sve to imaza posljedicu slabiji rast, razvitak irodnost voaka.

Obnavljanje oteenogkorijenja

Ovdje treba napomenuti da, akose u jesen ili rano u proljee tanje

korijenje povrijedi, ono e se do-bro i brzo obnoviti (regenerirati),jer u to vrijeme korijen intenzivni-

je raste nego tijekom vegetacijskograzdoblja, u kasno proljee i ljetokad intenzivno rastu mladice, lie iplodovi, ili tijekom zime kada je tlohladnije.

Ukoliko bi se tijekom vegetaci-je u ljetnim mjesecima korijenjeosjetljivije povrijedilo, tada bi tetana vokama bila vea nego ako seto uini u jesen.

Openito treba rei da se tlo naj-plie obrauje ispod kroanja uzdeblo (5 do 8 cm duboko), a iduiprema periferiji kronje i sredinimeurednog prostora poveava sedubina obrade tla (od 10 do 15 cm, au pojedinim sluajevima i 20 cm). Umladim vonjacima, gdje korijenjejo nije osvojilo sav prostor raspo-loiv razmakom sadnje, moe seprovoditi i dublja obrada u sredinimeureda. Redovitom i pravilnomjesenskom obradom tla u vonja-cima pridonosimo boljem rastu, ra-zvitku, te boljoj i redovitoj rodnostivoaka.

Jesenska obrada tla u nasadu trenje


17



18/32

Kako se u naem podneblju trenjatradicionalno uzgaja tako se i sami voarisve vie zanimaju za njezinu proizvodnju.Pri tome vanu kariku, osim odabira sorte,ini i pravilan izbor podloge.

Kod trenje se najvie koristikao podloga raeljka (Prunus

mahaleb), a uz nju i njezin klonSanta Lucia 64. Kao srednje bujnapodloga Santa Lucia 64 danas jejedna od najrairenijih podloga

u zemljama ije klimatskeprilike odgovaraju naem dijelu

zemlje. Naa istraivanja supokazala da je podloga Santa

Lucija-64 vrlo dobra podloga zauzgoj trenje u hercegovakim

agroekolokim uvjetima jer sortetreanja uzgojene na ovoj podloziimaju znaajno ujednaeniji rast,

raniji poetak rodnosti i veuproduktivnost.

M P, . .

Nemali broj voara, bez obzi-

ra je li rije o amaterima ilivelikim proizvoaima, pri

nabavi jednogodinjih sadnica traei dodatne informacije o podlozi nakoju je nakalemljena odgovaraju-a sorta. Oni malo stariji, veinomodabiru stare, provjerene i standar-dno primjenjivane podloge. Meu-tim, s osuvremenjivanjem tehno-logije intenzivnog uzgoja treanjaposljednjih 10-tak godina uinjenisu veliki pomaci u selekciji i istrai-vanju prikladnosti podloga za tre-

nju. Jednostavno reeno, danas seu razvijenim voarskim zemljamasve vie primjenjuju podloge kojeomoguuju gui sklop tj. vei brojstabala po jedinici povrine a to seogleda kroz patuljasta, niskorastuavona stabla. Dakle, novije podlogedovele su do nastanka sadnicakoje se bez potekoa mogu kvali-tetno obrati sa samog tla. Na taj na-in bitno su smanjeni trokovi berbena koju otpada ak 70 posto od uku-pnih trokova proizvodnje. Upravoove tzv. patuljaste voke najvie i

trae mlai voari koji su, doslovcereeno, eljni prihvatiti i primijeni-ti suvremene, svjetske trendove uproizvodnji voa.

Koje su to najee primjenjivanepodloge za trenju?

Divlja trenja - vrapara najvie

se koristi za podlogu trenje. Rastena razliitim tipovima tala te formi-ra bujno razvijena stabla piramidal-ne kronje. Meutim, glavna pred-nost navedene podloge lei u dobrorazvijenom, snanom korijenovomsustavu koji prilino duboko prodireu tlo. Osim toga, dobro podnosi ni-ske zimske temperature kao i teatla, ime jo vie dobiva na vrijed-nosti. Ipak, moda glavna prednostlei u injenici da je ova podlogapogodna za sve sorte treanja, od-

nosno, odlikuje je potpuni kompa-tibilitet. Ipak, trenje kalemljene navraparu kasnije dolaze na rod toje i njezin najvei nedostatak. Uko-liko u svom vonjaku imate nasadtreanja na ovoj podlozi, za utjehupodatak, da stabla po ulasku u pro-duktivnu dob ostvaruju redovite iobilne prinose.

Raeljka - je moda i najrairenijapodloga u mediteranskom klimatu.Ovu podlogu odlikuje posjedova-nje vrlo snana korijenova sustava.Zbog toga vrlo dobro podnosi nedo-

statak vlage u tlu, premda korijenjene prodire u dublje slojeve tla. Me-utim, raeljka je prilino osjetljivana viak vlage o emu treba voditi

rauna kod sadnje treanja na ovojpodlozi. Stoga kod sadnje na teimglinenim tlima, uslijed stagnacijevode, moe doi do uguenja kori-jenja a to se oituje kroz njegovotrulenje kao i suenja stabala. Usta-novljeno je i da su prema navede-nom guenju korijenja otpornijitipovi s veim liem (Miljkovi).Zanimljiv je i podatak da su sortetreanja cijepljene na raeljci slabijebujnosti u odnosu na divlju trenju,ali ranije dolaze na rod. Ipak, stablaimaju prilino krai ivotni vijek

nego na divljoj trenji.Colt - je podloga trenje koja ima

svojih dobrih i loih osobina. Dobreosobine lee u injenici da se moe

koristiti na povrinama na kojimasu ranije uzgajane trenje i dru-ge kotunjave voke. Dakle, dobro

podnosi tzv. izmorenost tla te tre-nje cijepljene na ovu podlogu ranijeprorode. Meutim, nedostatci podlo-ge Colt lee u velikoj osjetljivosti nasuu to je ini prilino nepodesnomza aridnije krajeve Hercegovine.

Podloge dobivene novijimtehnologijama

U ovu grupu ubrajamo podlogeGisela 5, Gisela 6 i Gisela 7, a rijeje o podlogama koje se uglavnomkoriste za proizvodnju patulja-stih sadnica treanja. Spomenutepodloge imaju dosta sline znaaj-ke a prva je da su proizvedene naSveuilitu Justus Liebig u Giesse-nu-Njemaka. Pored toga, podlogeimaju dobar anitet s brojnim sor-tama treanja i mogu uspijevati narazliitim tipovima tala. Ipak, kakobi ostvarile svoj maksimum poelj-no ih je saditi plodnim tlima koja sudobro opskrbljena vodom. Podlogesu otporne na pojavu truljenja ko-rijena koje nastaje kao posljedicastagnacije vode. Za kontinentalne

uvjete najpodesnija je Gisela 7 kojuodlikuje velika otpornost na hlad-nou. Inae, trenje na podlogama izove skupine ranije ulaze u rod s timda imaju krai ivotni vijek. Ipak,jedna od vodeih prednosti Gise-la podloga jest mogunost sadnjetreanja u prilino gustom sklopu.Primjera radi, trenje na Giseli mo-emo saditi u sklopu od 800-1000stabala po hektaru dok na Raeljkii podlozi Colt ta norma po hektaruvarira od 300-400 stabala. Na tajnain postie se puna iskoritenostproizvodnog prostora.Listovi i plodovi raeljke Listovi i plodovi divlje trenje

18



19/32

Dunjino stablo predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njezine mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi alisu zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i elea

Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatlepotie naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.

Dunja se rabi u proizvodnji demova, pekmeza, sokova i kom-pota, a zbog sadraja sluzi povoljno djeluje na probavne organe.aj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protivloeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.

U panjolskoj se dunja kuha zajedno sa eerom kako bi sedobila vona poslastica (sir od dunja) membrillo, koja se zatimhladi i ree na ploke te posluuje samostalno kao slastica ili uzmekane sireve. Inaica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali ikod nas, u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku gdje se naziva ko-

tunjata.

M K, . .

Dunjino Stablo je poznato iuzgajano milenijima. Nje-zino botaniko ime Cydo-

nia potjee od negdanjeg imenagrada na otoku Kreti koji se danaszove Kanea. Meutim, i u naimkrajevima dunja nije nepoznatavoka to potvruju i brojna, po-

jedinana stabla u vrtovima. Zbogtoga slobodno moemo rei daje u naim junijim hercegova-kim krajevima postala priliinoudomaena vona vrsta. Razlogmoda lei u injenici to se ovavrijedna voka dobro prilagoavarazliitim uvjetima i uzgojnim po-drujima. Ipak, najvie joj odgova-raju lagana tla i topliji poloaji. Ali,ne smijemo zaboraviti da se dunjau naim vrtovima ponajvie nalazizbog svoje dekorativnosti. Posebno

do izraaja dolaze lijepi veliki cvje-tovi kao i veliki listovi, a u jesendozreli plodovi na stablu pretstav-ljaju pravi ukras kunih vrtova alii parkovskih povrina u urbanimgradskim sreditima

Moe li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi?

To to je dunja redovito prisutnau mediteranskim podrujima neznai da se ne moe uspijevati i uhladnijim, kontinentalnim uvje-tima. Poto je dunjino stablo vrlo

prilagodljivo razliitim uvjetimauzgoja bez veih potekoa moeizdrati i visoke ljetne kao i pri-liito otre zimske temperature.Ispitivanja su pokazala da dunja uzimskom razdoblju bez veih ote-enja moe izdrati temperatureod ak 250 C. Meutim, puno suopasnije tzv. provocirajue tempe-rature, odnosno, pojedinih godinazna se dogoditi da se nakon topli-jeg sijenja i kraja veljae biljkana svojevrstan nain opusti pa

uslijed neto niih temperaturatijekom oujka dolazi do pozebestabla.

BerbaPlodovi se trebaju brati s dosta

panje jer su osjetljivi na pritisakuslijed kojeg su oteena, nagnje-

ana mjesta podlona propadanju.Inae, berba poinje u rujnu (vrlorane sorte) i traje sve do studenog.U pravilu, plodovi se skupljajukada postanu intenzivno ute bojei kada izgube ne dlaice koje ihprekrivaju, odnosno, plodovi seberu tek kada se u njima potpunorazvije aroma. I nemojte se uditito dunja jedne godine dobro rodi,dok naredne potpuno podbaci.Znanstvenici dunji pripisuju fe-nomen izmjene prinosa tj. nakon

svake rodne dolazi nerodna godina.Ali, samo formirano i dobro odr-avano stablo moe ostvariti punurodnost a ona se kod dunje mjeri,u rodnim godinama, s desetcimakilograma.

19



20/32

20


20

Stolac

Neum

Grude

Konjic

RamaSarajevo

KiseljakKreevo

Travnik

Banja Luka

V. Kladua

Cazin

BihaBijeljina

Bugojno

OdakOraje

Brko

Zenica

Vare

Fojnica

Gorade

Drvarepe

Tuzla

Jajce

Livno

Kupres

apljina

Ljubuki

iroki Brijeg

Gradaac

GornjiVakuf -

Uskoplje

Kakanj

Maglaj

ivinice

DobojSanski Most

Prijedor

Gradika

Usora

Novi Travnik

itluk

Vitez

Mostar

Busovaa

POSLOVNEJEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podrunica

Tomislavgrad

Posuje

www.croatiaosiguranje.ba

Presaivanje kaktusaU svom domu imam velki broj razli-itih kaktusa. Znam da njihov uzgojnije teak ali me ipak zanima trebajuli se presaivati i koliko esto ih je

potrebno prihranjivati. Osim toga,postoji li pravilo koliko esto se kak-tusi trebaju zalijevati?U pravu ste kada kaete da uzgojkaktusa nije teak jer dobro je po-znato da ovi bodljikavi ljubimcimogu preivjeti i na neodgovara-juem mjestu, bez gnojiva i svjeezemlje. Meutim, ukoliko elite davam kaktusi dobro rastu i cvjetajupotrebno im je pruiti odgovarajuunjegu. Pod tim podrazumijevamonjihovo povremeno prihranjivanjenamjenskim Flortis gnojivima za

kaktuse. Meutim, kaktusi se pri-hranjuju samo u proljee i ljeto i tou razmacima od 14 dana. to se tiezalijevanja - vano je ne pretjeratis koliinom vode, iji viak kaktu-si nikako ne podnose. Neto veekoliine vode zahtijevaju tijekomcvatnje i za intenzivnijeg rasta dokse u vrijeme mirovanja posude skaktusima gotovo doslovce trebajuisuiti. Kao i sve ostale biljke i kak-tusi zahtijevaju presaivanje koje jeidentino kao i kod ostalih ukrasnihvrsta, s tim da se kaktusi u pravilupresauju svake tree godine.

Josip Brkljaa, ing.

Skladitenje krumpiraProizvodim krumpir samo za vlasti-te potrebe. Meutim, svake godinedolazi do propadanja gomolja kojiprilino izgube na teini a dobar diokrumpira podloan je i trulei. Inae,za njegovo skladitenje koristim po-drum a do sad nisam koristio sred-stvo protiv klijanja. Moe li se krum-pir sauvati na neki drugi nain tj. nebih elio vriti zapraivanje gomoljajer je rije o dosta malim koliinama

krumpira?Krumpir za jelo moete sauvatidulje od mjesec dana samo u odgo-varajuim skladitima s optimalnomtemperaturom i osiguranom ventila-cijom. Meutim, za njegovo uvanjeobino se koriste podrumi i trapoviu kojima ne vladaju optimalni uvjetitemperature i vlage. Stoga krumpirputa klice koje se skidaju i po neko-liko puta. Uslijed toga gomolji gubena teini, a mjesta na kojima je raslaklica idealna su za prodor bakteri-ja i gljivica koje prouzroe gnjilenje

krumpira. Zbog toga, preporuio bihvam primjenu pripravka TUBERITE

koji slui za zapraivanje gomolja.Osim to onemoguava klijanje spo-menuti pripravak titi gomolj od gu-bitka vlage i hranjivih tvari zbog egae va krumpir ostati svje i ukusan

sve do uporabe. Pored toga, jednozapraivanje zatiuje gomolje aktri mjeseca a za 100 kg krumpira do-voljno je svega 100 grama TUBERI-TA. Karenca iznosi 42 dana a gomo-lje je prije uporabe za jelo poeljnodobro oprati vodom.

Mario ubela, dipl.ing.

Odravanje motorne pileNabavio sam motornu pilu STIHL.Ove godine s pilom sam napravio ve-liki broj radnih sati pa me zanima nakoji nain je potrebno obaviti njezi-

no odravanje.Odravanje motornih pila podrazu-mijeva redovito ienje proistaazraka, odravanje vodilice i odr-avanje lanca. Kod svakodnevnograda motorne pile se nalaze pod ve-likim optereenjem. Osim neistoai vremenskih prilika, pile dodatnooptereuje piljevina i ljepljivo ulje.Meutim, posebnu pozornost svaka-ko trebate posvetiti odravanju lancajer tupi lanac troi snagu motora alii nepotrebno umara korisnika pile.Ipak, odravanje motorne pile naj-bolje je prepustiti specijaliziranim

servisima koji ujedno u svom asor-timanu roba raspolau sa svim po-tronim dijelovima. Svakako da vamse najbolje obratiti strunjacima uovlateni Green Garden servis koji senalaze u krugu AGROCENTRA SJE-MENARNE na Biu polju.

Anel Mari

Jesenska zatita penice odkorovaParcela na kojoj planiram obavitisjetvu penice dosta je zakorovljena.Kako se rijeiti korova i kada obavi-

ti zatitu penice. Postoji li herbicidkojim zatitu mogu obaviti u jesenjer na proljee teko mogu ui nanjivu.U vaem sluaju prije bilo kakveobrade zemlje potrebno je obavitisuzbijanje korova jednim od totalnihherbicida, primjerice pripravkomHerkules ili Ouragan system 4. Na-kon unitenja korova moete pristu-piti pripremi tla za sjetvu penice.to se pak tie zatite penice od ko-rova u jesen, na tritu pesticida po-stoje dosta uinkoviti pripravci koji

osiguravaju dobru zatitu peniceod korova. Jedan od takvih pripra-

vak jest Arrat, koji se koristi nakonnicanja penice, u fazi od poetka dokraja busanja, a korovi su u fazi 4-6listova. U ozimoj penici koristi se udozi od 0,1- 0,2 kg/ha.

Ivica Doko,dipl.ing.

Limun bez plodovaU kunom ambijentu uzgajam limunljubiastih cvjetova s neto duimplodom a koji svake godine gubiplodove. Napominjem da je rije omladoj sadnici pa me zanima je li na-vedena pojava uobiajena za limunkoji redovito i obilno prihranjujem?Rije je o limunu sorte Lisbon kojaje dosta esta u naem podneblju.Meutim, puno je vanije znati kakosvaka mlada voka pa tako i va li-

mun prvenstveno treba ostvaritiravnoteu izmeu korjenova sustavakoji se brzo razvija i kronje koja setakoer vrlo brzo i bujno razvija zatoto je prihranjujete esto i obilno.Stoga e vaa mlada limunova stabla

u poetku formirati mlade plodovekoji e otpadati. Tek kada stabla us-postave navedenu ravnoteu donosite plodove koji e se dalje razvijati idozrijevati na stablu. Puno je vanije

da su stabla bujna i da bacaju noveizdanke jer je to znak da ne bolujuod bolesti i tetnika. Osim toga, kadabi takva stabla zadrala formiraneplodove onda bi to ostavilo tetneposljedice na razvoj kronje . Drugimrijeima , takva stabla bi formiralakrljavu kronju , to znai da je na-vedena pojava odbacivanja plodovaitekako poeljna za vae mlado sta-blo. Dakle, ukoliko limunovo stablone bi odbacilo zametnute plodo-ve vaa bi dunost bila da ih samiotklonite, a sve u cilju formiranja

zdrave i bujne kronje. A vi se samotrebate malo strpjeti jer e se stabla srastom kronje tako dobro razviti daete narednih godina obilno ubiratilijepe i krupne limunove plodove.

Mladen Karai, dipl.ing.


21/32

Vrhunska tehnika do posljednjeg detalja - STIHL puhai i usisni sjekai

Jednostavno rjeenje za opalo lie

Nakon ekstremnih ljetnih vruina, napokon

je stiglo olakanje u pogledu temperatura,

ali je sa sobom donijelo i nove izazove

opalo lie. Tom debelom pokrivau

dodajte jo i vlagu i ugoda koju jesen

donosi bi lako mogla splasnuti, jer se taj

teki vlani tepih na vaem prilazu teko

uklanja, a lako ponovno stvara.

Upravo za takav zadatak su dizajnirani STIHL

usisni sjekai te puhai velike snage, koji u vaevrtove, posjede, parkove, te staze za

pjeaenje donose svjei vjetar, koji brzinom

zraka do 90 m/s , preraunato ca. 320 km/h,

otpuhuju mokri tepih od lia. I to sve bez puno

galame. Jer STIHL ureaji za ienje stvaraju

malo buke i pri punoj snazi.

Izdvajamo:

Elektrini usisni sjeka SHE 71, koji bez buke

sakuplja lie i ostatak trave oko vaeg doma, aserijski se moe koristiti i kao puha.

Motorni puha BG 86 D sa udobnim STIHL

antivibracijskim sistemom, namijenjen jeienju veih povrina, a pomou dogradnog

seta se jednostavno moe pretvoriti i u usisni

sjeka.

Leni puha BR 500, sa ugraenim

priguivaem zvuka, osmiljen je za profe-

sionalnu uporabu na podrujima osjetljivim na

razinu buke.

Bitno je samo da odaberete ureaj koji e u

potpunosti odgovarati vaim osobnim potre-

bama, pa ete ove jeseni moi vie vremena

provesti uivajui u jesenskim blagodatima,umjesto da se nervirate oko, uz STIHL puhae,

malog problema s liem.


22/32

22


Jesenja zatita maslineod paunova okaNajrairenija bolest koja se uvijek javlja u naim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkrajvegetacije je paunovo oko. Uzronik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i podnazivom Spilocaea oleagina. Bolest je rairena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Nanapad bolesti osobito su podlona maslinova stabla, koja rastu u vlanijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju

na gornjoj strani listova u oblikukarakteristinih okruglastih, ulja-stih i tamnozelenih pjega ili mrlja,veliine 10-12 mm. Poslije se okopjega oblikuje uto-zeleni prsten, a

sredinji dio posmei. Takvi simp-tomi podsjeaju na oi po paunovuperju, pa otuda dolazi naziv bolesti,koji se koristi ne samo kod nas, vei u drugim zemljama gdje se uzga-ja maslina. Pjege se esto spajaju iprekriju cijeli list. Zbog jake zaraze,dolazi do opadanja lia ili defoli-jacije. Na ostalim organima masli-ne, pr. plodovima ili granicama,zaraze su vrlo rijetke a simptomise uoavaju kao smee pjegice.

Zaraeni plodovi otpadaju zajednos peteljkama. Zaraze na liu jav-ljaju se dvaput godinje, i to u jeseni proljee. Zaraze u tijeku jeseni(rujan, listopad i studeni) poinju sdolaskom kinog razdoblja, kada jevelika vlaga i kada su temperature

nie, to odgovara ovoj patogenojgljivici. Simptomi, meutim, posta-ju dobro vidljivi tek idue godine urano proljee, kada se nastavljajunove zaraze. U proljee se zatimjavlja i prije spomenuto opadanjelia, koje obino traje od oujkado lipnja. Ljeti zaraza nema, jer pa-togena gljivica miruje, da bi ujesenponovnim dolaskom kia zapoelenove infekcije. Bitno je istaknutida se simptomi najvie uoavaju

na donjim dijelovima kronje, dokgornji esto ostaju zdravima. Ako sebolest ne suzbija, zaraza iz godineu godinu iscrpljuje biljku, pa moeprouzroiti suenje cijelih stabalamaslina, osobito mladih biljaka.Iscrpljena stabla maslina mogu na-

pasti i potkornjaci, to jo pridonosibrem propadanju biljaka.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se

dvaput, prema vremenu poetkainfekcija, i to fungicidima na bazibakra (Cuprablau Z WP, ChampionWP, Champ Formula 2 FL SC, Koci-de DF i dr.) u jednopostotnim kon-centracijama. U svijetu se takoerkoriste i neki organski fungicidina bazi cineba, dodina, mankoze-

ba i drugih, ali posve dobru zati-tu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra, koji u naoj zemljijedini imaju doputenje za suzbi-janje ove bolesti. Bakreni fungicidipreporuuju se za koritenje, jer idobro djeluju na neke druge bolesti

masline, kao to je bakterijski rak(Pseudomonas savastanoi) i patula(Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti u jesen,i to potkraj rujna i poetkom listo-pada, a drugo u proljee, potkrajveljae i poetkom oujka. Premaistraivanjima, jesensko prska-nje je najvanije. Od preventivnihzatitnih mjera vano je provoditipravilnu rezidbu i prozraivanjekronje stabala, da bi se smanji-li razvojni uvjeti. Takoer, treba

obratiti panju na izbor otpornijegsortimenta maslina. Prema ne-kim podatcima iz literature, naedomae sorte maslina dosta se ra-zlikuju u otpornosti na ovu bolest.Kao otpornije, spominju se Oblica iLastovka, a kao osjetljivije Levan-tinka, Drobnica i Duica. Od tali-janskih sorti otporne su pr. Lecci-no, Pendolino, Carboncella i dr., aosjetljive Ascolana i Moraiolo.

Dr. sc. ihomir Milievi,Zavod za topatologiju

Agronomskog akulteta u Zagrebu

Simptomi paunova oka na listu masline Uniteni list masline od paunova oka


23/32

M K, . .

23


d.o.o.

POTRAIVANJA PRETVARAMO U NOVAC

SARAJEVO 033 767 210

MOSTAR 036 334 090

BANJA LUKA 051 346 870

Osnovna djelatnost nae kompanije jeste finansiranje na osnovu ustupa

potraivanja, a oatne vrijenosti koje nuimo su:

LIKVIDNOST prilikom ustupanja potraivanja moete obiti novac na raunomah tako a Vam nije potrebno ekati na prilive o buudih pladanja.

SIGURNOST Prvi Faktor d.o.o. besplatno provjerava bonitete kupaca te sena tom osnovu oluuje za finansiranje pojeinih otkupa potraivanja.

VREMENSKA I NOVANA UTEDA faktor preuzima na sebe svuaministraciju u vezi sa preuzetim potraivanjem preuzeda

Sa upotrebom faktoringa dobijate prilagodljiv i cjenovno ugodan izvor

finansiranja koji nede teretiti Vae limite na bankama ime dete Vaoj firmiomoguditi nesmetan rast poslovanja

www.prvifaktor.ba

V

jeita dvojba i nepoznanicavezana uz ovu vonu vrstu,koja traje ve tridesetak

godina, jest kada brati plodove ak-tinidije. Od kada su podignuti prvieksperimentalni nasadni aktinidijeu Mostaru (1977. godine), stalno senamee pitanje optimalnog rokaberbe aktinidije, obzirom na uva-nje plodova tijekom zime i proljea.

Vrijeme berbe plodova aktinidijeima presudan utjecaj na organo-leptike osobine te na duljinu u-vanja plodova. Plodove aktinidijetreba brati kada dostignu ziolokuzrelost. Kod aktinidije je dosta te-ko odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne dogaajupromjene to je to pak sluaj koddrugih vonih vrsta.

Na osnovu israivanja koja suraena na podruju Hercegovine,najranije se bere sorta Abbott, avrijeme berbe pada krajem listo-pada i u prvim danim studenog.Optimalno vrijeme za berbu sorteMonty je krajem listopada i u pr-voj dekadi studenog. Sortu Bru-

no najbolje je brati u prvoj dekadistudenog. Najkasnije se bere sortaHayword, iji rok berbe pada u dru-goj dekadi studenog.

Plodovi se beru u drvene san-duke (gajbe) i uvaju u kontrolira-nim uvjetima. Na naem podrujunajdulje se uvaju plodovi sorteHayword, sve do svibnja mjeseca.

Berba plodova aktinidije

Plodovi aktinidije spremni za trite


24/32

24


aicom do zdravljaVjerojatno ni jedno pie nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicinekao vino. Tako mu se pripisuje zatitna uloga kod nekih bolesti srca,demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima

istine, a koliko elje da se u to vjeruje.

ovjekova ljubav prema gro-u, ne samo zbog pretakanjau plemenitu kapljicu, traje

vie od 8000 godina. O tome govorivie od 60 vrsta i 8000 sorti vino-ve loze. Vinogradi se pak proteuna svim kontinentima pokrivajuipovrinu od oko 101.200 etvornihkilometara. Godinje se u njimaubere cca 72 milijuna tona groa,i to za vino te razne sokove i jelo.Inae, groe se preporua za kon-zumaciju jer je bogato lako probav-ljivim eerom (16 posto), vitamini-

ma A i C, vitaminima B skupine, asadrava i znaajne koliine kalija ieljeza. Bez obzira na to, je li bijeloili crno, u 100 grama sonih bobi-ca nalaze se oko 62 kalorije. Osimtoga, groe je poznat ista orga-nizma zato to pomae u uklanja-nju tetnih tvari, a poto sadravaznatne koliine eljeza pomae i usuzbijanju anemije.

Vino i zdravljePosljednjih godina puno se pria

o tome kako ljudi koji umjerenokonzumiraju vino imaju manju

uestalost sranih udara te ivedulje u odnosu na potpune apsti-nente. Tako, najnovija istraivanjapokazuju da ljudi koji piju od 1,5do tri decilitra vina dnevno imajunajnii rizik obolijevanja. Poredtoga, postoji nepisano pravilo ko-liko ovjek moe popiti vina beztetnijih posljedica za organizam,a da to bude i korisno. Naime, bezposljedica za zdravlje, ovjek moekonzumirati 1 gram alkohola posvakom kilogramu teine tijekom24 sata. Drugim rijeima, ovjekprosjene teine od 80 kg koji jeuz to izloen tjelesnim naporima,

moe dnevno uz objed i veeru po-

piti jednu butelju vina (0,75 l), ja-ine izmeu 10 i 12 vol % alkohola.Za onoga tko se ne izlae tjelesnimnaporima bit e dovoljno 0,3 l vinadok je za ene i mlae ljude dovolj-no svega 0,2 litre.

Uimo od Francuza!Iako se u idilinom nam ime-

nu Hercegovina, krije pojam vino,njegova konzumacija i potronjane zauzima ni deseti dio francuskepotronje. Zbog svega toga, znan-stvenici su desetljeima upravo iistraivali navike Francuza te sutime doli i do zanimljive teorije.

Dakle, istraivai su godinama po-kuali odgonetnuti kako je mogueda Francuzi jedu toliko masnoa, aopet nemaju sranih problema. Po-kazalo se da je samo mali i pomaloupitan dio odgovora na pitanje togfrancuskog paradoksa resvera-trol pronaen u crnom vinu. Nai-me, prehrana u Francuskoj bogataje mastima i po svojim znaajkamarizina za pojavu kardiovaskular-nih bolesti. No, paljivim proua-vanjem znaajki i razlika francuske

i amerike prehrane, znanstvenicisu zakljuili da je osnovna razlika

I P, . .

Zanimljiv je i podatak kakovino sadri oko 400 sastojakano njihova je hranjiva vrijed-nost od 600-700 kalorija politri, zbog ega se u nekim ze-mljama ono ubraja u prehram-bene artikle. Bilo kako bilo,injenica je da su sastojci vinapreporuljivi za ljudski orga-nizam, jer upravo neki od njih

umanjuju toksinost alkohola.To je ujedno i razlog zato lakepodnosimo alkohol vina u od-nosu na ostala estoka alko-holna pia. Ali oprez. Ipak tre-ba znati kako je u umjerenostispas- barem to se vina tie!

Vino djeluje kao blagosredstvo za smirenje, smanjujenapetost i anksioznost. Kao sa-stavnica prehrane ono pobolj-ava probavu i stimulira apetit.

Izuzetna ljekovitost crvenog vina

umjereni dnevni unos crnog vina.Tako statistiki podaci navode kakoprosjean Francuz popije oko 60 li-tara vina, i to veinom crnog, a zausporedbu prosjeni Amerikanacsamo 15 litara vina godinje. Zatose jednostavno nametnuo odgovorkako crno vino titi Francuze.

Vino pomae kod sranihproblema

Mnoga istraivanja pokazu-ju kako optimalna konzumacija

vina, to znai dvije ae dnevnoza mukarce i jedna za ene, sma-njuje rizik od sranog udara zaosobe srednje ivotne dobi od 30-50%. Pokazalo se da vino moesprijeiti i ponavljanje sranogudara ukoliko je osoba jedan vedoivjela. I bijelo i crveno vino dje-luju blagotvorno na zdravlje srca ikardiovaskularnog sustava. Har-vardski su znanstvenici ukljuilioptimalnu konzumaciju vina kaojedan od osam dokazanih nainaza smanjenje opasnosti od sranihbolesti, ukljuujui i srani udar.Crveno vino pomae tijelu da neproizvodi kolesterol, jer je osobitobogat izvor antioksidanata, avo-noida, koji se nalaze u koici gro-a i u sjemenkama, oni sniavajukolesterol i uvaju arterije. Crvenovino sadri vie antioksidanata odbijelog. Odreeni sastojci vina po-mau smanjiti posljedice prehranebogate masnoama.

U umjerenim koliinama vinone samo da nam daje osjeaj

mladosti, ono zbilja produljujena ivot!


25/32

25


Kukuruzni moljac sve eenapada povre i cvijee

Iako se ubraja u najvanije tetnike kukuruza,kukuruzni moljac priinjava tete i povrtnimkulturama posebice paprici. Osim povrtnihkultura tijekom, kolovoza i rujna priinjavatete i na krizantemama.

. I O

Za suzbijanje kukuruznog moljca danas se koriste razliite mjere kojese mogu podijeliti u dvije osnovne skupine preventivne (agrotehnike imehanike mjere te uzgoj otpornih hibrida) i kurativne (bioloke, bioteh-nike i kemijske).

Osnovna mjera suzbijanja kukuruznog moljca je mehaniko unitava-nje gusjenica za vrijeme prezimljavanja u kukuruzincu. Nekada je posto-jala i naredba o obvezatnom unitavanju kukuruzinca do 1. ili 15. svibnja.

Kukuruzni moljac pripadaskupini najvanijih tetni-ka kukuruza, a smatra se

i najvanijim tetnikom hrvatskepoljoprivrede. Uzrokuje snienjeprinosa 2-25 %, prosjeno 7 %.

Takoer i u Bosni i Hercegovinipriinjava ozbiljne tete, poseb-no u podrujima uzgoja kukuruza(Lijeve polje, sredinja i sjeverna

Bosna). Na podruju Hercegovinetetnik je takoer prisutan, ali zbogvrlo malih povrina pod kukuru-zom njegova populacija nije tako

velika. Zbog niza tehnikih pote-koa pri suzbijanju ovaj tetnik senedovoljno ili gotovo nikako nesuzbija.

Osim kukuruza tetnik priinja-va tete i na povrtnim kulturama(paprika, rajica, grah, celer i dr.),ali i na cvijeu krizantema. Na po-vru pravi tete na nain da se gu-sjenice ubuuju u plod, primjericepaprike, u kojem nastavljaju razvoj.Na ulaznim mjestima ubrzo dolazido trulei i takvi plodovi brzo pro-padaju. tete na krizantemama

vidljive su na cvjetnoj stabljici kojavene i sui se. Naime, gusjenicakukuruznog moljca ubuuje se ustabljiku krizanteme, bue hodni-ke i na taj nain dovode do njezinapropadanja.

Tijekom kolovoza i rujna na po-druju Hercegovine zabiljeene suvee tete na paprici, koja se naje-e uzgaja na otvorenom. Vee tetezabiljeene su kod proizvoaa kojiproizvode papriku za kiseljenje iliza proizvodnju ajvara- crvena boja

ploda.Osim toga, poetkom rujna, za-biljeene su tete i na krizantema-ma.

Oteenja naplodovima paprike

Oteenje vrnog djela stabljike krizanteme od gusjenice kukuruznog moljca


26/32

Pelinjak u listopaduU listopadu je sve manje posla za pelara, ali se pele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijimdanima dolaze znatne promjene u ivotu i radu pelinjih zajednica.

K L, . . .

26



Ukontinentalnom dijelu ze-mlje listopad je posljednjimjesec kada pelari jo

imaju posla oko samih konica.

U krajevima uz more pele e joneko vrijeme biti aktivne i izlazitiiz konica. Tijekom listopada po-tronja meda je oko 2 kg. Toplijihdana moe biti jo u prvom dijelumjeseca, to e omoguiti zavre-tak svih radova s konicama u ovojkalendarskoj godini i nadoknaduproputenog. U sluaju hladnog ikiovitog vremena, osobito ujutro,u drugoj polovici mjeseca pelee se sve ee poeti skupljati uzimsko klupko. Zbog toga ve sada

trebamo misliti na utopljavanjekonica i pripremiti potrebne ma-terijale. Lijepi dani nam omogua-vaju zavretak radova iz rujna.

green garden 76

Documents