Grupni oblik rada u Grupni oblik rada u nastavinastavi

Grupni oblik rada u Grupni oblik rada u nastavinastavi

Mentor: Student:mr.sc. Ljiljana Ilić Danijel Čorić

Mentor: Student:mr.sc. Ljiljana Ilić Danijel Čorić

LiteraturaLiteratura

• Bognar, L.,Matijević, M.(2002.) Didaktika, Zagreb Školska knjiga, • Brajković, S. ( 2007). Dijete, škola, obitelj.

Zagreb. Pučko otvoreno učilište Korak po korak.• Kerimova, B. (2004): Ocjenjivanje grupnog rada . Metodički

ogledi br.11 1, str. 97–105• Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa• Meyer,E. (1957.) Grupni oblici rada u nastavi. Zagreb,

Pedagoško-književni zbor, • Poljak, V. (1982.), Didaktika, Zagreb, Školska knjiga,• Rot, N. (1983). Psihologija grupe : prvenstvo malih grupa i

organizacija. Beograd. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva• Švajcer, V. (1964.) Grupa kao subjekt obrazovanja, Zagreb.

Matica hrvatska.

• Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. ( 2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb. IEP-VERN'

• Pennington, D.C., ( 2001). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap

• Terhart, E. (2001.) Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa• Desforges, C., (2001), Uspješno učenje i poučavanje, Zagreb :

Educa• Kurnik, Z. (2003) Grupni rad, Matematika i škola br.22, str. 52-

57• Ruić, R. (2007.): Stavovi gimnazijskih učenika prema grupnom

radu u nastavi kemije, Život i škola br. 17 , str 49-61

SadržajSadržajUVOD1. GRUPE

– Grupni rad u nastavi– Pripreme grupnog rada– Prednosti i nedostatci– Razvoj grupe

2. RAZRED KAO GRUPA3. STRUKTURA GRUPE4. POSTIGNUĆA

I OCJENJIVANJE GRUPE

– Što procijeniti?– Grupno ili individualno ocjenjivanje?

5. SAVJETI ZA PLANIRANJE GRUPNOG RADA6. MIŠLJENJA STUDENATAZAKLJUČAK

UVODUVOD

• Grupa utječe na motivaciju .• Grupni oblik pridonosi razvoju socijalnog ponašanja

djeteta, ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko će grupnog rada biti u školi… Dakle, već od prvih godina školovanja u školi se mogu njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na rad u manjim grupama. Brojne i raznovrsne didaktičke igre mogu tome znatno pridonijet.(Bognar,L, Matijević,M.)

• Rad u grupi povezuje znanja i iskustva učenika u cjelinu .

1. GRUPE1. GRUPE• Grupa je skupina ljudi koja posjeduje sljedeća obilježja:

– zajedničku percepciju svog postojanja, potrebe, zajedničke ciljeve, međuzavisnost ,socijalnu organizaciju, interakciju i kohezivnost.

• Struktura grupe obično se sastoji od diferencijacije uloga, vodstva, skupa normi i pravila članstava. Ova definicija naglašava tri važne stvari:

– članovi grupe komuniciraju i u interakciji su– okupljaju se da obave određene zadatke ili postignu ciljeve– grupe su strukturirane

Grupni rad u nastavi

• Grupni rad ima važno mjesto u nastavi.• Početna faza planiranja grupnog rada u nastavi jest

pomno promišljanje o tome što se želi postići.• Važno je znati da je uvijek dobro učenike upoznati s

ciljevima i očekivanim

rezultatima rada u grupi,

tako da mogu lakše

fokusirati svoj doprinos

raspravi.

Pripreme grupnog rada • Nastavnik u pripremi grupnog rada treba imati u

vidu :– veličinu grupe– broj članova grupe – način na koji se učenici grupiraju– obrazovne, emocionalne i socijalne ciljeve– intelektualne razlike– raspored sjedenja

Prednosti i nedostaci grupnog rada

PREDNOSTI;

-Grupa opstaje i nastavlja s izvršavanjem zadataka čak i kada neki članovi izostanu ili odu.

-Rezultati su kvalitetniji.

-Povećava se predanost ostvarenju

cilja i ustrajnost u izvršenju zadatka.

-Dolazi do kreativnijih rješenja.

-Smanjuje se mogućnost pogreške zbog

usporedbe različitih mišljenja.

-Smanjuje se izoliranje pojedinaca i zadovoljava ljudska potreba za pripadanjem.

-Smanjuje se odgovornost svakog pojedinačnog člana za rezultat.

-Povećava se mogućnost preuzimanja većeg rizika.Racionalnije i efikasnije korištenje resursa (i ljudskih i materijalnih) .

NEDOSTACI;

-Nepotrebno konformiranje ili popuštanje većini.

-Apatija, dosada i povlačenje od aktivnog sudjelovanja u zadatku.

-Sukobi različitih osobnosti .

-Destruktivno ili takmičarsko ponašanje pojedinaca, izazivanje sukoba u grupi.

-Određeni pojedinac može

postati žrtveno janje.

-Grupa može funkcionirati i na

najmanjem zajedničkom

nazivniku (svaki pojedinac

ulaže minimum truda).

-Neprikladno dominiranje

pojedinih članova .

Razvoj grupe

Obilježja dobre grupe;

– usmjerena je kvaliteti

– razumije kreativnost i inovacije

– ima punu slobodu, samostalnost i autoritet

– dozvoljava slobodni protok informacija

– sinergija

– «Cilj ne opravdava sredstvo»

– odluke donosi konsenzusom, a ne nametanjem volje većine

– dijeli «dobro i zlo», «uspone i padove», «slavu i kaznu»

– vođa kao primjer članovima

Faze stvaranje dobre grupe:1. Forming (Formiranje)2. Storming (Previranje)3. Norming (Stvaranje grupnih normi)4. Performing (Rad na zadatku)5. Transforming (Transformiranje grupe u tim)

• Sve ovo se ne događa preko noći!• Da bi se razvila dobra grupa, potrebno je i vrijeme i uloženi

trud članova grupe.• S razvojem grupe raste i njena učinkovitost• Svaka grupa prolazi kroz ove razvojne faze, no grupe se

razlikuju po tome koliko koja faza traje .

2. RAZRED KAO GRUPA2. RAZRED KAO GRUPA • Svaki razred je posebna socijalna grupa s vlastitim

normama, atmosferom i očekivanjima.

• Učitelj je rukovoditelj razreda i

zna što želi da učenici rade kad

je on u razredu .

• Grupna nastava ima posebno značenje upravo u osnovnoj školi, jer može spriječiti nastanak pasivnog držanja.

Normama se opisuje ono što je među članovima grupe prihvatljivo ili neprihvatljivo ponašanje.

Svakako bitno za norme je:

– poticati raspravu o njima

– s vremena na vrijeme neka

pravila dodavati, a neka brisati

– voditi rasprave o tome da li

uvedene norme vrijedei da

li se koriste.

• dok se grupa stvara mogući su konflikti među članovima koji imaju različite potrebe i interese

• ako se problem zanemari moguće je da će utjecati na cijelu grupu, zato je:

– dobro je pokušati riješiti problem

– priznati postojanje problema i u tome postići slaganje

– jasno definirati što je problem s obje strane

– koristiti brainstorming za moguća rješenja u čemu svi sudjeluju

– diskusija o mogućim rješenjima

– utvrditi detalje i napraviti plan rješavanja

– nakon nekog vremena evaluacija 

• Kad vršnjaci oblikuju djetetov svijet, njegovo je samopoštovanje ranjivo.

• Odnosi među djecom drukčiji su od odnosa između odraslih i djece .

• Osnovnoškolci su se skloni međusobno odnositi u glasnim, emocionalnim i fizičkim suočavanjima .

• Roditelji i učitelji su ti koji bi trebali njegovati učenikov unutrašnji osjećaj

samopouzdanja.• U grupi je uvijek potreban vođa.

3. STRUKTURA GRUPE3. STRUKTURA GRUPE

– kohezivnost– uloge i status– komunikacijska

struktura

• Postoje tri aspekta strukture grupe:

– kohezivnost– uloge i status– komunikacijska

struktura

4. POSTIGNUĆA I OCJENJIVANJE4. POSTIGNUĆA I OCJENJIVANJE

• Najčešća  pitanja učitelja koja dok razmišljaju o rezultatima su: – Kako pratiti napredak svakog pojedinog djeteta? – Kako djeci dati povratnu informaciju o

procesima koji su se

odvijali u grupama?– Što, kako i kada

ocjenjivati?  

Što procijeniti?• postavlja se pitanje kako prikupiti valjane informacije na temelju

kojih možemo dati odgovarajuću ocjenu. • treba se odlučiti za tehnike autentične procjene kao što su

različite liste vještina, upitnici, prezentacije radova,... • većina učitelj ne nalazi dovoljno vremena za praćenje i

procjenjivanje procesa grupnog rada• procjenjujući proces, učitelji bi zapravo trebale djeci dati

povratnu informaciju • ako ste u stisci s vremenom, možete iskoristiti neke od

najjednostavnijih načina procjene koji će djeci omogućiti da dobiju objektivnu sliku procesa koji se za vrijeme rada odvijao u njihovoj grupi.

• ukoliko vrijeme dopušta, tražite od djece neka obrazlože svoju procjenu       

• osim o vremenu koje nam je na raspolaganju, priprema za samoprocjenu svakako će ovisiti i o dobi djece u razredu

Grupno ili individualno ocjenjivanje?• individualnu ocjenu znanja možemo dati uvijek kad nam je

cilj uvidjeti koja je znanja i vještine svaki učenik svladao      • ukoliko razmišljate o davanju grupne ocjene djeci, uvjerite se

da ona, osim što imaju dobro razvijene suradničke vještine, unaprijed pravilno razumiju da će krajnja ocjena svakog od njih ovisiti o maksimalnom doprinosu svakog člana grupe

• kod grupnog ocjenjivanja veću pažnju treba posvetiti i grupiranju djece

• na svu sreću, postoji i mogućnost kombiniranja individualnih i grupnih ocjena

• samo na temelju dobro osmišljenog i argumentiranog praćenja, opažanja i ocjenjivanja rada djece možemo uvidjeti eventualne nedostatke koje se pojavljuju u grupnim aktivnostima

• Evo nekoliko mogućnosti:– u slučaju da svako dijete stvara jedan rezultat,

možemo dati dvije ocjene– jednu ocjenu možemo dati svakom članu tima za

zajednički rezultat, a individualnu ocjenu učenici mogu dobiti na temelju toga koliko dobro su obavljali ulogu

– individualnim bodovima svakog djeteta zbraja se prosječan broj bodova koje su postigli članovi njegove grupe.

– 30% ocjene čine stečena znanja o sadržaju, 40% iskazane socijalne vještine suradnje a 30% ocjene se temelji na prosječnim ocjenama stečenih znanja svih članova grupe.

5. SAVJETI ZA PLANIRANJE 5. SAVJETI ZA PLANIRANJE GRUPNOG RADAGRUPNOG RADA

• Veličina grupe• Pripremanje učenika za rad

• Vježbanje s intrapersonalnim vještinama

• Promoviranje pozitivne komunikacije

6. MIŠLJENJE STUDENATA6. MIŠLJENJE STUDENATA

Negativna mišljanja:

«Ne sviđa mi se baš rad u grupi, neki grupni

zadaci su mi bili nejasni i nezanimljivi, ali bilo je i dobrih i

korisnih tema.»

« Iritirale su me neke osobe u grupi jer stalno moraju biti u centru pažnje dok neke druge kao da su

odsutne od svega oko njih.»

«Nezadovoljna sam radom u grupi jer su se mnogi u našoj grupi «šlepali» i

zezali pa su ostali morali natezati se s njima i

raditi posao za njih.»

Pozitivna mišljenja:

«Grupni oblik podrazumijeva ljude različitog raspoloženja pa čak i kad imam loš dan dogodi se nešto ugodno

unutar grupe što me može oraspoložiti.»

«Osjećala sam se lijepo jer smo nastavu provodili na drugačiji način nego na

klasičnim predavanjima i u ugodnom društvu svojih kolega, te kroz grupne

radove bolje upoznali jedni druge i lakše usvojili nove

sadržaje .»

«Volim aktivnosti u grupi. Na taj način možeš upoznati nove ljude i s njima razgovarati. Više volim aktivno sudjelovati na nastavi nego slušati monotona predavanja.»

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

• Grupni rad zauzima važno mjesto u nastavi. Ipak, valja voditi računa o tome da treba pomno promisliti o vezi između organiziranja grupnog rada i ciljeva nastave koji se žele postići .

• Uvijek je važno da grupe imaju jasan zadatak ne samo što trebaju uraditi nego i što trebaju naučiti. uspjeh grupe treba mjeriti pojedinačnim uspjehom svakog člana i jasnom podjelom poslova unutar grupe. Najvažnije riječi u grupnom radu: 

„MOMOŽŽDA JA IPAK NISAM U PRAVUDA JA IPAK NISAM U PRAVU”.”.

Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!