Lióko-seniska Zupanija, HAG 3/2006I

,Lokalitet: Caska - gospodarski kompleksNaselje: CaskaGrad/opóina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: zaStitno iskopavanje

Tijekom 2006. nastavljena su istraZivanja gospodarskogdijela rimske vile rustike na parceli Jurja PalÒióa u Caski.lstraZivanja iz 2005. prekinuta su zbog nepovoljnihvremenskih uvjeta krajem studenog, lokalitet jeprivremeno za5tióen, a u svibnju 2006. nastavljeno jeistraZivanje. Voditelj istraZivanja bio je Goran Skelac(Geoarheo d.o.o.), a radove je veóim dijelom financiraovlasnik zemljista. Tvrtka Geoarheo d.o.o. provela je imanje georadarsko istraZivanje u naseobinskom dijelunalazi5ta, pri óemu su uoÒeni impozantni ostaci antiòkearhitekture. Na istoj povréini, od pribliZno 320 m',nastavljeno je kopanje dublj ih slojeva koji su ovoga putaistraZeni do dubine na kojoj vi5e nije bilo tragova ljudskedjelatnosti. Prostor je podijeljen na nekoliko sondi ikvadrante 2x2 m.

U jugoistoónom dijelu parcele (sonde 2 i 3), 2005.otkrivena su tri fragmentirana velika doli ja, a ove sugodine pronadena, ispod mlade podnice od óvrste Zbuke,jo5 tri. Doli j i , ukupno Sest primjeraka, promjera veóeg od1,5 m bil i su postavljeni u dva paralelna niza. Pril ikomniveliranja terena za mladi objekt, uni5teni nadzemnidrlelovi doli ja, zajedno s kamenjem iZbukom, ubaÒeni suu njih kao zapuna. Doli j sj 043 jedini je imao oóuvaneostatke oboda i óitav je razgraden radi rekonstrukcije.Na njemu je pronaden grafit XXl, 5to je moguóa oznakazapremine (2400 - 2600 l). Fragmenti su obil jeZeni,oÒiSóeni i desalinizirani, nakon Òega je Silvio Stankovic,apsolvent arheologije, gotovo dva mjeseca sastavljaoi rekonstruirao tu posudu koja teZi pribliZno 300 kg, adimenzije su joj oko 170x160 cm.U sjeverozapadnom dijelu parcele (sonda 4) uoòenasu dva kvadratna obrisa zidova dimenzija 355x360 cm.Kada su zapoÒela iskopavanja, utvrdeno je da je ri jeÒ odvjema podrumskim prostorijama dubine oko 2,4 metra.Prema svemu sudeci, nekadaénji skladi5ni prostorpostupno je postao otpadna jama s velikom koliÒinomraznolikih arheoloÈkih nalaza. Prva od dviju podrumskihprostorija (sj 084) u cjelosti je istraZena. S triju stranaomedena je kamenim zidom s òvrstom Zbukom, koji seZedo dubine od 70 cm. Prostorija je ukopana u zdravicudo konaóne dubine od pribliZno 2,4 m. Samo s juZnestrane sagraden je zid od tegula i opeka s dosta Suplj ina,vezan ilovaÒom, koji seZe do dna prostorije. U vertikalnojstratigrafiji izdvojena su dvadeset i dva arheoloéka sloja.Od vrha prema dnu izmjenjuju se slojevi s keramikom,kostima, organskim sedimentom sa slojevima gara,pepela i izgorene zemlje koji su zaravnati ilovaòom. Pridnu je uoÒen sloj deblj ine do 40 cm koji je vecim dijelomsadrZavao fragmentirane ostatke amfora. Na samom dnu,na steri lnoj zemlji postavljeno je Sest klesanih kamenihblokova, dimenzija 45x45x40 cm, po tri u dva paralelnaniza. Druga podrumska prostorija (sj 083) gotovo jeidentióna, ispunjena materijalom jednakog sastava, alije djelomice uruéena, pa je zbog statike istraZen njensaòuvani dio, takoder do zdravice.

Pogled na teren sa sjeverozapada, podrumske prostoriie i doliii(foto: G. Skelac)

lnfrastrukturni kanal (cloaca) u sondi 1 (sj 30), istraZen jedo zdravice. Graden je od nepravilnih vapnenaÒkih blokovavezanih óvrstom Zbukom koji tvore U-profì1, pokrivennepravilnim pjeéòenjaòkim ploòama. Unutra5njost jezaravnjena vapnenaòkom Zbukom, a dno je napravljeno odkeramiókih ploòa (tegula). Prosjeóna je vanjska Sirina 1,25m, visina 1,10 m, unutra5nja je éirina kanala pribliZno 40cm, a visina 60 cm. Ostaci zidova i temelja óitavog objektasondirani su do zdravice radi utvrdivanja dubine i naÒinatemeljenja. Temelj zida, sj 016, ukopan ie 1,2 m u zemlju,dok dubina ostalih zidova varira izmedu 70 i 40 cm.

Dolij (SJ 043) u fazi rastavljanja (foto: G. Skelac)

? l q

H.@/2006

Dolij u fazi rekonstrukcije (foto: G. Skelac)

vedra, nekoliko fibula tipa Aucissa, zoomorfnu fibulu s

s nalazi5ta seZe od 1. st. pr. Kr. do 4. st. NajvaZniju skupinunalaza Òine fragmenti veóeg broja amfora, vróeva i òa5a,tj. repertoar posuda za skladiétenje/cuvanje i konzumiranjevina. Óa5e ili Salice od terrae sigilatae iznimne su kvalitete.Na njima je pronadeno viSe od 20 Zigova radionica, pa

Prostorija SJ 084 s ostacima amfora i Zivotinjskih kostiju (SJ 103)(foto: G Skelac)

Polikromna zidna freska iz sonde 4 (foto: G. Sketac)

Organski materijal, ponajprije kosti, zatim Skoljke, puZevii uzorci sedimenata, jo5 se analizira. Za sadaje utvrdeno18 vrsta morskih puZeva i Skoljki koje su sve jestive i diosu jelovnika tada5njih stanovnika. Od ostalih nalaza valjaspomenuti ostatke staklenih posuda, uglavnom vròeva iÒa5a, raznih boja ivrsta stakla. Od gradevinskih elemenatavaZan je nalaz dijela podnice izraclene u tehnici opusspicatum (riblja kost), fragmenti polikromne zidne Zbukeizradene u fresco tehnici i crne i bijele tesere.Nakon zavr5etka terenskog dijela istraZivanja, utvrdena jesituacija i propisani su novi konzervatorski uvjeti. Vlasniku

Literatura

Radié Rossi, Kuril ió 2006 l. Radió Rossi, A. Kuril ió,Lokalitet: Caska - arheoloèka zona, HAG, 2\2OOS,Zagreb,2006: 279 - 281.Skelac 2006 G. Skelac, Lokalitet: Caska - gospodarskikompleks, HAG,2l200S, Zagreb,2006: 281 - 283.

Goran Skelac

Summary

Excavationsthatwere begun in 2005 atthe area of economiccomplex in Caska have been finished. In the northwesternpart of the parcel (probe 4) two square ouflines of 355 by360 cm walls were recorded and identified as two cellarrooms 2.4 m deep. According to the finds this used to be astorage area which was eventually turned into a waste pitwith various kinds of archaeological material.

II

3 1 6

Liòko-senjska 2upanrla, HAG 3/2006

Lokalitet: Caska - nekropolaNaselje: GaskaGrad/opéina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje:AVrsta radova: zaétitno iskopavanje

Od 18. rujna do 11. listopada 2006. provodena je òetvrtakampanja istraZivanja nekropole u Caski na otoku Pagu.Voditeljica istraZivaÒkog projekta je doc. dr. sc. A. Kurilió, azamjenik voditeljice dr. sc. lvo Fadió. Radove su financiraliMinistarstvo kulture, Grad Novalja te Ministarstvo znanosti,obrazovanja i éporta.

Kampanja je bila usredotoòena na arheolo5ko istraZivanjei dokumentiranje grobova evidentiranih tijekom 2005.godine. Prostor obuhvaóen istraZivanjima stoga nije bioproéirivan, osim neznatno (80x160 cm) na juZnom profi luSonde 4. Tijekom kampanje u potpunosti je istraZenai dokumentirana 21 grobna cjelina, kao i dvije cjelinekoje su inicijalno smatrane grobovima, ali su istraZivanjapokazala suprotno. ldentificirano je jo5 devet novihgrobova, tako da je trenutaóno poznato 37 grobova, odkojih su istraZena 33, a joè òetiri treba istraZiti. lstraZivanjeostalih grobova nastavit óe se tijekom sljedeóe kampanje(do tada je lokalitet za5tióen geotekstilom i tucanikom).Nekropola se okvirno moZe datirati u razdoblje od 1. do 4.stoljeóa. U grobovima su najòeéóe, uza spaljene ostatkes lomaóe, nalaZeni i grobni prilozi. Grobni je inventarpril iòno ujednaòen. lzvan grobnih cjelina izdvaja se nalazulomka natpisa (PN 005) koji se spaja s ulomkom nadenim

2005. godine (PN 04712005), dok se uglavnom pronalazekrhotine keramiÒkih posuda ili òak cjelovite keramiòkeposudice (npr. PN 013).Na nekropoli u potpunosti dominira spalj ivanje pokojnika.Tek su u jednom grobu, na Zalost uni5tenome, pronadeniulomci kostiju koji indiciraju kosturno pokapanje (Grob 30).Kampanja 2006. dopunila je spoznaje o tipologiji grobovai îazama ukapanja. Tip paljevinskih grobova s vanjskomzidanom konstrukcijom i unutraSnjom sastavljenom odtegula, koji apsolutno dominira na nekropoli (Kuril ió 2006),moZe se podijeliti u dvije inaòice: na one s pravokutnomtlorisnom osnovom (takva je veóina do sada istraZenihgrobova) i na one s kvadratiónom osnovom. Sliòno sezapaZa ikod unutra5nje konstrukcije, pri óemu su one kojesu izduZenoga pravokutnog oblika sastavljene od Sesttegula, a one kvadratiònog tlorisa od samo òetiriju. Nemalidio tih zidanih grobnica ima jedan il i òak dva ,,dimnjaka"sastavljena od dvaju sljubljenih imbreksa ili napravljena odjednog tubula. Ponekad su tegule bile polukruZnoizrezaneda bi se ,,dimnjak" mogao postaviti u grobnu strukturu. Zatakav tip paljevinskih zidanih grobova jo5 nisu poznateanalogije s drugih rimskih nekropola.Rjedi su drukòije oblikovani grobovi, kao 5to su:1) Inaóica dominantnog tipa zidanih grobnica, kod koje,medutim, nema unutraSnje grobne konstrukcije sastavljeneod tegula, a nedostaju i ostaci pokojnika, bilo spaljeni bilokosturni, te grobni prilozi (Grob 26). NajvaZnija je odlikatog tipa groba da se unutar vanjske kamene konstrukcijenalazila óetvrtasta (gotovo kvadratna) raka zapeóenihstranica i dna deblj ine 10-ak cm (medutim, ni unutar ni izvanrake nisu prisutni tragovi ikakva intenzivnoga gorenja, tektanji sloj rasuta gara).

T

,

Paljevinski grobovi s vanjskom zidanom konstrukcijom

Hrvatski arheoloSki godiSnjak 3/2006

Paljevinski grob s unutraÉnjom konstrukcijom sastavljenom odtegula

2) Inaóica prethodne, no unutar jame od zapeÒenih sti jenkinalazi se i plitka jama s ostacima depozita s lomaòe, agrobni se prilozi u ulomcima nalaze po cijeloj povrSinigroba (Grob 27).3) InaÒica dominatnog tipa zidane grobnice kod koje,medutim, zidana konstrukcija nije òetvrtasta, veó izgledakao da na gornjoj strani tvori svod i donekle je zvonolikogpresjeka (Grob 39).4) Jednostavan paljevinski grob kod kojega su gar, pepeo,paljevinski ostaci pokojnika i grobni pri lozi poloZeni u plitkuovalnu jamu (Grob 35).5) Zidani grob ovalnog oblika od lomljenog kamena iulomaka tegula vezanih Zbukom, koji je, prema svemusudeói, bio namijenjen kosturnom ukopu pokojnika (Grob30).Na nekropoli se sa sigurnoSóu mogu utvrditi najmanje trifaze ukapanja, pri óemu je iz stratigrafskih odnosa jasnoda najstarijoj fazi pripada upravo jednostavan paljevinskiukop u zemlju.

Grobni prilozi i ostali pokretni nalaziGrobni su nalazi, kako je veó reóeno, pri l iÒno ujednaÒeni:2eljezni Òavli, koji su mogli pripadati nekoj drvenojkonstrukciji na kojoj je pepeo poloZen u grob, novac,keramióko i stakleno posude, uljanice (npr. f irma-lampe ilucerne s volutama) i raznoliki metalni predmeti (kariòice,ztcala, igle(?)). Óavli i novac uglavnom se pronalaze u

Tri faze ukapanja

kutovima groba. Òinjenica da grobni pri lozi nisu spaljeni,iako se nalaze u sloju pepela i pougljenih ostataka sodra, jasno svjedoòi da su u grob bil i pri lagani pri l ikomsamoga ukopa. Spaljene kosti pokojnika, kad ih se uopcemoglo utvrditi, bile su sióuénih dimenzija i naoóigled suse pretvarale u prah. MeCiu izvanstandardnim grobnimprilozima i ostalim pokretnim nalazima, u ovoj se fazi radamogu istaknuti: mali ulomci staklene zdjelice ukra5enepravocrtnim gravurama (Grob 13), òetvrtast okvir olovnogzwala uz koje su bila i dva vrlo delikatna ulomka stakla odzrcala (Grob 17), jedno bronóano zrcalo, uz koje su, meduostalim, naalene i staklene perlice te jedna zlatna kariòica(Grob 23), zatim ulomci staklenog kantarosa na zvonolikojnozi s loptastim prstenom i ugraviranim grÒkim natpisomte narukvica od tamnozelenog stakla (Grob 32). Buduói daje novac joé u fazi òiéóenja i analize, za sada nije moguóeprecizno datirati ukope u kojima je bio pri loZen.

Literatura

Fadió 2005 L Fadió, Nekropola Caske, Obavijesti HAD,3713,Zagreb,2005: 97 - 105.Kuril ié 2004 A. Kuril ió, Caska kod Novalje na otokuPagu. Pokusno istraZivanje antiÒke nekropole u Caskoj irekognosciranje Caske s okolicom, Obavijesti HAD, 36/'1,Zagreb,2004: 68 - 79.Kuril ié 2006 A. Kuril ió, Lokalitet: Caska - nekropola, HAG,212005, Zagreb,2006:283 - 285.Radié Rossi, Kuril ié 2006 l. Radió Rossi, A. Kuril ió,Lokalitet: Caska - arheoloéka zona, HAG, 212005,Zagreb,2006:279 - 281.

doc. dr. sc. Anamarija Kuril ió

Summary

At the necropolis in Caska 37 graves have been recordedof which 33 have been investigated. All the graves, exceptone, feature incineration burials and mostly displayelaborate building techniques- stone wall construction onthe outside and the inner construction made of tegulae andimbrex shaped to form a roof. The remains from the bonfirewere laid inside (including iron nails) together with graveofferings (coins, lamps, pottery and glass vessels, toilet kitetc.). Three burial stages were discerned and the oldeststage is represented by the simple incineration burial inthe earthen pit. The necropolis can be dated to the periodbetween the 1"tand the 4th centurvAD.Paljevinski grob poloZen u plitku ovalnu jamu

Liòko-senjska Zupanija, HAG 3/2006

T

ILokalitet: Caska - podmorjeNaselje: CaskaGrad/opéina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: za5titno iskopavanje

Nastavak podmorskog istraZivanja u Caski provoden jeod 29. svibnja do 10. l ipnja 2006., u organizacij i Odjela zapodvodnu arheologij u Hrvatskoga restau ratorskog zaVoda.lstraZivanje je provedeno pod vodstvom mr. sc. lrene RadióRossi (Hrvatski restauratorski zavod) i dr. sc. ZdenkaBrusióa (SveuòiliSte uZadru). U istraZivanju su sudjelovaliigeolozi Hrvatskoga geolo5kog instituta, dr. sc. SlobodanMiko i mr. sc. Boris LukSió te geolog Alberto Lezziero izVenecije, koji su prikupili uzorke potrebne za geoloSkuanalizu Sireg podruója nalaziéta. Od Hrvatskoga geoloSkoginstituta naruóena je izrada geoloéke karte Caske, koja óeposluZiti kao osnova za daljnla istraZivanja.

Nepovoljni vremenski uvjeti ogranióil i su arheolo5keradove na podruóje oko antiòkog lukobrana iznatno oteZaliizradu podmorske dokumentacije. Otvoreno je pet probnihsondi, dimenzija2x2 m, radi utvrdivanja debljine i sastavakulturnog sloja.Sonda 5 postavljena je sjeverno od sonde u kojoj je2005. pronatfeno u cijelosti oÒuvano antiÒko drveno sidro.Deblj ina kulturnog sloja manja je nego u prethodnimsondama i iznosi tek dvadesetak centimetara. U njemu suuglavnom nadeni ostaci grubljega kuhinjskog posuda temanja koliòina ulomaka finoga keramiòkog posuda (ferrasigillata), ulomci staklenih posuda, Zivotinjske kosti, ljuétureSkoljaka, sjemenke i manji komadi amorfnog drveta.BliZe obali, na mjestu gdje se gubi unutraénji traglukobrana, a pred ostacima antióke cisterne, postavljenesu sonde 8 i 9. lako je na tom podruÒju u povr5inskom slojupronadena veóa kolióina keramiÒkih ulomaka, kulturni slojne obiluje keramiÒkim materijalom, a debljina mu takotleriznosi oko 20 cm. Njegov je sastav slióan onome u sondi 5,ali se odlikuje veóom koliòinom ulomaka amorfnog drveta.Od zanimljivijih nalaza pronacfeno je nekoliko manjihkomada pletenog konopa te prstenasto dno posudice ferrasigillata, na óijoj se unutra5njoj strani nalazi pecat FELIX,a na vanjskoj grafit AET ili ATE (slova E i T u ligaturi). Upovréinskom je sloju sonde 8 pronadena jedna horizontalnopostavljena drvena greda koja se, medutim, ne nalazi in

Poóetak ískopa u sondi 6 uz unutraénju stranu antiékog luko-brana

slfu. U jugozapadnom kutu iste sonde pronaden je okomitozabijen drveni kolac promjera oko 10 cm, óiji se donji kralnalazio 80 cm pod povrSinom morskoga dna. Pod kulturnimslojem nalazi se sloj sitnih Skoljaka deblj ine oko 10 cm,nakon òega se nastavlja sloj manjega lomljenog kamenaispod kojega se nalazi tvrda Zuta glina.Sonda 6 postavljena je u blizini glave lukobrana, s njegoveunutra5nje strane, na mjestu gdje se lukobran jasnoizdvaja iz okolnoga pjeSóanog morskog dna. Na tomse mjestu pod pjeéóanom povr5inom nalazi sloj oblogéljunka deblj ine oko 15 cm. ArheoloSki nalazi pojavljujuse na dubini od oko 30 cm, a kulturni je sloj debeo okopola metra. Uz ulomke kasnoantiókih amfora i keramiòkogposuda u njemu je pronaden kostur manjega psa uz óijuje lubanju leZao tanak metalni obruÒ s dvjema uSicama nakrajevima, ukraSen urezima. Lomljeno kamenje od kojega

Zidovi od opeke pred gospodarskim kompleksom u dnu uvale

3 1 9

Podmorski iskop na sondi 8

Hrvatski arheoloSki godiSnjak 3i2006

Zìdovi od opeke, detalj

je izraden nasip lukobrana doseZe dubinu od g0 cm podpovr5inom morskoga dna. Nakon toga nastavlja se slojsitnih Skoljaka deblj ine oko 10 cm, a potom sloj lomljenogkamena malih dimenzija. U spomenutim slojevima nemaarheolo5kih nalaza.Sonda 7 postavljena je s vanjske strane antiòkoglukobrana, u trenutku kad vremenske pril ike nisu dopuStaleistraZivanje s njegove unutra5nje strane. Na tom je mjestutijekom proSlogodi5njeg pregleda terena uoóen komaddrveta, ali se iskopom pokazalo kako nije rijeó o dijeluneke drvene konstrukcije, veó tek o sluòajnom nalazu. Ina tom mjestu debljina kulturnog sloja iznosi dvadesetakcm, a u njemu se pronalaze uglavnom ulomci grubljegakeramiókog posuda.Povr5inskim pregledom terena na prostoru duZ obales unutraSnje strane lukobrana, a u smjeru antiÒkogagospodarskog kompleksa, u dnu uvale pronaclena jeveóa koliòina poklopaca amfora, utega za ribarske mreZe,ulomaka tegula, doli ja, amfora i keramiòkog posuda. Navi5e mjesta unutar lukobrana, na samom lukobranu iispred Tunere, zabiljeZeni su tragovi drvenih pilona, kolacai horizontalnih greda, koji su geodetski snimljeni iza sadaostavljeni na morskom dnu.

Literatura

Radié Rossi, Kuril ié 2006 l. Radió Rossi, A. Kuril ió,Lokalitet: Caska - arheolo5ka zona, HAG, 2l200S,Zagreb,2006:279 - 281.Radié Rosssi 2006 l. Radió Rossi, Lokalitet: Caska -podmorje, HAG, 2/2005, Zagreb,2OO6: 2BS - 287.

mr. sc. lrena Radió Rossi

Summary

During the underuvater excavations at the area of Caska.five new probes were opened at the wider area of theAntiquity pier. Surface survey of the terrain along the innershoreline of the pier and in the direction of the Antiquityfarming complex situated at the bottom of the bay yieldedlarge quantity of amphorae lids, fishing nets weights,tegulae fragments, dolia, amphorae and pottery vessels.At several locations on the inner side of the pier, on thepier itself and in front of Tunera traces of wooden pilons,steaks/palisades and horizontal beams were recorded andgeodetic footage taken. They have been left at the seabottom for the time being.

Naselje: CaskaGrad/opéina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: dokumentiranje

Na poloZaju Sv. Jura1, na sjeveroistoónoj padini uvaleCaske, nalaze se ostaci kasnoantiÒke utvrde i ru5evinecrkvice posveóene sv. Jurju. RijeÒ je o poloZaju kojidominira Òitavom uvalom, Novaljskim poljem i poluotokomu smjeru Pa5kih vrata. Za5titni radovi na podruóju utvrdesv. Jurja zapoÒeli su izradom dokumentacije postojeóegastanja, a izradili su je arhitekt Branko Maroevió izZadraitvrtka Geographica d.o.o. iz Splita.

Na osnovi preporuke Konzervatorskog odjela u Zadru,opisanoje postojeóe stanje i gradevinski zahvati neophodniza zaustavllanje propadanja objekta te je napravljenaostala potrebna dokumentacija. Sanacija postojeóegastanja omoguóit óe arheolo5ka istraZivanja te planiranjebuduóih zahvata i namjene objekta. lzrada detaljnegeodetske dokumentacije povjerena je tvrtki Geographica,koja je tijekom 2005. geodetski snimala antióke ostatkeu priobalnom dijelu uvale. U jesen 2006. uklonjeno jemanje raslinje, a utvrda je detaljno snimljena pomoóu 3D--sKenera.Utvrda je vjerojatno izgradena u vrijeme vladavine caraJustinijana, a u sklopu bizantskoga fortifikacijskog sustavanamijenjenog kontroli plovnog puta duZ istoònojadranskeobale. Kompleks gradevina gotovo je pravilnoga kvadratnogtlocrta, duljine stranica oko 23 metra, unutar kojeg se uistoònom kutu nalaze ostaci predromaniòke crkve sv. Jurja,izgradene na mjestu starije ranokr5óanske crkve. Osimnje, u utvrdi se mogu uociti i ru5evine drugih gradevina,od kojih su najbolje oòuvane one u juZnome i sjevernomdijelu. S obzirom na istaknut strateSki poloZaj, neposrednublizinu povoljnog sidri5ta i kasnoantiòkog naselja,postojanje sakralne i drugih gradevina u unutraSnjostiutvrde, tehniku zidanjai nalaz bizantskog zlatnika, utvrdaje vjerojatno izgradena u 6. stoljeóu. Dolaskom Hrvatana otok Pag njezin se Zivot nastavlja sve do poòetka 13.stoljeóa, kad stradava u sukobima Raba i Zadra. Nakongubitka obrambene uloge, lokalitet je zadrlao sakralnufunkciju bogosluZjem u crkvi sv. Jurja, koja je zbog te

Lokalitet: Gaska - utvrda Sv. Juraj

Pogled na ostatke utvrde i uvale Casku iZrce

T

,

Ostaci crkvice sv. Juria

Òinjenice ostala najbolje oÒuvan i najmanje devastiran

objekt utvrde.Zidovi utvrde danas su oòuvani do visine od 1 m i gotovo

u óitavom tlocrtu. Óitava je povréina pokrivena lomljenim

kamenjem koje dijelom pripada uruéenim zidovima

gradevinskog kompleksa, a dijelom je prirodan kameni

irateri jal. Zidovi crkvice sv. Jurja dijelom su oóuvani u visini

od 2 metra i vi5e. Prema podacima lokalnog stanovniStva,

crkvica je do poóetka 20. stoljeca bila u funkcij i, nakon

sanacije postojeÓega stanja utvrde, odluóeno je da

zapoÒne izrada potrebne dokumentacije koja ce omogucitipoóetak konkretnih gradevinskih zahvata.

mr. sc. lrena Radió Rossi

Summary

Remains of the Late Antiquity fort and ruins of a small

church dedicated to St.Juraj (St'George) are situated at

the north-eastern slope of the Caska Bay' St Juraj site

dominates the entire bay, Novaljsko field and the peninsula

in the direction of Paska Vrata bay. Rescue works at the

area of St.Juraj fort have been commenced by recording

the oresent condition of the site'

MlM ltt, ,i,,iliíitlltlillítlllllttlitfr tlttit#M' il'MltLokalitet: Pod CvituéomNaselje: LovinacGrad/opéina: LovinacPravni status: P-813Razdoblje: AVrsta radova: sustavno iskopavanje

Sredstvima OpÓine Lovinac i projekta ,,Naselja i

komunikacije u kontekstu veza jadranskog priobalja

i unutraénjosti u prapovijesti i antici" f inancirana su

istraZivanja arheoloSkoga rimskodobnog lokaliteta Pod

Cvituéom pokraj Lovinca. Voditelj radova bio je dr' sc'

ÓiÉóen1e sonde 2, oÉteÓenog diieta rimske ceste (foto: B' Oluiió)

Protic (speleolog, Ursus spelaeus, Karlovac), lgor Humjan

i Mario Dobrinic (suradnici projekta). Geodetsku podlogu

istraZivanog dijela rimske ceste izradila je tvrtka Geoprojekt

d.d. (PJ ,,Lika", GospiÓ). Arheoloéko istraZivanje tragova

rimske ceste zapoòelo je 6. rujna 2006., na k'ó' 846/1'

84612, 847, 850, k.o. Cerje'

lvan Dominik Vukasovic, senjski kanonik i otoÒki Zupnik,

u svom ,,Zemljopisnom i povijesnom novom oplsu

Nossan za iste tragove ceste govori da je rijeÒ o pravcu koji

vodi prema Udbini (Szavitz Nossan 1970: 128, bil j 1) Tu

se sastaju cesta iz Karlobaga, magistralna cesta iz smjera

Vrepca i Gornje PloÒe, cesta prema Velebitu i cesta prema

Udbini. Moderno òvoriéte Gornja PloÓa, kriZanje Autoceste

At (Zagreb - Split), drZavne ceste Gospió - Graòac te

obliZnje skretanje za staru cestu preko Malog Halana,

samo su dokaz kontinuiteta prometne vaZnosti upravo

toga spojnog Prostora.

suradnji s Muzejom Like u GospiÓu veó nekoliko godina

sustavno i intenzivno istraZuje prapovijesna i antiÒka

naselja i ceste na prostoru Like i Ogulinsko-pla5óanskeudoliÀe. Buduói da nema podataka o konkretnom izgledu i

tehnici gradnje rimskih cesta na tom podruÒju, istraZivanje

321