hanka vajzovic clanak.pdf

7/25/2019 hanka vajzovic clanak.pdf

1/50

- 65 -

Jezik i identitet slavenskih muslimana:Bonjaci izmeu lingvistike i politike1

Hanka ajzovi

Muslimani slavenskog porijekla

Zavisno od ugla promatranja, o junoslavenskim se narodima musli-musli-musli-manske vjeroispovijesti moe govoriti ili kao o muslimanskim Slavenima(religijska distinkcija Slavena muslimana naspram Slavena katolika, pra-

voslavaca ili kao o slavenskim muslimanima (etnika distinkcija musli-mana junoslavenskog prostora naspram muslimana arapskog, turskogili kakvog drugog porijekla. Kako god bilo, pod obje se te sintagmerazumijevaju etniko-vjerske skupine poznate pod imenima: Bonjaci,

Miani, oani, Poai, Tobi da ne nabrajamo mogue nji-hove sinonimne nazive, jer se neemo detaljno baviti svim sadrajima(oznaena koji se pod tim oznakama podrazumijevaju. Ono to ostavOno to ostavlja prostor debatama, mogue je svesti u sljedeih nekoliko pitanja.

1 Da li je rije (a o jednoj etnikoj skupini (muslimanski Slavenirazliitoga geopolitikog odreenja i razliito imenovanoj, a formiranojna osnovu iste vjerske pripadnosti (jesu li Goranci isto to i Bonjaci islino, pri emu ne treba zaboraviti da religija ne moe biti kriterij zadeterminiranje etnosa, jer pripadnici iste vjere mogu biti razliite nacio-

1 Ovaj je rad u nekim svojim dijelovima oslonjen na knjigu Hanka ajzovi,ik i naionani inii oioinviik (Sarajevo: Fakultet poli-tikih nauka u Sarajevu, 2008, bilo samo sadrajno ili da su preuzimani neki(manji segmenti teksta, vie parafrazirano negoli citirano.


2/50

HankaVajzoVi

- 66 -

nalnosti, ba kao to i pripadnici iste nacije mogu biti razliitih vjera;2(b o razliitim etnikim skupinama slavenskih muslimana, formiranim

ne samo na osnovu zajednike religije ve (i na temelju nekih drugihkriterija, kao to su porijeklo, povijest, kultura, jezik (jesu li, recimo,Goranci i Bonjaci zasebne etnonacionalne skupine poput, primjerice,

pravoslavnih Srba i pravoslavnih Makedonaca ili slino?2 Koje se i kakve skupine naroda podrazumijevaju pod navede-

nim imenima jesu li meusobno odjelite ili se samo drukije imenuju,npr. da li su Goranci naspram Bonjaka ili naspram orbea (a jedan istinarod, (b dio, ogranak, podskupina jednog istog naroda (pa bi Groranci

bili jedni od Bonjaka / orbea ili su to (c zasebne etnike grupe?3 e li znanstveno prihvatljivije o ovim skupinama govoriti (aire i povijesno dublje, s akcentom na porijeklu kao ojednom narodu(junoslavenskom, ilirskom, turskom, bogumilskom?, dakle Muslima-nima slavenskog porijekla (ma kako ih imenovali ili pak (b ue i po-vijesno blie, s akcentom na teritorijalnom odreenju kao o zasebnimnarodima (makedonskom, albanskom, bugarskom, bosanskom, koji bi

bili markirani kao Bosanski muslimani (Bonjaci, Bugarski muslimani

(Pomaci i slino? Koliko u determiniranju navedenih etnikih skupina i njihovo-me imenovanju realno udjela imaju (ili trebaju imati objektivne povi-

jesne injni, a kolikooiik i oiiki ini (nekad i sad, imajuina umu da nacija nije genetika ve politika kategorija?3

Koliki je i kakav udio u njihovom etnonacionalnom determini-ranju mogao imati i danas ima jezik da li se on (a uzima kao vanadeterminanta u deniranju nacije i kao logini integrativni faktor jedne

zajednice, bilo kao sredstvo svakodnevne komunikacije (stvarna lingvi-stika i komunikativna injenica, bilo kao simbolino nacionalno obil-jeje i zamiljena koheziona vrijednost (bez obzira na lingvistiku istinuili se u ovom sluaju jezik (b potpuno zanemaruje kao determinanta udeniranju nacije (kao to bi bilo u sluaju nacionalne identikacije Go-ranaca i Pomaka kao Bonjaka.

2 Snjeana Kordi,Jezik i nacionalizam (Zagreb:Durieux, 2010, s.18. 3 Ibid.


3/50

- 67 -

JEZIKIIDENTITET

U kakvoj su korelaciji (a ime drave / nacije sa imenom je-zika (Bonjai boanki; oani oanki / nainki; Poai ...,

naspram, recimo: Joavija Sbi / Hvai / Miani / Cnooi kovaki, pa i (b identitet nacije sa identitetom jezika: da li susvi oni koji govore boanki / vaki / ki ili svoj jezik tako nazi-vaju, ve samom tom injenicom Bonjai / Hvai/ Sbi (pri emu seotvara pitanje Bonjaka / Muslimana u Hrvatskoj i sl. i obrnuto: da li sviBonjaci / Hrvati / Srbi, da bi potvrdili svoj identitet, moraju ili trebajuarmirati i odgovarajui, nacionalno pripadajui jeziki identitet bo-sanskog / hrvatskog / srpskog jezika, pri emu se otvara, recimo, pitanje

identiteta nacionalnojezikih zajednica u Bosni i Hercegovini i uope pi-tanje jezikog identiteta bosanskohercegovakih graana, posebno onihiz reda tzv. Ostalih itd.

Odgovori na prethodno postavljena pitanja rijeili bi mnoge dilemekoje u vezi sa etnikim i jezikim identitetom unih Slavena (bez obzirana njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost danas postoje. Razlog nedo-umicama ne treba, naravno, traiti u nedostatku znanstvenih istraivanja,

ve u istini da konane stavove odreuje politika, pa je ona ta koja, nepotujui naune argumente, praktino unosi pometnju i u povijesne i-njenice i u logiku zakljuivanja. U ovome tekstu, naravno, neemo tra-gati ni duboko ni iroko za moguim odgovorima na sva sporna pitanja,

jer bi neka od njih zahtijevala ozbiljnu elaboraciju i opsenija dodatnaistraivanja, za to bi bilo potrebno mnogo vie vremena i prostora negoto je to predvieno tematskim okvirom ovoga rada. Budui da je ov-dje glavni cilj pozabaviti se nacionalno-vjerskim identitetom i jezikim

pitanjem bonjako naoa kao etnonacionalne skupine koja danas,gledano iz ugla modernih nacija, predstavlja jedan od tri ravnopravnakonstitutivna naroda Bosne i Hercegovine o ostalim e skupinama sla-

ajzovi,Jik i naionani inii oioinviik .Hanka ajzovi, Sociolingvistiki i ustavnopravni aspekti jezikog pitanjaOstalih u Bosni i Hercegovini, u Mjesto i uloga Ostalih u Ustavu Bosne iHovin i bi avni jnjia a Bon i Hovin (Sarajevo:Institut za drutvena istraivanja Fakulteta politikih nauka Univerziteta u Sa-rajevu, 2010.


4/50

HankaVajzoVi

- 68 -

venskih muslimana, pa i o drugim junoslavenskim narodima biti rijeisamo onoliko koliko to bude nuno za komparativnu analizu u razmatra-

nju nacionalno-vjerskog i jezikog pitanja prije svega (bosanskoherce-govakihBonjaka, odnosno, koliko to bude neophodno u iznalaenjuodgovora na ishodino pitanje: ko (sve danas i na temelju ega konsti-tuira bonjaki nao?

Dakle, ako su politikom odlukom (donesenom na Bonjakom sa-boru odranom ratne 13. godine u SarajevuMuslimani kao oznakazvanino preimenovani u Bonjake postavlja se pitanje oznaenogu smislu politiki nametnute dileme: da li se danas takva oznaka zva-

nino odnosi (1 samo na muslimane slavenskog porijekla koji se vezujuza Bosnu i Hercegovinu (po bilo kom osnovu: roenjem, porijeklompredaka, mjestom ivljenja, dravljanstvom ili se, po inerciji ili natemelju jedne politike odluke provedene bez uobiajene demokratske

procedure (2 oznaka Bonjaci ima smatrati zvaninim supstituentomranijeg naziva Muslimani, odnosno, nacionalnim imenom svih muslima-na slavenskog porijekla? Ne sporei ono prvo (da bosanski MuslimaniNe sporei ono prvo (da bosanski MuslimaniNe sporei ono prvo (da bosanski Muslimanidanas jesu Bonjaci tako se i sami izjanjavaju, valja priznati da se za

ovo drugo teko moe iznai ikakva valjana argumentacija osim injeni-ce da istovjetna logika prati i ostale nacionalno-vjerske skupine naegageopolitikog prostora (Balkan, SFR, nove drave nastale disolucijomugoslavije. ako onda postaje nepisano pravilo da danas na prostoruetiriju bivih republika (srpskohrvatsko govorno podruje svi musli-mani jesuBonjaci i jezik im je bosanski; svi katoliciHrvati i svi govorehrvatskimjezikom; svi pravoslavci Srbi i jezik je njihov srpski. Uz takvulogiku uskraeni ostaju samo Crnogorci utoliko to mnogi autohtoni

muslimani / katolici / pravoslavci Crne Gore nacionalno nisu to to jesu

Na Saboru je donesena Odluka kojom su dotadanji Muslimani u BiH ina podruju drava bive ugoslavije, bez izjanjavanja na bilo kakvom popi-su stanovnitva, preimenovani u Bonjake. ime su se praktino nudile dvijeodrednice Bonjaka i bonjatva. Pod Bonjacima je trebalo razumijevati s jednestrane nasljednike onoga to je Bosna kao zemlja, kao drava, kao povijesni su-

bjekt bila, ali i sve slavenske muslimane jugoistone Evrope koji Bosnu (kaodravu prihvataju kao svoju domovinu. Esad Heimovi, Bonjaci sami sasobom feljton,BH Dani1 Okt. 2008.


5/50

- 69 -

JEZIKIIDENTITET

(Crnogorci, niti je njihov jezik to to jeste (jezik sredine, no pitanjenjihovog nacionalno-jezikog identiteta, tema je za sebe i izlazi izvan

okvira ovoga rada, mada je situacija vrlo slina bosanskohercegovakimprilikama: realna se multikonfesionalnost odslikava u politiki zacrtanojmultinacionalnosti (vjera = nacija koju onda, u traganju za potvrdamaetnonacionalnog identiteta, deklarativno prati i kvazi multilingvalnost.akav je koncept (insistiranje na nacionalno-vjerskim i nacionalnoje-zikim identitetima, meutim, ma kako se kome to inilo (loginim /racionalnim / prihvatljivim ili ne? na Balkanu ve opeprihvaen kaotemeljni princip politikog organiziranja naroda: svaka vjera u jednu

(svoju naciju, svaka nacija (ako je ikako mogue u jednu dravu i sva-ka nacija sa svojim (nacionalnim jezikom. ako je kljuna odrednicaidentiteta postalo ime (nacije, jezika; sve drugo je u identitetu manjevano, jer su tako naredile nacionalne politike i nikakvo dokazivanje(zasad ne moe promijeniti stvari.

Budui pak da u ovome tekstu govorimo o Bonjacima kao slaven-skim muslimanima, koji su i u tom pogledu ostali nedoreeni, spor-ni i osporavani nezaobilaznim se ini razmotriti pitanje ili realno

prisutnu dilemu: mogu li se Bonjacima smatrati i oani, Poai,Torbei... ili kako drukije nazivane (uglavnom u sinonimskim vri-jednostima manje etnike skupine Slavena islamske vjeroispovijesti,tradicionalno nastanjenih u pojedinim enklavama ili izmijeanih s dru-gim narodima na odreenim prostorima Balkana? Odgovore moemotraiti u determinantama njihovoga identiteta i komparativnoj analizi(usporedba sa bosanskim Bonjacima ili opet u politikim odlukama itendencijama. Kako god bilo, navedenim se skupinama naroda neemoKako god bilo, navedenim se skupinama naroda neemoKako god bilo, navedenim se skupinama naroda neemo

detaljnije baviti ni etnografski niti (sociolingvistiki, ni na osnovuonoga to se o njima zna iz literature niti u pravcu kakvih novih, do-datnih istraivanja. Umjesto toga, namjera nam je da, uz podsjeanjena opepoznate injenice, razmotrimo politike konotacije u razumi-

jevanju njihove etnike pripadnosti (kako ih drugi tretiraju ili vlastitogopredjeljenja (kakvima se sami osjeaju, a sve s ciljem da se sagledamogua (ikakva korelacija ili kohezioni faktor u eventualnom deter-miniranju svih slavenskih muslimana / muslimanskih Slavena kao jedne

zajednice (u povijesnom smislu ili u modernom vremenu naspram dru-gih etniko-vjerskih skupina u okruenju.


6/50

HankaVajzoVi

- 70 -

Jesu l sv slavensk muslman Bonjac?

Gorancima je povijesno stanite oa (otud se tako i nazivaju podruje na obroncima ar-planine, smjeteno u manjem depu natromei Makedonije, Albanije i Kosova. Na islam su, smatra se, prelitokom 1. i 18. stoljea. Da su odani vjeri (muslimani suniti, moese zakljuiti i po injenici da svako selo ima svoju damiju. Zboggeopolitikog poloaja i slabijih komunikacija uspjeno su odolijevali

pokuajima asimilacije, te tako ouvali svoj identitet i svoj jezik. DanasGoranci ive u oko dvadesetak naseljenih mjesta na Kosovu, ali ih ima

nastanjenih i u desetak sela u sjevernom graninom podruju Albanije.Ukupno ih, prema nekim podacima, ima oko 0.000, mada ih se, iz po-znatih politikih razloga i zbog tekih ekonomskih prilika, veliki brojiseljava i ivi kao dijaspora u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini,zemljama Zapadne Evrope. Budui da sebe nazivaju oania, oan-cima, Naincima (nikada orbeima, u pravilu ne prihvataju da ih sesmatra Albancima ili pogrdno muslimanskim iptarima, Makedoncima,Srbima, pa veinom ni Bonjacima. akva i drukija nacionalna ime-

na smatraju opravdanim samo u znaenju dravljanstva, ne i u etnikompogledu. Drugi ih ponekad identikuju sa Pomacima ili ih ipak nazivajui Torbeima (u pravilu s prizvukom peorativnosti, mada se prema

prilikama na terenu ne moe pouzdano zakljuiti da li se Gorani i or-bei doivljavaju kao jedno isto (isto oznaeno, sinonimski odnos poputBonjaci / Muslimani ili su orbei iri pojam, a Goranci neka vrsta nji-hovoga ogranka (odnos kao Bonjaci: Sandaklije, pa ak ni u kakvojsu relaciji Goranci i Pomaci: jesu li to dva naroda iste vjere ili su Goranci

tek oni Pomaci koji su povijesno stacionirani na Gori i tradicionalno ve-zani za tu enklavu.

Da to pitanje privlai panju i da dileme postoje (da se teorija i praksa u pot-punosti ne slau, potvruje i sljedei dijalog postavljen na jednom od internet-skih Foruma gdje jedan od uesnika pita: Da li su Goranci i orbei dva nazivaza jedan isti narod (ak iako drugi ima peorativno znaenje? Kako se naziva-

ju muslimani u jugoistonom delu Makedonije i da li su oni Goranci? o memalo zbunjuje, naroito kad na dravnom makedonskom radiju sluam vesti na

bosanskom jeziku. Forum,B92.net, http://forum.b2.net/topic/13-go-rani-goranci/page__st__0. Na postavljeno pitanje drugi uesnik foruma (oito


7/50

- 71 -

JEZIKIIDENTITET

Bilo kako bilo, u posljednje vrijeme postoje, dakle, politike ten-dencije da se Goranci proglase sunarodnjacima Bonjaka (to je za ovaj

rad vana okolnost, pa se tavie, prema nekim podacima, jedan brojnjih nakon rata na Kosovu tako i izjanjava. u bi injenicu (ako jepodatak sa terena pouzdan bilo teko racionalno prihvatiti, budui da seizmeu Gorana i Bonjaka, osim slavenskih korijena i islama ne moenai kakav drugi zajedniki sadratelj gledano geopolitiki, etniki,kulturoloki, lingvistiki. Istina, u nedostatku drugih znanstvenih argu-menata, njihova se zajednika spona trai u bogumilstvu, to bi, sve ida jest dokazivo, danas s obzirom na vremensku distancu i teorije o

savremenim nacijama, pogotovo na Balkanu bilo takoer teko pri-hvatljivo ako se uzmu u obzir razlike u svim odrednicama kojima se da-nas determiniraju odjelite etnonacionalne skupine. er, kako, primjerice,

pod jedan etnos dovoditi Gorane i Bonjake, ako jezik prvih (za razlikuod jezika drugih ak ni u jugoslavenskom periodu (kad se i deniraju,

predeniraju ili iznova stvaraju moderne nacije nije bio srpskohrvatski,ve je i prije i danas zapravo poseban varijetet makedonskog ili, moglo

bi se rei, arhainog srpsko-makedonskog idioma (koji nije jednak ni

srpskom ni makedonskom mjereno stepenom razumljivosti, a oni gasami nazivaju na goranski ili nainskijezik, pa onda i sebe otud nazi-vaju takoerNaincima.

blizak toj etnikoj skupini odgovara: U biti jesu isti narod. U prizrenskoj upije naziv orbe bio odomaeniji nego li u Gori, ali su i Gorane Gorance tako-e nazivali orbeima. Razlika je samo da su sela u Gori vekovima bila etnikiista, dok su u prizrenskoj upi postojala i meovita sela sa srpskim ivljem.U Makedoniji su postojala samo dva sela u okolini etova, Urvi i elovjane.

Dobar deo stanovnika iz ova dva sela se 0-ih i 0-ih godina odselio za ursku uokolini grada edrene (Edirne, mada se takoe dobar deo stanovnitva iz Goretih nesrenih godina iselio za ursku iz ve poznatih zbivanja. Posle kosovskograta jedan deo Gorana Goranaca se izjanjava kao Bonjaci. O pozadini togaizjanjavanja postoje oprena razmiljanja, mada je moje lino miljenje o tometakoe asimilatorskog karaktera. Grupa ljudi koja zastupa tezu da su Gorani

Goranci ustvari Bonjaci, odnosno poslednji sledbenici Bogumila, na veomaje klimavim nogama, i to slui jednoj grupi ljudi da protiraju na Kosovu. U par-lamantu Kosova postoji zagarantovano poslaniko mesto bez obzira na dobijene

glasove. Goranska etnika manjina je takoe i ustavno denisana u ustavu R.Kosova. Ibid.


8/50

HankaVajzoVi

- 72 -

Pomaci su (jednako kao i oani takoer manjinska muslimanskaetnika grupa unih Slavena, koja je, za razliku od teritorijalno koncen-

triranih Goranaca, uglavnom razasuta po razliitim dravama, pa ih ima(u manjim enklavama ili izmijeanih sa drugim narodima na prostorujugoistone i sjeverne Bugarske, Kosova, Makedonije, sjeverne Grke,ak i Albanije i urske. U razliitim ih sredinama razliito nazivaju, po-nekad ih, rekli smo, identikujui sa Goranima, ponegdje sa orbeima,ali i sa Bugarima ili urcima, vrlo razliito tumaei pritom i njihovo

porijeklo (bogumilsko, ilirsko, junoslavensko, tursko i etimone isko-ritene u onimizaciji na temelju kojih se pokuavaju razliitim leksiko-

semantikim interpretacijama spoznati ili tumaiti povijesne injenicevezane za porijeklo i kulturu ovih etnikih skupina (npr. pomak setumai kao pomaga, torbe kao izvedenica od tur. torba ili od drtbei slino.

ezik Pomaka je (za razliku od jezika Bonjaka oito slian jezikuGoranaca (samo sa manje elemenata srpskog, a vie osobina bugarskogili makedonskog to bi komunikacijski podrazumijevalo i visok stepennjihove meusobne razumljivosti (vjerovatno kao usporedba srpskog i

hrvatskog ili slino, ali uz logine ili oekivane dijalekatske razlikeuvjetovane utjecajem jezika sredine (interferencija sa makedonskim,bugarskim, albanskim, grkim, turskim zavisno gdje su se pripadniciovih naroda nastanili. Do takvoga se zakljuka moe doi i teoretski(kontaktna lingvistika i na osnovu propitivanja miljenja pripadnika tih(ili toga naroda, kao i analizom odreenih jezikih osobenosti. U tomse pogledu opet zanimljivim ini osvrt na stavove uesnika razliitih fo-ruma,iz kojih se razaznaje, reklo bi se, neoekivan interes za temu: Po-

ai, oani i Boani / Bonjai.

Iz debate o porijeklu i autentinostiIz debate o porijeklu i autentinostiIz debate o porijeklu i autentinostiovih naroda, u kojoj sadanje generacije iznose svoje stavove (i o sebii jedni o drugima, ilustrativni su, sa stajalita savremenih drutveno-

politikih prilika i odnosa, neki inserti koji su ovdje izvorno preuzeti iiz kojih je gotovo nepogreivo mogue detektovati i nacionalno-vjersku

pripadnost autora, ali i njihova razliita politika opredjeljenja.

Npr.: Forum, Sarajevo-x.com, http: //www.sarajevo-x.com/forum/


9/50

- 73 -

JEZIKIIDENTITET

(1 ! (... - , , (...

. . , =. - . e - . . , 100 -

. . , . , , . 112 , . . . - .

, . , . .(... ...

(2 Selam Bosona ... Neznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaciSelam Bosona ... Neznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaciBosona ... Neznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaciBosona ... Neznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaci... Neznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaciNeznam iz dakle to da mi smo boniani il bonjaciil ne znam ta drugo. Prvo mi volimo Bosnu i bosanci. Ama trebeda zna da mi nismo bonjaci. Na materni jezik nije srpsko-hrvat-

ski, ta istinsko ime je bosanski jezik...Mi imamo svoj jezik ta jeist sa pomacima u Bugarskoj i torbei u Makedonijom. Mi od uvekiammo kontakta so Bosnom i bonjacima. Bonjaci su bujrum uGora Kosovo. as sam goranac.

(3 Alejkumu Selam brate. ako ne misli tvoj narod, ja to znam, lino.(... a znam koliko ste vi odvojeni od nas i koliko su mnogi zabora-vili na vas, meutim vi ste jedni od najstarijih Bonjana i ivi dokaz

postojanja Islama na ovim prostorima i prije nego je i jedna noga

muslimanska ula u Istanbul. Mnoge obiaje koje smo mi izgubili,a koji pripadaju Bonjanima i koje smo uvijek mi Bonjani imali su


10/50

HankaVajzoVi

- 74 -

sauvani u vaem narodu. Svi su pokuali da vas asimiliraju, pasu takoer i Albanci pokuali isto, no poput vae matice Bosne na

koju imate pravo koliko i ja, opstali ste hvala Allahu i postojite. ane zamjeram mnoge stvari koje vam oni koji nisu upueni zamje-raju, no PEALBA vas jeste natjerala da prihvatite mnoge stvarisilom, ipak islam je ostao kod vas sauvan. (... Moe se ti meneodricati koliko hoe, ipak ja se neu nikad tebe.

( orbei i Pomaci ne se Makedonci ili Bulgari po etnikum nego smeetniki Pomaci, a dravjani na Makedonija ili Bulgarija.

Meu etnikim skupinama slavenskih muslimana (kao, uostalom,i meu drugim narodima oduvijek je bilo i negiranja i svojatanja, i po-kuaja asimilacije i svjesnog distanciranja. Danas je to, ini se, naroitoizraeno, zasigurno vie kao sredstvo u funkciji ostvarivanja politikihciljeva negoli kao znanstveni pristup rasvjetljavanju povijesnih injenicai stvarnoga stanja. akve su pojave razumljivo vie izraene kod manjin-skih naroda nego kod ve armiranih velikih evropskih ili svjetskih na-cija (nacija = drava, to je i oekivano ako se uzme u obzir nesigurnost

etnikih manjina i njihov strah od potinjavanja u situaciji kad nemajusvoju dravu ili kad ne ive u matinoj dravi.

Bonjaci kao nacionalno-vjerska zajednica

Determinirati danas precizno etniku skupinu pod imenom Bonja-ci, sloen je i krajnje nezahvalan zadatak, i to dvojako:

- ako imamo sporne kriterije za identikaciju (povijest, vjera, jezik,kultura, teritorij? ili se pretpostavljeni identitet ne iskazuje kolek-tivno u mjeri koja osigurava prepoznatljivost ili razlikovanje jednegrupe od drugih (npr. upotreba jezika, lina imena, evropeizacijaobrazaca kulturnog ponaanja i slino pitanje je onda kako jemogue detektovati ko (sve jest i ko bi (sve mogao biti pripadnikdate skupine, odnosno

- ako se jo uvijek ne moe pouzdano ustvrditi ko (sve ini taj kor-

pus: muslimani u BiH, muslimani sa biveg srpskohrvatskog jezi-kog prostora, ostali muslimani slavenskog porijekla pitanje je


11/50

- 75 -

JEZIKIIDENTITET

kako je mogue govoriti o njihovome nacionalnom i pogotovo na-cionalnojezikom identitetu.

O tome ko su Muslimani / Bonjaci ili ta drugi vide kao njihovevane karakteristike, na internetskim emo stranicama(odakle se danasmahom crpi znanje, primjerice, izmeu ostalog, saznati:88

- da su Muslimani junoslavenski narod i da su u SFR ugoslavijipreteno iveli u Republici Bosni i Hercegovini, odnosno, da suBonjaci ponajvie nastanjeni u Bosni i Hercegovini (gdje su i

najbrojniji narod prema popisu iz 11. oko %, te na podrujupokrajine Sandak u Srbiji i Crnoj Gori, - da pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, jer potjeu od islami-

ziranoga puanstva srednjovjekovne Bosne, kao i susjednih dravai podruja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom (Srbija,Crna Gora, te Hrvatska poglavito Lika, Slavonija i Dalmacija.

- da ih ima oko 3 miliona (od ega oko dva u Bosni i Hercegovini,oko 30.000. u urskoj,

- da su se pre priznanja njihove narodnosti 11. godine po nacio-nalnosti izjanjavali kao pripadnici nekih od drugih naroda SFR(Srbi, Hrvati itd. ili kao ugosloveni, a muslimani je bila samoodrednica verske pripadnosti,

- da je posle osamostaljenja Bosne i Hercegovine (12, veinaMuslimana prihvatila za sebe novo nacionalno ime Bonjaci, alida je sudei prema novijim popisima stanovnitva, jedan deo Mus-limana zadrao svoje staro nacionalno ime,

- da su u vrijeme SFR govorili srpskohrvatskim jezikom, i tome slino.

8 , Wikipedia, http://sr.wikipedia.org/wiki/_(.Bonjaki jezik, Wikipedia,http://hr.wikipedia.org/wiki/ Bonjaki_jezik.

Prema poslednjem popisu stanovnitva Srbije (2002, u Srbiji je bilo13.08 Bonjaka i 1.03 Muslimana (u Autonomnoj Pokrajini ojvodini bilo

je 3.3 Muslimana i samo 1 Bonjaka. Prema popisu stanovnitva CrneGore iz 2003. godine, u Crnoj Gori je bilo 3.22 Bonjaka i 28.1 Muslimana.

Na popisu stanovnitva u Republici Makedoniji iz 1 godine, bilo je 1.31Muslimana i .2 Bonjaka. , Wikipedia.


12/50

HankaVajzoVi

- 76 -

Podaci su opepoznati i veinom tani, no njihova interpretacijaipak zavreuje kratak osvrt.

1 Uoava se stav (koji inae namee politika da su Bonjaci zapravosvi muslimani slavenskog porijekla, ali se to ovdje ipak ograniavana bive srpskohrvatsko govorno podruje,10to bi znailo da nemaosnove niti argumenata za rasprave o Gorancima, orbeima, Poma-cima kao Bonjacima.

2 Podaci o broju Muslimana / Bonjaka prema popisu stanovnitvaiz 11. danas se (gotovo dvije decenije kasnije vjerovatno ni prib-

lino ne mogu smatrati validnim s obzirom na injenicu da od tadastanovnitvo u Bosni i Hercegovini nije popisivano (u toku su pri-preme za popis 2011., a u meuvremenu se desio rat i stradanja,zatim dvosmjerne migracije (jedni odlazili iz Bosne, drugi dolaziliiz Sandaka, sa Kosova i slino, pa drutveno-politikim prilikamauzrokovan dizbalans izmeu nataliteta i mortaliteta itd. dakle sveono to je zasigurno moglo snano utjecati na demografske promje-ne. Nepouzdano je zato (ak i da je precizno determinirano ko su

sve Bonjaci u ovome trenutku govoriti o statistikim podacima.Nije to isto kao govoriti o egzaktnim pokazateljima kakve nuditabela nainjena prema popisima stanovnitva koji pokriva periodod gotovo pola stoljea i moe biti ozbiljna osnovica za analize izakljuivanja o mjestu ili poloaju Muslimana na demografskoj kar-ti bive SFR ugoslavije.11

Budui, meutim, da je tabela naslovljena kao Broj Bonja-

ka i njihov udio u bivoj SFR 1811, vano je podsjetiti na jouvijek nerazrijeen suodnos kategorija (ondanji) Musliman naspram(dananji) Bonjak, te na injenice (1 da muslimani u prva tri popisa (iztabele nisu bili nacionalno priznati (izjanjavali se kao Srbi, Hrvati,

Neopredijeljeni, ugoslaveni, (2 da su se u naredna tri popisa (1111 mogli izjanjavati samo kao Muslimani (ne Bonjaci, te (3 da

10 Upor. Senahid Halilovi, Bosanski jezik (Sarajevo: Biblioteka Kljuanin,11.11 Bonjaci,Bonjaci, Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/ Bonjaci.


13/50

- 77 -

JEZIKIIDENTITET

se (prema popisu stanovnitva Srbije iz 2002. neki Bonjaci izvan BiHi danas izjanjavaju kaoMuslimani. Utoliko podatke iz sljedee tabeleUtoliko podatke iz sljedee tabele

treba uzeti sa rezervom.Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Bosna i Hercegovina88.03(30. %

81.800(31.3 %

82.28(2. %

1.82.30(3. %

1.30.033(3. %

1.0.82(3. %

Crna Gora38

(0.0%8.3(2%

30.(.%

0.23(13.3%

8.080(13.%

8.1(1.%

Hrvatska1.0

(0.1%1.18(0.%

3.113

(0.1%18.(0.%

23.0(0.%

3.(0.%

Makedonija 1.0(0.1% 1.1(0.1% 3.002(0.3% 1.28(0.1% 3.12(2.1% 3.2(1.%

Slovenija1

(0.0%1.1

(0.1%

(0.0%3.1

(0.2%13.2(0.%

2.8(1.%

Srbija1.31(0.3%

.10( 1.1%

3.(1.2%

1.3(1.8%

21.1(2.3%

2.11(2.%

Jugoslavija808.21(.1%

8.8(.%

2.0(.2%

1.2.32(8.%

1..(8.%

2.3.(10.0%

edno je u svakom sluaju (to potvruje i tabela nesporno: na ju-noslavenskom je prostoruBonjaka iliMuslimana oduvijek bilo najvieu Bosni i Hercegovini, jednako kao to su inikoj i ikonfio-nalnoj Bosni i Hercegovini odavno najbrojniji upravo muslimani. Danasse svi oni, gotovo 100 % izjanjavaju kao Bonjaci, ak i kad se nacio-nalno osjeaju vie Bosancima (iako takvih, privrenih bosanstvu, imai meu bh. Srbima i Hrvatima.

Zapravo, Bosancima i Hercegovcima najprije se osjeaju oni graani

koji su porijeklom iz nacionalno nehomogenih porodica (kao to sutzv. mijeani brakovi. Rije je, naravno, samo o njihovim nacionalnimojanjia, jer danas u Bosni i Hercegovini ne postoji mogunost da segraani ocijelno izjanjavaju kao Bosanci (poput: Francuzi, Nijemci,Austrijanci, Maari. Stoga se etniki neizjanjeni graani svrstavaju(zajedno sa brojnim etnikim manjinama pod famoznu dejtonsku kat-egoriju Ostali to je model negacijskog imenovanja: ne oni koji su...ve oni koji nisu ni Bonjaci, ni Srbi, ni Hrvati ne pripadaju ni jed-

nome od tri konstitutivna naroda (ili se tako ne izjanjavaju. U toj seU toj seskupini osim Bosanaca nalaze i nacionalne manjine i one autohtone,


14/50

HankaVajzoVi

- 78 -

kao to su bh. evreji i Romi, jednako kao i imigranti razliitih nacija,poput Kineza, Arapa i drugih doseljenika iz razliitih zemalja.12 Za-Za-Za-

nimljivo je, uz to, da se bh. kategorija Ostali sadrajno znatno razlikujeod nekadanje jugoslavenske odrednice ostali (= sve manjinske skupi-ne preostale nakon niza poimenino nabrojanih. ime se graanima iznacionalno nemotivirane i neprimjereno, gotovo peorativno imenovaneskupine (Ostali kao restlovi koji nisu vrijedni spomena a ipak batako ustavno prihvaene uskrauju razliita politika i ljudska prava,

pa i pravo na jezik. ako se deava da Ostali u BiH, iako se ne izjanja-vaju kao pripadnici ni jedne od tri nacionalne skupine, svoj maternji jezik

(jezik sredine moraju nazivati jednim od tri nacionalna imena, pri emuim od demokracije i prava ostaje tek mogunost izbora tuega. Na tajNa tajNa tajse nain, zbog nemogunosti adekvatnog izjanjavanja (kao Bosanci,znatan broj autohtonih graana dovodi u diskriminatorski poloaj (izbor-ni zakon, potivanje nacionalnih osjeanja i slino, pa se u posljednjevrijeme i drava nala na udaru Meunarodne zajednice zbog niskerazine potivanja nekih univerzalnih ljudskih prava.13

Probleme u Bosni i Hercegovini nemaju, dakle, samo Bonjaci, no

kod njih je vie nego u drugih izraeno pitanje: ta uzeti u obzir kaokljune vrijednosti etnonacionalnog obiljeja? emu dati prednost: ko-rijenima kao povijesnom porijeklu i dokazu autohtonosti; avjanvkao dokazu pripadanja drutveno-politikoj zajednici; religiji kao tradi-cionalnom mjerilu etnike diferencijacije junoslavenskih naroda;jezikukao sredstvu kolektivnog samopotvrivanja i distanciranja od drugih idrukijih; oobno ojaj ianoi kao emocionalnom kriterijui pravu na samoopredjeljenje? Sva se ta vana pitanja mogu odnositi

i na Srbe i Hrvate, posebno one u Bosni i Hercegovini, ali to nita nepojanjava ve, naprotiv, pokazuje svuono i nono ukupnihnacionalno-jezikih determinanti i drugih slinih problema. Dakle, kakogod se uzme, istraiva neizbjeno luta izmeu nekog da i ne, za i

protiv Kako to izgleda u praksi?

12 . opirno ajzovi, Sociolingvistiki i ustavnopravni aspekti jezikog pi-. opirno ajzovi, Sociolingvistiki i ustavnopravni aspekti jezikog pi-tanja Ostalih u Bosni i Hercegovini. 13 Upor. ajzovi, Sociolingvistiki i ustavnopravni aspekti jezikog pitanjaOstalih u Bosni i Hercegovini i druge radove u istom zborniku.


15/50

- 79 -

JEZIKIIDENTITET

1 Ako je kriterij konfionano obijj, pa kaemo da Bonjaci jesumuslimani slavenskog porijekla bit emo u pravu, ali i pogrijeiti

utoliko to se nacija ne izjednaava s religijom, pa i utoliko tosvi muslimani slavenskog porijekla nisu ili teko da bi mogli bitiBonjaci (Gorani, Pomaci. Osim toga, mnogi se Bonjaci samoformalno smatraju muslimanima (moda po logici da nisu ni kato-lici ni pravoslavci, a ni potpuni ateisti, pa ih se identikuje prije

po prepoznatljivim linim imenima orijentalnog porijekla negolina osnovu stvarnog prakticiranja vjerskih dunosti (to opet vai iza druga dva naroda u Bosni i Hercegovini, a moe biti posljedica

dugogodinjeg utjecaja socijalistikog perioda. Ovim nikako neelim rei da su Bonjaci u pravilu loi vjernici ve da nisu kolek-tivno (svi predani vjeri onako kako to islam propisuje i kako bi potome bili prepoznatljivi, mada se situacija u tom pogledu nakon ratau Bosni znatno promijenila za razliku od jugoslavenskog vreme-na, Bonjaci su danas neusporedivo religiozniji, emu su zasigurnodoprinijela i ratna stradanja, psiholoki momenat, intenzivno suo-avanje sa smru i slino. U svakom sluaju, moe se rei da u

etnikom identitetu Bonjaka ipak najvie uestvuje religija, jer akose ve i ne prakticiraju svakodnevno vjerski obredi, veina vjerupotuje i nastoji se pridravati pravila ponaanja makar o znaajnimvjerskim dogaajima (ramazan, bajrami i slino.

2 Ako je kriterij niko oijko, pa kaemo da su Bonjacijno-slavenski narod islamske vjeroispovijesti bit emo u pravu, ali i

pogrijeiti jer ima takvih koji su danas ko zna u kojoj generaciji:urci, Francuzi, Amerikanci (nisu roeni niti ive na junoslaven-

skim prostorima, asimilirali se u drugim nacionalnim zajednicama,prihvatili njihove kulturne navike, dobili dravljanstvo, izgradilinebonjake nacionalne identitete, u dobroj mjeri zaboravili svojmaternji jezik, ali ih se politiki i dalje smatra Bonjacima.

3 Ako je kriterij teritorijalna pripadnost (dravljanstvo: nacija = dra-va, pa kaemo da su Bonjaci muslimani Bosne i Hercegovine bitemo u pravu, ali i pogrijeiti, jer se u Bonjake politiki svrstavajui muslimani slavenskog porijekla iz susjednih drava (Srbije, Crne

Gore, Hrvatske.


16/50

HankaVajzoVi

- 80 -

Ako je jezik kriterij za ostvarivanje nacionalnog identiteta, pa ka-emo da su Bonjaci oni iji je (zajedniki maternji jezik bosanski

bit emo u pravu (ako uvaimo pravo njihovoga izbora i izjanja-vanja, ali i pogrijeiti: - s jedne strane zato to svi potencijalni Bonjaci (kako se teoretski

i politiki nastoje determinirati ne govore ne samo jedinstvenimjezikom (Bonjaci u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori ve niti jednim(istim jezikom (Goranci, Pomaci, ali i

- s druge strane, zato to je, (sociolingvistiki gledano, jezik Bonja-ka u Bosni i Hercegovini jednak (gotovo bi se reklo i jedinstven

jeziku bosanskih Srba i Hrvata ili je, u svakom sluaju, mnogo bliinjima negoli ostalim (potencijalnim Bonjacima izvan Bosne. Ako je kriterij naionano ojanj i demokratsko pravo na slobo-

du izjanjavanja, pa kaemo da su Bonjaci svi oni koji se takvimaosjeaju bit emo u pravu (to se prava tie, ali i pogrijeiti

jer su osjeanja subjektivan kriterij, a identitet bi se ipak moraotemeljiti i na nekim objektivnim, komparativno mjerljivim vri-

jednostima. Uostalom, ako je identitet, kako bi to rekao Amin

Maalouf ono o ini a n bo inini ni a ki i,onda on mora i neim egzaktnim biti mjerljiv, da ne kaem i golimokom, barem djelimino detektovan.1 Ukoliko je pritom rije okolektivnom identitetu, onda mora postojati i ono o ini a b-o inno obno ii, pa kao takvi kolektivno eksterno pon kiji o i kokiva. Stoga se subjektivni pristupobjektivnim stvarima ne moe shvatati kao neupitna injenica; tomoe biti samo pitanje interpretacije injenica ili izbora gdje se bi-

rati moe u smislu linoga prihvatanja ili pak neslaganja, impresijeili tek elje da neto takvim bude ili ne bude. Subjektivni je pristup,razumljivo, naroito sporan kad je rije o jeziku, jer samoprocjenaili miljenje govornika o vlastitom idiomu i o drugim idiomimau pravilu bi, zbog neizbjene subjektivnosti bilo neprikladno zalingvistiku klasikaciju naprosto zato to se percipiranje jezi-naprosto zato to se percipiranje jezi-naprosto zato to se percipiranje jezi-

1 Amin Maalouf, Ubiaki inii (Beograd: Paideia, 2003, s. 12.


17/50

- 81 -

JEZIKIIDENTITET

ne situacije od strane govornika ne mora podudarati sa stvarnomsituacijom.1

Ako bi se u svjetlu prethodno razmatranih kriterija promiljalo oetnikim i nacionalnojezikim determinantama Bonjaka, ini se da bise s pravom moglo ustvrditi kako oni danas, zapravo, i sami sebe traeizmeu vjerskog ili tradicionalnog i savremenog ili nacionalnog identite-ta. Razlog je tome, vjerovatno, i injenica da su od poetka prie o mo-dernim nacijama, izloeni pokuajima nacionalnog svojatanja (tvrdnjeda su to Srbi / Hrvati islamske vjeroispovijesti ili pak negiranja temel-

jenog na osporavanju njihove (a nik aoonoi (kako muslimanimogu biti autohton narod na junoslavenskim prostorima peorativnoih zato Srbi i danas katkad nazivaju Turcima, pa ak i (b religijske au-ninoi (mogu li Slaveni biti autentini muslimani poput uraka iliArapa. asno je, naravno, da u vezi sa porijeklom Bonjaka nisu sporneinjenice ve njihova ispolitizirana interpretacija, pa ih i danas mnogi ne

prihvataju kao Bonjake ve ih jo uvijek nazivaju (opet peorativno,ako ne urcima a ono barem muslimanima.1 ime se hoe rei da Bon-

jaci kao nacija ne postoje, i to dokazivanjem po logici: MI smo Srbii Bonjaci (mada ima slinih stavova i kod nekih Hrvata niki i j-iki jno io, samo to n iio MI na va (Srbi na Bonjake negoVI ii na na (Bonjaci na Srbe i zato MI jesmo zasebna nacija jer neliimo ni na koga, ali I niste jer niste autentini, isti ste kao MI.1 PriPriPritome bosanski Srbi ostvaruju nacionalno jedinstvo *sa Srbima u Srbiji,

1 Bernhard Grschel, Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik.

Mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit, (Mnchen:Lincom Europa 200, s. 1 prema Kordi,Jezik i nacionalizam, s. 11. eanAitchison, Assessing Language Status: Some Problems, in Ulrich Ammonand Marlis Hellinger, eds., Status Change of Languages(Berlin New York:Walter de Gruyter, 12, s. prema Kordi,Jezik i nacionalizam, s. 1. 1 Stvar je i pravo Hrvata i muslimana koje e osobine smatrati karakteristi-kom hrvatskog ili bosanskog / binjakog jezika... (Milo Kovaevi, e-dan ili tri jezikauJezik i demokratizacija, Posebna izdanja, knj. 12 (Sarajevo:

Institut za jezik u Sarajevu, 2001, s. 0. 1 Upor. Kovaevi, edan ili tri jezika.Upor. Kovaevi, edan ili tri jezika.


18/50

HankaVajzoVi

- 82 -

zasnovano, izmeu ostalog, i na istomejeziku koji se, istina, meusobnorazlikuje, jer se u Bosni upotrebljava ijekavska varijanta srpskog, a

*ne sa Bonjacima (i / ili Hrvatima s kojima se sporazumijevaju na ra-iio jik,pri emu se srpski ne razlikuje od bosanskog jezika.18

Logika je nevjerovatna, ali ona nacionalnim politikama na Balkanu i nijevana. ako bi, onda, Bonjaci morali priznati da lie na Srbe (i zatonjima pripadaju zajedno sa svojim jezikom, umjesto da svi u Bosni iHercegovini znanstveno priznaju kako nije rije o srpskoj ijekavskojvarijanti ve o autentinom bosanskohercegovakom jezikom izrazu

jednog istoga jezika (biveg srpskohrvatskog koji ne pripada ni jednoj

etnikoj skupini ve svim korisnicima jezika (makar u dravi Bosni iHercegovini (ako ne i ire.Ono to u utvrivanju bonjakog identiteta ipak nije sporno,

jest podatak da se (bosanskohercegovaki muslimani ne samo osjea-ju Bonjacima ve se u pravilu (gotovo 100-procentno, uz neznatna od-stupanja tako izjanjavaju, pa su u tome, barem u Bosni, reklo bi se

jedinstveni.1

a injenica, meutim, ne rjeava i drugo vano, i u ovome tekstu

najvie isticano pitanje: ko se sve danas, osim bosanskohercegovakihmuslimana, izjanjava ili politiki ubraja u Bonjake da li:

a samo dijaspora bosanskohercegovakih muslimana / Muslimana ili b svi slavenski muslimani sa biveg srpskohrvatskog govornog po-

druja (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, bez obzira jesu li porijeklomvezani za Bosnu ili se smatraju autohtonim stanovnicima tih sredi-na, ili

c svi slavenski muslimani bez obzira na porijeklo, jezik i ostale tradi-cionalne determinante nacije (to bi ukljuivalo i Gorance, Pomakei/ili orbee?

18 Ibid., s. 0.Ibid., s. 0. 1 Na popisu stanovnitva iz 11. godine, za ime svoga maternjeg (nacional-Na popisu stanovnitva iz 11. godine, za ime svoga maternjeg (nacional-nog jezika izjasnili su se: za bosanski oko 2% Muslimana Bonjaka u BiH;za srpski oko % bh. Srba; za hrvatski oko % bh. Hrvata. Upor. Halilovi,

Bosanski jezik, s. 3.


19/50

- 83 -

JEZIKIIDENTITET

raganje za odgovorima na postavljena pitanja i dileme (jer mnogihodgovora ni danas zvanino nemamo iziskuje, makar podsjeanja radi,

kratak osvrt na prola vremena i prilike koje su prethodile dananjemstanju a mogle na njega utjecati.

Vjera / l nacja kao determnante bonjakog dentteta

Ako se sloimo da su meu slavenskim muslimanima: Goran-ci geopolitiki najvie ili veinom oslonjeni na Kosovo, orbei naMakedoniju, a Pomaci na Bugarsku moe se jo pouzdanije, ak vrlo

argumentirano ustvrditi da se Bonjaci kao junoslavenski muslimaniili kao muslimanski Slaveni vezuju najprije i u najveem broju za Bo-snu i Hercegovinu ako ne kao autohton i autentian ivotni prostor,a ono barem kao duhovnu maticu. o je naprosto injenica i ona je

posve logina, jer je:

a turska vlast (koja je na Balkanu irila islam najdue trajala upravona tim prostorima (13188, pa je i

b islamizacija domaeg stanovnitva bila u Bosni najmasovnija.

Zahvaljujui tome, Bosna je, praktino, postajala i stvarno i virtu-alno, i u prolosti i danas, sabirno sredite veine slavenskih muslima-na. tavie, i kad je islamizirano stanovnitvo bilo porijeklom sa drugih

prostora (npr. iz Srbije, ak i iz nesrodnih etniko-jezikih zajednica(npr. iz Maarske, mnogi su u vrijeme povlaenja turske vojske sa nji-hovih okupiranih teritorija, kao muslimani nalazili utoite u Bosni, i

vremenom se, zahvaljujui upravo svojoj religijskoj pripadnosti, asimi-lirali kao Bonjaci ili su, i kad bi ostajali na svojim podrujima (koja sugeopolitiki u meuvremenu distancirana od ondanje urske carevine idananje Bosne, npr. Sandak, na temelju vjerskog identiteta iskazivalietniku privrenost ili pripadanje jednome, bonjakom narodu.20 S

20 Mnoge grupacije Muslimana slavenskog porijekla (... osjeaju se Bonja-Mnoge grupacije Muslimana slavenskog porijekla (... osjeaju se Bonja-cima i jezik imenuju bosanskim, unato tome to se ne moe utvrditi i njihovo

bosansko porijeklo. im isticanjem srodnosti sa Muslimanima Bosne (... dis-

tanciraju se od susjeda (... u etnikom i hriana u konfesionalnom pogledu.Halilovi,Bosanski jezik, s. 28.


20/50

HankaVajzoVi

- 84 -

druge strane, ako su autohtoni Bonjaci (bosanski muslimani i odlaziliiz svoje domovine (npr. u susjedne zemlje, u ursku i druge krajeve

svijeta, oni su makar u memoriji uvali sponu sa svojom otadbinom(zemljom svojih predaka i svojim etniko-vjerskim obiljejem (sla-vensko-Muslimanskim, te se osjeali Bosancima ili Bonjacima. ako

je bilo prije, tako je i danas.Osim toga, vano je podsjetiti i na injenicu da su u vremenu za-

etaka modernih nacija (otprilike do prve polovine 1. stoljea, pa ikasnije, svi stanovnici Bosne i Hercegovine kao jedne drave (jednedrutveno-politike i jezike zajednice, bez obzira na vjerske diferenci-

jacije biliBonjani / Bonjai / Boani kaojedan narod (zajednikogaporijekla, jezika i prostora samo aiii iija. Kako je pak turskavlast ostavila u Bosni duboke tragove, prije svega na domae islamizira-no stanovnitvo (kulturno-civilizacijska i jezika interferencija i slino,te kako svi domicilni stanovnici ipak nisu preli na islam bosanski su semuslimani, dvojakom diferencijacijom od drugih (s jedne strane od u-raka s kojima ih je povezivala ista vjera a razdvajala ih razliita etnika

pripadnost, kulturoloke navike i jezik, te s druge strane od neislamizi-

ranog domaeg stanovnitva s kojima ih je povezivalo porijeklo i jezik,ali ih razdvajala religijska pripadnost formirali u odreenoj mjeri kaozasebna, autentina nacionalno-vjerska skupina, pa u nekom pogledu ikao relativno prepoznatljiva, specifnajezika zajednica: veliki broj tur-cizama, posebno obiajna i vjerska leksika, ali i arapsko pismo, osobito ualhamijado tradiciji i slino.21

Naravno, komunikacija izmeu razliitih, religijski deniranih za-jednica u Bosni i Hercegovini nikada nije bila upitna. Ako se i moglo

govoriti o prepoznatljivim diferencijalnim crtama pojedinih vjerskihskupina, stepen njihove meusobne razumljivosti bio je garant jednoje-zinosti (makar i policentrine, to je sa stajalita kontaktne lingvistike

posve oekivano: rije je o konfesionalno izmijeanom stanovnitvu (ne

21 Upor. Hanka ajzovi, Oijnaii knjivno j (inviika ana-liza) (Sarajevo: Institut za jezik, 1; Alhamijado knjievnost, u Jezik u

Bosni i Hercegovini (Sarajevo: Institut za jezik u Sarajevu Institut za istono-evropske i orijentalne studije u Oslu, 200 i Sociolingvistiki i ustavnopravniaspekti jezikog pitanja Ostalih u Bosni i Hercegovini.


21/50

- 85 -

JEZIKIIDENTITET

o istim enklavama relativno maloga geografskog prostora sa nunim,svakodnevnim meusobnim komunikacijama, to ne moe ii u prilog

izgraivanju zasebnih jezikih identiteta, ve naprotiv. Uostalom, nijenepoznato u praksi i da jezino ili kulturno zajednitvo nekog stanov-nitva moe biti vee s onim grupama s kojima nije nacionalno spojen,nego jezina i kulturna podudarnost s onim grupama s kojima ini jednunaciju..22 akvo zapaanje praktino potvruje:akvo zapaanje praktino potvruje:akvo zapaanje praktino potvruje:

- s jedne strane, usporedba (a Bonjaka u BiH sa Bonjacima u San-daku, Hrvatskoj i slino, ili, takoer (b Hrvata / Srba u BiH sa

Hrvatima / Srbima izvan BiH, te - s druge strane, meusobna usporedba (a Bonjaka, Hrvata, Srba uBosni i Hercegovini, ba kao i (b usporedba razliitih etnonacio-nalnih grupa u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori.

Sve u svemu, teko je iznai valjane kriterije i argumente i za na-cionalnu, a pogotovo za nacionalnojeziku diferencijaciju bosansko-hercegovakog drutva. Pa ipak, svi danas insistiraju upravo na tome:

armiraju svoje etnike posebnosti, negiraju tue, ideologiziraju i misti-ciraju razlike, minimiziraju istovjetnosti. Pogleda li se pak lingvisti-koj istini u oi, moralo bi se priznati da je stvarnost posve drukija, jer(da nita drugo savremene masovne komunikacije, nezaustavljivi procesglobalizacije i trka za pridruivanjem Evropskoj uniji, praktino djelujuupravo suprotno od onog to, glorikujui samo meusobne distinktivnevrijednosti, nastoje dokazati etnonacionalne elite i njihovi lideri.

Ne treba, naravno, zaboraviti ni to da je poimanje nacionalnog

odreenja kod junoslavenskih naroda ve tradicionalno drukije negokod veine drugih, i to se moe objasniti (to ne znai i pravdati dvjemainjenicama: 1 da je povijesno rije o istoj, junoslavenskoj skupini (uosnovici zajednikog kulturnog i jezikog naslijea, koja se u meuvre-menu diferencirala na manje grupe, te 2 da su moderne nacije formiranena temelju izrazite ili snane korelacije vjerskog i nacionalnog identiteta,

22 Ulrich Ammon, Die deutsche Sprache in Deutschland, sterreich und Swi: Da Pob naionan Vain (Berlin New York: deGruyter, 1 prema Kordi,Jezik i nacionalizam,s. 80.


22/50

HankaVajzoVi

- 86 -

to je obrazac po kojem i danas funkcioniraju. Zato, kad se kae Bo-njak, Srbin i Hrvat pouzdano se zna samo jedno: da je to istovremeno i

musliman, pravoslavac i katolik, a onda im se, na temelju toga (najeepo inerciji pripisuju i jezici: bosanski, srpski i hrvatski, dok se sve drugedeterminante ili sasvim zanemaruju ili postaju manje vane. Zato i jestu procesu formiranja savremenih nacija (potaknutog s jedne strane razli-itim politikim ciljevima, te s druge, buenjem, raanjem ili svjesnimizvanjskim poticanjem nacionalne svijesti religija uistinu odigrala klju-nu ulogu kao kriterij nacionalno-jezike diferencijacije, pa su onda:

boanki iani, iskazujui pripadanje vjeri, sve izrazitije osjealii manifestirali privrenost srpskoj naciji, jer su Srbiju smatrali ma-ticom junoslavenskoga pravoslavlja, pa se onda i izjanjavali kaoSrbi, te i svoj jezik nazivali srpskim,

boanki kani,jaajui svijest o pripadanju toj vjeri, priklanjalise hrvatskoj nacionalnosti, jer su Hrvatsku doivljavali kao maticu

junoslavenskih katolika, pa se onda i izjanjavali kao Hrvati (upr-kos bosanskim franjevcima, recimo, te i svojim jezikom smatrali

hrvatski, a - bosanski muslimani, rastrgani izmeu tri oznake svoga identiteta(vezani za odlazee urke religijom, za sunarodnjake drugihvjeraprostorom, a za prostorjezikom, ostali su (bez rezervne dr-ave odani Bosni kao matici muslimana slavenskog porijekla,zemlji koja ni priblino nije bila samo njihova (makar i bili vein-sko stanovnitvo i pritom esto mijenjala gospodare, pa su se, inemajui drugog izbora, osjeali i izjanjavali razliito u razliita

vremena: kaoBonjaci iliBosanci, Turci, muslimani iliMuslimani,neki kasnije i kao Srbi, Hrvati, nacionalno neopredijeljeni i najzad(opet kaoBonjaci, usklaujui i jezik svoj sa prilikama ili ga ime-nujui kako drugi kau.

Zanimljivo je svakako da povezivanje svih slavenskih muslimana ujednu vjersku, kasnije nacionalnu, pa ak i jeziku zajednicu, orijentira-nu (vie emotivno prema matici Bosni nije stvaralo nikakve smetnje

ili nedoumice sve dok bosanskohercegovaki Muslimani kao najbrojnijaskupina nisu donijeli odluku (na Bonjakom saboru odranom u sep-


23/50

- 87 -

JEZIKIIDENTITET

tembru 13. da se vraanjem svome povijesnom imenu, (preimenujuuBonjake. Novo je (staro ime trebalo biti u prvom redu oznaka etnosa

bez obzira na nepromijenjeno religijsko obiljeje. ime je shvaeno damuslimanski Slaveni u meusobnoj usporedbi niki ni jno, iakonaspram ostalih Slavena religijski jesu drugo,pa se nametalo pitanje:

a da li svi oni trebaju i dalje etniki bitiMuslimani razliitih drav-ljanstava, bez obzira to su najbrojniji meu njima Bonjaci, odtog imena odustali,

b drati se svojih autentinih etnikih imena i insistirati da kao takvi

budu ustavno priznati (npr. Goranci, Pomaci ili pak c prihvatiti sadanje (izmijenjeno nacionalno ime jedne od musliman-skih skupina (Bonjaci s kojom ih neupitno vezuje samo religija?

ta su pojedine etnike skupine odluile, djelimino potvruje i i-njenica da su, primjerice, Goranci na Kosovu ve ustavno armirani kaotakvi, a ta o tim pitanjima inae sami misle ili kakav je o svemu tomestav drugih, mogue je razumjeti, izmeu ostalog, i iz diskusija na razli-

itim internetskim forumima (odakle su neki inserti djelimino i ovdjepreneseni.

Jezko ptanje Bonjaka kao slavenskh muslmana Bosanaca

Govoriti o jezikom pitanju muslimana / Bonjaka, a ne znatiprethodno precizno ko o Bonjai j ili makar jesu li danas svi

muslimani slavenskog porijekla zapravo Bonjaci, kako se to obinotvrdi ini se, u najmanju ruku, neozbiljnim.23 Debata o tome ipak trajeDebata o tome ipak trajeDebata o tome ipak trajeve dva desetljea, to znanstvena to emotivno obojena, i ko zna kade biti okonana, budui da sve to je danas na Balkanu nacionalno,u pravilu nije i racionalno. Stoga se valja pomiriti sa realnou da

jeziko pitanje u Bosni i Hercegovini (pa i ire ne zavisi ni od naukeo jeziku niti ak od (samoopredjeljenja naroda ve najprije od interesaetnopolitikih elita. U situaciji nametnutog dvosmjernog uzrono-po-

23 Npr. Halilovi,Npr. Halilovi,Bosanski jezik.


24/50

HankaVajzoVi

- 88 -

sljedinog odnosa izmeu nacije i jezika (jer jedno drugo uzajamnoodreuju, nejasnoe se ili nesuglasice mogu otklanjati, ili barem bolje

razumjeti, samo uz valjane odgovore na pitanja: koji je (imenom, iji(porijeklom i kakav (supstancom jik koji ovo nik kinslavenskih muslimana, te u kojem je stepenu jedan nacionalni jezikdistanciran od drugih jezika (prepoznatljivo drukiji mjereno stepenommeusobne razumljivosti?

Odgovoriti na naznaena pitanja, lingvistiki ne bi bilo ni spornoniti komplicirano kad bi se to nepristrasno htjelo ili kad ne bi bilo da se:

- jezike razlike unutar jednepolitiki determinirane etnonacionalnezajednice po svaku cijenu nastoje minimizirati ili ignorisati (kao je-zik Bonjaka u Bosni naspram onih u Sandaku ili jezik Hrvata /Srba u Bosni naspram jezika u Hrvatskoj / Srbiji, a nasuprot tome,

aik i ojii naijaaik i ojii naija (Bonjaka, Srba, Hrvata nastoje seoniai, iooiiai, iiiai ili svjesnim intervencijamavai, s ciljem da se stekne dojam to vee jezine udaljenosti.2

ime se lingvistikim sredstvima nastoje u Bosni i Hercegoviniostvariti politiki ciljevi: to je nii stepen meujezike (a to znai i me-unacionalne razumljivosti, to su vee pretpostavke da se opravda nu-nost politikih (a to znai i teritorijalnih podjela. o je ujedno i razlog irecept, i uzrok i posljedica etnonacionalnih pregrupisavanja na Balkanu.

to se bosanskohercegovakih muslimana tie, njihova je borba zanacionalno-jezika prava (koja je trajala jo od austrougarskog vremenaokonana, barem prividno ili samo formalno (zvanino, na papiru nakon

meunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine ili, tanije, tokom i nakonrata u Bosni. U tom su periodu disolucijom SFR ugoslavije, druge naci-je dobile (samo svoje nacionalno imenovane jezike, a Bonjaci (kasnijenego drugi dobili: i novo ime nacije i prvi put vlastiti nacionalni jezik.Drugo je pak pitanje koliko je takav dobitak kotao (rat, stradanja.Cijena je, zna se, bila previsoka, a Bonjaci je najvie platili. Naravno,na pitanje ta su to uistinu dobili, poten bi odgovor bio nita (ili go-tovo nita, ma koliko se nacionalni lideri zaklinjali u suprotno. Dakle:

2 Kordi,Kordi,Jezik i nacionalizam, s. 8.


25/50

- 89 -

JEZIKIIDENTITET

dobili su samo novo i v oojoj naiji ili vratili staro (nisu vieMuslimani ve su opet Bonjaci, te odjelito nacionalno ime svoga jezi-

ka, mada im to drugi i danas spore (izbor izmeu boanki bonjaki.Drukije kazano, dobili su dvije vane oznake identiteta, a praktino iz-gubili identitet. Prije su, na jugoslavenskom prostoru, u tadanjoj svojojdravi bili prepoznatljivi kao Bosanci, danas se ni u Bosni i Hercegovini,svojoj novoj dravi, ne mogu razaznati kao Bonjaci. Ni oni ni njihov

jezik. er, ondanji je jezik (bh. izraz tako snano manifestirao svojidentitet unutar zajednikoga sh./hs. jezika, da su svi njegovi korisnici(ma koje nacije bili im izvan Bosne progovore, bili nepogreivo identi-

kovani kao Bosanci i / ili Hercegovci. Ni danas nije ili ne bi bilo punodrukije, samo to danas malo ko eli biti tako identikovan. Stoga, kadbismo se oslanjali na logiku: Progovori da vidim koje si nacije!? svibismo se sloili da promjena naziva jezika nije niega novog unijela unjegovu supstancu, pa gotovo nita ni u standarnojeziku normu, to ma-nje-vie vai za sva tri dananja nacionalna jezika. Zato pitanje: da li seu Bosni i Hercegovini na temelju jezikog ponaanja veine pripadnika

jedne etnike grupe moe detektovati jezik date etnonacionalne zajedni-

ce? Kategorian bi odgovor bio NE, a ako i moe biti da, onda samokod malog broja korisnika jezika, onih koji su u meuvremenu tenden-ciozno mijenjali svoje jezike navike i usklaivali ih sa naciokratskimzahtjevom: im progovori, ima da se zna koje si nacije!

Jezka stuacja u Bosn Hercegovn denttet jezka2

U sagledavanju i procjeni savremene jezike situacije u Bosni i

Hercegovini, krenulo se od dvije spoznaje:

- da jezike grupe (kao kolektivi odreeni jezikom kojim se sluemogu korelirati ne samo sa nacionalnim ve i sa razliitim drugim,drukije odreenim drutvenim grupama (etnikim, dravnim, re-

2 Opirnije o savremenoj jezikoj situaciji u Bosni i Hercegovini upor. ajzo-Opirnije o savremenoj jezikoj situaciji u Bosni i Hercegovini upor. ajzo-vi,Jezik i nacionalni identiteti, s.100.


26/50

HankaVajzoVi

- 90 -

gionalnim, politikim, konfesionalnim itd. i pri tome se s njimamogu, ali i ne moraju podudarati2

- ... da je jezik, u gotovo svim denicijama naznaen kao jedanod odreujuih (iako ne i neizostavnih elemenata nacije i daje slobodna upotreba maternjeg jezika, posebno u naim uslovima,jedna od najbitnijih pretpostavki ostvarivanja naconalne ravnopra-vnosti.2

Meutim, injenica da u bosanskohercegovakom sluaju (kadimamo tri ravnopravna nacionalna standardna jezika ne postoji nika-

kva podudarnost izmeu ma kako nejeziki deniranih drutvenih gru-pa i, komunikativno gledano, jezikih zajednica namee istovremenopitanje:

- i identiteta bosanskog, hrvatskog, srpskogjezika u smislu njihoveidentikacije koju posjeduje svaki jezik time to se smatra idio-mom odelitim od svih drugih,28ali

- i (nacionalnojezikog identiteta korisnika jezika to podrazumi-

jeva kij naionan ianoi na onov ovon ini-kacije.

Pitanje je, dakle, da li su u Bosni i Hercegovini nacionalni jezikiidentiteti realnost? Znanstveno pouzdan odgovor zahtijevao bi, naravno,ozbiljnije istraivanja jezikog ponaanja i usporedbu (a govora Bo-njaka / Hvaa / Sba u matinim sredinama:BiH / Hvakoj / Sbiji sa(b govorom njihovih sunarodnjaka izvan matinih prostora: Bonjaka

izvan BiH, Hrvata izvan Hrvatske, Srba izvan Srbije. Meutim, i beztemeljitijeg istraivanja zapaa se (poznato je da se kod veine izvan-matinih govornika iste nacije manifestira iskljuivo tui nacionalno-

jeziki identitet (kao govor sredine, samo to svako od njih isti taj svoj

2 Ranko Bugarski,Jezik u drutvu (Beograd: Prosveta, 18, s. 18. 2 ipka, ezik i nacionalni odnosi potrebe, znaaj i osnovni pravci istrai-vanja,u: Jezik i nacionalni odnosi, Sveske (Sarajevo: Institut za prouava-

nje nacionalnih odnosa, 18, s. 1.28 Ranko Bugarski,Jezik u drutvenoj krizi (Beograd: Cigoja, 1, s.11


27/50

- 91 -

JEZIKIIDENTITET

tui jezik (i dalje naziva vlastitim nacionalnim imenom. Zanimljivoje da, uvjetno reeno, izvanmatini pripadnici nacija kao formal-

ni korisnici datog nacionalnog jezika u veini sluajeva (osobito mlaegeneracije ne prakticiraju u tom pogledu ni neki vid diglosije, dakle neupotrebljavaju svoje nacionalne jezike ak ni u krugu porodice, ve se u

potpunosti opredjeljuju za jeziki izraz sredine u kojoj ive. o manje-vie vai za sve tri nae nacionalno determinirane jezike grupe, jer ni

jedna u usporedbi sa drukije deniranom zajednicom kojoj pripadaju(drutveno-politiki, komunikativno, prostorno:

- ne pokriva cjelokupan svoj matini teritorij endogena nepo-dudarnost (ne nalaze se u Bosni / Hrvatskoj / Srbiji samo Bonjaci /Hrvati / Srbi, ali i

- ne ostaje u njemu egzogena nepodudarnost (ne nalaze se u Bo-sni / Hrvatskoj / Srbiji svi Bonjaci / Hrvati / Srbi.

Budui, dakle, da su nacionalne zajednice i njihovi jezici od svojihaini ooa iovno i anji i vi postavlja se pitanje (1

koliko se nae nacionalne zajednice uistinu mogu smatrati naporedno ijezikim zajednicama (1 nacija = 1 jezik; npr. gdje god da su Bonjaci/Hrvati / Srbi tu je i bosanski / hrvatski / srpski jezik, i obrnuto, od -nosno, (2 ta je u takvim sluajevima sa nacionalnim identitetima saautentinim identitetom nacionalnog jezika ili sa jezikim identitetom

pripadnika nacije? Ova se pitanja ne moraju nuno odnositi i na nacije(kao to se odnose na njihove jezike, jer za nacionalnu pripadnost, ba-rem na naim prostorima, oito i nije neophodan bilo kakav identitet.

einom je dovoljno i samo izjanjavanje (deklarisanje. Ostali dokazi oneijem pripadanju datoj naciji kao determinanta nacionalnog identitetau nas su ili labave vrijednosti ili ih ak uope nema. ezik je i iz tihrazloga nacijama vaan kao stvarni, uhom opipljiv dokaz postojanja.

No kad je i on nepouzdan svjedok, onda nacije ine sve, i u lingvistikomi u politikom smislu, da ga uine pouzdanijim i nacionalnijim.

Prema tome, teko je razumjeti i odslikati savremeno stanje ukojem se analizira tako sloeno nacionalno i jeziko pitanje Bonjaka,

no kako su oni i matino (bilo povijesno ili tek emocionalno, religijski,pa i politikim kalkulacijama vezani za Bosnu i Hercegovinu, bit e


28/50

HankaVajzoVi

- 92 -

jednostavnije ako razumijemo ukupnu jeziku situaciju na ovome pro-storu. U tom se pogledu vrijednim panje ini podsjeanje na jedan

znaajan lingvistiki skup, odran (ba u Sarajevu 18. pod nazivomezik i nacionalni odnosi, iji su rezultati objavljeni u istoimenomzborniku..2 Koliko je taj skup bio u ono vrijeme znaajan, mogue je izKoliko je taj skup bio u ono vrijeme znaajan, mogue je izove perspektive i bolje znati, jer je svojim nazivom, tematskim okviromi sadrajem veine izlaganja, ne samo ukazao na pojave izrazitijeg na-cionalistikog odnosa prema jeziku, ve i upozorio na deavanja kojae ubrzo nakon toga biti prvo povod, a onda i rezultat meunacionalnihsukoba i podjela. Ono to se u vezi sa navedenim stavovima danas ini

dodatno zanimljivim, jest injenica da su mnogi lingvisti u meuvreme-nu sasvim promijenili svoj jeziko-politiki kurs, to samo uslonja-, to samo uslonja- to samo uslonja-va razumijevanje savremenog stanja i enigme zvane nacionalno-jeziko

pitanje Bonjaka, Srba, Hrvata i Crnogoraca.30 Zato, da bismo odsli-Zato, da bismo odsli-Zato, da bismo odsli-kali Bonjake, valja prije toga odslikati Bosnu, dakle razumjeti ukupnu

jeziku situaciju koja je, zahvaljujui modelu tri u jedan, bez pret-jerivanja, u svjetskim razmjerama unikatna. I danas je malo kome jas-no kako je mogue da se jezik kao sredstvo komuniciranja u Bosni i

Hercegovini toliko i tako transformie: bio je nacionalno neodrediv, avarijantski nepodrediv, a onda prekonoi postao iskljuivo nacional-no odrediv i etnopolitikim tendencijama podrediv.31 ako smo odako smo odako smo od

jednog nadnacionalnog i autentinog jezika sredine dobili tri jezika ukojima se autentinim smatra samo ono to je nacionalno prihvatljivoili naciokratski odobreno.

akva, dananja, poslijeratnaBosna i Hercegovina traje ve jednoi po desetljee (i ko zna dokad e? u znaku Dejtonskog sporazuma koji

je obiljeen:

- podjelom bh. graana na Srbe, Hrvate, Bonjake (kao konstitutivnenarode i Ostale (one koji se ne izjanjavaju kao jedni od konstitu-

2Jezik i nacionalni odnosi, Sveske, (Sarajevo: Institut za nacionalne od-nose, 18. 30 . ajzovi,. ajzovi,Jezik i nacionalni identiteti, s. 880.31 ipka,ipka,Knjivnojika oiika i jika ka, s. 8.


29/50

- 93 -

JEZIKIIDENTITET

tivnih, to je etnonacionalnim politikama mnogo vanije od (prate-e, anacionalne podjele na oboan i oioan,

- podjelom zemlje na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine(sa veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom, RepublikuSrpsku (sa veinskim stanovnitvom srpske nacionalnosti iDistrikt

Bko (u poetku srpski, a nakon meunarodne arbitrae, nacional-no niiji ili svaiji prostor,

- podjelom Federacije na kantone sa veinskim bonjakim ili hrvat-skim stanovnitvom, te

- podjelom jezika (nekad zajednikog na tri nacionalna varijeteta,

zvanino priznata ne kao jedan policentrian jezik (varijante vekao i aiia jika, zasebno standardizirana i trojako (nacio-nalno imenovana.

Praktino, sve je podijeljeno, a drava je ipak cjelovita i kao takvameunarodno priznata. ako su svi narodi po veoma visokoj cijeni (rati stradanja dobili to su htjeli a nisu prije toga imali, ali dobili i punotoga to nikako nisu eljeli. Zato su mnogi nezadovoljni i kao graani

(pogorana socijalna situacija, ugroena ljudska prava, mo etnopoli-tikih elita, nestabilna drava i kao pripadnici pojedinih nacionalnihzajednica, svjesni danas da su ostvarili kolektivna ali ne i pojedinana

prava i pogodnosti, te da su praktino instrument za postizanje politikihciljeva i privatnih interesa nacionalnih lidera. Poseban razlog za neza-dovoljstvo, pa i osjeaj diskriminacije, imaju graani koji su se nalina prostoru veinskog stanovnitva druge nacionalnosti, dakle, na admi-nistrativno-politiki ili nacionalno veinski tuem podruju, upravo

po nacionalistikom kriteriju organizirane i izdijeljene drave (kao npr.Bonjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, Srbi u Federaciji BiH, Bonjaciu kantonima sa hrvatskom veinom i slino. akvi su graani najviesuoeni sa problemima koji proistiu iz jezike situacije (kolstvo, admi-nistracija, mediji, pa se i jeziki ponaaju trojako (kako sami procijeneda je po njih najbolje:

a insistiraju na izrazitijem nacionalnojezikom identitetu (kao znak

otpora tendencioznoj asimilaciji, odnosno, neslaganja sa stanjem ilipolitikim prilikama,


30/50

HankaVajzoVi

- 94 -

b ne ostvaruju nacionalni identitet ve se dre naslijeenog bh. jezi-kog izraza (bilo da uz druge nedae ne pridaju znaaj jo i jezikim

problemima, bilo da time hoe pokazati neutralnost u meunacio-nalnim odnosima ili c prihvataju nacionalno tui jezik kako bi pokazali lojalnost veini

(npr. Bonjak e se u hrvatskom okruenju ponekad truditi da govorito hrvatskije, u srpskom to srpskije, to ne iskljuuje i slina

ponaanja pripadnika drugih dviju nacija kad se nau u takvimsituacijama.

Zakonodavno-pravni okvir kojim se u nekoj mjeri (koliko je nu-no regulie jeziko pitanje u Bosni i Hercegovini, nije na terenu odvelike koristi. Naprotiv, ustavne se i druge zakonske odredbe i uredbeili ignoriu ili kre i javno dezavuiraju.32 S druge strane, i same te od-redbe nisu ujednaene, konzistentne, usaglaene sa stvarnim problemimaiz prakse.

Dakle, godine 13. donesena je uredba o nazivu jezika u slubenojupotrebi za vrijeme ratnog stanja, u kojoj se kae da je u R BiH u upotrebi

standardni knjievni jezik ijekavskog izgovora njenih konstitutivnihnaroda koji se imenuje jednim od 3 naziva: bosanski, srpski, hrvatski, teda su oba pisma ravnopravna.33

Meutim, godinu ranije donesen je Ustav dananje RepublikeSrpske u kojem je reeno da je u slubenoj upotrebi srpski jezik ijeka-vskog i ekavskog izgovora i irilino pismo, a latinino pismo na nainodreen zakonom. Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u slu-

benoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain odreen zakonom.3

32 Neki lingvisti iz Republike Srpske tvrde Nauni odgovor na pitanje kojimNeki lingvisti iz Republike Srpske tvrde Nauni odgovor na pitanje kojimjezikom govorimo u BiH? jedino moe biti govorimo srpskim, pri emu nekiidu i korak dalje kad kau: U Republici Srpskoj govorimo srpskim jezikom,makar to ne pie u Ustavu Republike Srpske, ve zaobilazno, opisno, a u tomenam je pomogao visoki predstavnik. Milo Kovaevi, Sreto anasi, intervju,u anja trbac, Bosanski lingvistika kcija, a Sk, 13 feb. 2010, http://www.glassrpske.com/vijest//plus/311/lat/Bosanski-lingvisticka-kcija.html 33 Sbni i, 18, 1 sept. 13. 3 Ustav Republike Srpske, l. , 12.Ustav Republike Srpske, l. , 12.


31/50

- 95 -

JEZIKIIDENTITET

Nakon toga, u odredbu jeZakono o bnoj obi jika i iaunesena znaajna promjena po kojoj u slubenoj upotrebi ostaje samo

srpski jezik ekavskog knjievnog izgovora (bez ijekavskog.3

OndaOndaOndaje amandmanskim promjenama Ustava pitanje slubenog jezika rijeenotako to su deklarativno jezici naroda postali ravnopravni, ali se pritomnjihova imena ne spominju ve se navode deskriptivno u dijelu tekstakoji kae da su Slubeni jezici Republike Srpske: jezik srpskog naroda,

jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda, te da su slubenapisma irilica i latinica.

Godine 18. utvreno je ustavnom odredbom da su slubeni jezici

u Federaciji bosanski i hrvatski, a slubeno pismo latinica. Osim toga,napominje se da se i Ostali jezici mogu koristiti kao sredstva komuni-kacije i nastave, te da se dodatni jezici mogu odrediti kao slubeniveinom glasova u svakom domu parlamenta Federacije.3

Na razini kantona ili upanija, pitanje je, meutim, za potrebe ko-stva donekle razliito formulirano ili tretirano, pa se propisuje:

- standardni bosanski ili standardni hrvatski jezik (na podruju 3

kantona: Unsko-sanskom, Zeniko-dobojskom i Hercegovako-ne-retvanskom; - bosanski i / ili hrvatski knjievni jezik ijekavskog izgovora (u 2

kantona: uzlanskom i Bosanskopodrinjskom; - samo hrvatski (za osnovno obrazovanje, odnosno, hrvatski ili bo-

njaki jezik (u 3 kantona: Posavskom, Zapadnohercegovakom iHercegbosanskom,

Na podruju Sarajevskog kantona ovo pitanje u zakonu o kolstvunije posebno regulirano, zapravo nije uope tretirano. Kao obaveznopismo u svim se kantonima navodi latinica, s tim to se u tri (Sarajevski,uzlanski, Podrinjski napominje kako djeca do treeg razreda osnovnekole moraju ovladati i irilicom.

Krivinim zakonom Federacijegarantira se ravnopravnost upotre-be jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji ive u BiH ili u

3 Sbni anik RSa, juli 1. 3 Ustav Federacije BiH, l. 1.Ustav Federacije BiH, l. 1.


32/50

HankaVajzoVi

- 96 -

Federaciji, ukljuujui sankcije: Ko suprotno (navedenim propisima(... uskrati ili ogranii graaninu da (... upotrijebi svoj jezik ili pismo,

kaznit e se zatvorom do jedne godine.3

Jeziko planiranje i knjievnojezika politika danas su u Bosnii Hercegovini posljednja stvar o kojoj bi drava brinula, a kakvih si-stemskih rjeenja u toj oblasti, niti ima niti bi ih, s obzirom na jeziku i

politiku situaciju, moglo biti. Zapravo, i kad se pojave kakve naznakeu tom pogledu, one uglavnom ostaju zaustavljene u prostoru izmeumrtvog slova na papiru i pokuaja da se svako snae kako zna i umije

ili da svako pokua nametnuti svoje, pa neka bude kako uporniji i jaiodlue.Dakle,Pinii knjivnojik oiik kakvi su postojali i prim-

jenjivali se prije rata u BiH (u vrijeme bh. standardnojezikog izraza apropisivali kolektivno jeziko ponaanje u javnoj komunikaciji (npr. ije-kavski izgovor, ravnopravnost varijantski markiranih crta (simbolikerazlike, ravnopravnost pisama, slobodu individualnog izbora i slino

danas vie ne postoje. Drava se, praktino, ne bavi jezikim plani-

ranjem, jer etnonacionalne elite u ijim je rukama vlast, nalaze prostorza svoje ciljeve upravo u nedeniranom i, moglo bi se bez pretjerivanjarei, haotinom stanju u kojem se naao bosanski / hrvatski / srpski jezik(ili jezici. I to u svakom pogledu: tri standardna nacionalna jezika sanedostatnim, nekompletnim, spornim ili osporavanim kodicirajuimdjelima, kojih se malo ko pridrava, pa otud u svakom jeziku barem potri razliite prakse i, naravno, iznimno nizak nivo govorne kulture kao

posljedica insistiranja na inoviranim nacionalnojezikim normama i

slino.Onaj ko je upuen u bh. drutveno-politike prilike, razumjet eda etnopolitike ve dvije decenije ostaju na vlasti zahvaljujui poticanjunacionalizma, a to se najbolje ini po receptu MI smo ugroeni i Iugroavate nas. Pa kako je jezik kao jedan od najvanijih vitalnih na-Pa kako je jezik kao jedan od najvanijih vitalnih na-Pa kako je jezik kao jedan od najvanijih vitalnih na-cionalnih interesa, upravo instrumentaliziran u meunacionalnim odno-sima, postao je, praktino, i uzrok i posljedica sloene i teke situacije:

3 Krivini zakon, glava III, l. 183, stav 2.Krivini zakon, glava III, l. 183, stav 2.


33/50

- 97 -

JEZIKIIDENTITET

- u obrazovnom sistemu (zasebni nastavni programi i udbenici, dvijekole pod jednim krovom i slino,

- u medijima (radikalizacija jezikog pitanja, izraena posebno kodHrvata koji zahtijevaju i odjelite javne rtv sisteme, insistiranje nanacionalnom kljuu prilikom angairanja novinara itd..

- u administraciji, prije svega u institucijama vlasti (insistiranje dasvako dobije pisane materijale na svome nacionalnom jeziku, uklju-ujui i slubena glasila u kojima se jedni isti sadraji tampaju na-

poredno na dva jezika u Federaciji, ili na tri na dravnom nivouitd..

Zanimljivo je, meutim, da se (za razliku od kolstva i medija,gdje je situacija krajnje neureena ravnopravnost jezika najvie potujeu institucijama vlasti, u zakonima, slubenim glasilima, pisanim mate-rijalima namijenjenim parlamentarcima i slino. akva ravnopravnost

podrazumijeva pravo i obavezu da svaki korisnik jezika (a rije je, prijesvega, o nosiocima vlasti dobija sve pisane sadraje na svome nacional-no pripadajuem jeziku, i to u formi (nacionalnom varijetetu koja je kao

takva deklarativno determinirana (bosanska, hrvatska, srpska, to uopene mora biti podudarno sa neijim individualnim izborom (kad npr. Hrvatgovori bh. izrazom, a dobija izrazito kroatizirane tekstove. Kako se to

postie? ako to se jedan tekst, napisan na bilo kojem nacionalnomvarijetetu ili zabiljeen kao pisana forma usmene komunikacije (koja semeu etnonacionalnim elitama neometano odvija, dostavlja lektorskimslubama na adaptaciju ba tako, jer nikako ne bi bilo tano kazatina prevoenje,38 iako se to u pravilu tako imenuje s namjerom da se

varijeteti predstave kao zasebni jezici. Dalje je sve u rukama lekto-ra, koji nastoje iznai to vie simboliki markiranih diferencijalnihcrta, tipa: provedba (hrvatski ovonj (srpski implementacija(bosanski. U tom procesu naravno nije rijetkost i da poruka bude ug-roena, ali i da se dese komine situacije: da se, recimo, prezime Martielektronski adaptira u Oujaki i slino i sve se to ini u ime ravnoprav-nosti tzv. konstitutivnih naroda i njihovih nacionalnih tzv. jezika.3

38 Upor. Kordi,Upor. Kordi,Jezik i nacionalizam, s. 8. 3 Opirnije v. ajzovi,Opirnije v. ajzovi,Jezik i nacionalni identiteti, s. 118.


34/50

HankaVajzoVi

- 98 -

Jezk naconaln denttet jezk bosansk u denttetubonjakom

Na stranicama interneta,u tekstu pod naslovom Odlike bonjako-ga standardnoga jezika, izmeu ostalog saznajemo da se bonjaki

jezik (sic! javlja i pod nazivkom bosanski jezik, te da je u srpskomi hrvatskome slubeni naziv za jezik Bonjaka bonjaki, dok je u sa-moj bonjakoj zajednici nacionalni jezik imenovan bosanski (....0U hrvatskom jeziku, bosanski jezik je vieznani naziv za junosla-venski jezik, u prolosti i sadanjosti na razliite naine povezivan s

povijesnom zemljom Bosnom. Pri tome jo saznajemo da se jezikPri tome jo saznajemo da se jezikPri tome jo saznajemo da se jezikBonjaka u nemaloj mjeri oslanja na srpski jezik ijekavskoga izgovora,poglavito u morfologiji, sintaksi i terminologiji uz obilatu upotrebuturcizama. Zvui naprosto nevjerovatno: zamueno, amaterski, u au-Zvui naprosto nevjerovatno: zamueno, amaterski, u au-Zvui naprosto nevjerovatno: zamueno, amaterski, u au-torskom zanosu odslikano stanje. Slika, naravno, namee niz pitanjana koje se moe odgovoriti samo sa no comment: kako to da Bonjakakoji govore bosanski, ima svugdje osim u Hrvatskoj (?; ta znai ne-mala mjera; zato se bosanski ne oslanja i na hrvatski u BiH (ako se

ve neko na nekog jeziki oslanja a ne samo na srpski ijekavskogizgovora; koje su to poglavito srpske morfoloke i sintaksike odlikeu bosanskome jeziku; o kojoj je terminologiji rije; kako razumjeti obi-latu upotrebu turcizama? Oito je autor teksta preuzimao nekritiki sveto je gdje proitao, a oito je i da itao puno nije.1

injenice, to se jezikog identiteta Bonjaka tie ili identiteta bo-sanskog jezika, govore da ni Bonjaci, kao ni ostali narodi bive srpsko-hrvatske jezike zajednice u pravilu ne potvruju svoje politiki i ovako

(poput citirane Wikipedije kvazilingvistiki determinirane nacionalneidentitete ili ih potvruju samo neznatno, parcijalno i nekonzistentno,u mjeri koja nepristrasnom promatrau ne omoguava da nepogreivoidentikuje svakog pojedinca kao pripadnika odreenog etnonacional-nog kolektiviteta.

Bonjaci su odavno, ve nakon turskog perioda, poeli gubiti svojtradicionalni, autentian vjersko-nacionalni (muslimansko-bonjaki

0 Bonjaki jezik,Bonjaki jezik, Wikipedia. 1 O turcizmima opirno v. ajzovi,O turcizmima opirno v. ajzovi, Oijnaii knjivno j.


35/50

- 99 -

JEZIKIIDENTITET

jeziki identitet, jednak ili najblii identitetu jezika Bosne. Ni danas nijepuno drukije, no Bonjaci se ipak jeziki ponaaju vrlo razliito i zato

u traganju za njihovim jezikim identitetom, moemo samo zakljuiti daje on najmanje podudaran sa onim to nude savremena kodicirajuadjela, koja su, ideologizirajui ili gloricirajui pojedine diferencijalnecrte, stvorila praktino jaz izmeu norme i postojee, godinama izgrai-vane jezike prakse.

Eto i zato (zbog individualnog raslojavanja, unutranje diferenci-jacije jednog istog jezika ne moemo sa sigurnou govoriti o nacio-nalnojezikim identitetima ili o identitetu jezika. Umjesto jezika, bit e

pouzdanije ako se, kao na identikacione oznake nacionalne pripadnosti,obrati panja na:

1 lina imena i prezimena koja su kod Bonjaka obino (ne i isklju-ivo orijentalnog porijekla (mada se neka imena i prezimena sreukod dvije ili kod sve tri nacije, kao npr. Filipovi, Kovaevi, Ko-va, Bonjak, Hrvat; Zlatko, Damir, Sanjin, asna, Nina, odnosno

2 osobno izjanjavanje u tipskim obrascima pod rubrikom: nacional-

nost ili nacionalna pripadnost i, mogue (jeziki 3 kulturno-civilizacijsku i vjersku leksiku (jer je Bonjak = bosanskimusliman, koja se, inae, prilagoava sociolingvistikim i funkci-onalnostilskim zahtjevima, pa i ne mora biti u svakoj govornojsituaciji i svakom tekstu valjano ili pouzdano mjerilo.

Sve izvan toga (zike osobine, odijevanje, maniri uglavnom nedaje osnova za nacionalno-vjersku identikaciju, pogotovo kod urbanog

stanovnitva. Izuzeci su rijetki i mogui (u izvanjezikom kontekstueventualno kod ruralnog stanovnitva (razliite nonje, u novije vrije-me i po gradovima, gdje se zapaaju izrazitija vjerska, pa posredno inacionalna obiljeja muslimana / Bonjaka (npr. nikab ili burka kodena, specina vehabijska odjea ili brada kod mukaraca i slino, to

je za Bosnu potpuna novina, pa zato ve i predmet ozbiljnih politikihrasprava. S druge strane, nije iskljueno da se, kad je rije o nacional-nojezikom identitetu, na osnovu neijega govora (jezike navike ili

sloboda individualnog izbora donese pogrean zakljuak: da je Bonjakiz Sandaka zapravo Srbin (ekavski izgovor ili da nam se od Bonjaka


36/50

HankaVajzoVi

- 100 -

uini da je Hrvat (ne samo bosanski, ve i onaj iz Hrvatske, ali i da odHrvata ili Srbina iz Bosne pomislite da je Bonjak.

Jezk poltka afrmacja bosanskog jezka processtandardizacije

Afrmacija nacionalnojezikog identiteta nije u Bosni i Hercegoviniostvarena na nain i u mjeri kako je to politika zacrtala, iako su itav

proces jezikoslovci u slubi etnopolitika pokuali ekstremno potkrijepitisvojim kodicirajuim djelima (gramatikama, rjenicima, pravopisi-

ma koja opisuju upotrebne norme jednoga jezika.2

No, dok su bo-No, dok su bo-No, dok su bo-sanskohercegovaki Hrvati i Srbi imali znaajan broj otprije naslijeenihnormativa, dopunjenih i onima koja su u meuvremenu pristizala iznjihovih matica (Hrvatske i Srbije i onima to su nudile domaelingvistike snage dotle su Bonjaci bili prinueni da u armaciji svoga(bosanskog jezika krenu praktino od nule i to uz obavezu da ponu-de normative ne samo bosanskim Bonjacima ve i dijelu bonjakogkorpusa izvan Bosne (dakle, svim slavenskim muslimanima koji su po

deniciji politiki proglaeni Bonjacima, bez obzira kojoj drutve-no-politikoj i govornoj zajednici autentino i autohtono pripadali.Ipak, i Bonjaci su (oito po nalogu politike krenuli na vrijeme, jer je i

prije zapoetih promjena (prije priznavanja bosanskog jezika i prije prei-menovanja nacije najavljeno da se kao neodgodiva zadaa pred bosans-kohercegovake lingviste postavlja posao inoviranja, tj. rekonstrukcijenorme.3 Zato, s obzirom na ukupnu jeziku situaciju, i nije udno toZato, s obzirom na ukupnu jeziku situaciju, i nije udno to

je politika teoretski pobijedila lingvistiku: politika i dalje tvrdi i usta-

vno potvruje da je Bosna i Hercegovina multilingvalna zajednica sa tri(troimena nacionalna standardna jezika, usprkos injenici da to nauka ojeziku ne dokazuje, a govorna praksa u potpunosti dezavuira. Meutim,mogue je da je upravo (sociolingvistika istina (da su krajnje upitniodjeliti nacionalnojeziki identiteti ili jezika praksa (da je uistinu rijeo jednome jeziku kao sredstvu meunacionalnog komuniciranja, znatnoomela ili makar usporila sutinske planove nacionalnih politika da jezikiskoriste kao sredstvo snanijeg meunacionalnog distanciranja s ciljem

2 Kordi,Kordi,Jezik i nacionalizam, s. 3.


37/50

- 101 -

JEZIKIIDENTITET

denitivnih podjela svega to se podijeliti moe od kolstva, prekomedija, do drave.

Armacija identiteta bosanskoga jezika zapoela je, dakle, i prijerata u Bosni, ime je praktino trebalo uhvatiti korak sa procesom eman-cipacije srpskog i hrvatskog jezika. ako se knjiga pod nazivomako se knjiga pod nazivomako se knjiga pod nazivomBosan-ski jezikmogla razumjeti kao glasnik nadolazeih promjena ne samo u

jeziku ve i u politici. Koristei se jezikom kao kljunom determinan-Koristei se jezikom kao kljunom determinan-Koristei se jezikom kao kljunom determinan-tom nacionalnoga identiteta, autor samouvjereno determinira i samunaciju navodei da se znaenje sintagmi Bosanski Muslimani, bosanski

jezik, i dr., odnosi na iri teren: na islamizirano stanovnitvo slavenskog

porijekla, Muslimane koji u jezikom smislu pripadaju standardnoj no-votokavtini, (... a koji su se, u osnovi, razvili u okviru nekadanjegBosanskog paaluka. Prije toga, kazano je da standardna novoto-Prije toga, kazano je da standardna novoto-Prije toga, kazano je da standardna novoto-kavtina predstavlja skup etiri varijante: srbijanske, hrvatske, bosanskei crnogorske, te da se svaka od njih sastoji od vie standardnojezikihtipova, pri emu se precizira da bosansku varijantu konstituiu: bo-sanskomuslimanski standardnojeziki tip, bosanskosrpski i bosans-kohrvatski. Poslije ovoga, autor na temelju subjektivnog pristupaPoslije ovoga, autor na temelju subjektivnog pristupaPoslije ovoga, autor na temelju subjektivnog pristupa

(nacionalna osjeanja iznosi sljedeu tvrdnju u formi denicije: Bosan-ski Muslimani u imenu bosanski jezik podrazumijevaju ukupnu jezikuaktivnost svoju u prolosti i danas, to obuhvata bosanskomuslimanski/ srbijanskomuslimanski / hrvatskomuslimanski i crnogorskomusliman-ski standardnojeziki tip, te predstandardne idiome (ukljuujui mus-limanske narodne knjievnosti, govore Muslimana na prostoru Bosnei Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske i razne govore BosanskihMuslimana u dijaspori, u okruenju drugih jezika (turskog, makedons-

kog.

Lingvistiki gledano prosto je nevjerovatno, jer ako bosans-Lingvistiki gledano prosto je nevjerovatno, jer ako bosans-komuslimanski standardnojeziki tip pripada istovremeno i bosanskojvarijanti (gdje su udrueni Bonjaci, Srbi i Hrvati i bosanskom jeziku(gdje su udrueni svi muslimani slavenskog porijekla, nekad i sad,...

3 Halilovi,Halilovi,Bosanski jezik, s. 3. Halilovi,Halilovi,Bosanski jezik. Ibid., s. 18.Ibid., s. 18.

Ibid., s. 1.Ibid., s. 1. Ibid., s. 1.Ibid., s. 1.


38/50

HankaVajzoVi

- 102 -

Bosanska varijanta Bosanski jezik

1. bosanskomuslimanski 1. bosanskomuslimanski

2. bosanskosrpski 2. srpskomuslimanski3. bosanskohrvatski 3. hrvatskomuslimanski

. crnogorskomuslimanski

...onda to znai da je taj (bosanskomuslimanski jeziki tip podjed-nako blizak tipovima i jednoga i drugog niza, to dalje znai i da sustandardnojeziki tipovi u obje kolone meusobno jednako bliski. Kako

je onda mogue govoriti o identitetu svih tih jezikih tipova (koji su pre-

ma prvoj koloni prerasli u zasebne jezike ili o njihovim diferencijalnimvrijednostima?Sociolingvistiki je sve to jo nevjerovatnije, pogotovo iz ugla

savremene jezike situacije. Ostaje, dakle, nejasno: kako je mogue da-nas (jednako kao i u prolosti znanstveno opravdati da isti jezik dijele,

primjerice, bosanski muslimani i autohtoni crnogorski muslimani (da nespominjemo one na Kosovu i slino, ukljuujui i njihove narodne gov-ore i predstandardne idiome, umjesto da zajedniki jezik konstituiu

oni iz prve kolone (bosanski Bonjaci / Srbi / Hrvati, koji tradiciona-lno ive i meusobno komuniciraju u istoj drutveno-politikoj i jezikojzajednici. U svakom sluaju, mnogo je pitanja, a malo valjanih odgo-U svakom sluaju, mnogo je pitanja, a malo valjanih odgo-vora. No, i sama ta pitanja mogu biti potvrda stavu da je gotovo nemo-gue govoriti o etnikim identitetima u Bosni i Hercegovini, pa time i onacionalnojezikim.

U navedenom izvoru pokuava se i lingvistiki konkretnije deter-minirati identitet bosanskog jezika.8 Inae se ovom knjigom detaljnijeInae se ovom knjigom detaljnijeInae se ovom knjigom detaljnije

bavimo zato to je u njoj ne samo postavljena denicija bosanskogjezika i determinante nacionalnog identiteta Bonjaka kao slavenskihmuslimana, ve je ona odredila i daljnje smjernice sudbine bonjakognaroda i njegovoga jezika, te postala pretea neto kasnije zapoetog

procesa standardizacije. ako se u dijelu teksta pod naslovom avnoobnoi ovoa Boanki Miana (i o boanko jika)iz kojega se, istina, ne razaznaje ta znai govor Muslimana naspramuope bosanskog jezika konstatuje, otprilike, da nije mogua is-

8 Halilovi,Halilovi,Bosanski jezik.


39/50

- 103 -

JEZIKIIDENTITET

crpnija analiza jezikih karakteristika, pa e zato biti rijei o dvjematipinim govornim crtama, za koje vrijedi da su opemuslimanske: 1.

o iroko zastupljenoj upotrebi turcizama, i 2. o uvanju glasova h i f.

U vezi s prvom navedenom karakteristinom jezikom crtom bo-sanskoga jezika, moe se rei da je takva teza iroko zastupljena, ali ida je ona manje-vie rezultat slobodne ili nacionalno-politiki orijenti-rane procjene, i to iz dva razloga: (1 to turcizmi nisu karakteristinisamo za muslimanske govore niti samo za bosanski jezik,0te (2 to seu takvoj ocjeni ne smije zanemariti polivalentnost i polifunkcionalnost

jezika, odnosno, jeziko raslojavanje (teritorijalno, socijalno, genera-

cijsko, funkcionalnostilsko, pa i individualno koje najneposrednijeutjee na upotrebu turcizama u izboru izraajnih sredstava. Nije, dakle,da turcizama nije bilo ili da ih i danas nema, ali su oni, manje-vie,

jeziko naslijee ne samo Bonjaka/muslimana ve, manje ili vie, idrugih junoslavenskih etniko-vjerskih skupina. Istina, uzme li se uobzir vjerska, kulturno-civilizacijska ili obiajna leksika, logino jestda je turcizama najvie moglo biti u muslimana (preuzimani i kaooznake i kao ukupni jeziki znak oznaka+oznaeno, no ima ih, sra-

zmjerno duini trajanja turske vlasti ili interferenciji sa muslimanskimgovorima, u svim nacionalnim jezicima, pogotovo u Bosni (u srpskomsvakako vie nego u hrvatskom jeziku.

to se tie druge izdvojene osobenosti bosanskoga jezika, uvanjeglasova h i f jest markantna crta, ali je kao diferencijalna, nacionalno-vjerski markirana vrijednost (bila obiljeje, prije svega, muslimanskihnarodnih govora, iz kojih su se, kasnije, u procesu standardizacije savre-

menoga bosanskog jezika i inoviranih normi, navedeni glasovi nudili usavremenim kodicirajuim djelima gotovo kao amblemi (vie negolifonemi, dakle u mjeri koju praksa ak nije mogla u potpunosti apsorbi-rati. Pri tome se nije vodilo rauna ni o etimolokoj opravdanosti (pri-mjeri sekundarnog h if niti o stepenu rasprostranjenosti (lokalne crte.Ovim se glasovima kao markantnoj jezikoj crti bosanskomuslimanskih

Ibid., s. 3.Ibid., s. 3. 0 Opirno i detaljno o orijentalizmima v. ajzoviOpirno i detaljno o orijentalizmima v. ajzovi Oijnaii knjivnodjeluiJezik i nacionalni identiteti.


40/50

HankaVajzoVi

- 104 -

govora, ali i kao mogunosti da se pojava iskoristi u svrhu tendencioznediferencijacije, oito prilazilo vie emotivno ili s ciljem da se potaknu

nacionalna osjeanja. ako se onda znanstveno tvrdi da rijei u kojima je h imaju duu ili da Bosanski muslimanski pisci izgovaraju i piuh, bez obzira da li je ono tu bilo ili se razvilo iz drugoga glasa u domaimrijeima.1

Nakon pojavljivanja Bosanskog jezika, nizali su se (poneto itokom rata, veinom po njegovome zavretku i drugi pokuaji inovi-ranja, a zapravo prekrajanja osobenosti bosanskoga je zika.2 I sve se,I sve se,I sve se,naalost, temeljilo na nacionalnom osjeanju i nastojanju da se usposta-

ve ili iznau to vee i to dublje meujezike razlike kako bi se oprav-dale nacionalnojezike podjele. er, logika nalae: da bi neto bilo drugomora biti drukije, mora se od prvoga ili ostalog razlikovati dovoljno

jasno da bi se kao takvo moglo identikovati.ako se kao znaajan prilog u iznalaenju meujezikih razlika

i u traganju za identitetom bosanskog jezika, ve prve ratne godinepojavioRjnik kaakiin kik boa

hanka vajzovic clanak.pdf

Documents