hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije
TRANSCRIPT
![Page 1: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/1.jpg)
HIDROEKOLOGIJA
Prof. dr Gordana Subakov Simić
Biološki fakultet
Univerzitet u Beogradu
![Page 2: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/2.jpg)
Osnovne naučne discipline hidrobiologije
hidroekologija
okeanologija glaciologija
potamologija
talmatologija
limnologija
![Page 3: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/3.jpg)
Kako je nastala hidrosfera?• iz vulkana Zemlje• bombardovanjem meteora,
kometa i asteroida koji su bili bogati vodom
• bombardovanje Zemlje – meteorski pljusak i formiranje praokeana trajalo je i završeno 150 miliona godina nakon formiranja čvrste Zemljine kore.
![Page 4: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/4.jpg)
Praokean
• prvobitno zelene boje• radom fotosintetičkih
organizama boja prelazi u plavu
• kiseonik oslobođen u fotosintezi taložio je velike količine gvožđa
• crvene stene
![Page 5: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/5.jpg)
Hidrosfera
• ukupna masa vode koja se nalazi iznad, ispod i na površini planete
• “plava planeta”• 70,8 % voda• voda – led, vodena
para i u tečnom stanju
![Page 6: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/6.jpg)
Količina i raspored kopnenih voda
![Page 7: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/7.jpg)
Količina i raspored kopnenih voda
![Page 8: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/8.jpg)
Bajkalsko jezero
• 20% ukupne količine slatke vode
• 31 500 km2
• 1620 m max dubina
![Page 9: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/9.jpg)
Amazon
dužina 7100 km; površina sliva 5 965 000 km2; Južna Amerika
![Page 10: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/10.jpg)
POTREBE ČOVEKA ZA VODOM
• potrebe za vodom neprekidno rastu• dnevne fiziološke potrebe čoveka su za
muškarce 3,7l,a za žene 2,7l• stvarne potrebe su mnogo veće• najveći potrošači SAD – 2000 m3 po
stanovniku godišnje
![Page 11: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/11.jpg)
Najveći potrošači vode u svetu
zemlja potrošnja vode (m3/stan. godišnje)-2002
ukupna potrošnja vode
SAD 2000 (1730) 476 800
Kanada 1600 (1420) 42 214
Australija 1300 24 071
Portugalija 1090 11 090
Italija 980 56 200
![Page 12: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/12.jpg)
Potrošnja vode u Srbiji
• dnevno 250-300 l po stanovniku• “rasipničnko ponašanje”• u USA 200 l dnevno po stanovniku• u evropskim zemljama 120-150 l• naša potrošnja nije posledica održavanja
lične higijene
![Page 13: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/13.jpg)
Količina, raspored i vreme obnavljanja vode u biosferi
![Page 14: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/14.jpg)
Kruženje vode• evaporacija – isparavanje vode• transpiracija – isparavanje sa površine biljaka• evapotranspiracija – zbir evaporacije i transpir.• izlučivanje – odstranjivanje vode kod životinja• otapanje – led i sneg prelaze u tečno stanje• sublimacija – direktno isparavanje leda • kondenzacija – prelazak vodene pare u vodu• precipitacija – stvaranje padavina• oticanje – tok vode u vidu reka, rečica i potoka• infiltracija – zemljišna voda – zadržavanje vode
u zemljjištu u njegovim porama
![Page 15: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/16.jpg)
Globalni balans vode
![Page 17: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/17.jpg)
Podela kopnenih voda
kopnene vode
tekuće stajaće
podzemne
površinske
slatke slane
termalne
![Page 18: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/18.jpg)
Kopnene vode Srbije
• više hiljada vodotoka – 65 980 km / 747 m/km2
• gustina rečne mreže neujednačena 120 m/km2
• samo 11 reka duže od 200 km• Crno more, Jadransko more i Egejsko
more• prirodnih jezera malo
![Page 19: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/19.jpg)
Crnomorski sliv• 92,46%• najduže reke u Srbiji:
Dunav, Tisa, Sava, Velika Morava, Mlava, Pek i Timok
![Page 20: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/20.jpg)
Jadranski sliv
• 4732 km2
• 5,36%• Metohijska kotlina• sliv Belog Drima
Egejski sliv
• 1926 km2
• 2,18%• najviši vrh je Ljuboten
na Šar-planini• Lepenac i Pčinja• Dragovištica
![Page 21: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/21.jpg)
Jezera Srbije
Prirodna jezera• lednička jezera Šar-planine i Prokletija• Balta Alušontu kod Donjeg Milanovca• Zavojsko jezero na Visočici, Pirot• Blacko i Oblačinsko kod Niša• Palićko, Ludoško, Krvavo i Slano kod
Subotice
![Page 22: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/22.jpg)
Veštačka jezera• mnogo jezera, različite namene• Đerdapsko, Vlasinsko, Bajina Bašta,
Zvorničko, Sjeničko, Radoinjsko, Gruža, Garaši, Bukulja, Bovansko, Barje itd.
Jezera Srbije
![Page 23: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/23.jpg)
Specifičnosti slatkovodnih ekosistema
• vodeni ekosistemi• slatkovodni i slani ekosistemi• Zašto je more slano?
salinitet vode u ‰slatka voda manje od 0,5brakična voda 0,5 – 30 morska voda 30 – 50 (35) slana voda više od 50
![Page 24: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/24.jpg)
Sukcesije
![Page 25: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/25.jpg)
Okeani i mora• Svetsko more• prosečna dubina svetskog mora je 3795m• razlika između mora i okeana• prema položaju razlikujemo: ivična
(Severno), sredozemna (Sredozemno), unutrašnja (Crno more) i zatvorena (Aralsko)
• u odnosu na temperaturu: polarna, subpolarna, umerena i tropska
![Page 26: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/26.jpg)
Fizičke osobine vode
• građa molekula vode• agregatna stanja vode - gustina i viskozitet• optičke osobine vode (providnost, boja,
osvetljenost)• miris i ukus • električna svojstva • toplotna svojstva
![Page 27: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/27.jpg)
Građa molekula vode
• atom O i 2 atoma H• trouglaste strukture• 104,5 0 između O i 2H • izrazito dipolnog karaktera • formiraju se H- veze
![Page 28: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/28.jpg)
Građa molekula vode• Prosta formula H2O -
vodena para• smeša hidrola,
dihidrola i trihidrola – tečno stanje vode
• molekuli trihidrola - led
![Page 29: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/29.jpg)
Gustina vode• tri agregatna stanja• tačka mržnjenja 00 , tačka ključanja 1000
• najveća gustina vode na 40
• gustina vode zavisi od:– temperature– mineralizacije– pritiska– količine suspendovanih čestica– rastvorenih gasova
![Page 30: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/30.jpg)
Struktura leda• tetraedri u vidu
pčelinjeg saća• što smanjuje gustinu,
a povećava zapreminu
• na 00C = 0.916 g/cm3
• pluta po površini vode• odličan toplotni
izolator• specifična toplota
leda duplo manja od tečne vode
![Page 31: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/31.jpg)
Gustina vode• linearno se povećava sa povećanjem
koncentracije rastvorenih soli (mineralizacija)
• morska voda ima najveći gustinu na 3,50C• tačka mržnjenja -1,910C
![Page 32: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/32.jpg)
Viskozitet vode• je unutrašnje trenje u tečnosti do koga
dolazi usled uzajamnog privlačenja molekula vode
• čestice i organizmi u vodi trpe do 100 puta veće trenje nego u vazdušnoj sredini
• za savladavanje viskoznosti potrebna je velika količina energije
• lebdenje planktona omogućeno je velikom viskoznošću vode
![Page 33: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/33.jpg)
Toplotni kapacitet vode• količina toplote koja je potrebna da se
temperatura 1 g vode poveća za 10
• specifična toplota vode izuzetno velika• specifična toplota leda duplo manja• toplotni kapacitet vode najveći u prirodi• nepravilno se menja pri promeni
temperature
![Page 34: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/34.jpg)
Površinski napon• je rezultujuća sila privlačenja molekula
vode koja na granici voda-atmosfera deluje upravno na površinu vode i nastoji da molekule vode sa površine povuče dublje u tečnost
• napon teži da što više smanji površinu tečnosti u odnosu na zapreminu
• kapljice vode u obliku kugle
![Page 35: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/35.jpg)
Ukus i miris vode• čista voda bez ukusa i mirisa• slatka (0,3 ‰), slanasta (do 25 ‰) i slana
voda (preko 25‰)• miris vode potiče od materija kroz koje
voda prolazi ili se nalaze u njoj• geosmin
![Page 36: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/36.jpg)
Električna svojstva vode• velika postojanost vode• malo jona H i OH• čista voda loš provodnik elektriciteta• elektroprovodljivost raste sa povećanjem
koncentracije rastvorenih soli u vodi
![Page 37: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/37.jpg)
Hidrostatički pritisak• pritisak vode koji ona vrši u mirnoj tečnosti
na neku površinu• nastaje zbog same težine vode• jedinica atm, odnosno Pa• na svakih 10 m dubine vode pritisak raste
za 1 atm
![Page 38: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/38.jpg)
Kretanje vode• laminarno i turbulentno• laminarno
– retko u prirodi– u podzemnim vodotokovima
• turbulentno– neprekidne promene brzine, veličine i
kreatnja– od dna ka površini toka brzina se povećava– od obala ka sredini toka se povećava brzina
![Page 39: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/39.jpg)
Reke• sila Zemljine teže• sile trenja koje se suprotstavljaju kretanju
vodebrzina vode je uvek manja od očekivane
Jezera • talasi• mešanjem vode u periodima cirkulacije
Kretanje vode
![Page 40: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/40.jpg)
Kretanje vode – mora i okeani• talasi
– pod uticajem vetrova– energija talasa naglo opada sa dubinom– na dubini od 50 m samo 2% – direktno oblikuju morske obale
• plima i oseka– posledica delovanja Sunca i Meseca– od 10 cm (Mediteran) do 12m (jz Velike
Britanije)
![Page 41: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/41.jpg)
Zone sa različitom visinom talasa u Svetskom moru
![Page 42: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/42.jpg)
• morske struje– horizontalne – usled dejstva konstantnih
vetrova• zahvataju površinski sloj vode do 200 m• tople i hladne• Golfska struja
- vertikalne – usled promene gustine morske vode
- obogaćivanje nutrijentima
Kretanje vode – mora i okeani
![Page 43: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/43.jpg)
Proticaj
• zapremina vode koja protekne kroz poprečni profil vodotoka u jedinici vremena
• m3/s ili m3/h
![Page 44: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/44.jpg)
Svetlost• jedan od najvažnijih ekoloških faktora• apsorpcija Sunčeve energije i rasipanje u
vidu toplote ima uticaj na:– termalnu strukturu– stratifikaciju– modele cirkulacije u jezerima
![Page 45: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/45.jpg)
Optičke pojave u vodenim ekosistemima
• osvetljenost• providnost• boja
![Page 46: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/46.jpg)
Osvetljenost• zavisi od količine svetlosne energije koja prodire
u vodu• od UV do infracrvenog zračenja• deo se absorbuje u atmosferi, deo se raseje, a
najveći deo koji dopire do površine vode su infracrveni zraci koji imaju ulogu u zagrevanju
• apsorbcija atmosfere zavisi od mnogih faktora i promenjiva je
• do vode dopire 52% od ukupne količine svetlosne energije
![Page 47: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/47.jpg)
Refleksija• odbijanje sunčeve energije sa površine vode• ½ ukupne količine svetla koja napušta jezero je
reflektovana, a druga polovina rasejana• zavisi od
– od upadnog ugla zraka (u toku dana, godine i geografske širine)
– površinskih karakteristika vode– okolnog reljefa– meteoroloških uslova sredine– prisustva leda
![Page 48: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/48.jpg)
Rasejavanje• skretanje svetlosti od molekula vode i
drugih molekula u vodi• se menja sa dubinom, sezonom i delom
jezera• zavisi od: suspendovanih čestica,
prisustva planktona koji povećavaju rasejavanje
• veći deo (80-90%) rasejane svetlosti se gubi u atmosferi
![Page 49: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/49.jpg)
Apsorpcija• umanjenje svetlosne energije u dubini,
transformacijom u toplotu• atenuacija je umanjenje svetlosne
energije usled rasejavanja i apsorpcije• najviše se apsorbuje infracrveni i UV deo
spektra; do 1 m dubine se apsorbuje 90%• plavi zraci se najviše rasejavaju, pa je otud
voda plave boje• na apsorpciju utiče koncentracija org. jed.
![Page 50: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/50.jpg)
Providnost vode
• meri se Secchii diskom
• zavisi od suspendovanih čestica, planktona, refleksije, rastvorenih organskih materija
• on nekoliko cm do preko 40 m
![Page 51: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/51.jpg)
Providnost u rekama• mala• promenjiva tokom godine• najmanja u doba velikih poplava 1-5 cm• najveća zimi, prelazi 3 m• fotična zona – trofogeni sloj• afotična zona – žive samo heterotrofi• led bitno ne menja svetlosnu klimu u vodi
![Page 52: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/52.jpg)
Boja vode• čista voda bezbojna u tankom sloju• modre boje u debljem sloju• nastaje kao rezultat prelamanja svetlosti• zavisi od materija:
– kristalaste i magmatske stene – bezbojna– kraške reke – zelenkasto plava– močvare – žuto-mrka– vode ledničkih reka – beličaste– od planktona - zelenkasta
![Page 53: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/53.jpg)
Toplota• akumulacija svetlosne energije u vidu
toplote• faktori koji utiču na zadržavanje toplote:
– vetar – talasi– struje– kretanje vode– morfometrija basena– gubitak vode
![Page 54: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/54.jpg)
Izvori toplote u vodenom ekosistemu
• sunčeva energija• toplota iz vazduha ili podloge• uticaj utoka• prisustvo podzemnih izvora• vulkanska aktivnost• kondenzacija vodene pare na površini
vode
![Page 55: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/55.jpg)
Gubitak toplote• toplotnim zračenjem• putem istoka• promenom meteoroloških uslova• smenom dana i noćiDistribucija toplote uglavnom potiče od
energije vetra.
![Page 56: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/56.jpg)
Termički režim reka• dnevna amlituda vode nije veća od 1,60C• minimalna temperatura izjutra, 7-8 časova• maksimalna po podne, 15 časova• srednja dnevna oko 11 časova
termički režim reka
srednja godiš. tem.vode viša od tem.
vazduha
srednja godiš. tem.vode niža od tem.
vazduha
![Page 57: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/57.jpg)
Termički režim jezera - proleće
• prolećna cirkulacija• temperatura blizu 40 C, max gustina• vetar i konvekcione struje izvrše mešanje vode• nekoliko dana do nekoliko nedelja• cirkulacija poveća T i iznad 100C
![Page 58: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/58.jpg)
• kako proleće odmiče, površinska voda se brže zagreva i postaje ređa, javlja se otpor mešanju
• razlika od svega nekoliko stepeni je dovoljna da se cirkulacija prekine
• od tog momenta na dalje voda se deli na tri regiona, koji su otporni na dalje mešanje
Termički režim jezera - proleće
![Page 59: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/59.jpg)
Termički režim jezera - leto
• letnja stratifikacija• epilimnion, hipolimnion, metalimnion• termoklina – površina gde T opada
maksimalnom stopom u odnosu na dubinu
![Page 60: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/60.jpg)
Termički režim jezera - jesen
• jesenja cirkulacija• T vode na površini opada, pri čemu raste gustina• teža voda pada u toplije niže slojeve – dolazi do mešanja• nekad dovoljno i nekoliko časova
![Page 61: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/61.jpg)
• zimska ili inverzna stratifikacija• kada T dostigne 40C, površina se i dalje
hladi, ali je mešanje otežano• hladnija voda prekriva topliju• formira se led, odličan izolator• voda se zagreva ispod leda sunčevim
zračenjem• ako ima snega, nema zagrevanja
Termički režim jezera - zima
![Page 62: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/62.jpg)
• toplota iz sedimenata, rastvaranje čestica sedimenata povećavaju T u hipolimnionu i iznad 40C
• anomalije rasporeda T, mogu biti prouzrokovane meteorološkim uslovima ili razvojem fitoplanktona pod ledom
Termički režim jezera - zima
![Page 63: hidroekologija i zaštita kopnenih voda osnovi hidrobiologije](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052121/589836c11a28ab3e498b5034/html5/thumbnails/63.jpg)
Tipovi stratifikacije jezera
amiktična monomiktična dimiktična
jezera
hladna
oligomiktična polimiktična
hladna toplatopla