higijena mlijeka

Click here to load reader

Post on 28-Mar-2016

260 views

Category:

Documents

13 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Stručni priručnik, higijena mlijeka od krave do tržišta. Nakladnik KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA u okviru projekta „MLEKO – HIGIJENA MLIJEKA OD KRAVE DO TRŽIŠTA“, uz sufinanciranje EU program PHARE CBC/INTERREG IIIA

TRANSCRIPT

  • STRUNI PRIRUNIK PROJEKTA

  • Nakladnik

    KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA

    U OKVIRU PROJEKTA MLEKO HIGIJENA MLIJEKA OD KRAVE DO

    TRITA,

    UZ SUFINANCIRANJE EUROPSKE UNIJE

    PROGRAM PHARE CBC/INTERREG IIIA

    Autori

    Vesna Tome-uranec, dr. vet. med.

    Nina Krnjak, dipl. ing. agr.

    Igor Tumpej, dipl. ing. zoot.

    Mr. sc. Ana Daki, dipl. ing. agr.

    Dr. sc. Vinko Pinti, dipl. ing. agr.

    Mr. sc. Draen ukli, dipl. ing. agr.

    Dr. sc. Tatjana Jelen, dipl. ing. agr.

    Nataa Pinti Pukec, dr. vet. med.

    Mirano Bori, ing. agr.

    Danijela Strui, dipl. ing. agr.

    Davorka Blaek, dipl. ing. agr.

    Tatjana Horvat, ing. sto.

    Ivica Grgiin, ing. sto.

    Zora urii, polj. tehn.

    Prirunik uredili

    PORA RAZVOJNA AGENCIJA PODRAVINE I PRIGORJA

  • STRUNI PRIRUNIK PROJEKTA MLEKO HIGIJENA MLIJEKA

    OD KRAVE DO TRITA

    Studeni, 2008.

  • PROJEKT PROVODI

    Koprivniko-krievaka upanija

    U SURADNJI S

    I PARTNERIMA U PROJEKTU

    KMETIJSKO GOZDARSKI ZAVOD PTUJ

    Projekt sufinancira Europska unijaPHARE CBC/INTERREG IIIA

  • SadrajUvodna rije upana Koprivniko-krievake upanije ...............................8Uvodna rije voditelja projekta MLEKO .....................................................10Poetak projekta .............................................................................................13

    to su somatske stanice? .................................................................................................... 13Zato odreujemo broj somatskih stanica u mlijeku? ...................................................... 15Faktori koji utjeu na mastitis i broj somatskih stanica ................................................... 16Na koji nain se odreuje broj somatskih stanica u mlijeku? .......................................... 16

    Rezultati analiza broja somatskih stanica provedenih tijekom veljae 2008. .....................................................................................19

    Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po podru jima ............................... 19Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po proizvoau prema podrujima ............................................................................................................... 22Grafiki postotni prikaz prosjenog broja somat skih stanica prema kategorijama, po podrujima ...................................................................................................................... 23Grafiki postotni prikaz ukupnog broja somatskih stanica po podrujima ..................... 25

    Utjecaj hranidbe na kemijski sastav mlijeka...............................................26Kako postii kemijske karakteristike mlijeka definirane pravilnikom ...28Klimatski i mikroklimatski utjecaji na pojavu mastitisa ..........................30Prvo studijsko putovanje .............................................................................41

    Individualni posjet strunjaka na poziv farmera ............................................................... 42Rezultati analiza somatskih stanica za travanj 2008. ..............................43Mastitis - uzroci, lijeenje i preventiva ......................................................50

    Mlijena lijezda - vime ...................................................................................................... 50Mastitis ................................................................................................................................ 54Koje korake poduzeti kako bi se sprijeio i kontrolirao mastitis? ................................... 58

    Odreivanje osnovne cijene mlijeka .............................................................65Obraun cijene mlijeka ....................................................................................................... 65Potpora za mlijeko .............................................................................................................. 67

    Drugo studijsko putovanje ............................................................................69Tree studijsko putovanje .............................................................................70

    Individualni posjet strunjaka na poziv farmera ............................................................... 71Rezultati analiza broja somatskih stanica provedenih tijekom lipnja 2008. .......................................................................................72

    Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po podru jima ............................... 72Hranidbene potrebe i obroci za mlijene krave ..........................................79

    Utjecaj hranidbe na sastav i kvalitetu mlijeka .................................................................. 79Utjecaj razliitih imbenika na konzumiranje krme ......................................................... 81Veliina dnevnoga obroka .................................................................................................. 83Osnovne karakteristike obroka .......................................................................................... 83Normiranje potreba krava .................................................................................................. 86

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO8 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Uvodna rije upana Koprivniko-krievake upanije

    Koprivniko-krievaka upanija provodi projekt: Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO u suradnji s POROM Razvojnom agencijom Podravine i Prigorja i partnerima Hrvatskim stoarskim centrom, Visokim gospodarskim uilitem u Krievcima, te Kmetijsko-gozdarskim zavodom Ptuj.

    Provoenje ovog projekta dio je napora upanije da u jednom meunarodnom projektu testira i ojaa jedan od svojih najznaajnijih poljoprivrednih resursa, a to je proizvodnja mlijeka. Dovoljno o znaenju ovog resursa govori podatak

    da stoari Koprivniko-krievake i Bjelovarsko-bilogorske upanije trenutno isporuuju hrvatskim mljekarama 31% mlijeka od ukupne koliine proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

    injenica je da i kod nas, kao i u drugim upanijama, iz godine u godinu broj isporuitelja mlijeka pada, ali je isto tako injenica da iz godine u godinu koliina isporuenog mlijeka raste - primjerice, 2003. godine, nai stoari isporuili su 79 milijuna litara mlijeka, a u 2006. godini 92 milijuna litara mlijeka. Broj poljoprivrednih gospodarstava - isporuitelja mlijeka u 2003. godini bio je 7.400, a u 2006. godini 5.500. Istovremeno poveava se iz godine u godinu kvaliteta mlijeka, tako da sada mlijeko E i I klase zajedno u ukupnoj koliini isporuenog mlijeka ine oko 55%.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 9

    To su samo neki od pokazatelja znaaja ovog gospodarskog resursa za nau upaniju, koja prihvaa i sama potie programe i projekte koji bi osnaili i unaprijedili ovu gospodarsku granu.

    Na temelju Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje, kojeg je 2004. godine donijelo Ministarstvo poljoprivrede, Koprivniko-krievaka upanija donosi svake godine svoj operativni program te mjerila i kriterije iz podruja stoarstva i proizvodnje mlijeka. Iz tih sredstava u 2007. godini izgraeno je 10 novih staja za muzne krave, dok je prema izvorima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu na podruju nae upanije, za vrijeme provedbe operativnog programa, adaptirano i dograeno 90 staja za 3600 krava.

    Istovremeno, na raune stoara i proizvoaa mlijeka, godinje na ime poticaja proizvodnje stie oko 100 milijuna kuna dravnih poticaja. Ovih dana potpisao sam ugovore s etiri poslovne banke s podruja nae upanije, u projektu Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje te oekujem da e i poduzetnici iz stoarstva prepoznati sebe i svoje projekte u iznimno povoljnim uvjetima mikrokreditiranja.

    Siguran sam da e naa upanija i nadalje, bez obzira na prijetee pokazatelje svjetske gospodarske recesije, smoi snage i odvajati znaajna financijska sredstva za razvoj i unapreenje stoarstva, naroito proizvodnje mlijeka. To su samo neki od programa koje provodimo u cilju unapreenja stoarstva, a posebno proizvodnje mlijeka.

    Na tom tragu je i podrani projekt MLEKO, pa koristim priliku da zahvalim Delegaciji Europske komisije u Republici Hrvatskoj, kao i naim projektnim partnerima koji su prihvatili ovaj projekt, sufinancirali i uspjeno ga proveli. Takoer hvala i svim strunjacima i stoarima, uesnicima u projektu, na njegovom uspjenom zavretku.

    upan Koprivniko-krievake upanijeDarko Koren, ing. gra.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO10 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Uvodna rije voditelja projekta MLEKO

    Potovani,

    Struni prirunik koji ste upravo poeli itati jedan je od rezultata projekta Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO. Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO provodi Koprivniko-krievaka upanija u suradnji s POROM Razvojnom agencijom Podravine i Prigorja, te Hrvatskim stoarskim centrom, Visokim gospodarskim uilitem u Krievcima i Kmetij-sko-gozdarskim zavodom Ptuj kao partnerima u projektu.Projekt je financiran u okviru Programa prekogranine suradnje Slovenija-Maarska-Hrvatska PHARE CBC/INTERREG IIIA Program za susjedstvo 2004-2006 s 55,37%, a preostali dio financira Koprivniko-krievaka upanija s 25%, Hrvatski stoarski centar s 15,53%, te Visoko gospodarsko uilite u Krievcima s 4,10%. Ukupni predvieni proraun projekta je 105.151,18 eura.

    Svrha projekta je edukacija farmera o dobroj higijenskoj praksi u proizvod-nji kravljeg mlijeka s ciljem smanjenja uzroka mastitisa, te njegovo lijeenje i prevencija. Osnova za provjeru mastitisa kod krava obuhvaenih projektom (obuhvaeno 120 mlijenih farmi s 2297 krava) bit e laboratorijske analize mlijenih uzoraka na somatske stanice i bakterioloke pretrage. Farmeri e se obuavati kroz niz radionica i predavanja.

    eljeli bismo ovim projektom poboljati prekograninu suradnju na po-druju proizvodnje mlijeka, razmjene iskustava i profesionalnih miljenja izmeu farmera, strunjaka i institucija s podruja nae upanije i podruja Ptuja u Sloveniji.

    Kao rezultat projekta, bit e tiskani Struni prirunik i Vodi kroz dobru higijensku praksu. Nae ciljane skupine bit e stone farme koje proizvode mlijeko za trite, a indirektni korisnici projekta su kupci i preraivai, te po-troai mlijeka.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 11

    Ovaj prirunik rezultat je rada strunjaka, uesnika u Projektu i nadam se da e pomoi svakom onom tko se bavi pitanjima proizvodnje mlijeka, kon-trolom uzgoja i lijeenjem muznih krava.

    Zahvaljujem svim partnerima u projektu, prije svega strunjacima Hrvat-skog stoarskog centra i centralnog laboratorija u Krievcima, zatim Visokog gospodarskog uilita u Krievcima i Kmetijsko-gozdarskog zavoda u Ptuju i djelatnicima Koprivniko-krievake upanije te PORE Razvojne agencije Po-dravine i Prigorja na trudu koji su uloili u izradu ovog Prirunika te aktivnom ueu u projektu MLEKO.

    Posebna zahvala farmerima - stoarima koji su sudjelovali u projektu.

    Voditelj projektaIvica opar, dr. vet. med.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO12 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 13

    Poetak projekta

    Dana 25. i 26. travnja 2008. godine odrane su prve radionice u okviru Projekta MLEKO Higijena mlijeka od krave do trita. Tema predavanja koja su odrali predstavnici Hrvatskog stoarskog centra Vesna Tome-u-ranec, Nina Krnjak, Nataa Pinti-Pukec, Davorka Blaek i Danijela Strui u Fodrovcu, Sv. Ivanu abnu, Koprivnikom Ivancu i Virju bili su Rezultati analiza somatskih stanica za veljau 2008.

    Osnovu projekta ine laboratorijske analize koje se obavljaju u Sredinjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Krievcima (SLKM) Hrvatski stoarski centar. Laboratorij je akreditiran prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007.

    S odabranih farmi asistenti Hrvatskog stoarskog centra uzimaju pojedi-nane uzorke i dostavljaju ih u SLKM gdje se uzorci mlijeka ispituju na broj somatskih stanica i na ukupni broj bakterija (odabrani uzorci s povienim brojem somatskih stanica upuuju se na ispitivanje ukupnog broja bakteri-ja).

    TO SU SOMATSKE STANICE?SOMATSKE STANICE su sastavni dio mlijeka, a potjeu od leukocita (bi-

    jele krvne stanice) i epitelnih tj. tjelesnih stanica (tkivo vimena).

    Krave imaju dobro razvijen imu-ni sustav koji pomae u zatiti od bakterijskih infekcija. Specijalizirane somatske stanice, koje stvara imuni sustav, u normalnim okolnostima mogu biti mobilizirane vrlo brzo u sluaju ulaska bakterija. Stanice kr-votokom dospjevaju do mjesta in-fekcije. One mogu prijei iz stijenki krvnih ila u podruje infekcije i

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO14 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    imaju alate za otkrivanje i unitavanje invadirajuih bakterija i zatitu tijela. Postoji nekoliko tipova, a kao skupina nazivaju se bijelim krvnim stanicama, leukocitima ili somatskim stanicama.

    Iz perspektive proizvodnje mlijeka, somatske stanice mogu imati i prija-teljsku i neprijateljsku ulogu. Njihov broj u mlijeku ukazuje na dobru indika-ciju o zdravstvenom stanju vimena.

    Povremeno, kod ozbiljnijih sluajeva mastitisa, broj somatskih stanica i ostaci oteenih stanica uzrokuju znaajne promjene u fizikalnim karakteri-stikama mlijeka, kao to su grudice, pahuljice itd.

    Somatske stanice mlijeka vrsto su povezane sa statusom zdravlja vime-na, a posljedino i s gubicima u proizvodnji i naruenom kvalitetom mlije-ka. Visok broj somatskih stanica u mlijeku rezultira niim postotkom kazei-na (mlijena bjelanevina), koji je vaan u proizvodnji sira, a sam protein je openito nie kvalitete to se tie karakteristika zgruavanja. Poznato je da visok broj somatskih stanica skrauje vijek trajanja svjeeg mlijeka i mlijenih proizvoda.

    Kazein mlijeka, mlijena mast i laktoza opadaju kako se poveava broj somatskih stanica u mlijeku. To smanjuje vrijednost svjeeg sirovog mlijeka. (Poveani broj somatskih stanica razred; smanjenje mlijene masti, prote-ina, ukupne koliine mlijeka smanjena osnovna cijena mlijeka). Visok broj somatskih stanica u mlijeku predstavlja manje poeljan sirovi materijal za preraivae. Visoke somatske stanice u mlijeku koje se koristi za preradu u mlijene proizvode (konzumno mlijeko, fermentirani proizvodi), reduciraju vijek trajanja mlijeka i mlijenih proizvoda. Takvi proizvodi imaju loiju aromu od proizvoda koji su proizvedeni od mlijeka s niskim brojem somatskih stani-ca. Iako pasterizacija unitava bakterije, ne moe unititi enzime u mlijeku s visokim brojem somatskih stanica. Enzimi mogu otetiti frakcije masti i pro-teina i uzrokovati loiju aromu.

    Iz svega navedenog moe se zakljuiti da povean broj somatskih stanica ini znatne financijske gubitke i za proizvoae i za preraivae.

    Broj somatskih stanica u mlijeku proizvoaima odreuje osnovnu cijenu mlijeka (razred), a i prava na dodatna plaanja (tvornika i dravna premija) koja se baziraju na broju somatskih stanica u sirovom mlijeku.

    Normalan broj somatskih stanica u mlijeku zdrave ivotinje manji je od 200 000 u mL. Broj vei od 200 000/mL upuuje na upalne promjene (ra-ste broj leukocita u krvi/mlijeku) u vimenu/organizmu ivotinje. Primarni

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 15

    uzrok povienog broja somatskih stanica je infekcija vimena. Kad doe do in-fekcije vimena, individualni broj somatskih stanica se vrlo brzo podie. Infek-cije vimena su direktan uzrok povienog broja, a ostali faktori koji se pojav-ljuju indirektno utjeu na broj somatskih stanica. Indirektni faktori su: stres uzrokovan toplinom, starost krave, broj laktacija kao i problemi s papcima te otvorene ozljede. Ti faktori se smatraju indirektnima i najvjerojatnije utje-u na pojavu nove infekcije. Visoke temeprature mogu uzrokovati toplotni stres, a time slabi imuni sustav ivotinje, to rezultira veom podlonou novim infekcijama. Toplina takoer moe uzrokovati povean broj bakterija u podrujima gdje se krave odmaraju, posebno ako su ta mjesta vlana i onei-ena. Na taj nain krave su izloene veem broju bakterija ime se poveava rizik od novih infekcija. Upalne promjene vimena potrebno je dijagnosticirati (npr. utvrivanjem mastitisa California Mastitis Test-om) i lijeiti.

    Fizioloki se broj somatskih stanica poveava 2 do 3 tjedna pred zasue-nje i do 14 dana nakon telenja. Moramo uzeti u obzir da je svaka ivotinja jedinka za sebe, pa navedeno vrijeme fiziolokog poveanja broja somatskih stanica moe i znaajnije odstupati.

    ZATO ODREUJEMO BROJ SOMATSKIH STANICA U MLIJEKU?

    Broj somatskih stanica u mlijeku odreuje se zbog kontrole zdravstvenog stanja vimena, tj. zbog spreavanja pojave mastitisa (otkrivanje subklinikog mastitisa, koji predstavlja oblik mastitisa kod kojeg nema vidljivih znakova bolesti).

    Mastitis za 10 do 30% smanjuje proizvodnju, cijenu i prodaju mlijeka, a za 1,6 puta poveava broj krava izluenih iz proizvodnje. Trokovi do ko-jih dolazi kod pojave mastitisa su smanjena proizvodnja mlijeka, mlijeko je smanjene kvalitete, poveanje izdataka za obnovu stada, umanjenje trine vrijednosti grla, poveanje izdataka za lijekove, poveanje trokova rada te poveanje trokova veterinarskih usluga.

    Zbog svega navedenog moe se rei: Mastitis je najskuplja bolest mli-jenih krava.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO16 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    FAKTORI KOJI UTJEU NA MASTITIS I BROJ SOMATSKIH STANICA

    Faktori koji utjeu na pojavljivanje mastitisa i broja somatskih stanica u mlijeku su dob telenja, broj laktacije, stadij laktacije, sezona ili sezone tele-nja, pasmina, genetika te ostali faktori stresa.

    NA KOJI NAIN SE ODREUJE BROJ SOMATSKIH STANICA U MLIJEKU?

    Broj somatskih stanica u mlijeku odreuje se: fluoro-opto-elektronskom metodom (ISO 13366-2:2006/IDF 148-2:2006). U Sredinjem laboratori-ju za kontrolu mlijeka analiza odreivanja broja somatskih stanica provodi na analizatorima: Fossomatic 5000 i Fossomatic FC (Foss).

    Princip rada analizatora Fossomatic 5000:

    Fossomatic 5000 sastoji se od mjernog sustava, pipetne jedinice i kon-vejera.

    Protoni citometar

    Mjerni princip je protoni citometar, a temelji se na prolasku uzorka u vrlo tankoj niti ispred mjerne jedinice. Nit uzorka noena je pomou kemikalije Sheat liquid koja stvara vrlo tanku, ali dobro definiranu nit uzorka. irina niti je rezultat promjera protone elije i pritiska pomou kojeg je uzorak ubaen u eliju. Promjer niti je tako mali da istovremeno omoguava prolaz samo jedne somatske stanice.

    Prije nego ue u protonu eliju mlijeko se mijea s fluorescentnom bojom koja boji DNA molekule somatskih stanica. Prilikom prolaska ispred mjerne jedinice uzorak se obasjava plavim svjetlom koje pobuuje obojene stanice na taj nain da one emitiraju crveno svjetlo.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 17

    Ovi crveni svjetlosni impulsi se poveavaju, broje pomou fotomultipla-jera i mnoe s radnim faktorom kako bi se dobio broj somatskih stanica u mililitru.

    Fossomatic 5000 razlikuje se od drugih brojaa stanica na principu protonog citometra u vie pogleda. Glavne razlike su:

    - Koristi halogenu svjetiljku umjesto lasera. Korist je u niim trokovima odravanja, bez potrebnog vremena za poetak rada i bez rizika za izla-ganje laserskoj zraci prilikom servisa.

    - Prije svakog uzorka protoni sustav se temeljito isti, to smanjuje pre-nosivost i mogunost nakupljanja neistoa unutar analizatora.

    - Postoji ulazni filter koji uspjeno spreava zaepljenja unutar protone elije. Filter se povratno ispire izmeu svakog uzorka.

    - Mogunost povratnog ispiranja pipete omoguuje pranje pipete u slua-ju njene blokade neistoama iz uzorka.

    - Zahvaljujui naprednom protonom sistemu, mlijeko ne ulazi u cilindre, to znaajno produuje trajnost klipa.

    - Otpadno mlijeko razdjeljuje se u tri kategorije.- Dye otopina u vreicama tedi vrijeme za pripremu kemikalija, olakava

    rukovanje otopinama i spreava svaki direktni kontakt s otopinom.- Od radnih otopina samo buffer/diluent i rinsing/sheath liquid uvaju se

    u spremnicima izvan analizatora.

    Funkcije protonog sistema:- Mlijeko se iz uzorka uzima pomou pipetne jedinice.- Istovremeno, dye i buffer/diluent se mijeaju u skladitu u komori za

    mijeanje.- Mlijeko i dye buffer radna otopina se mijeaju pomou cilindra za uzorak

    i cilindra za buffer, prelaze preko ulaznog filtera i inkubiraju se u cjevici koja vodi do protone elije.

    - Nakon inkubacije mjerni cilindar ubacuje mjeavinu uzorka u protonu eliju.

    - Kada mjeavina uzorka i Dye prolazi ispred mikroskopa, izloena je svje-tlu i uslijed toga emitira svjetlosni impuls. Ovi impulsi koji potjeu od obojenih somatskih stanica se poveavaju, broje i izraunava se broj so-matskih stanica u mililitru.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO18 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    - Izmeu dva mjerna ciklusa cijeli se protoni sistem ispire, a ulazni filter (preko kojeg se mjeavina uzorka i dye prolazi prije ulaska u protonu eliju) se ispire povratno.

    - Otpad se separira u tri kategorije: otpadno mlijeko, otpad s niskom kon-centracijom i otpad s visokom koncentracijom dye otopine.

    Analitika oprema u Sredinjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Poljani Krievakoj (Hrvatski stoarski centar).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 19

    Rezultati analiza broja somatskih stanica provedenih tijekom veljae 2008.

    Ukupan broj analiziranih uzoraka u mjesecu veljai bio je 1960. Iz stoar-ske slube urevac analizirano je 412 uzoraka, iz stoarske slube Koprivni-ca analizirana su 654 uzorka, iz stoarske slube Krievci analizirano je 598 uzoraka, a iz stoarske slube Sveti Ivan abno analizirano je 296 uzoraka.

    Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po podrujima:

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO20 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Ukupan broj proizvoaa: 34.2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica ma-

    njim od 200 000.2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica veim

    od 200 000.

    33% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere (uzima-nje uzoraka za mikrobioloku analizu).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 21

    Ukupan broj proizvoaa: 36.3 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica veim

    od 200 000.

    34% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere (uzima-nje uzoraka za mikrobioloku analizu).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO22 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po proizvoau prema podrujima:

    Ukupan broj proizvoaa: 46.4 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica veim od 200 000.

    30% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere (uzima-nje uzoraka za mikrobioloke analize).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 23

    Ukupan broj proizvoaa: 15.1 proizvoa nije imao krave s prosjekom broja somatskih stanica veim

    od 200 000.

    Grafiki postotni prikaz prosjenog broja somat-skih stanica prema kategorijama, po podrujima:

    28% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere (uzima-nje uzoraka za mikrobioloku analizu).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO24 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Postotni prikaz analiza broja somatskih stanica prema kategorijama za sva podruja:

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 25

    Grafiki postotni prikaz ukupnog broja somatskih stanica po podrujima:

    Ukupan broj krava koje su bile obuhvaene ispitivanjima u veljai bio je 1960.

    Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica manjim od 200 000/mL bilo je 1340.

    Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica veim od 200 000/mL bilo je 620.

    Koraci koji su se poduzimali do sljedee radionice bili su odabir u pro-sjeku 10 krava po staji s brojem somatskih stanica veim od 200 000/mL, uzimanje uzoraka problematinih krava, ispitivanje uzoraka na ukupni broj bakterija, izrada prezentacije i prezentacija rezultata analiza broja somatskih stanica i ukupnog broja bakterija na 2. radionici odranoj u Apatovcu, Tremi, Goli i Novom Virju 16. i 17. svibnja 2008.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO26 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Utjecaj hranidbe na kemijski sastav mlijeka

    Na prvoj radionici predavanja su odrali i predstavnici Visokog gospo-darskog uilita: Tatjana Jelen i Draen ukli na temu Utjecaj hranidbe na kemijski sastav mlijeka.

    Kemijski sastav mlijeka

    Mlijeko je sekret mlijene lijezde koji sadrava nekoliko stotina kemij-skih sastojaka koje smo podijelili na organski i anorganski dio. Organski dio ine masti, laktoza, bjelanevine, enzimi i vitamini. Anorganski dio tvori voda, mineralne tvari i plinovi.

    Prosjeni kemijski sastav kravljeg mlijeka (Varnam i Sutherland, 1994.)

    SASTOJCI KOLIINA (%)laktoza 4,8mast 3,7

    proteini 3,4pepeo 0,7NPN* 0,19voda 87,21

    *- neproteinski duik (slobodne aminokiseline, kreatin, urea i dr.)

    Suha tvar

    Uklonimo li ukupnu koliinu vode iz mlijeka dobijemo suhu tvar. Ako od ukupne suhe tvari uklonimo postotak masti, dobijemo suhu tvar bez masti. Suha tvar i suha tvar bez masti su znaajne jer direktno utjeu na randman mlijenih proizvoda. Kravlje mlijeko sadri prosjeno 12,7% suhe tvari, to ovisi o raznim faktorima: pasmini, razdoblju laktacije i posebnosti svake krave.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 27

    Kad se oduzme voda iz mlijeka, ostaje suha tvar (ST)100 - 12,79 = 87,21% VODE

    Kad se oduzme mlijena mast iz suhe tvari mlijeka, ostaje bezmasna suha tvar (BST)

    PRIMJER12,79% st 3,7% m.m. = 9,09% BST (suha tvar bez masti ili bezmasnu suhu tvar (BST))

    Prosjeni sastav mlijeka

    Sastav mlijeka mijenja se utjecajem mnogih imbenika. Sastav mlijeka po-jedinih krava varira od munje do munje u toku istog dana, razlikuje se od dana do dana, mijenja se znatnije u toku laktacije (poetak - kraj), ovisi o hranidbi, godinjem dobu, fiziolokim promjenama, osobnim karakteristika-ma krava itd.

    Zbog znatne varijabilnosti i ovisnosti kemijskog sastava o velikom broju imbenika mlijeko esto varira u sljedeim rasponima:

    suha tvar ...........................11 14%mlijena mast ...................3,2 5,5%bjelanevine ......................2,6 4,2%mlijeni eer ....................4,6 4,9%pepeo ................................0,6 0,8%

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO28 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Kako postii kemijske karakteristike mlijeka definirane pravilnikom

    Koliina masti u mlijeku iznad 3,2%

    Mlijena mast je najvarijabilniji sastojak mlijeka. Od svih imbenika koji utjeu hranidba je najvanija. Voluminozna hrana koliinom i oblikom (usitnjenost). Glavna voluminozna hrana su prirodni i sijani travnjaci (sijeno i sjenaa, paa, livadne trave, leguminoze), zatim krmno bilje s oranica (dje-telina, zeleni silani kukuruz).

    Najvaniji sastojak voluminozne krme koji utjee na koliinu masti u mlijeku je sirova vlaknina (celuloza, hemiceluloza i lignin). Kemijski sastav vlaknine ovisi o vrsti i stadiju razvoja biljke. Vlaknina odreuje brzinu i tip fermentacije u buragu o emu ovisi i koliina masti u mlijeku.

    Od voluminozne krme nastaje ishodini materijal za sintezu mlijene masti octena, propionska i maslana kiselina. Pri tome treba naglasiti da voluminozna krma daje visoku razinu mlijene masti, ali nisku proizvodnju mlijeka, dok poveanje koncentratnog dijela obroka djeluje obratno. Stoga je izbalansiranost obroka osnovni preduvjet za visoku proizvodnju s visokim postotkom mlijene masti.

    Koliina bjelanevina u mlijeku iznad 3,0%

    Koliina bjelanevina u mlijeku manje je varijabilna. Najvei utjecaj na ko-liinu imaju genetska osnova krave, stadij laktacije i hranidba. Kako bi pove-ali sadraj bjelanevina u mlijeku obrok mora sadravati koncentrat (bitna je opskrba aminokiselinama). Poveanje koliine bjelanevina moe se postii hranidbom krmivima koja sadre lako fermentirajue eere i bjelanevine, a to su svjea trava mahunarke, itarice (penica, jeam i zob) te sojina sa-ma.

    Gnojidba panjaka visokom razinom duika nee pozitivno djelovati na koliinu bjelanevina u mlijeku. Nije dovoljno osigurati samo ukupnu koli-

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 29

    inu bjelanevina, ve je potrebno osigurati krmiva koja sadre tee topljive bjelanevine i tee probavljive bjelanevine u buragu s dovoljno esencijalnih aminokiselina (sojina sama, suncokretova sama).

    Suha tvar bez masti (8,5%)

    Suha tvar bez masti je kemijski parametar koji ovisi o sadraju bjelanevi-na, laktoze i mineralnih tvari. U normalnim uvjetima koliina suhe tvari bez masti rijetko pada ispod 8,5%. Na koliinu najvie utjee koliina bjelane-vina u mlijeku.

    Suha tvar bez masti smanjuje se i patvorenjem mlijeka - dodavanjem vode. Ovim nainom patvorenja sadraj se suhe tvari sputa ispod 8,5%. Mlijeko koje sadri vie od 10% suhe tvari bez masti takoer je sumnjivo na patvo-renje.

    Radionica odrana u Fodrovcu Radionica odrana u Virju

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO30 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Klimatski i mikroklimatski utjecaji na pojavu mastitisa

    Igor Tumpej, dipl. ing. zoot. iz Kmetijsko-gozdarskog zavoda, Ptuj

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 31

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO32 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    - podatke dobivene iz laboratorija treba paljivo itati- redovito praenje podataka je kod suzbijanja mastitisa vrlo vano- laktoza, jedan je od podataka koji moe pokazivati na moguu upalu

    (smanjene vrijednosti laktoze indiciraju pojavu mastitisa).- somatske stanice vaan indikator pojave mastitisa

    - ispust treba biti ograen, dovoljno velik, po mogunosti na suhom

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 33

    - tretiranje krava i okolnog prostora protiv insekata u proljee koji su prenositelji uzronika mastitisa jako je vana mjera

    - posipavanje leita vapnenim branom i drugim dozvoljenim dezinfek-cijskim sredstvima smanjuje opasnosti od pojave mastitisa

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO34 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    - udobno leite smanjuje stres ivotinja, jer krava mora leati barem 12 sati dnevno

    - isto i prostrano porodilite standard su dva ovako ureena prostora za poroaj na 50 krava

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 35

    - znaajno vrijeme poroda (na vezu se moe lako odravati higijena

    ivotinje)

    - vana je higijena pri telenju (ovako ne smije izgledati mjesto za telenje)- za ienje i dezinfekciju porodilita su posebno vana prva dva tjedna

    pred telenje i vrijeme nakon telenja

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO36 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    - za smanjenje posljedica temperaturnog stresa vrlo je vana dobra venti-lacija

    - visoke temperature u tali smanjuju konzumaciju hrane i proizvodnju mlijeka, ivotinje crpe tjelesne rezerve, smanjuje se otportnost organiz-ma, poveava se broj somatskih stanica, nastaje mastitis

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 37

    - tuiranje moe biti jedan od naina kako razhladiti ivotinju. Ne zalijeva-

    ti krave, ve ih kropiti to sitnijim kapljicama vode - preko rasprivaa.

    - svjetlost u tali je pozitivna stvar, ali sunce ne smije direktno sijati na leita (krava mora leati i odmarati barem 12 sati na dan)

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO38 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    ISHRANA opskrba energijom i bjelanevinama viak jednog ili drugog uz nepovoljni

    mikro i makroklimatski utjecaj dovode do bolesti: ketoza, zakiselenjenje buraga.

    posljedica - esti mastitisi

    MINERALI I VITAMINI cink: pomanjkanje smanjuje

    imunoloki odgovor (stanini imunitet). Najvaniji su: neutrofili i makrofagi, koji ubijaju bakterije.

    cink je znaajan pri obnovi i izgradnji epitelnih stanica koe i sluznice na sisi - prva obrana.

    cink je vaan za tvorbu keratina (koa, papci i rogovi)

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 39

    MINERALI I VITAMINI selen i vitamin E imaju vanu ulogu vitamin E i encim glutation

    peroksidaza (sadri selen) titi vime od oteenja uzrokovanih

    radikalima, koji nastaju pri ubijanju bakterijskih stanica

    MINERALI I VITAMINI bakar ima vaan uinak u funkciji

    imunolokog sustava kao i cink. Taj mineral je vaan pri proizvodnji i aktivaciji encima, a naroito znaajan za funkcioniranje imunolokih stanica (makrofaga i neutrofila). Pomanjkanje bakra povezano je s umanjenom sposobnosti razmnoavanja tih stanica, dovodi do toga da prevladaju bakterije koje uzrokuju mastitis.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO40 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    - Plijesniva silaa, te silaa zaprljana zemljom poviena pogodnost pojavi mastitisa

    - blato dospjeva u silau najee preko guma traktora i prikolica

    - niskim rezom kukuruza unosimo zemlju u silos

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 41

    Prvo studijsko putovanje

    Dana 18. travnja 2008. godine organizirano je studijsko putovanje u Ptuj. U sklopu putovanja sudionici projekta posjetili su tri obiteljska gospodarstva: gospodarstvo Marjana Murka, gospodarstvo Zupani i gospodarstvo Alberta Kocbeka. Predstavnici gospodarstava iznijeli su svoja iskustva u proizvodnji mlijeka u Republici Sloveniji te su spremno odgovarali na postavljena pitanja sudionika projekta. Na taj su nain razmijenjena iskustva izmeu uzgajivaa mlijenih krava i proizvoaa mlijeka kao i profesionalna razmiljanja stru-njaka koji su sudjelovali u projektu.

    Gospodarstvo Marjana Murka Gospodarstvo Zupani

    Gospodarstvo Alberta Kocbeka

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO42 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Individualni posjet strunjaka na poziv farmera

    Prvi individualni posjet obavljen je 14. svibnja 2008. godine gospodar-stvu gospodina Damira Evia u Pofukima. Vlasnik je zatraio individualni po-sjet svojoj farmi kako bismo mu pomogli rijeiti probleme vezane uz mastitis. Individualno su uzeti uzorci mlijeka problematinih krava i poslani na analizu u Veterinarski zavod Krievci radi utvrivanja uzronika kao i odreivanja adekvatne terapije (antibiogram).

    Izmuzite obiteljskog gospodarstva Evi Oteena sisa - tlak muznog ureaja

    Staja obitelji Evi

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 43

    Rezultati analiza somatskih stanica za travanj 2008.

    Druge radionice u okviru Projekta MLEKO Higijena mlijeka od krave do trita odrane su 16. i 17. svibnja 2008. Tema prvog predavanja bila je Rezultati analiza somatskih stanica za travanj 2008, a tema drugog predava-nja bila je Mastitis - uzroci, lijeenje i preventiva. Ova dva predavanja odrali su predstavnici Hrvatskog stoarskog centra Vesna Tome-uranec, Nina Krnjak, Nataa Pinti-Pukec, Davorka Blaek i Danijela Strui u Apatovcu, Tremi, Goli i Novom Virju.

    Ukupan broj analiziranih uzoraka tijekom travnja bio je 1613, od toga s podruja stoarske slube urevac 342, s podruja stoarske slube Ko-privnica 579, s podruja soarske slube Krievci 504, a s podruja stoarske slube Sveti Ivan abno 188.

    Ukupan broj proizvoaa: 31.2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica

    veim od 200 000/ml.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO44 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    29% krava spada u kategoriju s brojem somatskih stanica veim od 200 000/ml.

    Ukupan broj proizvoaa: 30.2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica

    veim od 200 000.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 45

    35 % analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

    Ukupan broj proizvoaa: 30.2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica

    veim od 200 000.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO46 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    26% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

    Ukupan broj proizvoaa: 101 proizvoa nema krave s prosjekom broja somatskih stanica veim od

    200 000.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 47

    22 % analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih stanica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO48 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Ukupan broj krava obuhvaenih ispitivanjima u veljai 1613.Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica manjim od 200

    000/mL 1141.Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica veim od 200

    000/mL 472.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 49

    Krave koje su imale manje od 200 000 somatskih stanica/ml i broj bakte-rija manji od 100 000 CFU/ml (krave su dobrog zdravlja, a mlijeko je s malo mikroorganizama) - znai da se kod tih proizvoaa provode principi dobre higijenske prakse, a mlijeko koje se proizvodi je ekstra klase.

    Krave koje su imale manje od 200 000 somatskih stanica/ml, a vie od 100 000 CFU-a - znai da su krave dobrog zdravlja, ali je mlijeko puno mi-kroorganizama, to znai da se na gospodarstvu ne provode principi dobre higijenske prakse.

    Krave koje su imale vie od 200 000 somatskih stanica/ml, a manje od 100 000 CFU/ml - znai da su krave loeg zdravlja, a u mlijeku ima malo mikroorganizama. Prisutan je mastitis, potrebno je utvrditi uzrok (najvjero-jatnije je prisutan problem s muznim ureajem).

    Krave koje imaju vie od 200 000 somatskih stanica/ml i vie od 100 000 CFU-a/ml su krave loeg zdravlja, a mlijeko je puno mikroorganizama - znai da je prisutan problem s mastitisom, muznim ureajem i da se na gos-podarstvu ne primjenjuju principi dobre higijenske prakse.

    Naredni koraci koji su se primjenjivali do sljedee radionice ukljuivali su nastavak uzimanja uzoraka mlijeka i ispitivanja na broj somatskih stanica i na ukupni broj bakterija, pripremu prezentacije i prezentaciju rezultata analiza na treoj radionici koja je odrana u Krievcima, Torecu, epelovcu i Cirkve-ni.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO50 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Mastitis - uzroci, lijeenje i preventiva

    Mlijena lijezda - vime

    Vime je kona lijezda u kojoj se stvara mlijeko. ine ga etiri potpuno odvojena lijezdana dijela etvrti, koje su povezane u cjelinu i svaka od njih zavrava sisom.

    Mlijeko koje se sintetizira u jednoj lijezdi, ne moe prijei u bilo koju drugu mlijenu lijezdu. Desna i lijeva strana vimena su odvojene sredinjim ligamentom, dok su prednje i stranje etvrti odvojene finim vezivnim mem-branama.

    Vime je vrlo velik organ koji tei, oko 50 kg (ukljuujui mlijeko i krv). Iz tog razloga vime treba biti vrlo dobro povezano s kotanim i miinim su-stavom. Sredinji ligament sastoji se iz elastinog fibroznog tkiva, dok su po-strani ligamenti sastavljeni iz vezivnog tkiva koje nema takav elasticitet. Ako ligamenti oslabe, vime e postati nestabilno za strojnu munju, jer e tada sise biti usmjerene prema van.

    Suspenzorna struktura vimena

    Izvor: web stranice www.delaval.com

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 51

    Shematski prikaz anatomije vimena

    Izvor: web stranice www.delaval.com

    Mlijena lijezda se sastoji iz sekretornog i vezivnog tkiva. Koliina se-kretornog tkiva ili broj sekretornih stanica limitirajui je faktor za proizvodni kapacitet vimena. Uobiajeno je uvjerenje da je veliko vime povezano s veli-kim proizvodnim kapacitetom. To ipak uvijek nije u stvarnosti tako, zato to veliko vime ukljuuje i veliku koliinu vezivnog i masnog tkiva, a popularno se naziva mesnato vime. Mlijeko se sintetizira u sekretornim epitelnim sta-nicama koje su smjetene na bazalnoj membrani u sferinoj strukturi alveo-le. Promjer svake alveole je oko 50 do 250 mm. Nekoliko alveola zajedno formiraju lobule (renjeve). Iz svakog lobula izlazi mlijeni kanali koji vodi do mlijene cisterne. Struktura ovog podruja je vrlo slina strukturi plua. Izmeu munji mlijeko se kontinuirano sintetizira u alveolarnom podruju,

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO52 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    pohranjuje se u alveolama, mlijenim kanalima i mlijenoj cisterni vimena. 60 do 80% mlijeka je pohranjeno u alveolama i malim mlijenim kanaliima, dok cisterna sadri samo 20 do 40%.

    Sisa se sastoji iz sisne cisterne i sisnog kanala. Na mjestu gdje se susreu sisna cisterna i sisni kanal, 6 do 10 longitudinalnih nabora formiraju takozva-nu Fuerstenberg-ovu rozetu, koja predstavlja lokalnu obranu od mastitisa. Sisni kanal je okruen snopom glatkih miinih vlakana koji obavljaju funkciju zatvaranja sisnog kanala. Sisni kanal je opskrbljen keratinom ili keratinu sli-nim tvarima koji izmeu munji imaju ulogu barijere za patogene bakterije.

    Mlijena lijezda je gusto proeta ivcima, posebno u sisama. Koa sisa je opskrbljena osjetilnim ivcima koji su osjetljivi na sisanje teleta, tj. na pri-tisak, toplinu i frekvenciju sisanja. Vime je takoer opskrbljeno ivcima koji su povezani s glatkim miiima u cirkulatornom sustavu i glatkim miiima u mlijenim kanalima. Ipak, ne postoji direktna inervacija koja direktno kontro-lira tkivo u kojem se proizvodi mlijeko.

    Mlijena lijezda je vrlo dobro protkana krvnim ilama, arterijama i ve-nama. Desna i lijeva strana vimena imaju svoju vlastitu arterijsku opskrbu, a postoje male arterijske veze koje prolaze iz jedne polovice u drugu. Primarna funkcija arterijskog sustava je kontinuirana opskrba stanica za sintezu mlije-ka hranjivim sastojcima.

    Kako bi se proizvela 1 litra mlijeka, kroz vime treba protei 500 litara krvi. Za proizvodnju 30 litara mlijeka, kroz vime protee 15 000 litara krvi. Iz navedenog se moe zakljuiti da je za takav protok krvi, vano da je ivo-tinja dobrog zdravlja (srce!!!). Potrebno je maksimalno voditi rauna o svim imbenicima koji utjeu na zdravstveno stanje kako bi ivotinja svu energiju mogla usmjeriti na proizvodnju mlijeka, a ne usmjeravati je na obranu orga-nizma. Zbog poveanog protoka krvi, moguim uzronicima bolesti (mastiti-sa) omogueno je olakano kolanje organizmom.

    Vime se takoer sastoji iz limfnog sustava. Ono prenosi otpadne produkte iz vimena. Limfni vorovi slue kao filter koji unitava strane tvari, ali ta-koer osigurava izvor limfocita kako bi se organizam obranio od infekcija. Oko termina telenja, prvorotkinje ee, a ostale rjee mogu patiti od edema djelomino uzrokovanog prisutnou mlijeka u vimenu koje pritie limfni sustav vimena.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 53

    Limfni sustav vimena

    Izvor: web stranice www.delaval.com

    Razvoj mlijene lijezde poinje rano u fetalnom razvoju. Formiranje sisa zapoinje u drugom mjesecu gestacijskog perioda i razvoj se nastavlja sve do estog mjeseca gestacije. Kad je fetus u starosti od 6 mjeseci, vime je goto-vo u potpunosti razvijeno s etiri odvojene lijezde i sredinjim ligamentom, sisama i lijezdanom cisternom. Razvoj mlijenih kanalia i sekretornog mli-jenog tkiva odvija se izmeu puberteta i telenja.

    Vime se nastavlja poveavati, tj. poveava se veliina i broj stanica kroz prvih pet laktacija, pa se na taj nain poveava i kapacitet za proizvodnju mlijeka. Naalost ova injenica i nae znanje o razvoju mlijene lijezde nisu u potpunosti iskoritene jer veina produktivnih ivotinja ivi krae (svega 2,5 laktacije). Dakle, vime jo nije dosegnulo svoj maksimum fiziolokog i proizvodnog razvoja.

    Koa vimena je vrlo tanka, labavo je povezana s podlogom, prekrivena je vrlo rijetkom i sitnom, njenom dlakom. U koi vimena nema lojnih ni znojnih lijezda, te je zbog toga vrlo podlona ozljedama, lakom isuivanju i pucanju (potrebna stalna njega).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO54 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    MastitisPreduvjet za proizvodnju mlijeka na ekonomian nain je relativno visok

    prinos visoke kvalitete, to znai visoku proizvodnju od zdravih ivotinja koje ne pate od bilo kojeg oblika bolesti mlijene lijezde. Mastitis je najea i najskuplja bolest mlijenih stada. Mastitis se pojavljuje u stadu u obliku kli-nikog i subklinikog mastitisa. Subliniki mastitis predstavlja 90 do 95% ukupnih sluajeva mastitisa, a kliniki mastitis samo 5 do 10%.

    Najvei problem u stadu predstavlja subkliniki mastitis, jer se i vime i mlijeko ini normalno. U veini sluajeva uzgajiva primjeuje samo kliniki mastitis.

    Simptomi klinikog mastitisa su: grudice i promjene u boji mlijeka, lijezda postaje teka, crvena i/ili oteena, bolna, a u teim sluajevima krava ima groznicu i gubi apetit.

    Subkliniki mastitis se tee detektira, jer se i mlijeko i vime moe ini-ti normalno, a u isto vrijeme dolazi do povienja broja somatskih stanica. Tako da su samo somatske stanice jedini znak koji upuuje na mastitis (alarm uzgajivaima). Zbog toga odreivanje broja somatskih stanica upuuje na zdravstveno stanje vimena krave.

    Razvrstavanje mlijeka u razrede ovisno o broju mikroorganizama i somat-skih stanica (izmjena Pravilnika N.N. 74/08 i Uredbe N.N.81/08). Odrei-vanje broja somatskih stanica u mlijeku provodi se u Sredinjem laboratoriju za kontrolu mlijeka. O broju somatskih stanica tj. u sluaju da broj somatskih stanica prijee 400 000/ml mlijeka obavjetava se nadleni veterinarski ured i veterinarska ambulanta.

    U EU kriteriji za maksimalni broj somatskih stanica su stroi i pribliavaju se fiziolokom broju (200 -250 000 som.st./mL), a to eka uskoro i Repu-bliku Hrvatsku, pa se stoga valja pripremiti na vrijeme.

    RAZREDBROJ

    MIKROORGANIZAMA/mlBROJ SOMATSKIH

    STANICA/ml

    I do 100.000 do 400.000

    II vie od 100.000 vie od 400.000

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 55

    Koje su posljedice mastitisa?

    Posljedice koje izaziva mastitis vezane su uz:

    ZDRAVLJE IVOTINJE dolazi do smanjenja funkcije etvrti vimena, na taj nain dolazi i do smanjene proizvodnje mlijeka, u ozbiljnijim sluajevima moe doi i do izluenja ivotinje iz stada.

    ZDRAVLJE LJUDI loija kvaliteta mlijeka moe utjecati na zdravlje ljudi. Mlijeko ivotinja koje su tretirane lijekovima zbog mastitisa moe sadravati rezidue koje mogu uzrokovati probleme sa zdravljem ljudi - alergije (posebno osjetljive skupine djeca, starije osobe, oboljele osobe, trudnice, osobe ote-enog imunog sustava itd).

    FINANCIJSKI GUBICI pojavom mastitisa zapoinju trokovi zbog sma-njene proizvodnje i kvalitete mlijeka, zbog lijeenja ivotinja, zbog nemogu-nosti isporuke za vrijeme trajanja lijeenja, a u ozbiljnijem sluaju, zbog ne-pravovremenog i neadekvatnog lijeenja moe doi do pojave trokova zbog izluenja ivotinje i nabave nove.

    Teko je ispravno procjeniti gubitke u prinosu mlijeka, jer neinficirane e-tvrti vimena imaju tendenciju kompenzacije smanjenog prinosa onih etvrti koje su inficirane. Mehanizam koji se nalazi iza ovakve vrste regulacije kom-penzacije jo uvijek je nepoznat.

    to se tie promjene sastava mlijeka, nivo mlijene masti i laktoze opada, dok se nivo ukupnog proteina slabo mijenja, serumski proteini se povea-vaju, a kazein se smanjuje. To dovodi do naruavanja kvalitete proizvodnje sira. Tako poviena koncentracija iona, rezultira poveanim konduktivitetom mlijeka.

    to uzrokuje mastitis?

    Mastitis moe biti uzrokovan bakterijskom infekcijom ili traumom. Prili-kom razmnoavanja bakterija, one otputaju metabolite i toksine koji stimu-liraju obrambeni mehanizam krave. Kao odgovor na upalu, dolazi do migraci-je bijelih krvnih stanica iz periferne cirkulacije u vime. Broj somatskih stanica u mlijeku se poveava s normalnih 100 do 200 000 somatskih stanica/ml ili manje po etvrti vimena, pa sve do nekoliko milijuna. Patoloke posljedice

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO56 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    mastitisa su oteenje tkiva i promjena sekretorne funkcije vimena. To vodi reduciranim prinosima mlijeka i promjenama u sastavu mlijeka.

    Najei uzronici mastitisa su: bakterije (Streptococci S. uberis, S. dys-galactiae, S. equinus, S. agalactiae; Staphylococci Staphilococcus aureus, Colimormi E. coli, Klebsiella, Enterobacter itd.), ostali mikrorganizmi vi-rusi, gljivice, mikoplazme (Pseudomonas aeruginosa, Serratia, Corynebacte-rium pyogenes, Fungi, Candida, Mycoplasma bovis)

    Otkud potjeu uzronici mastitisa?

    Uzronici mastitisa potjeu iz inficiranog vimena, okolia (porijeklom iz stelje, zemlje, vode i gnoja), novopridolih ivotinja.

    Kako se razvija mastitis?

    Za razvoj mastitisa potrebno je ispunjenje odreenih preduvjeta. Sama i-votinja je vrlo vaan imbenik u razvoju mastitisa, tj. predisponirajui faktori ivotinje (genetika, opa otpornost; sklonost bolestima, postojea trauma koja moe biti uzrokovana muznim ureajem, toplinom ili hladnoom, oz-ljedama npr. ozljeda vrka sise, smanjeni imunitet - posebno nakon telenja), nepravilna hranidba. mikroorganizmi i okoli.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 57

    Koji je proces infekcije?

    1. Mikroorganizmi ulaze kroz sisni kanal

    2. Dolazi do migracije kroz sisni kanal i kolonizacije sekretornih stanica

    3. Mikroorganizmi koji su kolonizirali sekretorne stanice proizvode toksine tvari koje su tetne za stanice koje proizvode mlijeko

    4. Dolazi do reakcije imunog sustava krave koji alje bijele krvne stanice (somatske stanice) na mjesto upale kako bi se organizam obranio

    ISHOD INFEKCIJE

    OZDRAVLJENJE KLINIKI SUBKLINIKI

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO58 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Kako se dijagnosticira mastitis?

    Mastitis se moe dijagnosticirati: pregledom ivotinje (znakovi upale, izgled praznog vimena, razlike u vrstoi,

    razlike u veliini etvrti vimena, koliini namuzenog mlijeka); utvrivanjem mastitis testom (npr. California mastitis test nije dijagnoza

    mastitisa, ve samo utvrivanje poveanog broja somatskih stanica); analizom kultura (predstavlja najtoniju, ali i najskuplju metodu).

    Kako se lijei mastitis?

    Kliniki mastitisU sluaju pojave klinikog mastitisa potrebno je odmah potraiti pomo

    veterinara i pristupiti lijeenju.Kad se mastitis detektira, potrebno je izmusti vime, a nakon toga pristu-

    piti lijeenju prema savjetu veterinara.

    Subkliniki mastitisZbog oteane dijagnostike subklinikog mastitisa, a i samog lijeenja koje

    nije ekonomino tijekom laktacije, preporuuje se sprijeiti samo nastajanje mastitisa aplikacijom antibiotika u periodu zasuenja.

    Koje korake poduzeti kako bi se sprijeio i kontrolirao mastitis?

    1. Muza

    Muza treba provoditi osobnu higijenu to znai da muza mora obave-zno prati i dezinficirati ruke prije munje (poeljno bi bilo i prije prijelaza na svaku sljedeu kravu).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 59

    Ispravno pranje ruku Sredstvo za dezinfekciju muzaevih ruku

    Shema ispravnog pranja ruku

    2. Ispravna priprema za munju

    Prije munje potrebno je oprati vime, najbolje tekuom vodom, zatim ga obrisati jednokratnim papirnatim maramicama. Zatim treba pristupiti masai i pregledu vimena (na taj nain utvrujemo zdravstveno stanje vimena, kao i koliinu mlijeka). Na kraju treba obaviti dezinfekciju vimena, prikladnim dezinficijensom (sredstva za dezinfekciju smanjuju rizik od novih infekcija i za 70%).

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO60 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Pranje vimena Suenje vimena

    Nakon priprema potrebno je izmusti prve mlazeve mlijeka i obavezno ih ukloniti izvan staje, provjeriti izgled pomuenog mlijeka, te provesti mastitis test na crnoj podlozi (najmanje jednom tjedno, kako bi se utvrdilo mlijeko s poveanim brojem somatskih stanica i na taj nain otkrile krave sa subklini-kim mastitisom). Mlijeko s poveanim brojem somatskih stanica u reakciji s reagensom mijenja boju, konzistenciju i miris.

    Izmuzivanje prvih mlazeva - posebna

    posuda - crna podloga s cjedilicom

    Pregled mlijeka na podlozi - vidljiva pozitivna reakcija

    Ugruci pri izmuzivanju prvih mlazeva na crnoj

    podlozi

    3. Munja (runa ili strojna)

    Munju je potrebno provoditi prije same hranidbe, zbog stvaranja praine koja je izvor mikroorganizama. Za vrijeme munje u staji mora vladati red i mir. Ne smije se vikati i tui krave, jer takvo ponaanje uzrokuje stres; dolazi do izluivanja adrenalina koji suzuje krvne ile i ometa dovod krvi i hormona oksitocina u vime, pa se izluuje manje mlijeka.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 61

    Munja muznim ureajem Runa munja

    Postupci pri pravilnoj munji:

    Oprema za munju treba biti adekvatne veliine, ispravno funkcionirati i biti redovito odravana i iena. Nakon potpunog ienja i suenja sisa, sisne ake treba privrstiti na sise. U tijeku munje potrebno je odravati stabilan vakuum, potrebno je provjeravati sisne ake na mo-gue iskliznue. Obavezno prije skidanja sisnih aki sa sisa treba isklju-iti vakuum.

    Munja treba trajati 5 do 8 minuta. Kod krae munje, dolazi do zaosta-janja mlijeka, to moe imati za posljedicu manju mlijenost. Kod dugo-trajnije munje dolazi do oteenja epitelnog sloja cisterne, to rezultira poveanim brojem somatskih stanica, bez znaajnijeg poveanja broja bakterija. Pred kraj munje potrebno je izmasirati svaku etvrt vimena kako bi se izmuzlo svo zaostalo mlijeko.

    Odmah nakon munje potrebno je dezinficirati sise, zato to je prstena-stim miiima sise potrebno oko 15 minuta da bi zatvorili ulaz u sisu i to predstavlja najpovoljnije vrijeme za ulaz mikroorganizama. Tako se stva-raju preduvjeti za nastanak mastitisa. Sredstvo za dezinfekciju poslije munje titi ulaz sisnog kanala, privremeno na 6 do 8 sati

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO62 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Dezinfekcija Izgled vimena nakon zavrne dezinfekcije

    4. Dranje i hranidba krava = opa otpornost

    Kravama mora biti na raspolaganju dovoljna koliina vode i izbalansirane hrane prilagoene individualnim potrebama. Smjetaj muznih krava mora biti adekvatan (potrebno je zadovoljiti uvjete: dovoljne koliine zraka, svjetla, s dovoljnom koliinom svjee prostirke u prostoru za leanje, a posebno u vrijeme pred telenje).

    5. Postupanje s kravama oboljelima od mastitisa

    Ako je mogue, potrebno je imati unutar staje odvojen prostor za oboljele krave (bolniki boksovi). Oboljele krave treba odvojiti od zdravih. Ukoliko nije mogue u odvojenim boksovima, odvojiti ih treba na zadnjem mjestu u staji pregradom. Odvajanje je nuno potrebno jer su oboljele ivotinje izvor mikroorganizama te na taj nain mogu inficirati zdrave krave. Oboljele krave obavezno musti na kraju, iza zdravih krava, najbolje posebnim muznim ure-ejem. Nakon munje oboljelih krava, potrebno je detaljno oistiti, oprati i dezinficirati ureaj za munju, pribor i ruke muzaa. Lijeenje oboljelih krava provodi iskljuivo veterinar.Mlijeko oboljelih krava nije za upotrebu.

    Na kraju terapije koju je odredio veterinar, potrebno je provjeriti uspje-nost lijeenja.

    6. Suhostaj

    Kako bi sprijeili nastanak mastitisa i njegovo pojavljivanje u stadu sveli na prihvatljivu mjeru, potrebno je provoditi preventivne mjere. U preventivne mjere spada tretiranje zdravih krava u periodu suhostaja. Potrebno je tretirati

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 63

    svaku etvrt zdravih krava aplikacijom adekvatnih lijekova za suhostaj. Na ovaj nain smanjuje se rizik od pojavljivanja klinikog i subklinikog mastitisa u narednoj laktaciji.

    Provoenjem preventivnih mjera u suhostaju dvostruko se poveava i uspjenost izlijeenja, ukoliko doe do pojave mastitisa.

    Pregled sisa prije munje Vidljivo oteenje vrha sise

    Asimetrino-edematozno vime

    Kako muzni ureaj utjee na pojavu mastitisa?

    Muzni ureaji mogu omoguiti prijenos patogena izmeu krava i izmeu etvrti vimena. Sam rad muznog ureaja moe takoer uzrokovati migraciju bakterija iz vanjskog dijela sise u sisni sinus, to je uzrokovano prekomjernim fluktuacijama vakuuma. Fluktuacije vakuuma mogu uzrokovati putovanje mlijeka izmeu sisnih aki. Sisni zavretak moe biti oteen muznim urea-jem, to moe uzrokovati lezije, a koje onda mogu biti kolonizirane bakterija-

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO64 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    ma. Previsoka razina vakuuma, prekomjerna munja i neadekvatna pulzacija (nedovoljna ili prektratka faza masiranja) su faktori koji mogu doprinijeti oteenjima sisa. Ti primjeri ukazuju na vanost pravilnog i redovitog odra-vanja muznih ureaja, kao i na pravilno koritenje ureaja.

    to uzgajiva moe uiniti da sprijei pojavu mastitisa kako osigurati zdravlje krava i proizvodnju kvalitetnog mlijeka?

    Preduvjet za sprjeavanje pojave mastitisa je primjena dobre higijenske prakse:

    Preporuuje se priprema prije munje; pranje tj. brisanje sisa individual-nim runicima za jednokratnu upotrebu koji sadre dezinficijens.

    Krave oboljele od mastitisa ili krave s povienim somatskim stanicama trebaju biti pomuene na kraju munje i potrebno je na kraju svaku sisu dezinficirati nakon munje.

    Potrebno je odravati visoku higijenu muzaa. Odravanje visokog nivoa higijene u okoliu je vrlo vaan faktor, tj.

    odravanje dobrih higijenskih uvjeta prostora na kojima ivotinja lei i boravi.

    Obavezna je dezinfekcija sisa neposredno nakon munje. Oprema za munju treba biti redovito provjeravana, testirana i servi-

    sirana (nivo vakuuma, odnos pulzacije i zamjena gumenih dijelova). Mijenjanje gumenih nastavaka svakih 60 dana ili nakon 1000 munji to prije doe na red.

    Provoenje mastitis testa svih krava u stadu. Masaom i pregledom vimena prije munje, poveava se proizvodnja

    mlijeka kao i zdravstveno stanje vimena. Na poetku munje potrebno je izmusti prve mlazeve mlijeka i ukloniti

    ih izvan staje. Najmanje jednom tjedno potrebno je provoditi mastitis test svih krava

    kako bi se pravovremeno uoile promjene mlijeka, te tako otkrio su-bkliniki mastitis.

    Lijeenje mastitisa provodi iskljuivo veterinar. Oboljele krave potrebno je odvojiti od ostalih zdravih. Oboljele krave potrebno je musti posljednje ili s posebnom opremom. Zasuiti se smije samo zdrava ivotinja.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 65

    Odreivanje osnovne cijene mlijeka

    Tema predavanja na drugoj radionici koju su odrali predstavnici Visokog gospodarskog uilita Tatjana Jelen i Draen ukli bila je Odreivanje osnov-ne cijene mlijeka.

    Na radionici su odrana predavanja prema tada vaeim propisima, a bu-dui da je u meuvremenu dolo do promjena propisa (Pravilnika i Uredbe) donosimo:

    Obraun cijene mlijeka(prema novom Pravilniku N.N.74/08 i Uredbi N.N.81/08)

    Osnovna cijena mlijeka dobiva se na temelju (rezultata analiza) udjela mlijene masti i bjelanevina u isporuenom mlijeku, a moe se izraunati prema sljedeoj formuli:

    OCM = (M x V1) + (B x V2) Gdje je:OCM = osnovna cijena mlijekaM = % masti u mlijeku (g/100g)B = % bjelanevina u mlijeku (g/100g)V1 = novana vrijednost masne jedinice, koja kod kravljeg mlijeka iznosi 0,284 knV2 = novana vrijednost jedinice bjelanevina, koja kod kravljeg mlijeka iznosi 0,410 kn

    V1 i V2 nove su vrijednosti po Uredbi (N.N. 81/2008), a koja je stu-pila na snagu u srpnju 2008. godine. Tada je dolo i do znatnih promjena u razvrstavanju mlijeka prema higijenskoj kvaliteti mlijeka; ukidaju se klase i uvode se razredi.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO66 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    U I. razred svrstava se ono mlijeko kojemu je utvrena prosjena higijen-ska kvaliteta do 100.000 mikoorganizama i do 400.000 somatskih stanica.

    U II. razred ubraja se mlijeko kojemu je utvrena prosjena higijenska kvaliteta vea od 100.000 mikoorganizama (svi rezultati analiza unutar dva mjeseca) i vie od 400.000 somatskih stanica (svi rezultati analiza unutar tri mjeseca).

    Cijena mlijeka = OCM x faktor korekcije za pojedini razred

    Tablica 1. Razvrstavanje u razrede i faktori korekcije (ispravak vrijednosti) Prema Uredbi (N.N.81/2008)

    KRAVLJE MLIJEKO

    Ispravak vrijednosti

    Razvrstavanje u razrede Broj

    mikoorganizamaBroj somatskih

    stanicaRAZRED

    1,00 I 100.000 400.0000,70 II >100.000 >400.000

    Primjer izrauna cijene kravljeg mlijeka koje ima 4,0 % m.m. 3,4 % bjelanevina, I razred.

    OCM = (4,00 x 0,284) + (3,4 x 0,410) = 1,136 + 1,394 = 2,53 kn/kg = CM - NOVO

    CM = 2,53 kn/kgCM = Dakle osnovna cijena mlijeka je ujedno i Cijena mlijeka jer je faktor korekcije (ispravak vrijednosti) 1.

    Ako bi ovo mlijeko bilo jednake kemijske kvalitete, dakle 4,0% mlijene masti i 3,4% bjelanevina, a da je pri tom svrstano u II. razred CM bi bila sljedea:

    OCM = (4,00 x 0,284) + (3,4 x 0,410) = 1,136 + 1,394 = 2,53 kn/kgCijena mlijeka = OCM x 0,70Cijena mlijeka = 2,53 kn/kg x 0,70 = 1,771 kn/kg

    Ako mlijeko sadri manje od 3,2 % mlijene masti i 3,0 % bjelanevina, cijena mlijeku se umanjuje za 0,2363 kn/kg, a ako sadri vie od 4,3% mli-

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 67

    jene masti i 4,0% bjelanevina, obraunava se kao da ima 4,3% mlijene masti i 4,0% bjelanevina.

    Primjer izrauna ako mlijeko sadri 3,00 % mlijene masti i 2,80 % bje-lanevina te je svrstano u II razred:

    OCM = (3,00 x 0,284) + (2,80 x 0,410) = 0,852 + 1,148 = 2,00 kn/kgCijena mlijeka = OCM x 0,70Cijena mlijeka = 2,00 kn/kg x 0,70 = 1,40 kn/kg 0,2363 kn/kg = 1.1637 kn/kg

    Navedenim primjerima elimo naglasiti koliko je vano voditi rauna o svim imbenicima kvalitete mlijeka (kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica i broj mikroorganizama)!

    UKUPNA CIJENA MLIJEKA = CM+ IP (iznos potpore) + mogua TVORNIKA POTPORA

    Potpora za mlijekoTakoer je dolo do promjena i u izraunu potpore za mlijeko (Pravilnik

    o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje N.N. 90/2008)OIP = Osnovni iznos potporeOIP = % m.m. x V1 + % bjelanevina x V2IP = Iznos potpore = OIP + Dodatak na kakvou

    Tablica 2. Novana vrijednost jedinica u izraunu poticaja

    Vrijednost jedinice u kn - konvencionalna proizvodnja

    V1 - Mlijena mast V2 - Bjelanevine

    Tei uvjeti gospodarenja

    Ostala podruja

    Tei uvjeti gospodarenja

    Ostala podruja

    Kravlje 0,1378 0,0853 0,1688 0,1045

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO68 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Tablica 3. Dodatak na kakvou u kn/kg ovisno o uvjetima gospodarenja

    Dodatak na kakvou u kn/kg-konvencionalna proizvodnja

    Tei uvjeti gospodarenja Ostala podruja

    I razred II razred I razred II razred

    Kravlje 0,131 -0,157 0,081 -0,097

    Primjer izrauna dravne potpore za kravlje mlijeko poticaj:Ostala podruja:4,0% mlijena mast, 3,4% bjelanevina, I. razred mlijeka.

    OIP = (4,0 x 0,0853) + ((3,4 x 0,1045)=0,3412 +0,3553=0,697OIP = 0,697

    IP = 0,697 + 0,081IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO IP = 0,777 kn/kg

    Podruje s teim uvjetima gospodarenja:4,0% mlijena mast, 3,4% bjelanevina, I. razred mlijeka.

    OIP = (4,0 x 0,1378) + (3,4 x 0,1688)=0,5512+0,5739OIP = 1,125

    IP = 1,125 + 0,131IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO IP = 1,256 kn/kg

    UKUPNA CIJENA MLIJEKA = CM + IP (iznos potpore) + mogua TVORNIKA POTPORA

    Primjer izrauna ukupne cijene kravljeg mlijeka koje ima 4,0 % m.m. 3,4 % bjelanevina, I. razreda i iz ostala podruja

    UCM = CM + IP + (tvornika potpora)UCM = 2,53 kn/kg + 0,777 kn/kg = 3,307 + (tvornika premija)

    Napomena: uvjete za pravo na isplatu tvornike potpore (premije) odreuje svaka tvornica.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 69

    Drugo studijsko putovanje

    Dana 30. svibnja 2008. organizirano je drugo studijsko putovanje u Vu-kovarsko-srijemsku upaniju, posjet farmama Jakobovac i Lovas. Uzgajiva-i su mogli vidjeti kako su ustrojene velike farme, kako izgleda takav nain uzgoja i razmjenili su meusobna razmiljanja i iskustva u uzgoju mlijenih krava i proizvodnji mlijeka.

    Smjetaj ivotinja na farmama Jakobovac i Lovas

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO70 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Tree studijsko putovanje

    Tree studijsko putovanje organizirano je u Istarsku upaniju 27. lipnja 2008. godine. U okviru putovanja sudionici su posjetili mljekare Latus i Vesna Loborika i obiteljsko gospodarstvo gospodina Silvija Orbania. Uz-gajivai su mogli vidjeti kako je organiziran posao u mljekarama, s kakvom se problematikom susreu uzgajivai u uzgoju mlijenih krava, kao i razmjeniti iskustva i razmiljanja.

    Mljekara LATUS-MINJ Mljekara LATUS-MINJ

    Mljekara VESNA LOBORIKA

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 71

    Individualni posjet strunjaka na poziv farmeraDana 7. srpnja 2008. obavljen je individualni posjet gospodinu Nikoli Se-

    veroviu u Radeljevom selu, na njegov osobni zahtjev zbog problema s poja-vom mastitisa u stadu. Individualno su uzeti uzorci mlijeka od problematinih krava i poslani su na analizu u Veterinarski zavod Krievci radi utvrivanja uzronika kao i odreivanja adekvatne terapije (antibiogram).

    Rashladni ureaj Priprema za munju

    Staja Pregled i prikupljanje dokumentacije

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO72 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Rezultati analiza broja somatskih stanica provedenih tijekom lipnja 2008.

    Druge radionice u okviru Projekta MLEKO Higijena mlijeka od krave do trita odrane su 11. i 12. srpnja 2008. Tema predavanja koje su odr-ali predstavnici Hrvatskog stoarskog centra Vesna Tome-uranec, Nina Krnjak, Nataa Pinti-Pukec, Davorka Blaek i Danijela Strui u Fodrovcu, Svetom Ivanu abnu, Koprivnikom Ivancu i Virju, bila je Rezultati analiza broja somatskih stanica provedenih tijekom lipnja 2008.

    Ukupan broj analiziranih uzoraka tijekom lipnja bio je 1601. Iz stoarske slube urevac analizirano je 353 uzoraka. Iz stoarske slube Koprivnica analizirano je 570 uzoraka, iz stoarske slube Krievci analizirano je 438 uzoraka, a iz stoarske slube Sveti Ivan abno 240 uzoraka.

    Grafiki prikaz prosjenog broja somatskih stanica po podrujima:

    Ukupan broj proizvoaa koji su bili obuhvaeni analizama u mjesecu lipnju bio je 25.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 73

    1 proizvoa nije imao krave s prosjekom broja somatskih stanica manjim od 200 000.

    30% analiza/krava spada u kategoriju vie od 200 000 somatskih stani-ca/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

    Ukupan broj proizvoaa koji su obuhvaeni analizama u mjesecu lipnju bio je 31.

    2 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica veim od 200 000.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO74 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    32% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-

    nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

    Ukupan broj proizvoaa koji su obuhvaeni analizama u mjesecu lipnju bio je 32.

    4 proizvoaa nisu imala krave s prosjekom broja somatskih stanica veim od 200 000.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 75

    33% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

    Ukupan broj proizvoaa: 14.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO76 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    28% analiza/krava spadaju u kategoriju vie od 200 000 somatskih sta-nica/mL potrebno je utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajue mjere.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 77

    Ukupan broj krava obuhvaenih ispitivanjima u lipnju 1601.Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica manjim od 200

    000/mL 1102.Ukupan broj krava/analiza s brojem somatskih stanica veim od 200

    000/mL 499.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO78 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Krave koje su imale manje od 200 000 somatskih stanica/ml i broj bakte-rija manji od 100 000 CFU/ml (krave su dobrog zdravlja, a mlijeko je s malo mikroorganizama) - znai da se kod tih proizvoaa provode principi dobre higijenske prakse, a mlijeko koje se proizvodi je ekstra klase.

    Krave koje su imale manje od 200 000 somatskih stanica/ml, a vie od 100 000 CFU-a - znai da su krave dobrog zdravlja, ali je mlijeko puno mi-kroorganizama, to znai da se na gospodarstvu ne provode principi dobre higijenske prakse.

    Krave koje su imale vie od 200 000 somatskih stanica/ml, a manje od 100 000 CFU/ml - znai da su krave loeg zdravlja, a u mlijeku ima malo mikroorganizama. Prisutan je mastitis, potrebno je utvrditi uzrok (najvjero-jatnije je prisutan problem s muznim ureajem).

    Krave koje imaju vie od 200 000 somatskih stanica/ml i vie od 100 000 CFU-a/ml su krave loeg zdravlja, a mlijeko je puno mikroorganizama - znai da je prisutan problem s mastitisom, muznim ureejem i da se na gos-podarstvu ne primjenjuju principi dobre higijenske prakse.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 79

    Hranidbene potrebe i obroci za mlijene krave

    Temu za treu radionicu pripremio je dr. sci. Vinko Pinti, a obradili su je predstavnici Visokog gospodarskog uilita Tatjana Jelen i Draen ukli.

    UTJECAJ HRANIDBE NA SASTAV I KVALITETU MLIJEKA

    Sastav mlijeka, njegova proizvodnja i kvaliteta predstavljaju rezultat in-terakcije genetskih i paragenetskih imbenika, odnosno imbenika vanjske sredine. Poznavanjem ovih imbenika moe se utjecati na obim njihovoga djelovanja s ciljem poveanja koliine i kakvoe mlijeka. Meu imbenicima vanjske sredine izuzetno vano mjesto pripada hranidbi.

    Neke komponente mlijeka sreu se gotovo uvijek u istim koliinama, a neke su podlone velikim oscilacijama (npr. mlijena moe varirati i do 30%).

    Nedostatna hranidba krava smanjuje mlijenost, a utjee i na opadanje sadraja mlijenog eera (laktoze). U ovakvim uvjetima hranidbe raste sa-draj mlijene masti, proteina i koliine proteina u mlijeku. Kada se hranidba dovede na normalnu razinu, sve se ove promjene otklanjaju.

    Openito se moe smatrati kao pravilo u hranidbi mlijenih krava da svi oni obroci koji dovode do porasta proizvodnje mlijeka obino izazivaju sma-njenje sadraja mlijene masti.

    Pri hranidbi krava uobiajenim obrocima sadraj mlijene masti u mlijeku kree se izmeu 3,2 i 4% kod frizijske, a kod simentalske i iznad 4%. Odre-enim hranidbenim metodama moe se smanjiti sadraj mlijene masti, a istovremeno poveati proizvodnja mlijeka. To se dogaa kada se krave hrane obrocima s ogranienim sadrajem voluminozne, a s poveanom koliinom koncentrirane krme. Ako je koliina voluminoznih krmiva smanjena za oko 30% (raunato na temelju sadraja suhe tvari obroka) sadraj mlijene masti moe pasti ak na svega 2%.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO80 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Kako bi otklonili smanjenje mlijene masti, u obrok mlijenih krava na svakih 100 kg ive mase mora se dati oko 0,70 kg sijena. Praktino, u ova-kvim sluajevima, u obroku krava teine 600 kg mora biti najmanje 4,2 kg sijena dobre kvalitete.

    Poveavanjem koliine koncentrata smanjuje se sadraj sirovih vlakana u obroku, to znaajno utjee na tip fermentacije u buragu. Kako bi sprijeili pojavu pada mlijene masti, u obroku mora biti minimalno 15 do 17% sirovih vlakana. Uspjena je i upotreba natrij ili kalij bikarbonata, magnezij karbona-ta, magnezij oksida, kalcij hidroksida i sl. u hranidbi mlijenih krava. Hranidba krava s fino mljevenim voluminoznim krmivima (manje od 3 mm) takoer smanjuje sadraj masti u mlijeku, kao i hranidba s velikim koliinama prekru-pljenog kukuruznog zrna ili velikim koliinama zelene sone krme.

    Pravilo: Ovakvim obrocima ne treba hraniti krave dulje vrijeme.

    Novo oteljene krave u dobroj kondiciji daju tijekom prva dva mjeseca lak-tacije mlijeko s veim sadrajem mlijene masti od onih krava koje su u loijoj kondiciji. Krave koje su u periodu suhostaja hranjene veim koliinama kon-centrirane krme, posebice u prvom dijelu tranzicijskog razdoblja, daju mlijeko s poveanim sadrajem mlijene masti, proteina, laktoze i minerala.

    Uvoenje nekih krmiva u obroke krava dovodi do promjene karakteristi-nih svojstava mlijeka, tipinog mirisa i okusa. To se dogaa kod dodavanja stone repe, uljane repice, lia i glava eerne repe, stonoga kelja, ali i nekih drugih standardnih krmiva kod kojih je dolo do neeljenih procesa kvare-nja. Kako e biti izraen negativan utjecaj krmiva ovisi od duine perioda iz-meu hranjenja i munje. Preporuuje se za veinu ovakvih krmiva da duina ovoga perioda ne bude kraa od 6 sati.

    Pored spomenutih, postoje i druge tvari koje nepovoljno utjeu na okus i miris mlijeka. Takve tvari su i pesticidi ija ponekad i preiroka upotreba poinje ugroavati i ivot ivotinja, a preko njih i ljudi. Poveana koncentra-cija ovih tvari u mlijeku moe ozbiljno dovesti u pitanje njegovu upotrebu u prehrani ljudi. Do slinih posljedica moe doi i u sluajevima prekomjerne upotrebe razliitih lijekova.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 81

    UTJECAJ RAZLIITIH IMBENIKA NA KONZUMIRANJE KRME

    U hranidbi krava visoke mlijenosti kao jedan od najeih problema javlja se nedostatak energije, zato to mlijene krave ne mogu konzumirati dovolj-ne koliine krme da bi podmirile svoje poveane potrebe. Zato je posebna pa-nja u svijetu posveena istraivanju imbenika koji utjeu na konzumiranje krme kod mlijenih krava. Uzimanjem veih koliina koncentrirane krme ne poveava se u istom odnosu i konzumiranje suhe tvari. S druge strane, tvari s velikom energetskom vrijednou, kao to su masti, ivotinjski organizam ne moe efikasno iskoristiti. Stoga se maksimalno konzumiranje krme postie samo kombinacijom voluminoznih i koncentriranih krmiva u obroku, odno-sno povoljnom strukturom obroka.

    Na konzumiranje krme kod krava poseban utjecaj imaju: teina grla, nivo proizvodnje, apetit, probavljivost i ukusnost (jenost) obroka, kvaliteta i na-in pripreme krme, tehnika hranjenja, starost grla i fizioloko stanje ivoti-nje.

    Pozitivan utjecaj teine krava na konzumiranje krme lagano se moe do-vesti u vezu s veliinom krave. Vea krava ima veu zapreminu organa za probavu i vee potrebe za energijom.

    Poveana mlijenost krava esto nije u skladu s poveanim apetitom. U tom pogledu postoje velike razlike izmeu pojedinih krava. Sve krave s ge-netskim potencijalom za visoku proizvodnju mlijeka nemaju uvijek i dobar apetit. Zbog toga neke od njih proizvode velike koliine mlijeka uz redovito velike gubitke na teini. Isto tako, veina krava s visokom proizvodnjom mli-jeka ne moe tijekom rane laktacije konzumirati dovoljne koliine krme koja e osigurati sve njihove potrebe na hranjivim tvarima.

    U prva 2 do 4 tjedna poslije telenja krave mogu konzumirati oko 3 kg suhe tvari na 100 kg ive mase, a 3,25 do 3,40 kg 6 do 8 tjedana poslije telenja. Krave s izrazito dobrim apetitom u ovom periodu mogu konzumirati i do 4% suhe tvari od njihove ive mase.

    Krave s veom mlijenou imaju u principu i bolji apetit. Kod krava s ovakvom proizvodnjom vei je i stupanj konverzije krme u mlijeko, pa mogu s manje konzumirane krme ostvariti veu mlijenost. Probavljivost jednog krmiva ili obroka utjee, prije svega, na brzinu prolaza hrane kroz probavne organe, a time i na koliinu hranjivih tvari koje se mogu iskoristiti.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO82 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    Probavljivost i konzumiranje krme kod krava su u obrnutoj proporciji s maksimumom koji se kree izmeu 65 i 68%. Naime, suvie niska kao i pre-visoka probavljivost negativno utjeu na konzumiranje krme. Brojna istra-ivanja su pokazala da probavljivost kompletnog obroka kod krava visoke mlijenosti mora biti vie od 60%. I koncentracija energije u obroku krava ima odreenog utjecaja na visinu konzumiranja krme. Porastom koncen-tracije obroka opada njegovo konzumiranje. Uvoenjem odreenih koliina koncentriranih krmiva u obroke krava, uspjeno se moe rijeiti najpovoljnija koncentracija obroka. Ukus nekoga krmiva nesumnjivo utjee na sklonost ivotinja da se njime hrane. Krmiva loijega ukusa moraju se davati u kombi-naciji s drugima, radi tzv. maskiranja njihovoga prisustva u obroku.

    Starost krava moe utjecati na konzumiranje krme. U principu, mlade i-votinje, u vrijeme intenzivnoga porasta, uzimaju vee koliine krme po jedini-ci ive teine od starijih. Ovo je naroito sluaj kada se krave hrane volumino-znom krmom visoke kvalitete. Fizioloko stanje organizma isto tako utjee na konzumiranje hrane. ivotinje s velikim fiziolokim zahtjevima, kao to su krave tijekom laktacije, mogu konzumirati maksimalne koliine krme, to nije sluaj s kravama u suhostaju.

    Od pripremanja krme ovisi kako e biti konzumirana. Zbog velikoga sa-draja vode u silai i odreene koliine kiselina, mlijene krave rijetko kada mogu konzumirati toliku koliinu suhe tvari kao kada se hrane, npr. sa si-jenom. Ovo se dogaa ak i u sluajevima kada se radi o silaama odline kvalitete.

    Utjecaj strukture obroka na tijek fermentacije u buragu kod krava vrlo je dobro poznat. Zbog toga je uravnoteenost obroka sirovim vlaknima, kro-bom i drugim hranjivim tvarima koje mogu usporiti prolaz hrane kroz pro-bavne organe ili ubrzati tijek fermentacijskih procesa u buragu, od velikoga znaaja u hranidbi krava. Dobar primjer ove vrste je sluaj s proteinima. Od ukupnih potreba na proteinima za odravanje ivota, vee su one za norma-lan tijek fermentacijskih procesa u buragu, nego za podmirenje samih tjele-snih funkcija. Stoga, od ukupne koliine proteina u obroku, najmanje 10% ide za osiguranje fermentacijskih procesa u buragu.

    Praksa je poodavno potvrdila da konzumiranje voluminozne krme ovisi o njihovoj kvaliteti. Zbog veega sadraja sirovih vlakana voluminozna krmiva loije kvalitete manje se konzumiraju, tee su probavljiva, due se zadravaju u buragu i tako onemoguavaju uzimanje druge krme.

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 83

    VELIINA DNEVNOGA OBROKAKako probavni organi krava imaju odreenu zapreminu, njihovi obroci

    moraju biti sastavljeni od krmiva visoke hranidbene vrijednosti. Obroci krava visoke mlijenosti, u usporedbi s onima osrednje mlijenosti, moraju imati vei sadraj koncentrata i sonih hranjiva, te bolju kvalitetu i veu hranid-benu vrijednost voluminoznih krmiva. Jedino hranidbom ovakvim krmivima mogue je ostvariti visoku mlijenost.

    U hranidbi krava vano je takoer odrediti veliinu ili obim dnevnih obro-ka. Normalna probava hranjivih tvari odvija se samo pri veliini obroka koji odgovara zapremini probavnih organa. Naime, prevelika optereenost pro-bavnoga trakta velikim koliinama krme nepovoljno djeluje na tijek probave, optereuje rad srca i plua, to moe dovesti i do razliitih oboljenja, a kasnije i prijevremenoga izluenja krava iz proizvodnje.

    Ve je uobiajeno da se veliina obroka za mlijene krave mjeri i izraava koliinom suhe tvari. U cilju utvrivanja najpovoljnije veliine obroka za mli-jene krave, obavljena su brojna istraivanja. Gotovo prema svima, na 100 kg ive mase kravama u suhostaju potrebno je osigurati u obroku 2 kg suhe tvari po hranidbenom danu. Kod krava u laktaciji koliina suhe tvari treba se kretati izmeu 4 do 4,5 kg na 100 kg ive mase. Krave koje daju 25 kg mlijeka, na 100 kg ive mase mogu konzumirati 3,5 do 4,5 kg suhe tvari. To znai da krava teka oko 500 kg u jednom danu moe konzumirati 17,5 do 22,5 kg suhe tvari.

    Prema sadraju suhe tvari u obroku, dosta se pouzdano moe rei moe li krava konzumirati predvienu koliinu krme. Krave e pojesti vee koliine krme i s veim apetitom ukoliko je u obroku ostvarena odgovarajua struktu-ra (odnos sijena, sonih i koncentriranih krmiva).

    Koliina koncentrirane krme u obrocima mlijenih krava odreuje se na osnovi njihove mlijenosti. Ukoliko je mlijenost krava vea i obrok treba bi-ti sastavljen od veega broja krmiva, ukljuujui i vee koliine koncentrata.

    OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBROKAObrok mora u svakom pogledu zadovoljiti sve bioloke potrebe krava, a

    kod toga biti ekonomian. Drugim rijeima, mora biti sastavljen tako da u potpunosti podmiruje potrebe ivotinja i da je u skladu s trenutnim fiziolo-

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO84 Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

    kim stanjem i stupnjem optereenosti organizma glede proizvodnje. Hranid-ba ovakvim obrocima omoguava maksimalan razvoj njihovih proizvodnih sposobnosti. Usklaivanje elemenata hranidbe s produktivnim svojstvima krava utoliko je vanije to je proizvodnja vea.

    To znai da obroci krava moraju biti po koliini hrane dovoljni, dobro urav-noteeni - izbalansirani, ukusni, raznovrsni, laksativni, dovoljno ekonomi-ni, jednostavni za rukovanje i da nemaju tetnih primjesa. Kako bi se svim navedenim zahtjevima moglo udovoljiti, obrok krava treba uvijek sastavlja-ti kao kombinaciju razliitih krmiva. U hranidbi krava voluminozna krmiva predstavljaju osnovni izvor energije i hranjivih tvari za podmirenje potreba. Ukoliko su bolje kvalitete, utoliko e biti potrebno manje skupljih koncen-triranih krmiva i obrnuto. Hranidba voluminoznim krmivima slabije kvalitete nepovoljno utjee na konzumiranje i poveava zahtjeve za koncentratima.

    Koliina koncentrata u obroku ovisi o kvaliteti voluminoznih krmiva i mlijenosti krava kao i o odnosu cijena voluminoznih krmiva i koncentrata. Ukoliko su ove razlike manje utoliko e uee koncentrata biti vee. Krava-ma s veom mlijenou obavezno treba dodavati koncentrate. U obrocima za krave visoke mlijenosti koncentratima se esto mora podmiriti i vie od 40% njihovih ukupnih potreba za energijom.

    Kvalitetno sijeno, travna sjenaa i kukuruzna silaa su osnovna i najvani-ja voluminozna krmiva u obrocima mlijenih krava. Tijekom ljetnoga perioda hranidbe, za hranidbu krava treba koristiti to je mogue vie voluminozne krme. Zelena voluminozna krmiva sadre velike koliine hranjivih tvari u lako pristupanome obliku. Kako bi se ivotinje osigurale dovoljnim koliinama suhe tvari i sirovim vlaknima, pored zelene krme kravama treba davati i izvje-sne koliine sijena.

    Koliina sijena u obroku ovisi o vrsti i kvaliteti. U sluaju da je sijeno dobro i da ga ima dovoljno na raspolaganju, koliina moe dostii i 3 kg na svakih 100 kg ive mase. Prvenstveno i u pravilu zbog loe kvalitete i cijene, sijeno se najee dodaje znatno manje od ove koliine. Silaa moe posluiti kao djelomina ili potpuna zamjena sijena u obrocima krava. Bitno je kod toga da uvoenje veih koliina silae ne smije dovesti do smanjenoga konzumiranja hranjivih tvari obroka. Prema novijim saznanjima, smanjeno konzumiranje u hranidbi krava silaom dovodi se u vezu s prisustvom odreenih enzima u silai. Zato je dobro da u obroku krava pored silae bude i mala koliina sije-na. Koliina silae u obroku ovisi o koliini i kvaliteti drugih krmiva, ali moe

  • Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 85

    ii do 8 kg na 100 kg ive mase. S obzirom na negativan ruminalni bilans kukuruzne silae, izuzetno ju je dobro kombinirati s travnom sjenaom, koja u pravilu ima pozitivan ruminalni bilans. Povoljan orijentacijski odnos sjenaa silaa je 2:1, to u kombinaciji s izvjesnim koliinama koncentriranih krmiva pridonosi poeljnom ruminalnom bilansu dnevnoga obroka (RNB 20 g N/kg obroka).

    Ako se npr. sijeno zamijeni kukuruznom silaom, zamjenu treba obaviti na osnovi njihove hranidbene vrijednosti. U prosjeku se rauna da 2 kg ku-kuruzne silae ima istu hranidbenu vrijednost kao 1 kg kvalitetnoga sijena. Smatra se da koliina silae u obroku krava u laktaciji od 3 do 3,5% od njiho-ve ive mase ne smanjuje konzumiranje hranjivih tvari. Iskustvo je pokazalo da vei nivo silae u obroku redovno umanjuje konzumiranje ukupne koliine hranjivih tvari. Zato se preporuuje da se silaom, ako je to potrebno, zamije-ni samo 1/3 ukupne koliine sijena u obroku. Ovo vrijedi ako osnovni obrok ine samo ova dva krmiva, bez sjenae.

    Treba znati da se pri uvoenju veih koliina silae u obroke krava smanju-je nivo kalcija, o emu treba voditi rauna. Treba nastojati da voluminozna kr-miva budu to bolje kvalitete i da u to veoj mjeri podmiruju potrebe krava.

    Kod visoko proizvodnih mlijenih krava, s izuzetno kvalitetnom volumi-noznom krmom (zelena krma, sjenaa, silaa, sijeno) i uz dodatak mineralno vitaminskih dodataka, mogu se podmiriti ukupne potrebe mlijenih pasmina krava i ostvariti dnevna proizvodnja od 20 kg mlijeka. Ovakva tehnologi-ja hranidbe sve se vie primjenjuje u razvijenim europskim zemljama, a osi-gurava farmerima rentabilnu proizvodnju s manjim ulaganjima uz dulji vijek iskoritavanja grla, smanjeni remont i bez metabolikih oboljenja, ukljuujui i pojave mastitisa. Kod toga tzv. viak krava se osjemenjuje bikovima me-snih pasmina, a takva telad se stavlja u tov i predstavlja dodatni izvor prihoda farme.

    Cilj suvremene hranidbe krava je poveati uee voluminozne krme u obroku, usavriti njezino is