hipotekarna banka a.d., podgorica i izvjeŠtaj … · 2016. 6. 13. · hipotekarna banka a.d.,...

HIPOTEKARNA BANKA A.D., PODGORICA

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI31. DECEMBAR 2015. GODINEI IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA


SADRŽAJ

Strana

Izvještaj nezavisnog revizora 1

Bilans uspjeha od 1. januara do 31. decembra 2015. godine 2

Izvještaj o ukupnom ostalom rezultatuod 1. januara do 31. decembra 2015. godine 3

Bilans stanja na dan 31. decembra 2015. godine 4

Iskaz o promjenama na kapitalu od 1. januara do 31. decembra 2015. godine 5

Iskaz o tokovima gotovine od 1. januara do 31. decembra 2015. godine 6

Napomene uz finansijske izvještaje 7-58


NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE31. decembar 2015. godine

7

1. OSNIVANJE I POSLOVANJE BANKE

Hipotekarna banka AD, Podgorica (u daljem tekstu „Banka“) je od 1995. godine registrovana kaoakcionarsko društvo i registrovana je u Centralnom registru Privrednog suda pod registracionim brojem4-0004632. Banka je kod Komisije za hartije od vrijednosti upisana u Registar emitenata hartija odvrijednosti pod brojem 3 (Rješenje broj 02/3-1/2-01). Od Centralne banke Crne Gore, Rješenjem broj0101-75/1-2002 od 18. decembra 2002. godine, Banka je dobila odobrenje za rad.

U skladu sa Zakonom o bankama, Ugovorom o osnivanju, Statutom i Rješenjem Centralne banke CrneGore, Banka obavlja poslove primanja novčanih depozita i odobravanja kredita za sopstveni račun.Pored bankarskih poslova iz prethodnog stava, Banka može da obavlja i sljedeće poslove:

- izdavanje garancija i preuzimanje drugih vanbilansnih obaveza,- kupovina, prodaja i naplata potraživanja (faktoring, forfeting i dr.),- izdavanje, obrada i evidentiranje platnih instrumenata,- platni promet u zemlji i sa inostranstvom, u skladu sa propisima kojima se uređuje platni

promet,- finansijski lizing,- poslove sa hartijama od vrijednosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuju hartije od

vrijednosti,- trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili za račun klijenta:

a) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,b) finansijskim derivatima,

- depo poslovi,- izrada analiza i davanje informacija i savjeta o kreditnoj sposobnosti privrednih društava i

preduzetnika i drugim pitanjima u vezi poslovanja,- iznajmljivanje sefova,- poslove koji su dio bankarskih poslova, pomoćne poslove u odnosu na poslove banke i

poslove neposredno povezane sa poslovima Banke, u skladu sa Statutom.- Banka može, uz prethodno odobrenje Centralne banke, obavljati i druge poslove, u skladu sa

zakonom.

Organi upravljanja Bankom su: Skupština akcionara i Odbor direktora. Odbor direktora Banke ima dvastalna tijela i to: Odbor za reviziju i Odbor za upravljanje kreditnim rizikom. Članove Odbora direktoraBanke bira Skupština akcionara Banke. Odbor direktora Banke ima 7 (sedam) članova, od kojih većinanijesu zaposleni u Banci.

Sjedište Banke je u Podgorici, u ul. Josipa Broza Tita br. 67. Na dan 31. decembra 2015. godine Bankaima 176 zaposlenih radnika (31. decembra 2014. godine: 182 zaposlena radnika).

2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PREZENTACIJU FINANSIJSKIH ISKAZA

2.1. Osnove za sastavljanje i prezentaciju finansijskih iskaza

Banka ima obavezu da vodi svoje računovodstvene evidencije i sastavlja finansijske izvještaje u skladusa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore („Sl. list RCG”, br. 69/05, br. 80/08 i br. 31/11),odnosno na osnovu Odluke o neposrednoj primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda („MRS“)u Crnoj Gori („Sl. list CG”, br. 69/2002) i u skladu sa regulativom Centralne banke Crne Gorerelevantnom za finansijsko izvještavanje banaka.

U skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore, Međunarodni računovodstveni standardi(„MRS“) i Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja („MSFI“) objavljeni od strane Odbora zameđunarodne računovodstvene standarde, moraju biti usvojeni i objavljeni od strane odgovarajućegnadležnog organa Crne Gore koji je od odgovarajućeg organa Međunarodne federacije računovođa(IFAC) dobio pravo na prevod i objavljivanje. Dakle, samo MSFI i MRS zvanično usvojeni i objavljeni odstrane odgovarajućeg nadležnog organa Crne Gore mogu biti u primjeni. Posljednji MSFI i MRS koji suzvanično prevedeni su iz 2009. godine (osim MSFI 7), kao i novodonijeti MSFI 10, 11, 12, i 13 koji seprimjenjuju od 2013. godine.

Posljednji zvanični prevod je objavljen 31. decembra 2009. godine i obuhvata samo osnovni tekststandarda i interpretacije i ne uključuje osnove za zaključivanje, ilustrativne primjere, uputstva zaprimjenu, komentare, mišljenja i ostali materijal objašnjenja. Takođe, navedeni prevod ne sadrži prevodOsnova za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja.



8

2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PREZENTACIJU FINANSIJSKIH ISKAZA (nastavak)

2.1. Osnove za sastavljanje i prezentaciju finansijskih iskaza (nastavak)

Finansijski izvještaji prikazani su u formatu propisanom u Odluci o kontnom okviru za banke,mikrokreditne finansijske institucije i kreditne unije koji je usvojen od strane Centralne Banke Crne Gore23. oktobra 2012. godine. Shodno tome, sve banke i mikrokreditne finansijske institucije su u obavezi dasastavljaju finansijske izvještaje u skladu sa navedenom Odlukom od 1. januara 2013. godine. Poredtoga, Odlukom Savjeta Centralne banke Crne Gore („Sl. list CG”, br. 15/12, 18/13) utvrđen je sadržajfinansijskih izvještaja banaka, kao i rokovi i način sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještajaCentralnoj banci Crne Gore.

Pored prezentacije finansijskih izvještaja, prilikom sastavljanja ovih finansijskih izvještaja Banka jeprimijenila politike koje su u skladu sa propisima Centralne banke Crne Gore koji se u dijeluevidentiranja potraživanja za koje su se stekli uslovi za isključivanje iz bilansa Banke razlikuju odzahtjeva MSFI i MRS primjenljivih na dan 31. decembra 2015. godine.

Imajući u vidu efekte koje navedena odstupanja računovodstvenih propisa Crne Gore od MSFI i MRSmogu imati na prezentaciju finansijskih iskaza Banke, priloženi finansijski izvještaja se u tom dijelurazlikuju i odstupaju od MSFI i MRS i ne mogu se tretirati kao finansijski izvještaji sastavljeni usaglasnosti sa MSFI i MRS.

Finansijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa načelom istorijskog troška, osim ako je drugačijenavedeno u računovodstvenim politikama.

Banka je u sastavljanju ovih finansijskih izvještaja primjenjivala računovodstvene politike obrazložene unapomeni 3.

Finansijski izvještaji Banke su iskazani u hiljadama eura (EUR), koja je funkcionalna valuta Banke izvanična valuta u kojoj se podnose finansijski iskazi u Crnoj Gori. Osim ako nije drugačije naznačeno,svi iznosi su navedeni u hiljadama EUR.

2.2. Korišćenje procjenjivanja

Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva od rukovodstva Banke korišćenje najboljih mogućihprocjena i razumnih pretpostavki, koje imaju efekta na prezentovane vrijednosti sredstava i obaveza iobjelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih iskaza, kao iprihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda. Ove procjene i pretpostavke su zasnovane nainformacijama raspoloživim na dan sastavljanja finansijskih iskaza i najvećim dijelom se odnose naprocjene iznosa ispravke vrijednosti po kreditima i kamatama, ispravke vrijednosti za depozite koddrugih banaka, ispravke vrijednosti za trajne uloge i vanbilansne stavke. Stvarna vrijednost sredstava iobaveza može da odstupa od vrijednosti koja je procijenjena na ovaj način.

Najznačajnije procjene i pretpostavke su izvršene na sljedećim bilansnim pozicijama:

2.2.1 Obezvrjeđenje vrijednosti finansijskih sredstava

Banka vrši pregled kreditnog portfolia kako bi procijenila ispravku vrijednosti najmanje jednom kvartalno.Prilikom određivanja da li je potrebno proknjižiti gubitak po osnovu ispravke vrijednosti u bilansuuspjeha, Banka vrši procjenu da li postoji bilo koji indikator postojanja mjerljivog smanjenja uprocijenjenim budućim novčanim tokovima koji proizilaze iz kreditnog portfolia, prije nego što smanjenjemože biti identifikovano kod pojedinačnog kredita u portfoliju. Ovaj dokaz može uključiti bilo kojeindikatore postojanja neželjene promjene u platežnom statusu zajmoprimca, kao i lokalne ekonomskeuslove koji su u korelaciji sa neizvršenjem obaveza. Rukovodstvo koristi procjene bazirane na istorijskimgubicima za sredstva sa karakteristikama kreditnog rizika i objektivnim dokazima obezvrjeđenja koji suslični onima u portfoliu prilikom planiranja svojih budućih novčanih tokova. Metodologija i pretpostavkekoje se koriste u procjeni iznosa i tajminga budućih novčanih tokova, pregledaju se redovno, kako bi seuklonile sve razlike između procijenjenih gubitaka i stvarnih iskustava.



9

2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PREZENTACIJU FINANSIJSKIH ISKAZA (nastavak)

2.2. Korišćenje procjenjivanja (nastavak)

2.2.2 Obezvrjeđenje finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju

U slučaju finansijskih instrumenata raspoloživih za prodaju, Banka na izvještajni datum procjenjuje da lipostoje objektivni dokazi o obezvrjeđenju, na osnovu istih kriterijuma koji važe za finansijska sredstvakoja se vrednuju po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti.

Ukoliko postoji dokaz o obezvrjeđenju dužničkih finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju,kumulativni gubitak, vrjednovan kao razlika između amortizovane vrijednosti i trenutne fer vrijednosti,umanjen za eventualne gubitke usled obezvrjeđenja prethodno priznate u bilansu uspjeha, se prenosi izkapitala u bilans uspjeha, dok se porast fer vrijednosti nakon obezvrjeđenja evidentira kroz bilansuspjeha. Kada naknadni događaj dovede do smanjenja iznosa ispravke vrijednosti dužničkogfinansijskog sredstva namijenjenog prodaji, prethodno priznati gubitak od obezvrjeđenja se ukida krozbilans uspjeha.

U slučaju učešća u kapitalu raspoloživih za prodaju, objektivnim dokazom se smatra i “značajan“ ili“prolongiran“ pad fer vrijednosti instrumenta kapitala ispod nabavne vrijednosti. U tom slučaju,kumulativni gubitak se utvrđuje kao razlika između nabavne vrijednosti i trenutne fer vrijednosti i isti seprenosi iz kapitala u bilans uspjeha. Kada naknadni događaj dovede do smanjenja iznosa ispravkevrijednosti učešća u kapitalu, ispravka vrijednosti se ukida i priznaje direktno kroz kapital.

2.2.3 Fer vrijednost finansijskih instrumenata

Određivanje fer vrijednosti finansijske imovine i obaveza za koje ne postoji uočljiva tržišna cijenazahtijeva korišćenje različitih tehnika vrjednovanja. Za finansijske instrumente kojima se ne trguje često ikoji imaju nisku cjenovnu transparentnost, fer vrijednost je manje objektivna i zahtijeva određenestepene varijacije u procjenjivanju koji zavise od likvidnosti, koncentracije, neizvjesnosti tržišnih faktora,cjenovnih pretpostavki i ostalih rizika koji utiču na određeni instrument.

2.2.4 Dugoročne naknade zaposlenima

Trošak dugoročnih beneficija zaposlenih određen je na osnovu aktuarskog obračuna. Aktuarski obračunuključuje stvaranje pretpostavki o diskontnim stopama, budućem rastu zarada i promjenama u brojuzaposlenih. S obzirom na dugoročnu prirodu ovih planova, procjene su predmet značajne neizvjesnosti.

2.2.5 Korisni vijek trajanja nematerijalne imovine, zgrada postrojenja i opreme

Banka vrši pregled vijeka trajanja nematerijalnih ulaganja, zgrada, postrojenja i opreme u svakomperiodu godišnjeg izvještavanja.

2.2.6 Sudski sporovi

Rukovodstvo Banke vrši procjenu iznosa rezervisanja za odliv sredstava po osnovu sudskih sporova nabazi procjene, od strane pravnih zastupnika Banke, vjerovatnoće da će do odliva sredstava zaista doćiprema ugovorenoj ili zakonskoj obavezi iz prošlih perioda.

2.3. Načelo stalnosti poslovanja

Finansijski iskazi su sastavljeni u skladu sa konceptom nastavka poslovanja, koji pretpostavlja da ćeBanka nastaviti da posluje tokom neograničenog vremenskog perioda u doglednoj budućnosti.

2.4 Konsolidacija

Banka nema kontrolu ni nad jednim entitetom.



10

3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

3.1. Prihodi i rashodi po osnovu kamata i naknada

Prihodi i rashodi po osnovu kamata se priznaju u bilansu uspjeha za sve finansijske instrumente koji sevode po amortizovanoj vrijednosti, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Metod efektivne kamatne stope je metod izračunavanja amortizovane vrijednosti finansijskih sredstavaili finansijskih obaveza i alokacije prihoda po osnovu kamate ili rashoda po osnovu kamate naodgovarajuće vremenske periode. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontuje procijenjena budućagotovinska plaćanja ili prilive tokom očekivanog vijeka trajanja finansijskog instrumenta ili, tamo gdje jeto izvodljivo, kraćeg perioda na sadašnju vrijednost finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza. Priizračunavanju efektivne kamatne stope, Banka procjenjuje gotovinske tokove razmatrajući sveugovorene uslove finansijskih instrumenata (npr. opcije avansnih plaćanja), ali ne razmatra budućegubitke po osnovu kreditnog rizika. Kalkulacije uključuju sve naknade i provizije plaćene ili primljeneizmeđu ugovorenih strana koje su integralni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i svihdrugih premija ili popusta.

Prihodi od naknada i provizija na ostale bankarske usluge (platni promet, kastodi usluge, poslovi sakarticama) se uglavnom evidentiraju prema načelu nastanka poslovne promjene u periodu kada suusluge izvršene. Naknade za neiskorišćene kreditne linije se razgraničavaju (zajedno sa povezanimdirektnim troškovima) i priznaju kao korekcija efektivne kamatne stope za kredit.

3.2. Troškovi operativnog lizinga

Zakupi gdje zakupodavac zadržava značajniji dio rizika i koristi od vlasništva klasifikuju se kao operativnizakupi. Plaćanja izvršena po osnovu operativnog zakupa iskazuju se na teret bilansa uspjeha naproporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja zakupa. Kada se operativni zakup okonča prije istekaperioda zakupa, sve isplate koje zahtijeva zakupodavac na ime kazne se priznaju kao trošak u periodu ukome se desio prestanak zakupa.

3.3. Preračunavanje deviznih iznosa

Poslovne promjene nastale u stranoj valuti su preračunate u EUR po srednjem kursu utvrđenom nameđubankarskom tržištu deviza, koji je važio na dan poslovne promjene. Sredstva i obaveze iskazane ustranoj valuti na dan bilansa stanja, preračunati su u EUR po srednjem kursu utvrđenom nameđubankarskom tržištu deviza koji je važio na taj dan.

Neto pozitivne ili negativne kursne razlike nastale prilikom poslovnih transakcija u stranoj valuti i prilikompreračuna pozicija bilansa stanja iskazanih u stranoj valuti knjižene su u korist ili na teret bilansauspjeha, kao dobici ili gubici po osnovu kursnih razlika. Preuzete i potencijalne obaveze u stranoj valutipreračunate su u EUR po srednjem kursu utvrđenom na međubankarskom tržištu deviza koji je važio nataj dan.

3.4. Porezi i doprinosi

Porez na dobit

Tekući porez na dobit

Porez na dobit se obračunava i plaća u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica Član 28 („Sl.List CG”, br. 65/01, 12/02, 80/04, br. 40/08, br. 86/09, br. 73/10. br. 40/11, br. 14/12 i br. 61/13). Stopaporeza na dobit je proporcionalna i iznosi 9% od poreske osnovice.

Oporeziva dobit se utvrđuje na osnovu dobiti Banke iskazane u bilansu uspjeha uz usklađivanje prihodai rashoda u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (članovi 8. i 9. za usklađivanjeprihoda i članovi 10. do 20. za usklađivanje rashoda) i Odlukom o novom kontnom okviru za bankeCentralne banke Crne Gore („Sl. list CG” 55/12).

Kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini. Ako se i poslijeizvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreskiobveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.



11

3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

3.4. Porezi i doprinosi (nastavak)

Porez na dobit (nastavak)

Tekući porez na dobit (nastavak)

Poreski propisi Crne Gore ne predviđaju da se poreski gubici iz tekućeg perioda mogu koristiti kaoosnova za povraćaj poreza plaćenog u prethodnim periodima. Međutim, gubici iz tekućeg periodaiskazani u poreskom bilansu mogu se koristiti za umanjenje poreske osnovice budućih obračunskihperioda, ali ne duže od pet godina.

Odloženi porez na dobit

Odloženi porez na dobit se obračunava korišćenjem metode utvrđivanja obaveza prema bilansu stanja,za privremene razlike proizašle iz razlike između poreske osnove potraživanja i obaveza i njihoveknjigovodstvene vrijednosti. Važeće poreske stope na datum bilansa stanja se koriste za utvrđivanjerazgraničenog iznosa poreza na dobit. Odložene poreske obaveze se priznaju za sve oporeziveprivremene razlike. Odložena poreska sredstva se priznaju za sve odbitne privremene razlike i poreskegubitke i kredite, koji se mogu prenositi u naredne fiskalne periode, do stepena do kojeg će vjerovatnopostojati oporeziva dobit od koje se odložena poreska sredstva mogu iskoristiti.

Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja

Porezi, doprinosi i druge dažbine koji ne zavise od rezultata poslovanja uključuju poreze na imovinu idruge poreze, naknade i doprinose koji se plaćaju prema raznim republičkim i lokalnim poreskimpropisima.

3.5. Finansijska sredstva

3.5.1. Klasifikacija

Banka klasifikuje svoja finansijska sredstva u sljedeće kategorije: finansijska sredstva po fer vrijednostičiji se efekti promjena u fer vrijednostima iskazuju u bilansu uspjeha; krediti i potraživanja; finansijskasredstva raspoloživa za prodaju i finansijska sredstava koja se drže do roka dospijeća. Rukovodstvo vršiklasifikaciju svojih finansijskih plasmana u momentu inicijalnog priznavanja.

(a) Finansijska sredstva po fer vrijednosti čiji se efekti promjena u fer vrijednostima iskazuju ubilansu uspjeha

Ova kategorija ima dvije podkategorije: finansijska sredstva koja se drže radi trgovanja i finansijskasredstva po fer vrijednosti čiji se efekti promjena u fer vrijednosti iskazuju u bilansu uspjeha.

Finansijsko sredstvo se klasifikuje kao sredstvo koje se drži radi trgovanja ukoliko je pribavljenoprvenstveno radi prodaje u kratkom roku ili ukoliko postoji dokaz o postojanju obrasca po kojem onoostvaruje profit u kratkom roku ili pak po odluci rukovodstva.

Derivati se uvijek klasifikuju kao sredstva koja se drže radi trgovanja, osim ako su određeni kaoinstrument zaštite od rizika.

(b) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja predstavljaju nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili utvrdivim rokovimaplaćanja koja se ne kotiraju ni na jednom aktivnom tržištu. Oni nastaju kada Banka odobrava novac iliusluge direktno komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima. Krediti i potraživanjaobuhvataju kredite i potraživanja od banaka i klijenata.



12


3.5. Finansijska sredstva (nastavak)

3.5.1. Klasifikacija (nastavak)

(c) Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju su ona nederivativna finansijska sredstva koja nijesuklasifikovana ni u jednu od preostale tri kategorije finansijskih sredstava, odnosno nisu finansijskasredstva koja se drže do roka dospijeća, finansijska sredstva po fer vrijednosti čiji se efekti promjena ufer vrijednostima iskazuju u bilansu uspjeha, ili zajmovi. Ulaganja raspoloživa za prodaju su sredstva zakoja postoji namjera da se drže neodređeno vrijeme, a koja se mogu prodati u slučaju potrebe zaobezbjeđenjem likvidnosti, odnosno u slučaju promjene kamatnih stopa, deviznih kurseva ili cijenekapitala. Pomenuti finansijski instrumenti obuhvataju ulaganja u kapital i dužničke hartije od vrijednosti.

(d) Finansijska sredstava koja se drže do roka dospijeća

Finansijska sredstava koja se drže do roka dospijeća su finansijski instrumenti sa fiksnim ili utvrdivimrokom plaćanja za koje Banka kod nabavljanja nedvosmisleno iskazuje namjeru i sposobnost da će ihposjedovati do njihovog dospijeća.

3.5.2. Priznavanje i mjerenje

Finansijska sredstva se inicijalno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcione troškove, osim uslučaju finansijskih sredstava koja se iskazuju po fer vrijednosti, a čiji se efekti promjena u fer vrijednostiiskazuju u bilansu uspjeha.

Finansijska sredstva koja se vode po fer vrijednosti čiji se efekti promjena u fer vrijednosti iskazuju ubilansu uspjeha, inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, a transakcioni troškovi terete troškoveposlovanja u bilansu uspjeha.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju i finansijska sredstva po fer vrijednosti čiji se efektipromjena u fer vrijednosti iskazuju u bilansu uspjeha se nakon inicijalnog priznavanja, iskazuju po fervrijednosti. Dobici ili gubici proistekli iz promjena u fer vrijednosti finansijskih sredstava čiji se efektipromjena u fer vrijednosti iskazuju u bilansu uspjeha, iskazuju se u periodu u kome su nastali.

Dobici ili gubici proistekli iz promjena u fer vrijednosti finansijskih sredstava raspoloživih za prodajuiskazuju se u okviru kapitala na računu Rezerve kapitala, sve dok finansijsko sredstvo ne budeisknjiženo odnosno obezvrijeđeno, kada se kumulativni dobici ili gubici prethodno iskazani u kapitalupriznaju u bilansu uspjeha.

Krediti i plasmani se inicijalno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcione troškove. Oni senaknadno iskazuju po amortizovanoj vrijednosti, dobijenoj primjenom metode efektivne kamatne stope,umanjenoj za ispravku vrijednosti. Amortizovana vrijednost je izračunata uzimanjem u obzir svihtroškova izdavanja i svih diskonta ili premija prilikom poravnanja. Gubici koji proizilaze iz obezvrjeđenjapriznati su u bilansu uspjeha.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju naknadno se vrijednuje po fer vrijednosti. Nerealizovanidobici i gubici priznaju se direktno na kapitalu, kao revalorizacione rezerve. Ukoliko je investicijaustupljena, kumulativni dobitak ili gubitak prethodno priznat na kapitalu, priznaje se u bilansu uspjeha.Kamata koja je zarađena u periodu držanja finansijskog sredstva raspoloživog za prodaju prikazana jekao kamatni prihod korišćenjem metode efektivne kamatne stope. Dividende koje su zarađene u periodudržanja finansijskog sredstva raspoloživog za prodaju, priznate su u bilansu uspjeha onda kada je pravona plaćanje uspostavljeno. Gubici koji proizilaze iz ispravke vrijednosti takve investicije priznati su ubilansu uspjeha i prestaju da se priznaju u revalorizacionim rezervama.

Finansijska sredstva koja se drže do dospijeća su nederivatna finansijska sredstva kotirana na aktivnomtržištu sa fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim rokovima dospijeća, koje Banka namjerava i imamogućnosti da drži do dospijeća. Nakon inicijalnog vrijednovanja, finansijska sredstva koja se drže dodospijeća vrijednuju se naknadno po amortizovanom trošku korišćenjem metode efektivne kamatnestope, umanjeno za ispravku vrijednosti. Amortizovani trošak izračunava se uzimanjem u obzir svediskonte i premije pri akviziciji i naknade koje su sastavni dio efektivne kamatne stope. Amortizacija jeuključena u kamatni prihod. Gubici koji proizilaze iz ispravke vrijednosti takvih investicija priznati su ubilansu uspjeha.



13


3.5.3. Prestanak priznavanja

Priznavanje finansijskog sredstva prestaje po isteku prava na novčani priliv od finansijskog sredstva,odnosno kada Banka prenese sve rizike i koristi od vlasništva nad sredstvima.

Priznavanje finansijske obaveze prestaje kada je obaveza ispunjena tj. kada je dug isplaćen, storniran iliistekao. Priznavanje knjigovodstvene vrijednosti finansijske obaveze isknjižene na osnovu svopa duga ukapital prestaje emitovanjem akcijskog kapitala u vrijednosti ekvivalentnoj tržišnoj vrijednosti akcijaBanke na crnogorskoj berzi.

Ako su ispunjeni uslovi za isključivanje potraživanja iz bilansa banke, banka je dužna da to potraživanjeotpiše i da ga, u visini dugovanog iznosa, vodi u internoj evidenciji do okončanja postupka naplate.

3.6. Gotovina i gotovinski ekvivalenti

U izvještaju o tokovima gotovine pod gotovinom i gotovinskim ekvivalentima se podrazumijevaju gotovnovac, sredstva kod Centralne banke Crne Gore uključujući i obaveznu rezervu i sredstva na računimakod drugih banaka u zemlji i inostranstvu.

3.7. Rezervisanja i obezvrjeđenje nenaplativih potraživanja

Obračun obezvrjeđenja (za stavke bilansne aktive), odnosno procjenu vjerovatnog gubitka (zavanbilansne stavke)

U skladu sa Odlukom Centralne banke Crne Gore o minimalnim standardima za upravljanje kreditnimrizikom u bankama („Sl. list CG“, br. 22/12, 55/12 i 57/13), Banka vrijednuje stavke bilansne aktive ivanbilansne stavke u skladu sa MRS 39.

Rezervisanja za gubitke se prema internoj politici izdvajaju za kredite, kreditne kartice, dozvoljenaprekoračenja po tekućim računima, proteste po garancijama, provizije po računima fizičkih lica, odnosnoza bilansnu aktivu Banke koja je izložena kreditnom riziku i vanbilansnu izloženost Banke, kojapotencijalno može biti izložena kreditnom riziku.

Banka vrši pregled potraživanja i drugih plasmana u cilju procjene ispravke vrijednosti na kvartalnomnivou. Kod utvrđivanja da li postoje gubici po osnovu obezvrijeđenja potraživanja i drugih plasmana,Banka procjenjuje da li postoje informacije i dokazi koje ukazuju na postojanje mjerljivog smanjenjaprocijenjenih budućih tokova gotovine na grupnom nivou, prije nego što je takve gubitke mogućeidentifikovati na nivou pojedinačnog potraživanja, odnosno plasmana. Informacije koje mogu ukazati nagubitke po osnovu potraživanja i plasmana uključuju: neredovnost i kašnjenje u izmirivanju obaveza, kaoi tržišne i ekonomske uslove na lokalnom nivou koji uslovljavaju kašnjenja u izmirivanju obaveza.Procjene rukovodstva o obezvrijeđenju potraživanja i drugih plasmana putem procjene budućih tokovagotovine se baziraju na stvarnim gubicima iz prošlosti, koji su realizovani na finansijskim sredstvima sasličnim rizikom i sličnim uzrocima obezvrijeđenja. Metodologija i pretpostavke od kojih se polazi pridefinisanju iznosa i perioda priliva gotovine po osnovu plasmana su predmet redovne provjere u ciljusvođenja na minimum razlike između procijenjenih gubitaka i stvarnih gubitaka.

Banka vrši procjenu obezvrijeđenja potraživanja kao pojedinačnu i grupnu procjenu.

Pojedinačno procjenjivanje

Banka procjenjuje ispravku vrijednosti za svaki pojedinačno značajan plasman i tom prilikom se uzimajuu obzir finansijska pozicija korisnika kredita, održivost biznis plana, njegova sposobnost da poboljšasvoje performanse u slučaju finansijskih teškoća, projektovani prihodi, raspoloživost drugih vrstafinansijske podrške i vrijednost kolaterala koja se može realizovati, kao i očekivani novčani tokovi.Ukoliko dođe do nekih novih informacija koje prema procjeni bitno mijenjaju kreditnu sposobnost klijenta,vrijednost kolaterala i izvjesnost ispunjenja obaveza klijenta prema Banci, vrši se vanredna procjenaobezvrijeđenja plasmana.



14


3.7. Rezervisanja i obezvrijeđenje nenaplativih potraživanja (nastavak)

Pojedinačno procjenjivanje (nastavak)

Materijalno značajnim potraživanjem smatra se ukupna bruto izloženost prema jednom licu ili grupipovezanih lica koja je veća ili jednaka od EUR 30,000.

Pojedinačno se procjenjuju svi klijenti koji zadovoljavaju sledeća tri kriterijuma:

1. ukupna bruto izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica koja je veća ili jednaka odEUR 30,000

2. kašnjenja veća od 90 dana3. dospjelo potraživanje je veće od EUR 20 za fizička lica odnosno EUR 200 za pravna lica.

Pojedinačna ispravka vrijednosti potraživanja jednaka je pozitivnoj razlici između knjigovodstvenevrijednosti i njene nadoknadive vrijednosti, dobijene diskontovanjem procijenjenih budućih novčanihtokova primjenom ugovorene efektivne kamatne stope. Procijenjeni novčani tokovi mogu se odnositi nagotovinske tokove iz redovnog poslovanja klijenta, ukoliko postoje, ali i na gotovinske tokove koji seočekuju da će nastati iz realizacije hipoteke u periodu od 5 godina, uz primjenu haircut-a na vrijednostkolaterala.

Materijalno značajna potraživanja mogu biti predmet pojedinačne procjene i u slučaju kada su kašnjenjamanja od 90 dana, u slučaju da rukovodstvo Banke smatra da postoje objektivni dokazi obezvređenja.

Objektivni dokazi obezvređenja mogu biti sljedeći:

- Veliki finansijski problemi dužnika uključujući i stečaj- Restruktuiranje kredita (značajne izmjene uslova, smanjenja kamatne stope, djelimični grejs

periodi (zamrzavanje i plaćanje samo kamate) neophodni zbog kreditne (finansijske)sposobnosti (ne uslijed tržišnih faktora ili tehničkih izmjena)

- Umanjenje vrijednosti pokrića, npr. usljed niže vrijednosti kolaterala (naročito u slučajuprojektnog finansiranja) u slučaju nedovoljnih postojećih tokova gotovine

- Protest garancije (ukoliko je garanciju povuklo treće lice ovo predstavlja indikator umanjenjavrijednosti) ili velika vjerovatnoća pojave protesta (pada) garancije u bliskoj budućnosti

- Nedostatak saradnje od strane klijenata u slučaju dokazanih problema sa otplatom dugovanja- Nedostatak redovnog mjesečnog prihoda (naročito važno za segment fizičkih lica)- Evidentan pad prometa usljed smanjene poslovne aktivnosti za privredna društva- Transfer grupe povezanih lica u Službu za vođenje rizičnih plasmana- U slučaju materijalnih promjena kod obezvređenja kredita (značajne promjene kod rezultata

dužnika, vrijednost kolaterala, ostale bitne promjene koje mogu uticati na obim obezbjeđenja).

Grupno procjenjivanje

Ispravke vrijednosti se procjenjuju za plasmane koji nijesu pojedinačno značajni i za pojedinačnomaterijalno značajne plasmane kod kojih ne postoji objektivan dokaz o pojedinačnom obezvrijeđenju.

Grupna procjena se vrši po grupama koje se formiraju na osnovu interno propisane metodologije,bazirane na danima kašnjenja i to na kvartalnom nivou. Izračunavanje grupnih procenata obezvrijeđenjase vrši na osnovu statističkih modela migracija kategorija rizičnosti u status neizmirivanja obaveza povrstama klijenata ili proizvoda. Dobijeni procenti migracija koriguju se za izvršenu naplatu potraživanja.

Grupna procjena se dijeli u četiri kategorije: za pravna lica i za fizička lica u tri kategorije (gotovinski,potrošački i stambeni krediti). Na grupnoj osnovi kreditni plasmani se klasifikuju u određene interneklase rizika za partiju, prema broju dana docnje.

Potraživanje kao osnova za obračun rezervisanja za gubitke po kreditnim proizvodima se umanjuje zaiznos depozita i garancija u korist banke izdatih od strane prvoklasne banke ili države kao i iznoshipoteka hair-cutovanih sa 30% i diskontovanih sa efektivnom kamatnom stopom za taj plasman iperiodom diskontovanja od 5 godina.

Obezvrijeđenje kredita umanjuje vrijednost kredita i priznaje se kao rashod u okviru bilansa uspjeha.



15


3.7. Rezervisanja i obezvrijeđenje nenaplativih potraživanja (nastavak)

Grupno procjenjivanje (nastavak)

Iznosi očekivanih priliva po kreditu procjenjuju se na osnovu dokaza o planiranim prihodima dužnika, a uslučaju da su nedovoljni primjenjuje se procjena novčanog toka iz realizacije kolaterala. Procjena brojadana kašnjenja naplate određenog potraživanja od dužnika, utvrđuje se sagledavanjem svih relevantnihdokaza o vremenu realizacije planiranih prihoda dužnika, kao i iskustvenih podataka o kašnjenju uplaćanju tog dužnika.

U cilju zaštite od izloženosti kreditnom riziku, pored redovnog praćenja poslovanja klijenata, Bankapribavlja i instrumente obezbjeđenja (kolaterale), kojima se obezbjeđuje naplata potraživanja i minimizirakreditni rizik. U zavisnosti od procjene mogućnosti izmirenja ugovorenih obaveza, definiše se stepenpokrića plasmana, kako bi se u slučaju neizvršavanja obaveza dužnika, aktiviranjem kolaterala realnomogla naplatiti potraživanja. Količina i tip potrebnog kolaterala zavisi od procjene kreditnog rizika.

Nepokretnost, roba, oprema i ostale pokretne stvari koje su predmet zaloge moraju biti i osigurane odstrane osiguravajućeg društva prihvatljivog za Banku, a polise vinkulirane u korist Banke. Banka pratitržišnu vrijednost kolaterala i u slučaju potrebe može zahtijevati dodatni kolateral u skladu sazaključenim ugovorom.

Reprogramirani krediti

Gdje je moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto da preuzme kolateral. To može uključivatiproduženje otplate i sporazum o novim uslovima kreditiranja. Nakon što su uslovi reprogramirani, kreditse više ne smatra dospjelim. Uprava kontinuirano analizira reprogramirane kredite kako bi se osiguraloda su ispunjeni svi kriterijumi, i da buduća plaćanja budu izvjesna. Kredit je i dalje predmet pojedinačnogili kolektivnog procjenjivanja i ispravke vrijednosti, koja se računa korišćenjem izvorne efektivne kamatnestope kredita. Nakon što je kredit reprogramiran, tretira se kao loš plasman u narednih šest mjeseci.

Obračun rezervacija za potencijalne gubitke

Banka je dužna da bilansne i vanbilansne stavke po osnovu kojih je izložena kreditnom riziku klasifikujeu odgovarajuću klasifikacionu grupu kao i da izračuna rezervacije za potencijalne gubitke, u skladu savažećom Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama („Sl. list CG“,br. 22/12, 55/12 i 57/13). U skladu sa navedenom Odlukom, Banka je primijenila sljedeće procente idane kašnjenja po kategorijama rizičnosti za obračun rezervacije za potencijalne gubitke:

Na dan 31. decembra 2015. godineKategorija

rizika%

rezervisanjaDani

kašnjenja

A - 365

Banka je dužna da utvrđuje razliku između iznosa rezervacija za potencijalne gubitke i zbira iznosaispravke vrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke obračunatog u skladusa internom metodologijom Banke primjenom Međunarodnog računovodstvenog standarda 39.

Pozitivna razlika između iznosa obračunatih rezervacija za potencijalne gubitke i zbira iznosa ispravkevrijednosti za stavke bilansne aktive i rezervisanja za vanbilansne stavke predstavlja odbitnu stavku odsopstvenih sredstava banke.



16


3.8. Nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna sredstva

Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravkuvrijednosti. Nabavnu vrijednost čini vrijednost po fakturi dobavljača, uvećana za zavisne troškove poosnovu nabavke i troškove dovođenja sredstva u stanje funkcionalne pripravnosti.

Rezidualna vrijednost i korisni vijek upotrebe sredstva se revidiraju, i po potrebi koriguju, na datumsvakog bilansa stanja. Banka procjenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednostsredstva. Ukoliko postoji bilo koji od tih dokaza, vrši se procjena nadoknadivog iznosa. Nadoknadiviznos je veći od neto prodajne cijene ili vrijednosti u upotrebi. Ukoliko je nadoknadiv iznos veći odknjigovodstvene vrijednosti, sredstvo ne bi trebalo da bude obezvrijeđeno.

Naknadni troškovi: troškovi zamjene djelova opreme (ugradnja novih rezervnih djelova), troškoviremonta i generalnih popravki poslovnih prostora priznaju se kao povećanje sadašnje vrijednostiposlovnih prostora odnosno opreme ako je vjerovatno da će po tom osnovu doći do priliva budućihekonomskih koristi i ako se ti troškovi mogu pouzdano izmjeriti.

Troškovi nastali po osnovu tekućeg održavanja opreme: zamjena i ugradnja sitnih rezervnih djelova ipotrošnog materijala, kao i troškovi svakodnevnih popravki, smatraju se rashodom perioda u kom sunastali.

Gubici ili dobici nastali pri otuđenju ili rashodovanju poslovnih prostora i opreme utvrđeni su kao razlikaizmeđu iznosa dobijenog prodajom i sadašnje vrijednosti po kojoj se poslovni prostor odnosno opremavodi, i priznaju se u korist ili na teret bilansa uspjeha u periodu u kom je nastalo otuđenje ilirashodovanje.

Amortizacija se ravnomjerno obračunava na nabavnu vrijednost poslovnih prostora i opreme, aprimjenom sljedećih godišnjih stopa, s ciljem da se poslovni prostor i oprema u potpunosti otpišu u tokunjihovog korisnog vijeka trajanja. Primjenjene stope su sljedeće:

Glavne grupe Stope amortizacije (%)

Građevinski objekti 2.00Motorna vozila 15.00Namještaj i ostala oprema 15.00 – 20.00Kompjuterska oprema 33.33Sitan inventar 50

Period amortizacije osnovnih sredstava počinje onda kada su sredstva raspoloživa za upotrebu. Dobici igubici po osnovu otuđenja sredstva utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i knjigovodstvenevrijednosti i iskazuju se u bilansu uspjeha.

Nematerijalna ulaganja

Nematerijalna ulaganja se sastoje od softvera i licenci. Nematerijalna ulaganja koja su nabavljenakapitalizuju se u visini nabavne vrijednosti na dan transakcije. Nakon početnog priznavanja,nematerijalna ulaganja se iskazuju u visini nabavne vrijednosti umanjene za akumuliranu amortizaciju ieventualno umanjenje vrijednosti usljed obezvrijeđenja.

Troškovi koji se direktno mogu povezati sa određenim softverom i koji će generisati ekonomsku korist uperiodu dužem od jedne godine, evidentiraju se kao nematerijalna ulaganja. Troškovi održavanja i razvojkompjuterskih softvera se evidentiraju kao trošak u trenutku njihovog nastanka.

Amortizacija se ravnomjerno obračunava na nabavnu vrijednost nematerijalnih ulaganja u periodu od 5godina, s ciljem da se nematerijalna ulaganja u potpunosti otpišu u toku njihovog korisnog vijekatrajanja. Obračun amortizacije nematerijalnih ulaganja počinje kada se sredstva stave u upotrebu.



17


3.9. Kapital Banke

U okviru kapitala Banke iskazani su akcionarski kapital, emisiona premija, rezerve Banke i nepokriveniakumulirani gubitak i dobitak.

Akcionarski kapital Banke obrazuje se iz uloženih sredstava osnivača i akcionara Banke u novčanom inenovčanom obliku. Zakonom o hartijama od vrijednosti definisano je da su hartije od vrijednostidematerijalizovane i postoje u obliku elektronskog zapisa u kompjuterskom sistemu CentralneDepozitarne Agencije. Izvod iz registra Centralne Depozitarne Agencije je jedini i isključivi dokaz ovlasništvu nad hartijama od vrijednosti.

3.10. Naknade zaposlenima

Doprinosi kojima se obezbjeđuje socijalna sigurnost zaposlenih

U skladu sa propisima koji se primjenjuju u Crnoj Gori, Banka je u obavezi da plaća doprinose državnimfondovima kojima se obezbjeđuje socijalna sigurnost zaposlenih. Ove obaveze uključuju doprinose zazaposlene na teret poslodavca u iznosima obračunatim po stopama propisanim relevantnim zakonskimpropisima. Banka je, takođe, obavezna da od bruto zarada zaposlenih obustavi doprinose i da ih, u imezaposlenih, uplati tim fondovima. Doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret zaposlenog seevidentiraju na teret rashoda perioda na koji se odnose.

Obaveze po osnovu otpremnina pri odlasku u penziju ili drugih dugoročnih naknadazaposlenima

U skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom za banke, druge finansijske organizacije i osiguranja ("Sl.list RCG", br. 35/04, 12/06) koji je prestao da važi 2. avgusta 2015. godine, Banka je nastavila dapriznaje obavezu isplate otpremnina zaposlenima prilikom odlaska u penziju, u visini šest prosječnihneto zarada zaposlenih u Banci koja važi u mjesecu koji prethodi isplati otpremnine.

Ukupni rashodi dugoročnih rezervisanja koji se odnose na buduće odlive po osnovu penzionisanjazaposlenih procjenjuju se na osnovu aktuarskog obračuna. Za potrebe procjene Banka angažujeovlašćenog aktuara koji vrši obračun budućih obaveza, diskontovanjem procijenjenih budućih odliva,korišćenjem aktuarske metode projektovanja po jedinici prava.

Obaveze se odmjeravaju u visini sadašnje vrijednosti budućih izdataka, uzimajući u obzir rast budućihzarada i drugih uslova, koji se raspodjeljuju na ugodnosti zaposlenih na osnovu prošlog i budućegradnog vijeka.

3.11. Pravična (fer) vrijednost

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila dobijena za transakciju prodaje sredstva ili plaćanja zaprenos obaveze u redovnoj transakciji između učesnika na tržištu na datum vrijednovanja. Utvrđivanjefer vrijednosti bazirano je na pretpostavci da se transakcija održala na primarnom tržištu sredstva iliobaveze ili, u odsustvu primarnog tržišta, na najpovoljnijem tržištu za sredstvo ili obavezu.

U slučaju da za sredstvo ili obavezu postoji primarno tržište, fer vrijednost predstavlja cijena na tomtržištu.

Fer vrijednost sredstva ili obaveze se vrijednuje korišćenjem pretpostavki koje bi koristili učesnici natržištu kada utvrđuju cijenu sredstva ili obaveze, pretpostavljajući da učesnici na tržištu djelaju u svomnajboljem ekonomskom interesu.

Fer vrijednost nefinansijskog sredstva uzima u obzir mogućnost tržišnog učesnika da generiše najveće inajbolje ekonomske koristi korišćenjem tog sredstva ili prodajom drugom učesniku na tržištu koji binajviše i najbolje iskoristio sredstvo.

Banka koristi tehnike vrijednovanja koje su odgovarajuće u okolnostima i za koje su dostupni podacikorišćeni za utvrđivanje fer vrijednosti, pri čemu se maksimizira korišćenje relevantnih uočljivih ulaznihpodataka i minimizira korišćenje neuočljivih ulaznih podataka. Tehnike vrijednovanja se revidirajuperiodično, kako bi na odgovarajući način odrazile tekuće tržišne uslove.



18


3.11. Pravična (fer) vrijednost (nastavak)

Sva sredstva i obaveze koja se vrijednuju po fer vrijednosti ili čija se fer vrijednost objelodanjuje ufinansijskim izvještajima klasifikovana su u tri nivoa hijerarhije fer vrijednosti:

Nivo 1 - Kotirane tržišne cijene (nekorigovane) na aktivnom tržištu za istovjetna sredstva ili obavezeNivo 2 - Korišćenje tehnike vrijednovanja za koje je najniži nivo ulaznog podatka značajnog za

utvrđivanje fer vrijednosti direktno ili indirektno uočljivNivo 3 - Korišćenje tehnike vrijednovanja za koje najniži nivo ulaznog podatka značajnog za

utvrđivanje fer vrijednosti nije uočljiv

Za sredstva ili obaveze koje se kontinuirano vrijednuju po fer vrijednosti u finansijskim izvještajima,Banka utvrđuje ponovnom procjenom kategorizacije na svaki izvještajni datum da li su se desili prelaziizmeđu nivoa hijerarhije.

3.12. Rezervisanja

Rezervisanja se priznaju onda kada:

- Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu kao rezultat prethodnih događaja;- je u većoj mjeri vjerovatno da će podmirenje obaveze iziskivati odliv sredstava; i- se iznos obaveze može pouzdano procijeniti.

Rezervisanja se odmjeravaju po sadašnjoj vrijednosti izdataka potrebnih za izmirenje obaveza.

Rezervisanja se revidiraju na datum svakog bilansa stanja i koriguju tako da odražavaju najboljusadašnju procjenu. Ukoliko više nije vjerovatno da će odliv sredstava koji generišu ekonomske koristi bitipotreban za izmirenje date obaveze, rezervisanje se ukida preko bilansa uspjeha.

3.13. Obaveze po kreditima

Obaveze po kreditima se inicijalno priznaju po fer vrijednosti bez nastalih transakcionih troškova. Unarednim periodima obaveze po kreditima se iskazuju po amortizovanoj vrijednosti, sve razlike izmeđuostvarenog priliva umanjenog za transakcione troškove i iznosa otplata priznaju se u bilansu uspjeha uperiodu korišćenja kredita primjenom metode efektivne kamatne stope.

3.14. Izdate dužničke hartije od vrijednosti

Izdate dužničke hartije od vrijednosti se inicijalno priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcionetroškove koji se direktno pripisuju njihovom izdavanju. Izdate dužničke hartije od vrijednosti se naknadnoodmjeravaju po amortizovanoj vrijednosti. Kamate, diskonti i premije se priznaju u bilansu uspjeha kaorashodi kamata razgraničeni u toku perioda dospijeća.



19

4. FINANSIJSKI INSTRUMENTI

4.1. Upravljanje rizicima

Banka je uspostavila sveobuhvatni sistem upravljanja rizicima koji obuhvataju definisanu strategiju zaupravljanje rizicima, usvojene politike i procese za upravljanje rizicima, definisana ovlašćenja iodgovornosti za upravljanje rizicima, efikasan i pouzdan sistem informacione tehnologije, procedure zanepredviđene situacije, stresno testiranje.

Banka je u svome poslovanju izložena različitim rizicima od kojih su najznačajniji:

· kreditni rizik;· tržišni rizik;· rizik likvidnosti;· operativni rizik.

Strategija upravljanja rizicima sadrži: pregled, ciljeve i kriterijume svih rizika kojima je Banka izložena ilimože da bude izložena. Procedure za upravljanje rizicima su dizajnirane da identifikuju i analizirajurizike, da definišu odgovarajuće limite i kontrole za upravljanje rizicima, kao i da prate izloženost Bankepojedinim rizicima. Procedure za upravljanje rizicima su predmet redovne kontrole u cilju adekvatnogodgovora na nastale promjene na tržištu, proizvodima i uslugama.

Služba za kontrolu rizika je odgovorna za praćenje izloženosti Banke pojedinim rizicima i usaglašenostsa procedurama za upravljanje rizicima i definisanim limitima o čemu se mjesečno izvještava Odborudirektora. Pored toga, praćenje izloženosti Banke kreditnom riziku je u nadležnosti Sektora zaupravljanje kreditnim rizikom. Banka takođe primjenjuje Međunarodno priznate standarde, prati najave iizmjene u zakonskoj regulativi i analizira uticaj rizika kako bi blagovremeno uskladila svoje poslovanjesa propisima.

Banka testira osjetljivost Banke na pojedine vrste rizika i na zbirnoj osnovi, korišćenjem više vrsta stresscenarija. Pod stres scenariom podrazumijevaju se pretpostavke o promjenama tržišnih i drugih faktorakoje mogu imati značajan materijalni uticaj na poslovanje Banke.

4.2. Kreditni rizik

U svom poslovanju Banka nastoji da posluje sa klijentima dobre kreditne sposobnosti, kako bi smanjilašto je više moguću izloženost kreditnom riziku koji predstavlja rizik da dužnici neće biti u mogućnosti dadugovanja prema Banci izmire u potpunosti i na vrijeme. Banka vrši rezervisanja za gubitke po osnovuumanjenja vrijednosti, a koji se odnose na gubitke nastale na dan bilansa stanja. Prilikom donošenjaodluke o kreditiranju vodi se računa o promjenama u privredi, odnosno stanju pojedinih privrednih granakoje čine dio kreditnog portfolija Banke, a koji mogu dovesti do gubitaka koji se razlikuju od gubitaka poosnovu kojih je izvršeno rezervisanje na dan bilansa stanja.

Centralna banka Crne Gore je donijela Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnimrizikom u bankama („Sl. list CG“ br. 22/12, 55/12 i 57/13), koja se primjenjuje od 1. januara 2013.godine, i koja podrazumijeva primjenu Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja prilikomvrednovanja i iskazivanja stavki vanbilansne aktive i vanbilansnih stavki. Shodno navedenoj Odluci,Banka je utvrdila metodologiju za procjenu obezvrijeđenja bilansne aktive i vjerovatnog gubitka povanbilansnim stavkama. Banka metodologiju dosljedno primjenjuje, preispituje najmanje jednomgodišnje i po potrebi prilagođava rezultatima preispitivanja, kao i prilagođava pretpostavke na kojima jemetodologija zasnovana.

Ublažavanje kreditnog rizika podrazumijeva održavanje rizika na prihvatljivom nivou Banke, odnosnoodržavanje prihvatljivog kreditnog portfolija. Ublažavanje kreditnog rizika se sprovodi kroz ugovaranjeadekvatnih sredstava obezbjeđenja potraživanja.



20

4. FINANSIJSKI INSTRUMENTI

4.2.1. Upravljanje kreditnim rizikom

Izloženost kreditnom riziku ispoljava se kao rizik finansijskog gubitka koji nastaje kao posljedicanemogućnosti dužnika da ispuni sve ugovorene obaveze prema Banci. Banka upravlja preuzetimkreditnim rizikom tako što određuje limite u odnosu na velike kredite, pojedinačne korisnike kredita ipovezana lica. Pomenuti rizici se kontinuirano prate i predmet su kontrole koja se vrši jednom godišnje iličešće. Svi krediti iznad propisanog limita odobreni su od strane Odbora za upravljanje kreditnim rizikom.

U skladu sa limitima propisanim od strane Centralne banke Crne Gore, granska koncentracija kredita jepredmet kontinuiranog praćenja.

Izloženost riziku po pojedinačnim zajmoprimaocima, uključujući druge banke i finansijske institucije,dalje se ograničava tako što se utvrđuje podlimit u odnosu na bilansnu i vanbilansnu izloženost. Stvarnaizloženost u odnosu na utvrđene limite se redovno prati.

Upravljanje izloženošću kreditnom riziku vrši se redovnom analizom sposobnosti korisnika kredita ipotencijalnih korisnika kredita da otplaćuju obaveze. Klijentima sa određenim problemima u poslovanjuBanka odobrava reprogramiranje potraživanja, kako bi se maksimalno iskoristile raspoložive mogućnostiza namirenje potraživanja, a da istovremeno sposobnost korisnika kredita da uredno servisira dugovebude održiva.

Preuzete i potencijalne obaveze po osnovu kredita

Primarna svrha ovih instrumenta je da se obezbijedi da sredstva budu dostupna klijentu u skladu sazahtjevima. Garancije i aktivirani akreditivi predstavljaju neopozive garancije Banke da će izvršitiplaćanje u slučaju da klijent ne može da ispuni svoje obaveze prema trećim stranama, i stoga nose istikreditni rizik kao i krediti. Dokumentarni i komercijalni akreditivi koji predstavljaju pismenu izjavu oobavezi Banke preuzetoj u ime klijenta, a kojom se trećem licu daje ovlašćenje da kod Banke vučemjenice do iznosa dogovorenog posebnim uslovima su obezbijeđeni osnovnom isporukom robe na kojuse odnose, te stoga, nose manji rizik nego direktna pozajmica.

4.2.2. Rezervisanja za gubitke po osnovu umanjenja vrijednosti u skladu sa MRS 39

Na dan sastavljanja finansijskih iskaza Banka procjenjuje da li postoji bilo kakav objektivni dokaz da jedošlo do umanjenja vrijednosti finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava, u skladu sazahtjevima MRS 39. Objektivni dokaz da je došlo do umanjenja vrijednosti finansijskog sredstva ili grupefinansijskih sredstava obuhvata podatke koje imalac sredstva može da primijeti o nastanku gubitka kaošto su:

· kašnjenje u plaćanju kamate ili glavnice;· restrukturiranje plasmana;· kršenje ugovora, finansijske teškoće dužnika;· visoka vjerovatnoća bankrotstva ili likvidacije, proces naplate duga od strane države;· pokretanje sudskog spora protiv dužnika;· status neizmirivanja obaveza na nivou grupe povezanih lica.



21

4. FINANSIJSKI INSTRUMENTI (nastavak)

4.2. Kreditni rizik (nastavak)

4.2.2. Rezervisanja za gubitke po osnovu umanjenja vrijednosti u skladu sa MRS 39 (nastavak)

U skladu sa usvojenom metodologijom, Banka procjenjuje da li postoje objektivni dokazi o umanjenjuvrijednosti pojedinačno za finansijska sredstva koja su pojedinačno značajna.

Izračunavanje sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova gotovine obezbijeđenog finansijskogsredstva odražava novčane tokove koji mogu biti rezultat isključivanja umanjena za troškove pribavljanjai prodaje kolaterala, bez obzira na to da li je isključenje vjerovatno ili ne.

U svrhe zajedničke procjene umanjenja vrijednosti, finansijska sredstva koja nisu pojedinačno značajnase grupišu na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika.

4.2.3 Maksimalna izloženost kreditnom riziku po bilansnim i vanbilansnim stavkama

U hiljadama EUR2015. 2014.

Bilansne stavkeKrediti i potraživanja od banaka 22,710 46,203Krediti i potraživanja od klijenata 186,239 141,686Kamatna i druga potraživanja 2,044 1,568Faktoring 6 2,723Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 62,447 24,089Hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća 3,719 1,666

277,165 217,935Vanbilansne stavkeFinansijske garancije 44,706 44,856Činidbene garancije 8,736 10,443Nepokriveni akreditivi 1,087 1,245Nepovučene kreditne linije 13,080 12,228

67,609 68,772

Ukupna izloženost kreditnom riziku 344,774 286,707

Izloženost kreditnom riziku kontroliše se pribavljanjem instrumenata obezbjeđenja i garancija pravnih ifizičkih lica.

Prije odobravanja kredita i drugih plasmana Banka procjenjuje dužnikovu kreditnu sposobnost uzimajućiu obzir kriterijume koje je utvrdila internim aktom, kao i pravnu valjanost i procijenjenu vrijednostkolaterala.

Vrijednost kolaterala izračunava se kao njegova neto vrijednost, pod kojom se podrazumijeva tržišnavrijednost umanjena za sve troškove koji se odnose na realizaciju kolaterala.

Tipovi instrumenata obezbjeđenja su:

· depoziti;· pravo zaloge na industrijskim mašinama, hartijama od vrijednosti, zalihama i vozilima;· hipoteke na nepokretnostima i fiducijarni prenos vlasništva;· mjenice;· ovlašćenja;· administrativne zabrane;· žiranti· polise osiguranja· garancije.



22



4.2.4. Krediti i plasmani

Krediti i plasmani su prikazani u narednim tabelama:

Krediti i potraživanja koji nisu ni dospjeli niti obezvrijeđeni u 2015. i 2014. godini su svi svrstani u dobruaktivu.

U hiljadama EUR

Neobezvrijeđeninedospjeli

Neobezvrije-đeni dospjeli

Pojedinačnoprocijenjeni

Ukupno,bruto

Pojedinačnoobezvrjeđenje

Grupnoobezvrjeđenje

Ukupnoobezvrjeđenje

Ukupno,neto

31. decembar2015. godineStambeni krediti 778 - - 778 - (11) (11) 767Prekoračenje potekućim računima 1,464 88 - 1,552 - (67) (67) 1,485Potrošački krediti 31,479 444 33 31,956 (33) (635) (668) 31,288Kreditne kartice 653 18 - 671 - (20) (20) 651Namjenski krediti 227 50 - 277 - (15) (15) 262Ostali krediti fizičkimlicima, pokrivenihipotekom 16,091 182 930 17,203 (470) (182) (652) 16,551Ostali krediti - - - - - - - -Krediti malimpreduzećima 49,911 437 21,199 71,547 (2,649) (907) (3,556) 67,991Krediti srednjim ivelikimpreduzećima 45,869 280 19,347 65,496 (550) (681) (1,231) 64,265Krediti Vladi iopštinama 178 7 1,669 1,854 (30) - (30) 1,824Krediti finansijskiminstitucijama 1,201 - - 1,201 - (46) (46) 1,155Krediti i plasmani datibankama - - - - - - - -

147,851 1,506 43,178 192,535 (3,732) (2,564) (6,296) 186,239

U hiljadama EUR

Neobezvrijeđeninedospjeli

Neobezvrije-đeni dospjeli

Pojedinačnoprocijenjeni

Ukupno,bruto

Pojedinačnoobezvrjeđenje

Grupnoobezvrjeđenje

Ukupnoobezvrjeđenje

Ukupno,neto

31. decembar2014. godineStambeni krediti - - - - - - - -Prekoračenje potekućim računima 1,044 63 - 1,107 - (41) (41) 1,066Potrošački krediti 24,604 413 96 25,113 (34) (346) (380) 24,733Kreditne kartice 600 20 12 632 - (19) (19) 613Namjenski krediti 254 105 - 359 - (83) (83) 276Ostali krediti fizičkimlicima, pokrivenihipotekom 15,382 413 1,869 17,664 (630) (380) (1,010) 16,654Ostali krediti - - - - - - - -Krediti malimpreduzećima 49,680 1,463 15,548 66,691 (3,096) (279) (3,375) 63,316Krediti srednjim ivelikimpreduzećima 26,283 1,192 5,029 32,504 (166) (149) (315) 32,189Krediti Vladi iopštinama 1,668 7 127 1,802 (1) (11) (12) 1,790Krediti finansijskiminstitucijama 1,054 - - 1,054 - (5) (5) 1,049Krediti i plasmani datibankama - - - - - - - -

120,569 3,676 22,681 146,926 (3,927) (1,313) (5,240) 141,686



23



4.2.4. Krediti i plasmani (nastavak)

a) Dospjeli ali pojedinačno neobezvrijeđeni krediti i plasmani

U hiljadamaEUR

Do 30dana

kašnjenja

Od 31do 60dana

kašnjenja

Od 61 do90 dana

kašnjenja

Od 91 do180 dana

kašnjenja

Od 181 do365 danakašnjenja

Od 1 do 5godina

kašnjenja

Preko 5godina

kašnjenja Ukupno

31. decembar 2015. godineStambeni krediti - - - - - - - -Prekoračenja po tekućim računima 34 3 1 13 6 29 2 88Potrošački krediti 325 21 13 9 22 54 - 444Kreditne kartice 5 1 2 2 3 5 - 18Namjenski krediti 13 1 - - - 36 - 50Ostali krediti fizičkim licima,

pokriveni hipotekom 60 21 3 4 15 79 - 182Krediti mikro i malim

preduzećima 267 35 7 37 42 49 - 437Krediti srednjim i velikim

preduzećima 280 - - - - - - 280Krediti Vladi i opštinama 7 - - - - - - 7Krediti finansijskim

institucijama - - - - - - - -

991 82 26 65 88 252 2 1,506

U hiljadamaEUR

Do 30dana

kašnjenja

Od 31do 60dana

kašnjenja

Od 61 do90 dana

kašnjenja

Od 91 do180 dana

kašnjenja

Od 181 do365 danakašnjenja

Od 1 do 5godina

kašnjenja

Preko 5godina

kašnjenja Ukupno

31. decembar 2014. godinePrekoračenja po tekućim računima 24 6 4 4 6 19 - 63Potrošački krediti 266 65 - 25 19 38 - 413Kreditne kartice 3 4 2 - 4 7 - 20Namjenski krediti 2 5 - 6 14 78 - 105Ostali krediti fizičkim licima,

pokriveni hipotekom 236 29 - 9 27 112 - 413Krediti mikro i malim

preduzećima 1,178 202 8 29 26 20 - 1,463Krediti srednjim i velikim

preduzećima 1,007 83 102 - - - - 1,192Krediti Vladi i opštinama 7 - - 0 - - - 7Krediti finansijskim

institucijama - - - - - - - -

2,723 394 116 73 96 274 - 3,676



24




b) Fer vrijednost sredstava obezbjeđenjaU hiljadama EUR

31. decembar2015.

31. decembar2014.

Depoziti 22,874 21,690Zaloga 49,601 50,084Hipoteke i fiducije 303,069 303,549Polise 387 404Garancije 11,354 9,008

Ukupno 387,285 384,735

U hiljadama EUR

Dospjeli ali individualno neobezvrijeđeni31. decembar

2015.31. decembar

2014.

Depoziti 22,078 21,514Zaloga 34,171 44,538Hipoteke i fiducije 236,921 227,054Polise 386 404

Garancije 11,354 9,008

Ukupno 304,910 302,518

U hiljadama EUR

Individualno obezvrijeđeni31. decembar

2015.31. decembar

2014.

Depoziti 796 176Zaloga 15,430 5,546Hipoteke i fiducije 66,148 76,495Polise 1 -Garancije - -

Ukupno 82,375 82,217

Banka kao predmet hipoteke uzima nepokretnosti čija se vrijednost za pravna lica definiše za svakislučaj pojedinačno, što je u nadležnosti donosioca odluke o odobrenju kredita, dok su za fizička licadefinisani iznosi u zavisnosti od vrste proizvoda. Nekretnine koje se uzimaju kao kolateral su stambeniprostori, porodične stambene zgrade, poslovni objekti, poslovni prostori i zemljište zavisno od lokacije injegove buduće namjene.



25




c) Restruktuirani krediti i plasmani

Banka je zajmoprimcu restruktuirala kredit ako je, zbog pogoršanja dužnikove kreditne sposobnosti:

a. produžila rok otplate za glavnicu ili kamatu,b. zamijenila postojeći novim plasmanom,c. preuzela potraživanja dužnika prema trećem licu na ime potpune ili djelimične naplate

kreditad. smanjila iznos duga glavnice ili kamatee. smanjila kamatnu stopu if. napravila druge slične pogodnosti koje olakšavaju finansijsku poziciju zajmoprimca.

Prilikom restruktuiranja kredita Banka vrši finansijsku analizu zajmoprimca i procjenjuje mogućnostizajmoprimca, nakon restruktuiranja kredita, da ostvari novčane tokove koji će biti dovoljni za otplatuglavnice i kamate kredita.

Banka je restruktuirala u toku 2015. godine kredite u iznosu od EUR 23,113 hiljada (2014: EUR 11,865hiljada).

d) Geografska koncentracija

Geografska koncentracija izloženosti Banke kreditnom riziku, sa umanjenjem za obezvrjeđenjevrijednosti, je prikazana u sljedećoj tabeli:

U hiljadama EURCrna Evropska SAD iGora Unija Kanada Ostalo Ukupno

Krediti i potraživanja od banaka - 18,510 2,502 1,698 22,710Krediti i potraživanja od klijenata 170,873 15,028 15 2,373 188,289Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 39,266 16,899 - 6,282 62,447Hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća 3,719 - - - 3,719

31. decembar 2015. godine 213,858 50,437 2,517 10,353 277,165

31. decembar 2014. godine 159,465 48,586 4,118 5,766 217,935



26




e) Industrijska koncentracija

Koncentracija po djelatnostima izloženosti Banke kreditnom riziku, sa umanjenjem za obezvrjeđenje vrijednosti je prikazana u sljedećoj tabeli:U hiljadama EUR

Finansije

Transport,saobraćaj

i tele-komuni-

kacije

Uslugepružanja

smještaja iishrane

Trgovina naveliko i

trgovina namalo i

popravkamotornih

vozila imotocikla

Građe-vinarstvo Energetika

Vađenjerude i

kamena

Administracija i

pomoćneuslužne

djelatnosti

Trgovinanekretnin

-ama

Poljo-privreda,šumarstvo i ribarstvo

Proizv-odnja Ostalo

Fizičkalica Ukupno

Krediti i potraživanja od banaka 3,078 - - - - - - - - - - 19,632 - 22,710Krediti i potraživanja od klijenata 2,380 12,586 15,159 45,125 11,114 880 1,793 1,261 10,910 3,244 7,072 25,761 51,004 188,289Hartije od vrijednosti

raspoložive zaprodaju 44,310 943 - - - - - - - - 942 16,252 - 62,447

Hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća 3,719 - - - - - - - - - - - - 3,719

31. decembar 2015. godine 53,487 13,529 15,159 45,125 11,114 880 1,793 1,261 10,910 3,244 8,014 61,645 51,004 277,165 31. decembar 2014. godine 17,631 11,735 7,793 44,120 9,342 1,298 757 1,281 8,817 2,599 4,081 65,091 43,390 217,935



27



4.2.5. Vanbilansna evidencija

Ročnost vanbilansnih stavki po kojima je Banka izložena kreditnom riziku je sljedeća:U hiljadama EUR

Nepovučenekreditne linije Garancije Akreditivi Ukupno

31. decembar 2015. godine

Do 1 godine 10,935 32,910 1,087 44,932Od 1 do 5 godina 1,346 20,522 - 21,868Preko 5 godina 799 10 - 809

13,080 53,442 1,087 67,609

U hiljadama EURNepovučene

kreditne linije Garancije Akreditivi Ukupno31. decembar 2014. godine

Do 1 godine 9,799 40,582 1,245 51,626Od 1 do 5 godina 2,429 14,707 - 17,136Preko 5 godina - 10 - 10

12,228 55,299 1,245 68,772

4.3. Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnim rizicima. Tržišni rizici se javljaju u slučaju otvorenih pozicija, a zbogpromjene kamatnih stopa, promjene kursa valute i promjene cijena hartija od vrijednosti koji semijenjaju u skladu sa tržišnim fluktuacijama. Limiti za izloženost tržišnim rizicima su internopropisani i usklađeni sa limitima propisanim od strane Centralne banke Crne Gore.

4.3.1. Devizni rizik

Finansijska pozicija i novčani tokovi Banke su izloženi efektima promjena kursa valuta.Izloženost deviznom riziku se redovno prati putem usklađivanja sa limitima propisanim odstrane Centralne banke Crne Gore.

Izloženost riziku od promjena kursa valuta na dan 31. decembra 2015. godine prikazana je usljedećoj tabeli:

U hiljadama EUR USD GBP CHF Ostalo Ukupno

12,482 520 1,263 58 14,323Devizna sredstvaObaveze u devizama 12,960 459 1,299 52 14,770Neto otvorena pozicija:- 31. decembra 2015. godine (478) 61 (36) 6 (447)

- 31. decembra 2014. godine (362) 1 (13) 2 (372)

% osnovnog kapitala:- 31. decembra 2015. godine -2% - - -

- 31. decembra 2014. godine -2% - - -

Agregatna otvorenapozicija:

- 31. decembra 2015. godine (447) - 31. decembra 2014. godine (372)

% osnovnog kapitala: - 31. decembra 2015. godine -2.08% - 31. decembra 2014. godine -1.86%



28


4.3. Tržišni rizik (nastavak)

4.3.2. Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja rizik mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ikapital Banke usljed propusta (nenamjernih i namjernih) u radu zaposlenih, neodgovarajućihinternih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima uBanci, kao i usljed nastupanja nepredvidivih spoljnih događaja, uključujući i događaje sa malomvjerovatnoćom dešavanja.

Izloženost operativnom riziku se redovno prati putem usklađivanja sa limitima propisanim odstrane Centralne banke Crne Gore.

4.3.3. Rizik od promjene kamatnih stopa

Rizik od promjene kamatnih stopa novčanih tokova predstavlja rizik da će budući novčani tokovifinansijskog instrumenta biti podložni oscilacijama usljed promjenljivih kamatnih stopa natržištu. Kamatni rizik fer vrijednosti predstavlja rizik da će vrijednost finansijskog instrumenta bitipodložna oscilacijama usljed promjenljivih kamatnih stopa na tržištu. Banka je izloženaefektima promjene važećih kamatnih stopa na tržištu i to po osnovu rizika od promjenekamatnih stopa na novčane tokove. Kao posljedica takvih promjena može doći do povećanjakamatnih marži, međutim, one mogu umanjiti dobit ili dovesti do gubitka u slučaju neočekivanihkretanja. Kamatne stope se zasnivaju na tržišnim stopama tako da Banka redovno vršiponovno određivanje cijena.

Naredna tabela prikazuje kamatonosna i nekamatonosna sredstva i obaveze Banke na dan 31.decembra 2015. godine:

U hiljadama EURKamatonosno Nekamatonosno Ukupno

SREDSTVANovčana sredstva i računi depozita kod

centralnih banaka 4,605 120,178 124,783Krediti i potraživanja od banaka - 22,710 22,710Krediti i potraživanja od klijenata 188,252 37 188,289Hartije od vrijednosti raspoložive za

prodaju 59,927 6,108 66,035Hartije od vrijednosti koje se drže do

dospijeća 3,719 - 3,719

Ukupna sredstva 256,503 149,033 405,536

OBAVEZEDepoziti banaka 3 689 692Depoziti klijenata 265,471 52,062 317,533Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata 41,142 - 41,142Subordinisani dug 9,952 - 9,952

Ukupno obaveze 316,568 52,751 369,319Izloženost riziku od promjene

kamatnih stopa:- 31. decembar 2015. godine (60,065) 96,282 36,217- 31. decembar 2014. godine (58,487) 91,090 32,603



29



4.3.3. Rizik od promjene kamatnih stopa (nastavak)

Sljedeća tabele prikazuju godišnje aktivne i pasivne kamatne stope monetarnih finansijskihinstrumenata:

Vrsta kredita Kamatna stopaPravna lica:

- kratkoročni krediti iz sredstava Banke 2.5 -12 - kratkoročni krediti iz drugih izvora 9.25 - kratkoročni krediti bankama i drugim finansijskim organi. - - aranžmanski krediti - - dugoročni krediti iz sredstava Banke 3 - 13 - dugoročni krediti iz drugih izvora 4 - 9.5

- krediti za mala i srednja preduzeća do 24 mjesecaodobravano po stopama iz

sredstava banke

- krediti za mala i srednja preduzeća preko 24 mjesecaodobravano po stopama iz

sredstava banke - krediti za preduzetnike do 24 mjeseca 8.75 - 10 - krediti za preduzetnike preko 24 mjeseca 9.5

Aktivne kаmаtne stope koje su primjenjivane na odobrene kredite fizičkim licima u toku 2015.godine su sljedeće:

Vrsta kredita Kamatna stopa

Stanovništvo: - gotovinski krediti 0.88p.m. – 12p.a. - potrošački krediti 0.9p.m. - 11.49p.a. - krediti za kupovinu automobila - - krediti za adaptaciju i finansiranje do 60 mjeseci - - krediti za adaptaciju i finansiranje preko 60 mjeseci - - stambeni krediti 7.49 - 10

Pasivne kаmаtne stope koje su primjenjivane na primljene depozite pravnih lica toku 2015.godine su sljedeće:

Vrsta depozita Kamatna stopaDepoziti po viđenju 0 - 0.4Kratkoročni depoziti 0 - 2.8Dugoročni depoziti 0 - 3.25

Pasivne kаmаtne stope koјe su primjenjivane na primljene depozite fizičkih lica u toku 2015.godine su sljedeće:

Vrsta depozita Kamatna stopaDepoziti po viđenjuŠtednja po viđenju: - EUR 0.01 - ostale valute -Oročeni depoziti u EUR: - mjesec dana 0.01 - 3.3 - tri mjeseca 0.01 - 3.2 - šest mjeseci 1.5 - 3.4 - 12 mjeseci 0.01 - 3.75 - 24 mjeseca 2.6 - 4 - 36 mjeseci 0.6 - 4.25Oročeni depoziti u stranim valutama (USD): - tri mjeseca 0.05 - šest mjeseci 0.1 - 12 mjeseci 0 - 1.5



30




Izloženost riziku od promjene kamatnih stopa na dan 31. decembra 2015. godine prikazana jeu sljedećoj tabeli:

U hiljadama EUR

Osjetljiva aktiva

Domjesec

dana

Od 1do 3

mjeseca

Od 3do 6

mjeseci

Od 6do 12

mjeseciPreko 1godine Ukupno

Kamatonosni depoziti u ostalim institucijama 4,605 - - - - 4,605Krediti i potraživanja od banaka - - - - - -Krediti i potraživanja od klijenata 20,000 24,852 15,065 33,336 94,999 188,252Hartije od vrijednosti koje se drže dodospijeća 6 - 3,500 - 213 3,719Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 58,095 133 1,039 278 382 59,927

Ukupno 82,706 24,985 19,604 33,614 95,594 256,50332% 10% 8% 13% 37% 100%% od ukupne kamatonosne aktive

Osjetljiva pasivaKamatonosni depoziti banaka 3 - - - - 3Kamatonosni depoziti klijenata 124,057 28,066 25,069 51,174 37,105 265,471Kamatonosne pozajmice klijenata 5,011 - 238 1,478 34,415 41,142Subordinisani dug (48) - - - 10,000 9,952Ukupno 129,023 28,066 25,307 52,652 81,520 316,568

41% 9% 8% 16% 26% 100%% od ukupne kamatonosnih obavezaIzloženost riziku od

promjene kamatnih stopa:- 31. decembra 2015. godine (46,317) (3,081) (5,703) (19,038) (14,074) (60,065)

- 31. decembra 2014. godine (42,225) (2,967) (3,048) (7,543) (2,704) (58,487)Kumulativni GAP:

- 31. decembra 2015. godine (46,317) (49,398) (55,101) (74,139) (60,065)

- 31. decembra 2014. godine (42,225) (45,192) (48,240) (55,783) (58,487)



31




Mjerenje osjetljivosti ekonomske vrijednosti kapitala na promjene kamatnih stopa se radi zasvaku od značajnih valuta. Polazi se od pretpostavke o paralelnoj promjeni kamatnih stopaza 200 baznih poena (2 procentna poena).

Uticaj rasta kamatnih stopa za 200 baznih poena na kapital mjeren na dan 31. decembra2015. godine prikazan je u sljedećoj tabeli:

U hiljadama EURHartije odvrijednosti

raspoložive zaprodaju -

fiksna stopa IznosPromjena

kamatnih stopaProsječni

ponderisani bpPromjena u

EUR Znak

Kratkoročno 16,194 50 b.p. 17 81 +/-Srednjoročno 29,418 100 b.p. 62 294 +/-Dugoročno 2,071 200 b.p. 9 42 +/-Ukupno 47,683 88 417 +/-

Uticaj rasta kamatnih stopa za 200 baznih poena na kapital mjeren na dan 31. decembra2015. godine prikazan je u sljedećoj tabeli:

U hiljadama EURHartije odvrijednosti

raspoložive zaprodaju -

varijabilnastopa Iznos

Promjenakamatnih stopa

Prosječniponderisani bp

Promjena uEUR Znak

Kratkoročno 12,244 50 b.p. 50 61 +/-Srednjoročno - 100 b.p. - - +/-Dugoročno - 200 b.p. - - +/-Ukupno 12,244 50 61 +/-

4.4. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da Banka neće moći obezbijediti dovoljno novčanih sredstavaza izmirenje obaveza u trenutku njihove dospjelosti, ili rizik da će Banka za izmirivanje dospjelihobaveza morati obezbjeđivati novčana sredstva po razumnoj cijeni i blagovremeno.

4.4.1. Upravljanje rizikom likvidnosti

Usklađenost i kontrolisana neusklađenost dospijeća i kamatnih stopa po osnovu sredstava iobaveza su od velikog značaja za rukovodstvo Banke. Nije uobičajeno da Banka imakompletno usklađenu poziciju, budući da poslovne transakcije često imaju neodređen rokdospijeća i da su različitih vrsta. Neusklađena pozicija potencijalno povećava profitabilnost, ali ipovećava rizik od gubitka.

Dospijeća sredstava i obaveza i sposobnost Banke da po prihvatljivim troškovima obezbijediizvore sredstava po dospijeću obaveza, važan su činilac u procjeni likvidnosti Banke i njeneizloženosti promjenama kamatnih stopa i kurseva.

Potrebe za likvidnošću za pokrivanje garancija odnosno aktiviranih akreditiva su znatno manjeod iznosa preuzetih obaveza, budući da Banka ne očekuje da treća strana povuče ugovorenasredstva. Ukupni neizmireni iznos ugovorne obaveze kojom se odobrava kredit sa produženimrokom dospijeća ne mora nužno dovesti do budućih zahtjeva za likvidnim sredstvima, s obziromda će mnoge od ovih obaveza isteći ili biti okončane bez finansiranja.



32


4.4. Rizik likvidnosti (nastavak)

4.4.1. Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)

Banka je izložena dnevnim zahtjevima za povlačenje sredstava od strane komitenata, koji utičuna raspoloživa novčana sredstava sa tekućih računa i depozita. Banka nema potrebu daodržava nivo novčanih sredstva da bi izašla u susret svim potencijalnim zahtjevima,procjenjujući da se minimalni nivo reinvestiranja dospjelih sredstava može sa sigurnošćupredvidjeti.

Ročna usklađenost finansijske aktive i finansijskih obaveza po očekivanom roku dospijeća sastanjem na dan 31. decembra 2015. godine prikazana je u pregledu koji slijedi:

U hiljadama EURDo mjesec

danaOd 1 do 3

mjesecaOd 3 do 6

mjeseciOd 6 do 12

mjeseciOd 1 do 5

godinaPreko 5godina Ukupno

Finansijska aktivaNovčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka 124,783 - - - - - 124,783Krediti i potraživanja od banaka 21,758 952 - - - - 22,710Krediti i potraživanja od klijenata 20,033 24,853 15,064 33,337 62,804 32,198 188,289Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 64,225 131 1,027 275 377 - 66,035Hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća 6 - 3,500 - 213 - 3,719

Ukupno 230,805 25,936 19,591 33,612 63,394 32,198 405,536

Finansijske obavezeDepoziti banaka 692 - - - - - 692Depoziti klijenata 173,518 28,320 25,343 51,856 36,128 2,368 317,533Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata 5,011 - 238 1,478 7,504 26,911 41,142Subordinisani dug (48) - - - - 10,000 9,952

Ukupno 179,173 28,320 25,581 53,334 43,632 39,279 369,319

Ročna neusklađenost

- 31. decembra 2015. Godine 51,632 (2,384) (5,990) (19,722) 19,762 (7,081) 36,217 - 31. decembra 2014. godine 47,965 (2,967) (2,193) (7,498) 4,904 (7,608) 32,603

Kumulativni GAP:

- 31. decembra 2015. godine 51,632 49,248 43,258 23,536 43,298 36,217 - 31. decembra 2014. godine 47,965 44,998 42,805 35,307 40,211 32,603

% od ukupnog izvora sredstva

- 31. decembra 2015. godine 12.73% -0.59% -1.48% -4.86% 4.87% -1.75% - 31. decembra 2014. godine 16.65% -1.03% -0.76% -2.60% 1.70% -2.64%

Struktura sredstava i obaveza na dan 31. decembra 2015. godine ukazuje na postojanje ročneneusaglašenosti preostalog perioda dospijeća sredstava i obaveza za periode od 1 – 3mjeseca, 3 – 6 mjeseci, 6 - 12 mjeseci kao i za period od preko 5 godina. Likvidnost Banke kaonjena sposobnost da u roku izvršava dospjele obaveze, zavisi sa jedne strane od bilansnestrukture, a sa druge strane od usklađenosti tokova priliva i odliva sredstava. Kumulativni Gapje ročno usaglašen. Na dan 31. decembra 2015. godine, depoziti po viđenju u gore navedenojtabeli su prikazani na osnovu očekivanih dospijeća korišćenjem modela baziranom naistorijskim podacima Banke. Banka primjenjuje navedeni pristup upravljanja likvidnošću od 31.decembra 2012. godine.



33


4.4. Rizik likvidnosti (nastavak)

4.4.2 Ročnost finansijskih obaveza prema preostalom roku dospijeća (nediskontovani tokovigotovine)

U hiljadama EUR

Poviđenju

Do 1mjeseca

Od 1 do 3mjeseca

Od 3do 12

mjeseciOd 1 do

5 godinaPreko 5godina Ukupno

31. decembar 2015. godineObavezeObaveze prema bankama 692 - - - - - 692Obaveze prema klijentima 167,150 6,368 28,320 77,199 36,128 2,368 317,533Pozajmljena sredstva od ostalihklijenata - 5,011 - 1,716 7,504 26,911 41,142Subordinisani dug - (48) - - - 10,000 9,952

167,842 11,331 28,320 78,915 43,632 39,279 369,319

U hiljadama EUR

Poviđenju

Do 1mjeseca

Od 1 do 3mjeseca

Od 3do 12

mjeseciOd 1 do

5 godinaPreko 5godina Ukupno

31. decembar 2014. godineObavezeObaveze prema bankama 597 - - - - - 597Obaveze prema klijentima 96,229 4,386 17,339 61,366 33,309 2,689 215,318Pozajmljena sredstva od ostalihklijenata - 1,030 748 3,050 14,116 10,730 29,674Subordinisani dug - (112) - 51 - 10,000 9,939

96,826 5,304 18,087 64,467 47,425 23,419 255,528

4.5. Fer vrijednost finansijskih sredstava i obavezaU hiljadama EUR

Knjigovodstvenavrijednost

Fer vrijednost2015 2014 2015 2014

Finansijska sredstvaKrediti i potraživanja od banaka 22,710 46,203 22,710 46,203Krediti i potraživanja od klijenata 188,289 145,977 188,289 145,977Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 66,035 26,560 66,035 26,560Hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća 3,719 1,666 3,719 1,666

280,753 220,406 280,753 220,406

Finansijske obavezeDepoziti klijenata 317,533 215,318 317,533 215,318Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata 41,142 29,674 41,142 29,674

358,675 244,992 358,675 244,992

Pravična vrijednost finansijskih instrumenata je iznos za koji sredstva mogu biti prodata, iliobaveze izmirene, između obaviještenih voljnih učesnika u toku trajanja nezavisne transakcije.Međutim, ne postoje dostupne tržišne cijene za određeni dio finansijskih instrumenata Banke. Uuslovima u kojima nema dostupnih tržišnih cijena, pravična vrijednost se procjenjuje primjenommodela diskontovanja novčanih tokova ili drugih modela. Promene pretpostavki koje leže uosnovi procjena, uključujući diskontne stope i procijenjene novčane tokove, u značajnoj mjeriutiču na procjene. Stoga utvrđene procjene pravične tržišne vrijednosti ne mogu biti ostvareneprilikom aktuelne prodaje finansijskog instrumenta.



34


4.5. Fer vrijednost finansijskih sredstava i obaveza (nastavak)

Prilikom procjene pravične vrijednosti finansijskih instrumenata za koje se može utvrditi ovakvavrijednost primijenjeni su sljedeći metodi i pretpostavke:

a) Krediti i plasmani bankama

Potraživanja od drugih banaka obuhvataju međubankarske plasmane i pozicije u procesunaplate.

Pravična vrijednost plasmana sa varijabilnom kamatnom stopom i prekonoćnih depozita jepribližno jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti ovih finansijskih sredstava iskazanoj na danbilansa stanja.

b) Krediti i potraživanja od klijenata

U cilju utvrđivanja pravične vrijednosti kredita klijentima sa fiksnom kamatnom stopomiskazanih po amortizovanoj vrijednosti, izvršeno je poređenje kamatnih stopa po kojima sukrediti odobravani klijentima sa raspoloživim informacijama o preovlađujućim tržišnim kamatnimstopama u bankarskom sektoru Crne Gore, odnosno prosječnim ponderisanim kamatnimstopama po djelatnostima.

Po mišljenju rukovodstva, iznosi u finansijskim iskazima odražavaju realnu vrijednost koja je udatim okolnostima najvjerodostojnija i najkorisnija za potrebe finansijskog izvještavanja.

c) Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju

Pravična vrijednost hartija od vrijednosti raspoloživih za prodaju je zasnovana na tržišnimcijenama. Ukoliko informacije o tržišnim cijenama nisu raspoložive, koriste se tržišne cijenekotiranih hartija od vrijednosti sa sličnim karakteristikama.

d) Depoziti i obaveze po kreditima

Za depozite po viđenju, kao i depozite sa preostalim rokom dospijeća kraćim od godinu dana,pretpostavka je da procijenjena pravična vrijednost ne odstupa značajno od knjigovodstvenihvrijednosti.

Procijenjena fer vrijednost kamatonosnih depozita sa fiksnom kamatnom stopom i preostalimrokom dospijeća preko godinu dana, bez navedene tržišne cijene bazira se na diskontovanomtoku gotovine primjenom važeće kamatne stope na nove obaveze sa sličnim preostalimdospijećem. Prema mišljenju rukovodstva kamatne stope Banke su usklađene sa važećimtržišnim kamatnim stopama, i shodno tome iznosi u finansijskim iskazima odražavaju realnuvrijednost koja u datim okolnostima najvjerodostojnije odražava pravičnu vrijednost navedenihfinansijskih instrumenata.

Za pravičnu vrijednost obaveza po kreditima sa varijabilnom kamatnom stopom pretpostavka jeda aproksimira knjigovodstvenoj vrijednosti ovih obaveza na dan izvještavanja.



35


4.5. Fer vrijednost finansijskih sredstava i obaveza (nastavak)

e) Hijerarhija fer vrijednosti

MSFI 7 definiše hijerarhiju tehnika vrednovanja na osnovu toga da li su unosi koje zahtijevaju tetehnike vrednovanja raspoloživi ili ne. Raspoloživi unosi odslikavaju tržišne podatke dobijene iznezavisnih izvora; unosi koji nijesu raspoloživi uključuju tržišne pretpostavke Banke. Ove dvijevrste unosa stvorile su sljedeću hijerarhiju fer vrijednosti:

· Nivo 1 – Kotirane vrijednosti (nekorigovane) na aktivnom tržištu istih sredstava i obaveza.Ovaj nivo uključuje kotirane instrumente kapitala.

· Nivo 2 – Unosi koji ne predstavljaju kotirane vrijednosti uključene u Nivo 1, a koji suraspoloživi i tiču se datog sredstva ili obaveze, bilo direktno (tj. u vidu cijena/vrijednosti) iliindirektno (u vidu zaključaka na osnovu cijena/vrijednosti).

· Nivo 3 – unosi za sredstva i obaveze koji nijesu zasnovani na raspoloživim tržišnimpodacima. Ovaj Nivo uključuje ulaganja u kapital pod tržišnim pretpostavkama Banke (nepostoje raspoloživi podaci).

Ova hijerarhija zahtijeva upotrebu raspoloživih tržišnih podataka kada isti postoje. Banka, usvom vrednovanju, uzima u obzir raspoložive tržišne vrijednosti kad god je to moguće.

31. decembar 2015. godine Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 Ukupno

Finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz iskaz o ukupnom rezultatu - - - -Hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju 53,472 3,594 8,969 66,035

Ukupna sredstva 53,472 3,594 8,969 66,035

Tehnike vrednovanja i pretpostavke korišćene za vrednovanje finansijskih instrumenatavrijednovanih po fer vrijednosti

Fer vrijednost hartija od vrijednosti raspoloživih za prodaju i hartija od vrijednosti vrijednovanihpo fer vrijednosti kroz bilans uspjeha je zasnovana na tržišnim cijenama. Ukoliko informacije otržišnim cijenama nisu raspoložive, koriste se tržišne cijene kotiranih hartija od vrijednosti sasličnim karakteristikama. Na dan 31. decembra 2015. godine, tržišne cijene hartija odvrijednosti vrijednovanih po fer vrijednosti u portfoliju Banke su bile dostupne.

Tehnike vrednovanja i pretpostavke korišćene za vrednovanje finansijskih instrumenata kojinisu vrednovani po fer vrijednosti

Fer vrijednost finansijskih instrumenata koji nisu vrednovani po fer vrijednosti obračunata jesamo za potrebe objelodanjivanja, bez efekata na pozicije bilansa stanja ili bilansa uspjeha.Dodatno, s obzirom na to da nema aktivnog trgovanja ovim instrumentima, određivanje fernjihove vrijednosti zahtijeva korišćenje procjena rukovodstva u značajnoj mjeri.

Fer vrijednost je cijena koja se može primiti za prodaju nekog sredstva ili platiti za prenos nekeobaveze u uobičajenoj transakciji na glavnom (ili najpovoljnijem) tržištu na datum odmjeravanjapod tekućim tržišnim uslovima bez obzira na to da li je cijena direktno utvrdiva ili procijenjenakorišćenjem neke druge tehnike vrednovanja. Međutim, ne postoje dostupne tržišne cijene zaodređeni dio finansijskih instrumenata Banke. U uslovima u kojima nema dostupnih tržišnihcijena, fer vrijednost se procjenjuje primjenom modela diskontovanja novčanih tokova ili drugihmodela. Promjene pretpostavki koje leže u osnovi procjena, uključujući diskontne stope iprocijenjene novčane tokove, u značajnoj mjeri utiču na procjene. Stoga utvrđene procjene fertržišne vrijednosti ne mogu biti ostvarene prilikom aktuelne prodaje finansijskog instrumenta.



36


4.6. Upravljanje kapitalom

Upravljanje kapitalom ima za cilj:

· usaglašenost sa propisima regulatora,· zaštitu sposobnosti Banke da održi

hipotekarna banka a.d., podgorica i izvjeŠtaj … · 2016. 6. 13. · hipotekarna banka a.d.,...

Documents