hippie pokret (esej, oŠ)

7
Osnovna škola „Zamet“ Hippie pokret

Upload: andrea5stroligo

Post on 04-Jan-2016

231 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

Osnovna škola „Zamet“

Hippie pokret

Andrea Stroligo, VIII.d

Rijeka, ožujak 2012

Page 2: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

Sadržaj:

1. Uvod2. Hippiji3. Izgled4. Glazba5. Zaključak6. Literatura

Page 3: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

1. Uvod

Hippy pokret javlja se 1966. godine 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu, otkud se proširio na čitavu Ameriku i Europu. Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na istočni i zapadni. Vijetnamski rat bio je točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici i stilu života.

Hippiji su pokušavali promijeniti svijet: izbrisati razlike među ljudima, živjeti u skladu s prirodom i stvoriti mir u svijetu, zalagali su se za slobodnu ljubav, legalizaciju droge...

Ime hippie nastalo je od: pridjeva „hip“ (onaj koji zna, razumije), „happy“ (sretan), „hipster“ (u pogrdnom smislu označavalo bijele Amerikance koje su se družili i bili uključeni u život i kulturu svojih crnih sugrađana (vrijeme rasne diskriminacije u Americi).

2. Hippiji

Hippiji su bili mladi ljudi, otprilike do 25 godina, uglavnom podrijetlom iz dobrostojećih obitelji koji su odbacili njihov način života i i materijalistički sustav vrijednosti i suprotstavljaju mu se. Napustili su škole, radna mjesta i domove i preselili se na ulice s istomišljenicima. Prezirali su američki način života i smatrali da samo ograničuje ljudsku slobodu i da postavlja granice u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Napustili su udobnost, raskoš, površan život odraslih te izabrali jednostavan, priprost i prirodan život.

Hippiji nisu priznavali nacije. Smatrali su da među ljudima ne bi trebale postojati nikakve razlike: vjerske, rasne, spolne, klasne ni ideološke i to su mirnim putem pokušavali pokazati ljudima. Proučavali su istočnjačke filozofije, naročito zen budizam.

Voljeli su prirodu i zalagali se za njezino očuvanje. Borili su se za mir u svijetu i ljubav među ljudima. Neki hippyji želju za promjenom izražavaju nomadskim životnim stilovima, odricanjem korporativnih utjecaja, potrošnje i Vijetnamskog rata, prihvaćanjem ne-kršćanske religijske kulture (uključujući Istočnu filozofiju) i kritiziranjem zapadnih vrijednosti.

Hippiji su bili vegeterijanci, nudisti, zalagali su se za prirodnu medicinu, proveli reformu oblačenja, seksualne reforme, ekonomske socijalne, kulturne i religijske reforme i zalagali se za slobodu za žene, djecu i životinje.

Loša strana hippija bila je droga koja se njihovom zaslugom proširila svijetom. Zalagali su se za njenu legalizaciju. Od šezdesetih godina drogama su eksperimentirali mladi ljudi oponašajući rock zvijezde kako bi „spoznali sami sebe i svijet oko njih onakav kakav zaista jest". Sigurno je da je povećanom interesu za halucinogene droge pridonijelo otkriće

Page 4: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

djelovanja LSD-a kojeg je kozumirao ogroman broj ljudi. Ipak, velik broj hippyja ne uzima LSD jer ih odbija ovisnost koju izaziva uzimanje te droge. Najpopularnija droga bila je marihuana koju je uzimalo 90% hippija. Zbog njih se droga proširila svijetom.

Promovirali su tzv. „Flower Power“ filozofiju umjesto mržnje i rata, stoga su ih nazivali djecom cvijeća. Flower Power je bio slogan kojeg su koristili hippyji kasnih 60-ih i ranih 70-ih kao simbol nenasilne ideologije. Također je uključivao razne akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeća policajcu ili stavljanje cvijeća u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata. Mnogi su mladi ljudi promijenili svoj životni stil iz korijena, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Stvorili su poznati slogan „Vodite ljubav, a ne rat“.

Pitanje ljubavi u hippy ideologiji nije samo pitanje seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske topline, oslobađanje od tabua, poštivanje drugih i njihove volje... Tvrdili su da je ljubav je posebna vrsta moći. No, zbog hippijevskog otkrića seksualnosti, danas je ostalo mnogo spolno prenosivih bolesti.

3. Izgled

Hippiji su uvijek imali dugu, „neukrotivu“ kosu, kao simbol pobune, slobode, induividualnosti i ponosa. Bila je divlja, neukrotiva, kao priroda. Obvezna je bila traka preko čela. Odjeća im je bila široka, šarena, kričavih ili svjetlih boja. Nosili su traperice, široke trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a odjeća se uglavnom ručno izrađivala i bojila. Služila je ukidanju statusnih razlika, a su izgledom govorili da su djeca, a ne muškarci ili žene. Kosu i vrat ukrašavali su cvijećem. Na nogama su nosili mokasine ili sandale. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao peace-simbol (predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir), ying-yang, tzv. smilea, ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona. Nosili su cvijeće jer ono simbolizira ljubav. Cvijet je lijep, prirodan, divlji. Tijelo im nije smjelo biti mišićavo, već opušteno, nježno, mlitavo i nenasilno. Beživotnost tijela i nespretnost pokreta dokazuju dosljednost nepripadanja grubom i okrutnom svijetu plastičnih straight-ova. Smatrali su da je duh iznad materije, iznad tijela.

4. Glazba

Glazba hippy pokreta bila je acid rock. Slušali su: Janis Joplin, Grace Slick, Bob Dylan, The Beatles, Rolling Stones, The Who, Iron Butterfly, Frank Zappa, Jefferson Airplane, The Greatful Dead, Big Brother and Holding Company...

Page 5: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

5. Zaključak

Hippy poket nije trajao dugo jer su politička i gospodarska realnost i problemi s drogama uništili snove hippija vrlo brzo. Bili su na ulicama, pobjegli od kuće, nezaposleni, nezaštićeni. Umorili su se od slobode, a neki jednostavno ostarjeli i sazrjeli. Roditelji su ih prestali financiski pokrivati. Bili su lijeni, nesposobni za bilo kakav rad ili žrtvu. Slobodne su se glave uozbiljile i shvatile da moraju sami zarađivati za život ako žele preživjeti. Tako je revolucija prošla.

Peace, jedan od simbola hippy pokreta

Page 6: Hippie Pokret (Esej, OŠ)

Literatura:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hippie

http://www.urbandictionary.com/define.php?term=hippie

Snježana Koren, „Povijest 8“, Profil, 3. izdanje, 2009.