holizam i pozitivna psihologija

8/16/2019 Holizam i Pozitivna Psihologija

1/10

1. UVOD

O holizmu (grč. cholos = čitav, potpun) bi se moglo govoriti i sa pozicija mo!rne u smislucjelovitijeg i naročito multiisciplinarnog posmatranja pojava, ali to ima puno vi"e smisla i o

ve#eg je pra$tičnog značaja govoriti o holizmu sa pozicija postmo!rne, posebno $a se rai

o holistič$om pogleu na zravlje. %aravno, r&e#i se teze postmo!rne a je ograničenom

ljus$om umu, pa ma$ar se railo i o najve#im veli$anima, stvarnost nespoznatljiva, treba biti

otvoren i za poglee van sva$e $rute "eme. %aročito se to onosi na ta$o slo&enu pojavu $oja

se zove &ivot i njenu $ljučnu osobinu, $ojase zove zravlje. 'olizam jo" uvije$ neovoljno

$oherentno einisan pojam, a sve oneavno bio vezan s$oro is$ljučivo za biolo"$e ili psiholo"$e nau$e. o biolo"$oj holistič$oj teoriji se smatra a je organizam $ao cjelina vi"e

o čistog zbira ijelova i ata cjelina voi sve svoje izič$o*hemijs$e procese na $ojima se

zasnivaju &ivotne pojave, tj. a ni jean ta$av proces nije nezavisan o rugih procesa,

onosno o cjeline organizma. +sta$nutiji prestavnici ova$vog holizma su .-. 'alane , .

/e0er i '. -toerr.

rema etz*u (223) holizam je teorijs$a $oncepcija, nastala u biologiji, prema $ojoj &ivo

bi#e prestavlja cjelinu $oja je bitno vi"e i rugo o zbroja njezinih ijelova i ovojenihun$cija tih ijelova. -toga obja"njenja treba tra&iti u cjelovitosti &ivog bi#a a ne u izoliranim

ijelovima. Osnovno je načelo holistič$og stajali"ta a se slo&ene pojave, $aav je i čovje$ov

psihič$i &ivot, ne mogu objasniti samo analizom sastavnih ijelova, elemenata te pojave. U

psihologiji se ge"taltizam i psihoanaliza smatraju primjerima holistič$og pristupa.

U novijoj psihologiji holizam je smjer prema $ome se psiholo"$e pojave ne smiju posmatrati

izolovano, nego samo u o$viru čitave psiholo"$e stru$ture. ean o ista$nutih nosilaca

holizma uoblasti psihologije je 4en Vilber, $oji je naročito poznat u oblasti transpersonalne

psihologije. Obje ove $oncepcije bi se mogle i alje "iriti smatraju#i a je ljus$o bi#e samo

io $ole$tivne ljus$e energije (morogenets$a polja), zatim io u$upne energije &ivota i na

$raju io univerzalne energije. Da$le, u osnovi se holizam mo&e razumjeti $ao svijest o

me5usobnoj povezanosti pojava i $ao ljus$a tenencija a se u moele, na osnovu $ojih se

pojave posmatraju, u$ljuči "to vi"e atributa $oji $ara$teri"u pojeine pojave, njihove

me5uzavisnosti i intera$cije, "to realizaciju potpunog holistič$og pristupa čini pra$tično

neizvoivom, jer ljus$i um nije u stanju a percipira stvarnu slo&enost pojava u svijetu $oji


2/10

nas o$ru&uje, zbog čega su i nastali pojeinačni moeli i na njima zasnovane parcijalnenau$e.

Danas se pristup $a "to vi"em nivou razvoja holizma na mnogim poljima ljus$og jelovanja

name#e $ao pra$tična neminovnost.

U izgranji i razvoju inamič$ih sistema, $oji $ara$teri"u savremeni svijet rai$alnih iubrzanih promjena, holizam ima va pravca primjene6

a) holizam čini bitnu osnovu izgranje i razvoja sistema vrijenosti sa pozicija

a$siologije (teorijevrijenosti) $ao ilozos$e osnove7

b) holizam prestavlja osnovu povezivanja različitih jelatnosti $roz primjenu ru"tvenih

i prironih nau$a.

ut $a holizmu mora se tra&iti interisciplinarno $roz uspje"no ovlaavanje "to ve#im s$upom

varijabli unutar same iscipline, ali i $roz transisciplinarnu jelatnost, obuhvataju#i varijable

me5uzavisnosti $oje ne po$riva ni jena pojeinačna isciplina. 8a put $a holizmu je

neophona primjena ujeinjenih znanja u o$viru obje$tivno mogu#ih razvojnih ostignu#a.

-istems$a znanja u holistič$om naučnom anga&ovanju, za razli$u o rugih vrsta znanja,

imaju va svojstva6

a) $omple$snost, $oja je neizbje&na posljeica slo&enosti pojava $oje se proučavaju7

b) razvojnu promjenljivost, "to je posljeica neizbje&ne ograničenosti sva$og znanja, ali i

inami$e unutar pojava.

-a pozicija holizma, me5u ostalim nau$ama, nau$e o čovje$u imaju srei"nju ulogu, jer su

oneun$cionalno vezane i neovojive o prironih, meicins$ih, ru"tvenih, humanistič$ih

iorganizacionih nau$a.Ova$av stav je rezultat saznanja a je 9sistem nau$a... usmjeren u

pravcu jene bes$rajne spirale,čija cir$ularnost ni u $om slučaju nije začarana, ve# u

najop"tijem obli$u izra&ava ijale$ti$u subje$tai obje$ta9.

:vientno je a sva$oj o ana"njih pra$tično parcijalnih ili ča$ parcijaliziranih nau$a mnoge

pojave iaspe$ti, ča$ i iz njihove oblasti, izmiču, te se ve# oavno name#e neophonost

multiisciplinarnogpristupa i sagleavanja pojava iz različitih uglova, $a ve# ne postoji

mogu#nost a se sagleacjelina. /ultiisciplinarnost je pra$tično na jelu u s$oro svim

oblastima ljus$og jelovanja, "to jenajočitije u moernim tehnologijama, gje se paralelno

primjenjuju izi$a, hemija, bilogija, it.ut $a neophonom stepenu holizma se mora ovijati$roz naučnu multiisciplinarnost i pra$tičnusaranju izme5u grana, organizacija it., ali i $roz


3/10

organizovanje zajenič$ih timova,multiisciplinarnih organizacija it. ;a$av pristup se mo&e

označiti $ao sinergistič$i pra$tični pristup (sinergizam * grč. s0n = sa7 ergon = jelo * učenje o

slobonom saejstvu). ra$tično se razvoj $re#eu ovom pravcu, pa ča$ postoji nova naučna

grana sinergeti$a, $oja je is$ljučivo interisciplinarnog$ara$tera, a osnovni joj je cilj

proučavanje tzv. $ooperativnihe pojava u različitim sistemima. Da$le, holizam je sistem

stavova $oji nala&e a se prili$om rje"avanja slo&enih problema ili zaata$apristupi

sinergič$oj realizaciji.

;ije$om prvog stolje#a svog postojanja psihologija je u veli$oj mjeri bila usmjerena na

razumijevanje i ubla&avanje negativnih stanja i pojava. o$u"aja a se ogovori na pitanje o

tome $a$o 9prosječni ljui9 mogu &ivjeti obro i razvijati se bilo je vrlo malo.

8a razli$u o ova$vog pristupa ozitivna psihologija istra&uje optimalno ljus$o

un$cioniranje i ima za cilj ot$riti i promovirati one činitelje $oji omogu#uju pojeincima i

zajenicama a rastu i razvijaju se. ;ri su poručja na $oja istra&ivači $ane usmjeriti svoja

istra&ivanja6 pozitivna subje$tivna is$ustva, pozitivna osoba te pozitivne grupe, zajenice i

$ulture.

8aovoljstvo pro"lo"#u, sre#a u saa"njosti te optimizam, naa i vjera $a je u pitanju

buu#nost einiraju prvo poručje pozitivne psihologije < pozitivna subje$tivna is$ustva .Drugo poručje ozitivne psihologije bavi se pozitivnom osobom a usmjereno je na

istra&ivanja $reativnosti, hrabrosti, suosje#anja, integriteta, samo$ontrole, vo5enja, murosti,

spiritualnosti i slično. ;re#e poručje onosi se na grupe, zajenice i $ulture i potiče pozitivnu

socijalnu e$ologiju u$ljučuju#i zravu obitelj, susjestvo, ei$asne "$ole, ru"tveno

ogovorne meije i civilni ijalog.

U prvom stolje#u svoga postojanja psihologija je u veli$oj mjeri bila usmjerena na

razumijevanje i ubla&avanje negativnih stanja i pojava < bilo na razini pojeinca, bilo narazini grupa ili čitavoga ru"tva. ;o se najvi"e onosi na $linič$u psihologiju, $oja je

uglavnom bila usmjerena na istraivanja i liječenje mentalnih bolesti. li ta$av pristup bio je u

zna>ajnoj mjeri prisutan i na rugim poručjima psihologije. %a po>et$u 2. stolje?a bilo je

istraiva>a $oji su se bavili i pozitivnim aspe$tima ljus$e priroe, poput spiritualne e$staze,

bračne sre#e, uspje"noga roiteljstva i smisla &ivota , ali $asnija su se istraivanja uglavnom

bavila negativnim aspe$tima. @ezesetih goina 2. st. pojavljuje se 9tre#a sila9 u psihologiji

< humanistič$a psihologija, po vostvom brahama /asloAa i Barla Cogersa. 8a razli$u onaveenoga prevlaavaju?eg usmjerenja u psihologiji, humanistič$a psihologija usmjerila se


4/10

prije svega na ljus$i rast, razvoj i pozitivne potencijale. %jezin utjecaj na "iru $ulturu bio je

vrlo ja$ i mnogim psiholozima pravac se >inio obe?avaju?im. %aalost, humanisti>$a je

psihologija imala malo utjecaja u samoj psihologiji, u prvom reu zbog neostat$a

empirijs$ih istraivanja.

/ora se ipa$ napomenuti a je izmeu va svjets$a rata situacija u psihologiji bila one$le

"aroli$a. ;aa je psihologija imala tri relativno jasno izra&ena cilja (-eligman, 22E.).

rvi se onosio na lije>enje mentalnih bolesti, rugi na po$uFaj a se ivot ljui u>ini

sretnijim i prou$tivnijim, a tre?i na ientii$aciju i poticanje talentiranih i arovitih

pojeinaca. %o na$on Drugog svjets$og rata psihologija je postala znanost u veli$oj mjeri

usmjerena na ljus$e probleme i njihovo ublaavanje. ;o je i razumljivo6 psihi>$e posljeice

rata bile su goleme, pa su mnoge rave inancirale programe $oji su se bavili istraivanjima i

terapijom mentalnih bolesti. Ova$vo usmjerenje veli$oga broja znanstveni$a i pra$ti>ara

imalo je vije veli$e pozitivne posljeice. oF 1GHI. goine ni jena o tzv. ve?ih psihi>$ih

bolesti nije bila izlje>iva niti smo je znali osjetnije ublaiti. Danas se uspjeFno tretira

>etrnaest ta$vih bolesti, a vije su potpuno izlje>ive < bilo psihoterapijom bilo

psihoarma$oloF$i (-eligman, 1GGH.).

Druga pozitivna posljeica ova$va usmjerenja jest Fto se razvila znanost o mentalnim bolestima. Deinirani su o taa mnogi nejasni pojmovi $oje je ona bilo mogu?e

operacionalizirati i valjano i pouzano mjeriti te e$sperimentalno istraivati. + ono Fto je o

svega najvanije, razvijene su i bioloF$e i psiholoF$e intervencije, >ija se jelotvornost

rigorozno provjeravala. Osim ovih pozitivnih, ova$vo je usmjerenje imalo i ne$e vrlo

zna>ajne negativne posljeice. 4ao prvo, ono je ovelo o prili>no negativne sli$e ljus$e

priroe. %au>ili smo mnogo o tome Fto sve $o >ovje$a moe po?i $rivo i zaFto, nau>ili smo

mnogo o epresivnosti, an$sioznosti, zlostavljanju, poreme?ajima hranjenja i sli>nim

roblemima < pa se >inilo $ao a su pozitivne strane ljus$e priroe vrlo rijet$e i slu>ajne.

sihologija $ao a je u meuvremenu pomalo zaboravila na svoja ruga va cilja i uglavnom

se usmjerila na ljus$e bolesti, slabosti i probleme.

Druga negativna posljeica ova$va usmjerenja jest ograni>avanje mogu?nosti istraivanja na

o saa slabo istraenim poru>jima. /oa je trenuta>no vanije istraivati uzro$e epresije

nego uzro$e sre?e, ili uzro$e elin$vencije nego uzro$e altruizma. %o us$o usmjeravanje na

probleme moe ovesti o zanemarivanja istraivanja mnogih vanih stvari, poput optimizma,nae ili zaovoljstva < prema rezultati ova$vih istraivanja ta$oer prionose razvoju terapija


5/10

i terapijs$ih tehni$a $oje mogu smanjiti psiholoF$e probleme s$ojima anas teF$o izlazimo

na $raj.

rve einicije pozitivne psihologije naglaFavale su a se pozitivna psihologija bavi onim Fto

je u ljuima obro, a ne onim Fto je loFe (-eligman i Bsi$szentmihal0i, 222.7 -helon i4ing, 221.7 Jable i 'ait, 223.). Ona ne zagovara a moramo stalno misliti pozitivno i

stalno biti sretni < $ao Fto se u javnosti >esto >uje. 8nanstvenici $oji se bave ovim poru>jem

psihologije istrauju a$tore $oji omogu?uju pojeincima, obiteljima i zajenicama a se

razvijaju i optimalno un$cioniraju. Usmjereni su na izvore psiholoF$e obrobiti < primjerice,

pozitivna is$ustva i pozitivne emocije, iniviualne razli$e u ljus$im snagama i vrlinama,

pozitivne institucije i sve ono Fto ivot >ini vrijenim ivljenja.

+ntegriraju?i einicije te ogovaraju?i na $riti$e pozitivne psihologije (o $ojima ?e $asnije

biti viFe rije>i), Kinle0 i sur. (22L.) einiraju pozitivnu psihologiju $ao znanstveno

istra&ivanje optimalnoga ljus$og un$cioniranja. Bilj joj je stvoriti ravnoteu u

psihologijs$im istraivanjima i pra$si, usmjeravaju?i se na pozitivne aspe$te ljus$oga

un$cioniranja i is$ustava i njihovo integriranje s negativnim aspe$tima. +straivanja na

poru>ju pozitivne psihologije mogu se poijeliti u tri ijela. ;o su pozitivna subje$tivna

is$ustva, pozitivne iniviualne osobine i pozitivna zajenica (-eligman i Bsi$szentmihal0i,

222.). 8aovoljstvo proFloF?u, sre?a u saaFnjosti i optimizam, naa i vjera $a je u pitanju

buu?nost einiraju prvo poru>je pozitivne psihologije < pozitivna subje$tivna is$ustva. O

tri naveena poru>ja ovo ima o saa najFiru znanstvenu traiciju. U zanjih eseta$ goina

pojavila su se istraivanja $oja isti>u vanu ulogu pozitivnih is$ustava u ljus$om &ivotu.

;a$o se po$azalo a pozitivne emocije proFiruju trenuta>ni repertoar razmiFljanja i reagiranja

(Mreric$son, 221.), poti>u $reativnost, le$sibilnost i ei$asnije onoFenje olu$a

te altruisti>no ponaFanje. ean o sreiFnjih proje$ata jest $lasii$acija pozitivnih ljus$ih

osobina, >ija je namjena a bue protutea $lasii$aciji mentalnih poreme?aja ona$o $ao su

opisani u D-/ priru>ni$u (Dijagnosti>$i i statisti>$i priru>ni$ za uFevne poreme?aje).

+entiicirano je Fest grupa temeljnih vrlina $oje se cijene i $oje su bile cijenjene u svim

razobljima i u svim $ulturama. ;o su murost, hrabrost, humanost, pravenost, umjerenost i

transcenentnost. 8a pozitivnu psihologiju obar $ara$ter un$cija jest ovih Fest vrijenosti,

no postavlja se pitanje njihove einicije i mjerenja. U tu svrhu einirane su vaeset i >etiri

osobine $oje se mogu svrstati u ne$u o naveenih Fest $ategorija, opisano je njihovo


6/10

mjerenje, razvoj, $orelati, posljeice, spolne i inter$ulturalne razli$e te mogu?e intervencije

(eterson i -eligman, 22H.).

;re?e poru>je pozitivne psihologije onosi se na pozitivnu socijalnu e$ologiju, u$lju>uju?i

zravu obitelj, susjestvo, u>in$ovite F$ole, ruFtveno ogovorne meije i civilni ijalog.

+straivanja na ovom poru>ju ele ot$riti na>ine na $oje institucije poput za$onoavnih

tijela, F$ola, meija i javnih ustanova mogu promicati ljubaznost, reciprocitet, toleranciju

razli>itosti, jena$ost i otvorene mogu?nosti za sve. U ova$voj zajenici postoji ve?a

vjerojatnost a ljui razviju $ara$teristi$e pozitivne osobe. Cezultati ovih istraivanja trebali

bi pomo?i roiteljima, u>iteljima, novinarima i voama a stvaraju i sujeluju u zravim

F$olama, obiteljima, ranim mjestima, susjestvima i >itavom ruFtvu. %e$a o istraivanja

na ovom poru>ju usmjerena su na evolucijs$i milje $oji obli$uje pozitivna ljus$a is$ustva

(/assimini i Delle Mave, 222.7 'ait, 22E.a), utjecaj socijalnih onosa na sre?u (/0ers,

222.), potrebu stvaranja $ulturalnih normi $oje bi ljue osloboile pritis$a stalnoga

onoFenja olu$a (-chAartz, 22H.) te utjecaj obitelji na razvoj talenta (Ninner, 222.). %o

na tom je poručju pozitivne psihologije o anas najmanje učinjeno.

ozitivna psihologija nastoji narasti traicionalne pojele unutar psihologije i nuiintegrativne na#čne raa, primjenljive na raznim poručjima optimalnoga un$cioniranja.

siholo"$a obrobit i zravi stilovi &ivota mogu se poticati pomaganjem ljuima a ostvare

svoje istins$e potencijale, a se potpuno anga&iraju u onosima s rugima i a ostignu razinu

svoga optimalnog un$cioniranja. %a temelju $ognitivnoga moela psiholo"$e obrobiti

(C0, 1GG.) razvija se tzv. terapija (psiholo"$e) obrobiti < Aell*being therap0 (NP;). Bilj

je terapeutov ovesti $lijenta na optimalnu razinu un$cioniranja na "est imenzija psiholo"$e

obrobiti6 unutra"nji lo$us $ontrole, osobni razvoj, smisao &ivota, autonomija, prihvatanjesebe i pozitivni onosi s rugima.

%ačin na $oji se ljui onose prema bolesti mo&e jelovati i na njihovo psiholo"$o zravlje i

na pona"anje vezano uz bolest. +stra&ivanja po$azuju a su se na$on inar$ta i ra$a oj$e u

&ivotima ljui ogoile značajne pozitivne promjene. ostali su vi"e empatični, vi"e su naučili

o zravlju i počeli ga vi"e cijeniti, promijenili su osobne &ivotne prioritete i stil &ivota,

pobolj"ali su onose s blis$im ljuima. %a ta$ve parao$salne pozitivne promjene

meicins$o osoblje nerijet$o nepri$lano reagira6 smatra ih samozavaravanjem, ignoriranjem


7/10

legitimnih zravstvenih rizi$a, umjesto a ih prihvate, ča$ i potiču $ao aaptivne obli$e

pona"anja.

+straivanja u pozitivnoj psihologiji mogu pomo?i i u zravu i sretnu starenju. 8aata$ je vrlo

jenostavan6 oati vi"e &ivota goinama, a ne te$ goine &ivotu. Vaillant je goinamaintenzivno proučavao procese i $orelate obra starenja (Vaillant, 22.). Utvrio je seam

prei$tora pozitivnoga starenja6 nepu"enje ili rani prestana$ pu"enja, zreli (aaptivni) stil

suočavanja (sposobnost pretvaranja limuna u limunau, za razli$u o sposobnosti pretvaranja

buhe u slona), nezloporaba al$ohola, zrava tjelesna te&ina, stabilan bra$ < partnerstvo,

tjelesno vje&banje i goine obrazovanja. ena$o ta$o zanimljiv je i popis a$tora $oji nisu

prei$tori pozitivna starenja, prema se za ne$e o njih smatra a jesu. ;o su6 uljina &ivota

prea$a, socioe$onoms$i status roitelja, toplina u obiteljs$im onosima u oba orastanja,ječji temperament, razina $olesterola i stres. +stina, stres $rat$oročno mo&e ozbiljno utjecati

na zravlje, ali ugoročno je va&niji način suočavanja sa stresom, a ne njegova $oličina.

%e$i $riti>ari pozitivne psihologije ('el, 22H.) tvre a i oni istraiva>i $oji se bave

negativnostima u ljus$oj priroi >ine to zato a bi pomogli ljuima a ive $valitetnije i a

stoga pozitivna psihologija nije potrebna. /eutim, na>in na $oji ljui mogu postati manjeepresivni moe biti posve razli>it o na>ina na $oji mogu postati sretniji. + jean i rugi

proces vrijeni su istraivanja. 4ao Fto navoe Diener i -eligman (22.), epresiju smo

istraivali $oriste?i se upitnicima u $ojima je najbolji rezultat $oji se moe posti?i nula < $oja

upu?uje na neostata$ epresivnih simptoma. +pa$, sva$i nula rezultat nije isti. Veli$a je

razli$a izmeu ljui $oji nisu suicialni, nisu letargi>ni i ne pocjenjuju sami sebe i ljui $oji

ujutro ustaju iz $reveta sjajnih o>iju i puni volje za ivotom. otonje ne moemo potpuno

razumjeti a$o e$splicitno ne mjerimo njihov osje?aj sre?e i poleta. ean o najve?ih izazova

pozitivne psihologije jest $a$o einirati Fto je pozitivno ili obro i tu postoji veli$a opasnost

a se stvari pretjerano pojenostavne. +ma mnogo istraivanja $oja po$azuju a je optimizam

pozitivno povezan s naFim mentalnim i tjelesnim zravljem, o$ su posljeice pesimizma

uglavnom negativne. ;o nas la$o moe zavesti a onesemo neoprezan za$lju>a$ $a$o je

optimizam za sve ljue bolji o pesimizma, pa ta$o postanemo pristrani i po>nemo po$azivati

ono Fto Parbara 'el naziva 9negativnim stavom prema negativnom9 ('el, 22H.) ili

9tiranijom pozitivnog stava9 ('el, 22.). rimjerice, istraivanja ulie %orem po$azuju a

strategija suo>avanja, poznata $ao 9obrambeni pesimizam9, ima mnoge pozitivne u>in$e


8/10

(%orem, 221.). Ova$vi pesimisti postavljaju svoje ciljeve nerealno nis$o i prije neugonoga

zaat$a unaprije razmiFljaju $a$o ?e rijeFiti probleme $oji se moa pojave. %o za ljue s

viso$im stupnjem an$sioznosti ovo moe biti vrlo jelotvorna strategija $oja u ta$vim

a$tivnostima poboljFava njihov u>ina$. +sti na>in suočavnja ne ogovara svim ljuima.

Ot$riveno je a je za ne$e ljue i u ne$im nezapanim $ulturama pesimizam aaptivan

jer poti>e a$tivno suo>avanje s problemima (spinAall i -tauinger, 22E.b).

-li>no ovome, ia$o svjets$a istraivanja po$azuju a intrinzi>ni ivotni ciljevi pove?avaju

osje?aj sre?e i psiholoF$e obrobiti, o$ e$strinzi>ni ciljevi to ne >ine, jeno hrvats$o

istraivanje po$azalo je a je u stuents$oj populaciji za osje?aj sre?e i psiholoF$e obrobiti

najbolja bila $ombinacija viso$ih intrinzi>nih i e$strinzi>nih ivotnih ciljeva (Cijavec i sur.,

223.). O>ito a je pozitivno multiimenzionalno te a tzv. pozitivne osobine ne moraju imati

pozitivne u>in$e uvije$ i $o svih ljui. Qesta $riti$a jest a psiholozi $oji se bave pozitivnom

psihologijom zanemaruju realnu, negativnu stranu svijeta. /e5utim, cilj pozitivne psihologije

nije a u$ine ili u>ini suvi"nim istraivanja patoloF$ih, isun$cionalnih i negativnih osobina

i stanja, nego a nastavi istraivanja onoga Fto znamo o ljus$oj otpornosti, snazi, rastu i

razvoju, $a$o bi se i ta znanja integrirala u ono Fto znamo o ljus$oj priroi.

4ao Fto je ve? re>eno, glavni izazov $oji trenuta>no stoji pre pozitivnom psihologijom jestintegracija pozitivnih i negativnih aspe$ata ljus$e priroe u teoriji i u istraivanjima. nom

rigoroznoF?u, bez $oje ne?e imati buu?nosti. Osim toga, einirati u psihologiji Fto je obro

i poeljno nije jenostavan zaata$ (Diener, 22E.). ozitivna psihologija mogla bi po$renuti

raspravu o tome Fto je obro i poeljno, u $ojim o$olnostima, u $ojim $ulturalnim uvjetima i

povijesnim razobljima. Bilj bi joj mogao biti ot$rivanje principa $oji povezuju razli>ite

$oncepcije pozitivnog i obrog, omogu?uju?i ta$o ta$sonoms$o razumijevanje pozitivnih

psiholoF$ih enomena $oji prestavljaju osnovu za optimalnu ljus$u egzistenciju.

Posljednjih 30 godina u psihologijskim je časopisima objavljeno 45 000 članaka o depresiji,

a samo 400 o radosti – psiholozi su bili usmjereni na ono što ljude čini tužnima a ne na ono

što ih čini sretnima Pretraživanje objavljenih radova u Ps!"hologi"al #bstra"ts u periodu od

$%%&'(000 godine) na svakih $4 članaka o negativnim emo"ijama, dolazi po $ članak o

pozitivnim emo"ijama *azlog tome ješto su negativna stanja i osje+aji neugodni, a ta razina

nelagode može biti vrlo visoka – toliko da život učini nepodnošljivim s druge strane, ljudi s

pozitivnim emo"ijama obično nemaju problema


9/10

84KUR4

Mo$us znanosti o ljus$oj psihi vi"e nije primarno na liječenju poreme#aja ve# na poznavanju

mehanizama $oji voe o osje#aja potpune sre#e, po ne$im stručnjacima najva&nijem inajsna&nijem magnetu u čovje$ovu evolutivnom lancu.

4roz ve#i io povijesti, psiholozi i psihijatri bavili su se tamnom stranom ljus$og uma6

obijama, epresijama, neurozama, opsesivnim i $ompulzivnim pona"anjem i sve ta$o reom,

jeno crnje o rugog. Bilj tretmana bio je pacijente iz (e$stremno) negativnog ovesti

(vratiti) u $oli$o*toli$o normalno stanje, ne$u vrstu neutralnog teritorija ili, po riječima

/artina -eligmana, psihologa sa -veučili"ta enns0lvania, cilj je bio pacijenta s minusa

vratiti na nulu. Upravo je spomenuti -eligman začetni$ nove revolucije u psihologiji. %aime,$aa je 1GG. goine postao presjeni$ merič$og ru"tva psihologa (...) ve# je prvog

ana svojeg manata objavio svoju viziju psihologije6 nije vi"e ovoljno razrije"iti lo"a stanja,

treba izna#i načina $a$o o#i u pozitivno stanje. Osnovni cilj -eligmana tije$om njegovom

manata na čelu uruge američ$ih psihologa bio je uvjeriti "to ve#i broj $olega a se počnu

baviti izučavanjem relativno nepoznatih mehanizama $oji u ljus$og psihi stvaraju osje#aj

zaovoljstva, ispunjenosti, optimizma, sre#e. /oramo prestati mentalno zravlje tumačiti $ao

nepostojanje mentalnih bolesti, bio je i ostao -eligmanov $reo. /entalno je zravlje ne"to puno vi"e i bolje, viso$a uhovna orma. 8namo $a$o istrenirati mi"i#e. -eligman je označio

početa$ ere u $ojoj stručnjaci rae na iznala&enju načina $oji #e pomo#i u savr"enu ormu

ovesti na"u psihu.


10/10

K+;:C;UC

Prar, +., Cijavec, /. i /ilj$ovi#, D. (22). ozitivna psihologija. +:, 8agreb.

/ilj$ovi#, D. i Cijavec, /. (22H). ;ri puta o oto$a sre#e. +:, 8agreb.

-eligman, /.:.. (223). Optimistično ijete6 provjereni program za prevenciju i trajnuza"titu jece o epresije. 8agreb6 +:.

holizam i pozitivna psihologija

Documents