hr - european parliamentpe605.645/ 2hr uvodna izjava 3. tekst koji je predložila komisija izmjena...

PE605.645/ 1

HR

11.9.2017 A8-0262/ 001-064

AMANDMANI 001-064 podnositelj Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

IzvješćeNorbert Lins A8-0262/2017Uključivanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Prijedlog uredbe (COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))

_____________________________________________________________

Amandman 1

Prijedlog uredbeUvodna izjava -1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena

(-1) U obzir treba uzeti Protokol br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.

Amandman 2

Prijedlog uredbeUvodna izjava -1.a (nova)


(-1.a) U obzir treba uzeti Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

PE605.645/ 2

HR

Uvodna izjava 3.


(3) Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10

(3) Vijeće je 5. listopada 2016. ratificiralo Pariški sporazum u ime Unije nakon što je Europski parlament 4. listopada 2016. dao suglasnost. Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Ova je Uredba u tom smislu dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je navedeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 Unija i dalje treba biti vodeći primjer i povećati svoje napore u pogledu klime na razine koje su u skladu s ciljem Pariškog sporazuma.

__________________ __________________10 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx

10 http://www4.unfccc.int/ndcregistry/pages/Party.aspx?party=EUU

Amandman 4

Prijedlog uredbeUvodna izjava 4.


(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz

(4) Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, što podrazumijeva početak razdoblja negativnih emisija na globalnoj razini, tijekom kojega će šume, poljoprivredna zemljišta i močvare, uključujući tresetišta, imati ključnu ulogu. Pariškim sporazumom također se želi ojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, u kontekstu održivog razvoja i napora u suzbijanju

PE605.645/ 3

HR

izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.

siromaštva, uključujući povećanje sposobnosti prilagodbe nepovoljnim učincima klimatskih promjena i poticanja klimatske otpornosti i razvoja niskih emisija stakleničkih plinova, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane. Pariškim su sporazumom stranke također prepoznale apsolutan prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su prije svega osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena. Da bi se ostvarila svrha Pariškog sporazuma, nužno je da stranke povećaju svoje zajedničke napore za ublažavanje klimatskih promjena i ograničavanje globalnog zagrijavanja. Stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. Stranke Pariškog sporazuma također su suglasne da bi mjere prilagodbe trebale biti potpuno transparentne, uzimajući u obzir ekosustave, te da bi se trebale voditi i temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama.

Amandman 5

Prijedlog uredbeUvodna izjava 4.a (nova)


(4.a) Nužno je da se šumama gospodari na održiv način u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama,

PE605.645/ 4

HR

razvijenima u okviru postupka Forest Europe. Tim se postupkom održivo gospodarenje šumama definira kao upravljanje i korištenje šumama i šumskim zemljištima na način i tempom kojim se održava njihova bioraznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i njihov potencijal da sada i u budućnosti ispunjavaju važne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i to na način kojim se ne nanosi šteta drugim ekosustavima. Za takvo je gospodarenje također nužno da se u tom kontekstu prepozna uloga pošumljavanja.

Amandman 6

Prijedlog uredbeUvodna izjava 4.b (nova)


(4.b) Da bi se postigle negativne razine emisija potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, obračunski sustav u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) mora biti postojan. Budući da su uklanjanja iz sektora LULUCF reverzibilna, trebalo bi ih se smatrati posebnim stupom u okviru klimatske politike Unije.

Amandman 7



(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe

(5) Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe

PE605.645/ 5

HR

hranom i klimatskih promjena. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020.

hranom i klimatskih promjena. Osim toga, provedbom tehnoloških rješenja u sektorima poljoprivrede i šumarstva pridonosi se povećanju proizvodnje i smanjenju ekološkog otiska. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020.

Amandman 8



(6) Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika.

(6) Sektor LULUCF vrlo je izložen i vrlo osjetljiv na klimatske promjene. Istovremeno, taj sektor ima ogroman potencijal pružiti dugoročne klimatske koristi i znatno doprinijeti ostvarivanju dugoročnih klimatskih ciljeva na razini Unije i na međunarodnoj razini. Sektor LULUCF doprinosi ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Sektor također pruža biomaterijale kojima se u određenoj mjeri fosilno ili ugljično intenzivni materijali mogu zamijeniti obnovljivom niskougljičnom biomasom iz šuma. U pogledu takve zamjene potrebno je voditi računa o cijelom životnom vijeku tih materijala, od proizvodnje sirovina do prerađivačke i proizvodne faze. Biogospodarstvo, uključujući zamjenu materijala, na primjer u građevinarstvu, te uključujući bioenergiju, ima važnu

PE605.645/ 6

HR

ulogu prijelazu na gospodarstvo bez fosilnih goriva. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika i u skladu s Pariškim sporazumom ključno je održivo gospodarenje šumama i resursima te dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. S obzirom na duge vremenske okvire u sektoru LULUCF potrebne su dugoročne strategije kako bi se omogućila održiva ulaganja na duge staze.

Amandman 9



(6.a) Unija bi trebala postati vodeći akter u promicanju i izvozu istraživanja i ulaganja u održive, napredne i inovativne prakse, tehnike i ideje u sektoru LULUCF, kao i u širenju zelenih tehnologija, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i istovremenog očuvanja proizvodnje hrane, čime će pružiti primjer svojim međunarodnim partnerima, što uključuje zemlje u razvoju. U tom bi kontekstu trebalo poboljšati učinkovitu suradnju i partnerstvo s akterima iz privatnog sektora, posebno s malim i srednjim poduzećima.

Amandman 10



(6.b) Davanje prioriteta financiranju istraživanja u području klimatskih promjena povećalo bi ulogu sektora LULUCF u vezi s ublažavanjem

PE605.645/ 7

HR

klimatskih promjena i prilagodbom njima. Jačanje programa Unije za istraživanje i inovacije planiranog za razdoblje 2021. – 2028. u sektoru LULUCF posebice bi doprinijelo, među ostalim, produbljivanju i širenju znanstvenog znanja i znanja lokalnih zajednica o uspješnosti tog sektora, ubrzavanju održivih inovacija, poticanju prijelaza na digitalno doba, modernizaciji obrazovanja i osposobljavanja, jačanju otpornosti sektora LULUCF i nadziranju bioraznolikosti i ljudskog djelovanja.

Amandman 11

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.c (nova)


(6.c) Potrebno je ojačati istraživanja povezana s ulogom mrtvog drva, osobito nadzemnog i podzemnog mrtvog drva u šumama kojima se ne gospodari i u šumama kojima se gospodari, kako bi se poboljšala točnost obračunavanja emisija ugljika u šumama i izračun neto emisija ugljika u ekosustavu. Količina dokaza je ograničena, no oni pokazuju da mrtvo drvo može biti velik spremnik ugljika i da bi ostavljanje mrtvog drva na terenu moglo, među ostalim, imati važnu ulogu u pogledu bioraznolikosti i biti važan dio strategije ublažavanja emisija stakleničkih plinova. Ta je činjenica relevantna s obzirom na to da gospodarenje šumama može pogodovati uklanjanju mrtvog drva, primjerice, u energetske svrhe, a svaka odluka koja se odnosi na ispravne načine ublažavanja i prilagodbe trebala bi biti informirana i znanstveno utemeljena. Za ta bi se istraživanja u razdoblju 2017. – 2020. trebala dodijeliti namjenska sredstva.

Amandman 12

PE605.645/ 8

HR

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.d (nova)


(6.d) Unija je preuzela obveze u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koji se mogu ispuniti samo uz pomoć pravilnog gospodarenja šumama i predanosti usporavanju i poništavanju krčenja šuma te poticanjem ponovnog pošumljavanja.

Amandman 13

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.e (nova)


(6.e) Kada je riječ o krčenju tropskih šuma, potrebno je zajamčiti holistički pristup, pri čemu treba uzeti u obzir sve razloge zbog kojih dolazi do krčenja šuma, kao i cilj koji je Komisija iznijela na pregovorima u okviru UNFCCC-a o zaustavljanju globalnog smanjenja šumskih površina najkasnije do 2030. i smanjenju ukupnog krčenja tropskih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutačne razine.

Amandman 14

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.f (nova)


(6.f) Šumarstvom i šumama treba gospodariti na odgovoran način te bi šumarstvo i šume trebali doprinositi gospodarskom razvoju zemlje i pružati održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, pod uvjetom da ne dođe do krčenja šuma u osjetljivim ekosustavima i širenja plantaža na tresetištima, da se plantažama upravlja pomoću modernih agroekoloških tehnika

PE605.645/ 9

HR

kako bi se štetne ekološke i društvene posljedice svele na najmanju moguću mjeru, te da se poštuju zemljišna prava, prava autohtonih zajednica te ljudska prava i prava radnika.

Amandman 15

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.g (nova)


(6.g) Naprednim i održivim praksama gospodarenja može se znatno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. Potrebno je promicati razvoj inovativnih praksi i poticati vlasnike zemljišta na primjenu naprednih praksi gospodarenja, kao što su precizna poljoprivreda, precizno šumarstvo i digitalizacija poljoprivrede. Nadzor preko geoinformacijskih sustava i promatranja Zemlje te razmjena najboljih praksi mogući su načini da se državama članicama pomogne u ostvarenju njihovih ciljeva te bi ih stoga trebalo poticati.

Amandman 16

Prijedlog uredbeUvodna izjava 6.h (nova)


(6.h) Agroekologijom se olakšava prijelaz s linearnih prehrambenih sustava na kružne sustave kojima se oponašaju prirodni ciklusi i kojima bi se mogao smanjiti ugljični i ekološki otisak hrane i poljoprivrede. Važno je promicati agroekologiju i agrošumarstvo s obzirom na njihov doprinos ublažavanju klimatskih promjena.

PE605.645/ 10

HR

Amandman 17



(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke.

(7) Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se u bilo kojim okolnostima trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare, a tijekom provedbe ove Uredbe države članice trebaju izbjegavaju takve obveze.

__________________ __________________11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.).

11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.).

Amandman 18



(7.a) Poljoprivreda i korištenje zemljišta sektori su koji imaju izravan i znatan

PE605.645/ 11

HR

učinak na biološku raznolikost Unije i usluge ekosustava. Stoga je važan cilj politika koje se odnose na te sektore zajamčiti usklađenost s ciljevima strategije biološke raznolikosti Unije. K tome, postoje druge politike Unije kojima se mogu poticati prakse koje obuhvaćaju više od minimalnih pravnih zahtjeva, nadilaze dobru standardnu praksu te doprinose stvarnoj prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te održavanju ponora ugljika, u okviru pružanja javnih dobara. Potrebno je poduzeti mjere provedbe i podupiranja aktivnosti povezanih s pristupom ublažavanja i prilagodbe u području cjelovitog i održivog gospodarenja šumama i poljoprivrednim zemljištima. Unatoč svojem potvrđenom ograničenom potencijalu za smanjenje emisija koje nisu C02, poljoprivreda mora dati svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena. To se među ostalim može postići poticanjem poboljšanja plodoreda kako bi se povećao sadržaj organskog ugljika u tlu. Države članice i Komisija trebaju zajamčiti usklađenost između ZPP-a i ove Uredbe.

Amandman 19



(7.b) Močvarna zemljišta najučinkovitiji su ekosustav za skladištenje CO2. Propadanje močvarnih zemljišta u Uniji stoga nije samo problem u pogledu bioraznolikosti nego i velik klimatski problem. Zaštitom i obnovom močvarnih zemljišta mogu se istovremeno povećati napori u području očuvanja i smanjiti emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. U tom kontekstu treba voditi računa o IPCC-ovoj reviziji Smjernica iz

PE605.645/ 12

HR

2006., planiranoj za 2019.

Amandman 20



(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a.

(8) Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. S obzirom na vodeću ulogu Unije u području klime, države članice trebale bi odstupati od te zadane vrijednosti samo za pošumljena zemljišta i samo u vrlo ograničenim okolnostima za koja postoji opravdanje u smjernicama IPCC-a. U pogledu mogućnosti odstupanja u obzir se uzimaju različite prirodne i ekološke okolnosti između država članica i posljedično različite osobine njihovih šumskih zemljišta.

Amandman 21



(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti,

(9) Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti,

PE605.645/ 13

HR

strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji.

strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja, koje se znatno razlikuju među državama članicama. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina kako bi se pristupilo pitanju učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu poput primjerice nemogućnosti gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj zbog okupacije njezina teritorija, Domovinskog rata, ratnih i poratnih okolnosti. Odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi jamčiti usklađenost i uvjete održivog gospodarenja šumama u okviru Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (Forest Europe). U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti transparentan postupak kojim bi države članice poboljšale mogućnost provjere i kvalitetu obračuna u ovoj kategoriji.

Amandman 22



(9.a) Emisije iz drvnih proizvoda u sektoru LULUCF mogle bi zamijeniti emisije u sektorima ETS-a i sektorima na koje se primjenjuje Uredba o raspodjeli tereta, a ovom se Uredbom to može naglasiti i uzeti u obzir.

Amandman 23


PE605.645/ 14

HR


(10) Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica.

(10) Stručni revizijski tim trebao bi biti uspostavljen radi preispitivanja nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301). Stručni revizijski tim trebao bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka, te bi trebalo odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. Stručni revizijski tim trebao bi savjetovati Stalni odbor za šumarstvo, osnovan u skladu s Odlukom Vijeća 89/367/EEZ, kao i dionike i civilno društvo u vezi s preispitivanjem nacionalnih računskih planova za šumarstvo.

Amandman 24



(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode.

(12) Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu učinkom zamjene (uzimajući u obzir energetski intenzitet te intenzitet emisija ugljičnog dioksida u ostalim sektorima, npr. pri proizvodnji cementa nastaje otprilike 8 % ukupnih svjetskih emisija ugljičnog dioksida) i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da prepoznaju i potiču povećano korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom umjesto njihova korištenja u energetske svrhe. Kako bi se dodatno promicao i obuhvatio pozitivan učinak zamjene, Komisija s pomoću delegiranih akata treba u izračune za

PE605.645/ 15

HR

drvne proizvode uključiti više proizvoda. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode.

Amandman 25



(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.

(13) Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Države članice trebalo bi poticati na ulaganja u preventivno djelovanje, kao što je održivo gospodarenje, kako bi se umanjili rizici povezani s prirodnim nepogodama i tako izbjegao negativan utjecaj na šumski ponor ugljika. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.

PE605.645/ 16

HR

Amandman 26



(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe.

(14) Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe bez narušavanja opće ciljane vrijednosti smanjenja stakleničkih plinova Unije. Države članice trebale bi također moći iskoristiti do 280 milijuna tona ukupnih neto uklanjanja iz kombiniranih obračunskih kategorija iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojim se gospodari, močvarnih zemljišta kojima se gospodari, te ondje gdje je to primjenjivo i u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. [2017/...] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u

PE605.645/ 17

HR

državama članicama od 2021. do 2030., šumskih zemljišta kojima se gospodari kako bi osigurale ispunjavanje svojih obveza u skladu s Uredbom (EU) [2017/...].

Amandman 27



(15) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije.

(15) Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu prijedloga uredbe o upravljanju energetskom unijom, koji je Komisija podnijela 30. studenog 2016.

Amandman 28



(15.a) U okviru UNFCCC-a od Unije i njezinih država članica zahtijeva se da uspostave, redovito ažuriraju i objavljuju nacionalne inventare antropogenih emisija prema izvoru i uklanjanja prema ponoru svih stakleničkih plinova uporabom usporedivih metodologija dogovorenih u okviru Konferencije

PE605.645/ 18

HR

stranaka te da o tome izvješćuju Konferenciju stranaka. Inventari stakleničkih plinova važni su za praćenje provedbe dekarbonizacije te za procjenu usklađenosti sa zakonodavstvom koje se odnosi na klimu. Obveze država članica u vezi s uspostavom i upravljanjem nacionalnim inventarima utvrđene su u prijedlogu uredbe o upravljanju energetskom unijom.

Amandman 29



(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici.

(17) Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi izričito popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim sustavima i sustavima EU-a za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey), Europski program za promatranje Zemlje Copernicus, posebice Sentinel 2, te europske sustave za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS, koji se mogu upotrijebiti kao potpora u nadzoru korištenja zemljišta. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja i širenja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici.

PE605.645/ 19

HR

Amandman 30



(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

(18) Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija, revizije metodologije na temelju najnovijih smjernica koje je usvojio IPCC, uključujući dodatne smjernice IPCC-a iz 2013. koje se odnose na močvarna zemljišta, i smjernica UNFCCC-a te zahtjeva u pogledu informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom (EU) br. .../... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju

PE605.645/ 20

HR

pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

Amandman 31



(19) Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma.

(19) Komisija bi u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. trebala objaviti komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma.

Amandman 32

Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1.a (novi)


Ovom se Uredbom ne utvrđuju nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare.

Amandman 33

Prijedlog uredbeČlanak 1. – stavak 1.b (novi)


Ovom se Uredbom doprinosi ispunjenju ciljeva koje je Unija preuzela Pariškim sporazumom.

PE605.645/ 21

HR

Amandman 34

Prijedlog uredbeČlanak 2. – stavak 1. – točka ea (nova)


(ea) od 2026. godine močvarno zemljište kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljenog kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište te močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište.

Amandman 35

Prijedlog uredbeČlanak 2. – stavak 2.


2. Država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari, definirano kao korištenje zemljišta prijavljeno kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište i močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište, u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom.

2. Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. godine država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom.

Amandman 36

Prijedlog uredbeČlanak 3. – stavak 1. – točka fa (nova)


(fa) „referentna razina za šume” znači

PE605.645/ 22

HR

procjena prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. godine;

Amandman 37

Prijedlog uredbeČlanak 4. stavak 1.a (novi)


Za razdoblje nakon 2030. države članice nastoje povećati svoja uklanjanja kako bi ona premašivala emisije. Komisija predlaže okvir za ciljeve nakon 2030., koji obuhvaća ta povećana uklanjanja, u skladu s dugoročnim klimatskim ciljevima Unije i obvezama iz Pariškog sporazuma.

Amandman 38



1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−).

1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. u skladu sa smjernicama o izvješćivanju koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma za razdoblje od 2021. do 2030. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−).

Amandman 39

Prijedlog uredbe

PE605.645/ 23

HR

Članak 5. – stavak 4.


4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari.

4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo (nadzemno i podzemno mrtvo drvo) na šumskom zemljištu kojim se gospodari i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari.

Amandman 40



2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene.

2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselja i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene, ako je to opravdano na temelju smjernica IPCC-a.

Amandman 41



(3.a) Mjere pošumljavanja za razdoblje od 2017. do 2030. koje se odnose na močvarna zemljišta, uključujući tresetišta,

PE605.645/ 24

HR

mrežu Natura 2000. i staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ, posebice prirodne i poluprirodne travnjake i cretove te ostala močvarna zemljišta, uključujući tresetišta, ne pojavljuju se u nacionalnim obračunima države članice u skladu s primjenom pravila za bruto obračun. Takva se područja, gdje je to primjenjivo, uzimaju u obzir samo u slučajevima uklanjanja ili emisije u kategoriji pošumljenog zemljišta nakon prijelaza u kategoriju šumskog zemljišta kojim se gospodari u skladu s člankom 5. stavkom 3.

Obrazloženje

Pošumljavanje travnjaka i močvarnih zemljišta može pridonijeti raspadanju organskih tvari u tlu više nego sekvestraciji ugljika u tlu. Sporno stajalište da pošumljavanje nema štetan utjecaj na klimu može dodatno ugroziti dragocjene ekosustave.

Amandman 42



3. Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2., o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 31. prosinca 2025. za razdoblje od 2026. do 2030.

3. Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine, o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020.

Amandman 43



4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i

4. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2026. do 2030.

PE605.645/ 25

HR

uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

Amandman 44

Prijedlog uredbeČlanak 7. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)


Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

Amandman 45



4.a U razdoblju od 2021. do 2025. godine države članice koje su odlučile da neće uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. ipak izvještavaju Komisiju o emisijama i uklanjanjima iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari.

PE605.645/ 26

HR

Amandman 46



1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030.

1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet.

Amandman 47



2. Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.

2. Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. Na tu vrijednost od 3,5 % u svoje obračune za šumsko zemljište kojim se gospodari države članice mogu dodati iznos neto uklanjanja iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva pod uvjetima navedenim u drugom, trećem i četvrtom podstavku ovog stavka.

PE605.645/ 27

HR

Amandman 48



Neto uklanjanja iz drvenih ploča, iz članka 9. točke (b), i piljenog drva, iz članka 9. točke (c), mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.

Amandman 49

Prijedlog uredbeČlanak 8. – stavak 2. – podstavak 1.b (novi)


Neto uklanjanja iz kategorije spremnika ugljika mrtvog drva mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.

Amandman 50

Prijedlog uredbeČlanak 8. – stavak 2. – podstavak 1.c (novi)


Zbroj neto uklanjanja iz prvog podstavka od 3,5 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju zajedno s neto uklanjanjima za šumsko zemljište kojim se gospodari iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva ne prelazi 7 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III.,

PE605.645/ 28

HR

pomnoženo s pet.

Amandman 51

Prijedlog uredbeČlanak 8. – stavak 3. – podstavak 2.


Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje.

Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 2000. do 2012. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. Komisija može odobriti odstupanje od baznog razdoblja od 2000. do 2012. na temelju podnošenja obrazloženog zahtjeva države članice u kojemu se obrazlaže da je navedeno odstupanje apsolutno nužno zbog dostupnosti podataka, kao što je izbor trenutka za inventure šuma.

Amandman 52



Na temelju odstupanja od drugog podstavka, referentna razina za šume za Hrvatsku može se izračunati uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju, isključujući učinak politika na razvoj šumskih ponora.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

PE605.645/ 29

HR

Članak 8. – stavak 3. – podstavak 3.


Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju.

Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se, uključujući objavljivanje na internetu, i podliježe javnom savjetovanju.

Amandman 54



4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost.

4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Podaci koji se upotrebljavaju moraju se odnositi na najnovije provjerene obračune korištenja zemljišta i šumske uvjete. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost te kako bi prijavila pozitivne informacije koje su posljedica politike održivog gospodarenja šumama koja je na snazi u vrijeme utvrđivanja.

Amandman 55



PE605.645/ 30

HR

5. Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume.

5. Stručni revizijski tim, uspostavljen u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301), koji čine predstavnici Komisije i država članica, u suradnji sa Stalnim odborom za šumarstvo i Skupinom za civilni dijalog o šumarstvu i plutu pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri nove ili ispravljene referentne razine za šume koje su države članice utvrdile određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. Komisija smije ponovno izračunati nove ili ispravljene referentne razine za šume samo ako se načela i zahtjevi navedeni u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. nisu poštovali. Komisija izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće.

Amandman 56



Države članice pružaju Komisiji sve podatke i informacije potrebne za provedbu pregleda i procjene o kojima je riječ u prvom podstavku.

Amandman 57



6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju

6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled i procjenu koje provodi stručni revizijski tim u skladu sa stavkom 5. ovog članka kako bi ažurirala

PE605.645/ 31

HR

nacionalnog računskog izvještaja za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030.

referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda.

Do stupanja na snagu delegiranih akata referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030.

Amandman 58



Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila ovu Uredbu ažuriranjem kategorija zaliha drvnih proizvoda dodatnim proizvodima koji imaju učinak sekvestracije ugljika, na temelju smjernica IPCC-a i jamčenjem ekološkog integriteta, te ažuriranjem zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V. u cilju njihove prilagodbe tehničkom napretku.

Amandman 59



1. Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020.,

1. Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući

PE605.645/ 32

HR

isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.

statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.

Amandman 60



5.a Procjena učinka mehanizma fleksibilnosti utvrđenog u ovom članku uključuje se u izvješće iz članka 15.

Amandman 61

Prijedlog uredbeČlanak 12.a (novi)


Članak 12.aU razdoblju od 2027. do 2032. Komisija izvještava o kumulativnoj bilanci emisija i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari u Uniji u odnosu na prosječne emisije i uklanjanja u razdoblju od 1990. do 2009. Ako je kumulativna bilanca negativna, Komisija donosi prijedlog za nadoknadu i uklanjanje odgovarajućeg iznosa iz emisijskih kvota država članica u okviru Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća1a. __________________1a Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (SL L ...,

PE605.645/ 33

HR

..., str. ...).

Amandman 62



2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu].

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 9., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu].

Amandman 63

Prijedlog uredbeČlanak 15. – stavak -1. (novi)


Komisija u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. objavljuje komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma.

Amandman 64



Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge

Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma. Uz izvješća se prema potrebi prilažu zakonski prijedlozi.

PE605.645/ 34

HR

hr - european parliamentpe605.645/ 2hr uvodna izjava 3. tekst koji je predložila komisija izmjena...

Documents