hrana i ishrana pčela

AGRO-IDT

HRANA I ISHRANA PCELAAutor: G. F. Taranov

NakladnikNERON d.o.o., Bjelovar, Palmoticeva 5

Tel. 043/241-277, Fax 043/247-428Web site: www.neron-book.hr

E-mail: [email protected]

Za nakladnikaAnte Perkovic

Graficka pripremaNERON d.o.o., Bjelovar

Strucna redakturaTomislav Fejes

Naslov originala:Hrana i ishrana pcela, IV promijenjeno i dopunjeno izdanje

Tisak i uvez:Studio Modema d.o.o., Zagreb

© za Hrvatsku NERON d.o.o., Bjelovar

ISBN 953-6698-25-0

eIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb

UDK 638.13

Taranov, Georgij, FilipovicHrana i ishrana pcela I G. F. TaranovBjelovar: Neron, 2006.

Prijevod djela: Korma i kormlenie peel.

ISBN 953-6698-25-0

l. Peele - - IspasaII. Peele - - Prihrana

460310064

G. F. TARANOV

HRANAI ISHRANA PCELA

Bjelovar 2006.

G. F. TARANOVHRANA I ISHRANA PCELA

U knjizi su navedeni podaci 0 osnovnoj hrani pcela, njenokemijskom sastavu i fizioloskom djelovanju, 0 moguc~ostimzamjene meda secerom i peludi, koje usv.~jaju peel.e. O~lSani snacini osiguranja pcela hranom u razno vnJeme godme, nJeno pripremanje i hranjenje pcela njome.

U drugom izdanju knjige, u usporedbi sa prvim, posvecena jveca pozornost medenju biljaka i sakupljanju nektara od stranpcela, potpunije je opisana probava hrane kod pcela i pr.erada nektara u med i konzerviranje peludi. Osim toga, navedeni su podao utjecaju zaliha hrane na kvalitetu uzgoja pcela, 0 iskoristavanjsecerno-mednih pogaca.

Knjiga je namijenjena pcelarima.

DVOD1 za razliku od vecine covjeku korisnih zivotinja, ne sarno

pee:~ ljaju hranu, vec je i preraduju radi dugotrajnog cuvanja,dae~aieto je br~n~ o~ ~e.prij~telj~ i stetoe~a~ r~~uliraju ?jen~en tr gsnju Ijeti i znru. Pcelinje zajednice mogu zivjeti 1razmnozavatif;u ~upljinama drve~a b~.zu~e~al~ e.ovjeka: ?dle~eli r?j s pcelinjaka

jesno sebi izgrad1 gnijezdo 1ZlV1u duplji drveta, 1obrnuto, za-~dnica preseljena .iz duplje u .su,vremen,,: ?kvimu ~osnic~ uspje-1no zivi. radi iproizvodi u uvjetima kultiviranog pcelarenja.

Peele zive u zajednicama koje se sastoje od vise tisuca jedin-ki. Zajednieki zivot velikog broja jedinki u pracesu evolucijeomoguCio je u pcelinjoj zajednici stjecanje osobina, koje dopustajuda ih priblizimo visim zivotinjama. One u svom gnijezdu regulira-ju temperaturu, vlaznost i provjetravanje, kako ljeti tako zimi. Naove procese i aktivno zagrijavanje, pcelinja zajednica trosi skorapolovicu hrane od ukupnog utroska.

Peele su prilagodene usko specijaliziranoj hrani. One up ora-bljuju sarno dva osnovna vida hrane - nektar i pelud, koje saku-~ljaju s ~vjetova biljaka. Cvjetovi privlace pcele i druge insektetime ~to im nude hranu, a insekti, sakupljajuci nektar i pelud, os-tvaruJu. u~akrsno oprasivanje cvjetova, koje je nuzno za njihovuoplod~~u 1 plodonosenje. Markantno obojeni cvjetovi, od kojihmnogi l~lu~uju jos i aromaticne tvari, insektima omogucuju brzopronalazer:J~ hrane i istodobno efikasno oprase cvjetove. Medumn090bro]mm vrstama insekata - oprasivaca medonosne pcelezaUZlmaju izuzetno vazno mjesto u oprasivanju biljaka.

st~;el~ p,~era~uju nektar u med i pohranjuju (konzerviraju) pelud,Pc {aJ~c1 uVJete za dobru ocuvanost zaliha koncentrirane hrane.dae 11l]1 ~ed, peelinja hrana v-sarna po sebi predstavlja vrlo vrije-u ; pro1zvO~ 1za covjeka. Covjek moze za sebe dobiti med sarnome~~ kSl~caJu ako od zajednice oduzme sve ili sarno dio zaliha

oJe su pcele sakupile.

v~~ P?eetku razvoja pcelarstva med se dobivao vrlo jednosta-Urti.~t~ Je?e~ su od dijela zajednice iz gnijezda oduzimali sav med,

vaJuCl peele ili ih osudujuci na umiranje od gladi. Uproljece

v

HRANA I ISHRANA PCELA

naredne godine, za vrijeme rojenja, pcelar je obnavljao broj zajeniea, smjestajuci u kosnice izasle rojeve, au jesen ponovo unistav.,dio zajednica i tako je postupao svake godine (rojidbeni sistepcelarenja). Medutim, uz porast znanja 0 biologiji pcela, nadesu nacini koji su navodili pcele da sakupljaju vece kolicine medod onih koje su im bile potrebne za ishranu. To je omogucilo uzmanje sarno viska meda i ocuvanje pcelinje zajedniee tijekom cijelgodine. Nastalo je suvremeno raeionalno pcelarstvo, izazvano tma glavnim otkricima u biologiji pcela i na njihovim osnovanastalim pronalaseima.

1. Godine 1914. ukrajinski pcelar P. I. Prokopovic, izucivspecificnosti izgradnje pcelinjeg gnijezda i izgradnje saca, prvi .u svijetu izumio kosnicu sa okvirima. U njoj je pcelinja zajedniizgradivala sace u drvenim okvirima, koje je moguce lako vadipremjestati, dodavati itd. U kosnici sa okvirima moguce je pregldati sace pcelinjeg gnijezda ne razarajuci ga, tocno utvrditi stanjzajedniee i pruziti joj pomoc u neophodnim slucajevima.

2. Godine 1857. njemacki pcelar I. Mering izumio je satnu 0novu - list voska, u kojem su utisnute osnove staniea. U takvsatnoj osnovi, postavljenoj u okvir kosnice, pcele su izgradivzidove staniea, pretvarajuci osnovu u sat. Ovaj izum omogucije pcelaru da utjece na razmnozavanje pcela, na povecanje broradiliea i ogranicavanje uzgoja trutova, koji pojedu mnogo meali ne sudjeluju u sakupljanju zaliha hrane,

3. Godine 1865. ceski pcelar F. Hruska izumio je vrealjku - uredkoji vrea (izbaeuje) med iz saca pomocu eentrifugalne sile,razarajuci ga. Ovaj izum je pomogao povecanje sakupljanja me.pcelinjih zajedniea, jer sace se poslije vreanja meda vraca u kosniradi ponovnog punjenja medom.

Povezivanje ova tri izuma doprinijelo je razradi takvog 5sterna pcelarenja, pri kojem su pcelinje zajedniee pocele dvati bitno vise meda, nego sto im je bilo neophodno za vIstitu ishranu tijekom godine. Pojavila se mogucnost daizobiljem dopunskog meda nadoknade utrosci rada i sredst~Vza odrzavanje pcelinjaka bez unistavanja pcelinjih zajedmc

vi


~ogucnosti pcelara da utjece na produktivnost pcelaJ(a~~Jeorasle. Izueene su zakonitosti proljetnog razvoja pcelinjih

jo~VI ~ ~ ustanovljeno je da snazna zajedniea ima bioloskeza1edrue;a uzgoj dopunske kolicine pcela iznad one, koje uzgajapr~c~:ea bez u~eeaja pe~lar~. Prak!ien? iskori~tenje o~~ pricuvezaJe uie se u vidu formiranja proljetnih odvojaka, kojima se za~g~~Jpovecava broj peela.~a sa~uplja!lje meda, u usporedbi sazajednieama koje su se razvijale pnrodrum putem.

Ova metoda omogucuje da se prirodno rojenje zamjeni efikasni-jim - umjetnim.

U sadasnje vrijeme istrazivacka misao usmjerena je ka otkriva-nju i realizaciji mogucnosti daljnjeg povecanja prinosa medaputem povecanja ~valite~e pee~a, uzgojenih. u zajednieam~, ~' ~ji-hovih sposobnosti da za jedan izlet sakupe 1unesu u kosnicu VIsenektara, uzgoje vise licinki, izluce vise voska.

U ostvarivanju svih suvremenih metoda drzanja i uzgoja pcelaodlucujuci znacaj ima racionalna opskrba pcela hranom. Madapeele sam~ reguliraju svoju ishranu, skupljajuci u prirodi potrebnuim hr~u, .IStOi pcelar mora i duzan je da na presudan nacin utjecena ~~zIm ishrane pcelinjih zajedniea: da ih opskrbi optimalnimkohema~a hrane, koja im je potrebna u raznim periodima sezone,~~ se ~r~e 0 podobnosti meda za zimovanje pcela: pcele osigura)elanee~mastom hranom u periodu kada je nema u prirodi; stvo-

n. kod pcela u nuznom momentu iluziju unosa meda prihranjiva-nJe~. kOJeih ~aje potieaj na aktivan rad; produlji period proiz-~o J~ m~da 1. p~veca njegovu intezivnost prevozenjem pcelara p~ rueJ~ obilatih pasa, koje evjetaju u razno vrijeme i na

~nun tentonJIma.iSk~~~tpeel~rima u sadasnje vrijeme stoji zadatak planskognih k11avanJa pcela za oprasivanje nesamooplodnih poljoprivred-saku~·tu~a, sto ~~~eajno povecava prinos tih kultura i povecavapeludiJanJe pe~lmJih proizvoda - meda, voska, maticne mlijeci,

, propohsa, pcelinjeg otrova.

i ~r~~~j ~nji:zisistematizirani su podaei znanstvenih istrazivanjai iSkori~~lVTIl~pok~sa usmjerenih ka izucavanju pcelinje hrane

avanJu pnhrane koja osigurava ucinkovito povecanje

Vll

HRANA IISHRANA PCELA

broja pcela u proljece, njihovo bolje odrzavanje u neaktivnomperiodu godine i povecanje prinosa meda.

viii

SAKUPLJANTE NEKTARA,CVJETNOG PRAHA I MEDLJIKE

LUC:ENJE NEKTARA (MEDENJE)CVJETOV A MEDONOSNOG BILJA

Nektar - to je slatka tekucina sa primjesom organskih i mine-ralnih tvari koje stvaraju cvjetne i druge zljezdane stanice biljaka.Nektar izlucuju oko tisucu vrsta raslinja (biljaka),koje se zajednickinazivaju medonosnim. Nektar, prije svega, luce posebne stanice,sakupljene u strukturnim tkivima - nektarije, koje su pokrivenezajednickim omotacem, Kod raznih vrsta biljaka nektarije imajunajrazliCitije oblike: ravne, ispupcene, loptaste itd. U omotacunektarija nalazi se mnostvo otvora, kroz koje nektar izlazi van isakuplja se u obliku prozirnih kapljica.

Kod vecine medonosnih biljaka nektarije se nalaze u osnovi iliu dubini cvjeta. Na primjer: kod livadske djeteline (s1.1) nektarijesu rasporedene u osnovi duboke cjevcice cvjeta, kod cvjetova bo-rovnice - na prasnicima sa strane latica (cvjetnih listica), kod sun-cokreta - na unutarnjoj strani osnove cvjetnih latica, kod facelije- uosnovama zametaka. Nektarije se kod nekih biljaka ne pojavljujukao posebni organi, a nektar izlucuju specijalne stanice koje cinedio tkiva cvjeta. Tako, kod cvjetova lipe nektar izlucuju stanice,razbacane u obliku kvrga u osnovama casicnih listiea, kod cvje-tova kravarice (kravlja djetelina) - u osnovama cvjetne krunice.

Neke biljke pored nektarija unutar cvjetova imaju jos vani cvje-tne nektarije koje se nalaze na liscu, lisnim drskama, stabljikama.Na primjer, nektarije kod tresnje se nalaze na peteljkama listova,~od krmnog boba - na podliscima, kod pamuka na donjoj stranihstov~. Izluceni nektar nema znacaja za oprasivanje cvjetova, alio~ pnvlaCi insekte - oprasivace ka biljkama. Ovaj nektar takoderpnvlaCimrave, koji unistavaju sitne, stetne insekte.

9


1

~

:.'..•fh '., r '.:'. ~: '.. ,:., .

'/:':. ..':" N ~~~-V

2 3

7

51. 1. Raspored nektarija u cvjetovima nekih bilj~ka: ...I-gorusica; 2-heljda sa razvijenim prasni~im~; 3-~eIJda s~. razVlJe1!lmtuCkom; 4-facelija; 5-modrica; 6-crvena dietelina, izgled CIJelOgcoieia;7-isto u uzduinom presjeku: n-nektarije; p-prasnici; i-tuiak

Kod cvjetova se nektar izlucuje radi pri,:,laeenja peel~ i dru~hinsekata, koji, skupljajuci hranu za sebe, istodobno OSlgura:raJuunakrsno oprasivanie cvjetova, koje je neophodno za razvoj za-metka i sazrijevanje sjemena, plodova bobicastog voca.

Nektar se u nektarijama cvjeta izlucuje i sakuplja uvijek natakvom dijelu cvjeta da bi pcele ili drugi ins.~kti, prilaz.eCi~ektaru,doticali prasnike ili se posuli prahom kOJIse nalazi bhzu pr~-snika (s1. 2). Peela posuta prahom, prelijetajuCi s ~vjeta r:a C':'l-jet, dodiruje vlazni i ljepljivi zig na tucku i tako vrsi oprasivanje-

Nektar se pocinje izlucivati sarno poslije punog otvaran]cvjeta. Kod otvorenih cvjetova na biljkama nektarije su krup~je, i oni vise izlucuju nektara, nego kasnije cvjetal~, a ?SObltkoje se otvaraju na kraju cvjetanja. Povremeno uZl~anJ~ nektara od strane insekata doprinosi njegovom vecem izlucivanjvNakon punog oprasivanja i oplodnje, nektar koji je ostaocvijetu apsorbira (upija) se nazad u stanice i utrosi na razvzametka.

10

-- HRANA I ISHRANA PCELA

1

2

3

51. 2. Prilagodavanje cvjeta zalfije na unakrsno oprasivanje.I-presjek cvjeta, prikazan raspored prasnika (p) u vrijeme njihovog sazri-jevanja; 2-pcela dodiruje prasnik; 3-presjek cvjeta u periodu sazrijevanjatuika (t); 4-pcela zaprasena peludi dodiruje iuca):

KOliei!laI1:ektarakoju cvjetovi mogu izluciti ovisi, prije svega,od n~slJe~nih osobina biljke. Obilnim izlucivanjem nektara isticuse CVJ~~OVIba~ema, lipe, heljde, vrbovca i drugih biljaka; vecinapak bilJ~ka pn povoljnim uvjetima izlucuje 5-10 puta manje nek-tara. Prmos meda od odredenih medonosnih biljaka se odredujekO~~kt~u sasvim pokrivenog tla doticnom biljkom, i procjenomoheme izlucenog secera za svo vrijeme cvjetanja.

mU vecoj. mjeri prinos meda medonosnih biljaka ovisi 0 uvjeti-a razvoJa kao i vremenskim uvjetima za vrijeme cvjetanja.

n~jlueivar:j~ n~ktara ovisi 0 stupnju razvijenosti biljke, 0 ukup-ture povrsml ruenog lisca. Za poljoprivredne medonosne kul-nasadu tom pokusu veci znacaj ima agrotehnika usjeva ia.

k~i~~a agr~~eh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecojmeda. Z razv!Jemh cvjetova na njoj, povecava njihov prinos

nacaJno povecanje lucenja nektara pospjesuje bubrenje

11

-HRANA I ISHRANA PCELA

Na primjer, pozitivan utjecaj na prinos meda i prinos heljde ignojenje tla superfos£atom i £os£ornokiselim gnojivima. Prinoslucenje nektara ratarskih i vocarskih kultura povecavaju zastisumski pojasevi, gdje se biljke razvijaju i cvjetaju u povoljnijiuvjetima nego na otvorenim mjestima. Siroko redni usjevi heljddaju vise prinose (i vise nektara), nego gusti usjevi. Dokazano jda sve agrotehnicke mjere koje doprinose povecanju prinosa pljoprivrednih kultura istovremeno povecavaju i prinos meda.

Razlicite sorte kulturnih biljaka mogu se isticati obilnim luenjem nektara. Tako, na primjer, po podacima G. V. Kopeljkijeskog, neke sorte heljde na jedan hektar daju u nektaru 50-137 ksecera: takve sorte su se, pri ispitivanju, pokazale i plodonosjim. Jasno da je pcelar zainteresiran da poljoprivredna gospodstva siju one sorte heljde koje daju najvise nektara.

Odlucujuci utjecaj na proizvodnju nektara imaju vremensprilike za vrijeme cvjetanja biljaka. Najpovoljnija temperatuzraka za lucenje nektara je 20D-30De;kako sa povecanjem takosa snizenjem temperature lucenje nektara se smanjuje, a pri teperaturi 10D-12DC sasvim se prekida. Najpovoljnija relativvlaznost zraka je 60-80%. Vazna je takoder i vlaznost tla; biljkesuhom tlu ne luce nektar. Optimalna vlaznost tla je izmedu 5060%.

Osobito povoljni uvjeti za lucenje nektara su tople noci, U cvjto virna mnogih vrsta biljaka nocu se nagomilava nektar koji peeskupljaju rano ujutro. Nektar se u prohladnim nocima ne lucipojavljuje se sarno tijekom dana, kada otopli.

Koncentracija secera u nektaru varira od 5-70%. Peele ga najitenzivnije sakupljaju pri koncentraciji secera oko 50%. Pri koncetraciji 10% i nize, pcele ne sakupljaju nektar. Tijekom dana, kocentracija secera se u suho vrijeme povecava, a u vlazno i kisovi- smanjuje. U otvorenim cvjetovima pri visokoj temperaturi nektse moze toliko zgusnuti da ga pcele ne mogu uzimati. Cvjetonekih biljaka imaju sposobnost zastititi nektar od isusivanja. Kiu otvorenim cvjetovima ispire nektar sto dovodi do prest .let~ peel.a na takve biljke. Kod cvjetova okrenutih na dolje ili om.koji imaju dobro zasticene nektarije, u toplo kisno vrijeme lucem

12


------=:p;veeava, sto povecava let pcela pri poboljsanju vre-nektara sernena.

KAKO PCELE TRAZE HRANU

TvenJ'e i sakupljanje hrane pcela povezano je sa njihovim lete-raz k '1 . Pc la i d db'. Peela, lisena n a, urrure. ce a ima va para 0 ro raZVI-

~J~' krila: na svakoj strani tijela nalazi se vece prednje krilo iJe sto manje zadnje (s1. 3). U kosnici se oba krila odvojeno slazu~: ledima pcela i ne smetaju joj pri kretanju po sacu i radu u stani-carna. Prednje krilo se za vrijeme letenja spaja sa zadnjim: na pred-njern kraju zadnjeg.~~ila iI?1a15-27 zubica, s ~oj~ma s~.zadnje kr.ilozakaci za zlijeb, kOJIJe smjesten na odgovarajucem dijelu zadnjegkraja pre~njeg krila: Zah~aljujue~ ~pajanju krila ona funkcioni-raju za vnJeme letenja kao jedna cjelina.

Krila se sastoje od cvrstih zilica, izmedu kojih su zategnute tan-ke prozirne opne (membrane). Takva grada osigurava cvrstocu ilakocu krila. Uz osnove krila nalaze se snazni grudni misici koji ihpokrecu. Pri ovomu, zahvaljujuci osobitom spoju krila sa grudima,za vrijeme letenja mijenja se nagib povrsine krila: pri podizanjukr~la osigurava se odrzavanje tijela pcele u zraku (podizuci e£ekt),pn spustanju - pcela se pokrece naprijed (radni e£ekt). Pokreti krilasu toliko brzi da ih se ne moze vidjeti golim okom. Sarno pomocubrzo~nimajuee kamere utvrdili smo da pcela, kad leti sa teretomprav1250-300 zamaha u sekundi a kada leti bez tereta 150-200.

~

~ .....;... :.'..... ,

::'~'. ,,' ,'. - 3

I_S~.3. ~rila pcele:v~e~nJle kri~o; 2-zubiCi; 3-zadnje krilo, s desne strane spojena krila za

e etenJa

13


Peele intenzivno sakupljaju nektar u radijusu do 2 km 0kosnice. Pcela bez tereta u prosjeku leti 48 km na sat astertom 41 km na sat. Pcela se pri sakupljanju nektara nalazi vkosnice oko 1sat. Ipak duzina se leta (boravka van kosnice) lllijenja u ovisnosti od dostupnosti i kolicine nektara u cvjetovimPcela za jedan izlet, po pravilu, posjecuje cvjetove samjedne vrste biljaka; ova pojedinost u posjeti cvjetovima izgradila se kao prilagodavanje njihovom efikasnom oprasivanjOno se kod pcela odrzava stvaranjem uvjetnog refleksaboju, oblik i miris cvjetova razlicitih kod svake vrste bilja

Peele izlijecu radi trazenja hrane pod utjecajem bezuvjetnog rfleksa. Pri ovom boja, miris i oblik cvjetova sami po sebi za peenemaju nikakvog znacaja. ana zapamti njihovu povezanostslucaju ako nalazi hranu u cvjetovima i povezanost ovih obiljeZjpostaje za nju uvjetovanim signal om za sakupljanje hrane. Letu polje, ona trazi i posjecuje sarno cvjetove koji odgovaraju njenouvjetnom refleksu (signalu). Pcela ovaj refleks stjece u procesvog zivota i postoji sve dotle dok pcela nalazi hranu u cvjetovidoticne boje, oblika i mirisa. Kada pak pcela, izletjevsi iz kosnicne nade hranu na njoj poznatim cvjetovima, uvjetna veza se nasava. Kod pcele se tada moze izgraditi uvjetni refleks na drukombinaciju ovih obiljezja. Moguce je istodobno stvoriti dvacak i tri uvjetna refleksa na cvjetove biljaka, koje izlucuju neku razno doba dana.

Postojanje uvjetnog refleksa omogucuje pceli ne sarno ?!nalazenje biljaka koje luce nektar, nego i prelazak na druge biljkada prethodnima prode period cvjetanja. Kao rezultat, kod peese tijekom evolucije izgradilo vrlo tocno opazanje boje, oblikamirisa. Sarno pri slabom izlucivanju nektara i malom broju cVJtajucih biljaka, remeti se stalnost u posjeCivanju cvjetova jedvrste.

Pcela ima pet ociju: dva veca, slozena, sa strane glave imala oka u sredini cela (s1. 4). Pcela se slozenim ocima doborijentira u tijeku letenja; one su prilagodene za tocno opazaipredmeta na bliskom rastojanju; u cvijetu, na sacu, u star:uIstrazivanja su pokazala da pcele na zelenoj osnovi trave i li~biljaka, lako razlikuju modru. Modro-zelenu, zutu, bijelu bOJ

14


~ tri zasebne boje u ultraljubicastom spektru (ove boje~;e':k ne ra~likuje),. st~. je P?vezan? sa sirok~m rasprostranje-no"icu ove boje u pnro~l.. Vec~u la~ca~ za eOVJe~a bijelih, pcele

rirnaju kao veOI~a raZ~eIte !ll~ans~ 1 s~~k~.Ove slike omogucuju~eeli sigumo razlikovanje boja jednih bijelih cvjetova od drugih.

Peele dobro razlik~ju i. oblik~ predmeta, slicne laticaina cvjeto-va koji se srecu u prirodi. Oblik predmeta koji za njih nema bio-loikog znaeenja (kvadrat, trokut) one ne razlikuju.

51. 4. Glava pcele:U sredini - opci izgled -rasClanjeno rilce uoecano;5 lijeva - qeocice raznogpromjera, formirane naraznim razinama rilca: 1-proste oii; 2-s1ozene oii;3-ticala; 4-gornje celjusti;5-jezicak; 6-z1ieica.

Pcela se na dalii .. ti . . .. h ym~orijen Ira po mmsu cvjetova, Organi osjeta~~ sk0!lc~~~Ir~ ~u ~a tical~ma (vidi s1. 4), gdje ima nekolikotox a OSJ~tlJIVIh,mirisnih staruca (senzora), sto pceli omogucujs

Lno razhko . " k nrinih tv . k . varue rrunsa, ca pn vrlo velikom mijesanju miris-radiI' an oJ~ za nju imaju bioloskog znacaja - meda, voska, pcelanala~~:~ m~t~ce. I~l?od spoj~n~ kozi~e 9. i 10 ..ledne ljuskice zatkase peel ~~Isn~ zlijezda koja izlucuje aromaticne tvari, po kojima

e onJenhraJu pri rojenju.

KAKO peELE SAKUPLJANJU NEKTARPeele .

lUlu.tar~~~oJ polovi~i svog ~iv~ta obavlj~ju.~ogobrojne poslove~<lnJukad . ce (~~ta6ce, sabiracice). One izlijecu sarno periodicnotj. oSlobact Je vnJerne lijepo i, kruzeci oko kosnice prociscavaju se

aju se od ekskrernenata koji su se nakupili u njihovirn

15

-HRANA IISHRANA PCELA

crijevima i upoznaj';l P?lozaj svoje kosnice i .let~. Peele u drugpolovici zivota prekld~Ju r~dov~ ~n::tar .kosru~e1prela.z~.na sal(pljanje hrane u prirodi (poljske, 111pcele 1~~e~ce). PeellnJ~se.~rgnizam prelaskom na izletnie.ke.poslo:,.~ ffilJe~J~~taka ~a nJeru lzl ..radi nektara (i peludi) postaju lskus.ruJl.Peel~p orga~za~ .s~p~Jsvega oslobada suvisne mase: n~ki. unu.tamp. orgaru ~OJ.lJOJfIlsneophodni se smanjuju, degenenraJ::, dJelo~ce atrofiraJ~ (resobiraju). Taka na primjer, vostane zlijezde, koje kod mladih p~edostignu visinu 100-120 11m,s~anj~ju se na 12~15ym.SmanJU:se zdrijelne zlijezde: kod mladih pcela - hraniteljica alv~o~ezlijezda dostizu 130 11m,kod sa~irae~~a pak one se ~mar:JuJu .62 11m.Znatno se smanjuje srednje cnJev~; k~d mladih ~cela v~Jgov volumen dostize 23 mm~, a kod sa~l~aCic~8-9 ~ ..~ezsabiracica smanjuje se u prosjeku za 25 ~ 1 po jednoj p~~ll l~n80-85 mg. Sabiracice se ne hrane peludi. U trbU~lUuslijed J~ksmanjenja volumena srednjeg crijeva oslobada mjesto za uvecmjehura za punjenje nektarom.

Udio bjelancevina u tijelu mla~ih pe~la z:natno r~ste u prdanima zivota. Kasnije kod letacica udio bJelaneev~na ~ trbse jako smanjuje, dok u grudim~~. gdje. su skon.centnra~ osn?misici povezani sa letenjeI?' ~ohcmav bjelancevina raste 1 odrzase na visokoj razini do kraja zivota pcele.

Udio ugljikohidrata i glukogena u tiielu pcele d.osti~emaksimu periodu njene .sabiraek~ djelatnosti. Ove tvan daju osnovnunergiju koju trOSIna letenje.

Kao posljedica nastalih promjen~ ko~ p'eele sa?iraeice pov~case nosivost i efekt letenja, ana maze letjeti sa vecim tovarom 1njim utroskom energije.

Pcela sabiracica maze sakupiti u mjehuru 50 pa cak i 65 mg ntara (meda, secernog sirupa). Ipak, s takvi~ tovarom on~ ne ~~slobodno letjeti. Zato veci znacaj ima radru teret peela~ tj. kohcnektara s kojim pcela maze doletjeti u kos~.cu. ~adru ter~~ p~ovisi ne sarno ad njene starosti, vec i ad vehCi!le t~Jela,raz.vIJen.i tezine, Usporedbom tezine tijela pcela sabiracica razruh z~Jnica za vrijeme glavne pase, s kolicinom meda koju su .sakupIlezajednice za isto vrijeme, dobiveni su slijedeci rezultati:11m- mikrometar16


~ jedne pcele u zajednici

62-8586-9091-9596-100

Sakupljeno meda

17,320,421,824,4

Iz navedenog se vidi, ~a pr~kup~j.anje~eda p~eli~jih zajednicaste razmjemo povecanJu opce tezme pcela sabiracica, koje kara-

~erizira stupanj razvijenosti njihove muskulature, krila i drugihorgana.

Peele izlijecu iz kosnice pri temperaturi ne nizoj ad 8°C, alidobro lete i sakupljaju nektar na temperaturi ne nizoj ad 15°C.Kako jutarnji pocetak leta, taka i duzina radnog dana pcela ovisea lucenju nektara cvjetalih medonosnih biljaka i temperature zra-ka tijekom noci i u jutarnjim satima. Let pcela nakon tople nocipocinje ranije, sa svitanjem, jer pcele privlaci nektar koji se nocunakupio. Nektar se nakon hladne noci u cvjetovima pojavljuje teks o~opljavanj~m, zbog cega se izlet pcela zadrzava. U najtoplijimsati.ma d~a izlet pcela se cesto smanjuje, pa cak i prestaje. Cvje-tovi za vnjeme jake vrucine cesto ne luce nektar, a aka ga i luce,on se .~d vrucine brzo zgusnjava i postaje pcelama nedostupan.Ima bllJa~a (prvenstveno na jugu), koje izlucuju nektar uglavnom~il~ecernJlmsatima; pcele produzavaju sakupljanje nektara takvihl~aka do nastu~~ja mraka. Pri to~~ se jed~ broj kasno izletje-

rPcela n~ usp~Jeva za dana vratiti u kosnicu, one prenoce u~o Jkuna..cVJetovlma i vracaju se u kosnicu tek ujutro, kada sera ugnJe.

n~~l~ let~cice svakodnevno izlijecu, sakupljaju i donose hra-peludo~srucu, ~~da je toplo vrijeme i kada cvjetaju medonosne is nekt osn~ biljks, Ipak svaka pcela sarna ne pronalazi cvjetovehrane arom, 1pel~di. Dovoljno je da sarno jedna pcela nade izvorenergic~~ fe. st?~ne. i cak tisuce pcela iz njene zajednice pocetikosniCi etjeti 1 u~lmati pronadenu hranu. Prema tomu, pcele u

rnogu obavJestavati jedne druge a nadenom izvoru hrane.Jossu X

u IXstoljecu bili zapazeni i opisani osobiti pokreti pojedi-

17

HRANA I [SHRANA PCELA

nih pcela na sacu nakon povratka u kosnicu. Zapravo, ovim S\1stvenim signalnim pokretima oba:iestav~ju dr~ge p~ele zajenice 0 pronadenom izvoru nektara 1peludi. Otknveno Je, da pcletacice nisu jednorodne po svojim funkcijama - one se dijeledvije grupe: relativno malu - peele-izvidnice i brojniju - peelsabiracice.

Peele izvidnice - to su osobito aktivne pcele, koje traze izvore netara. Ove pcele za vrijeme izleta privlace, prije svega, novi ..(vazno obiljezje cvjetova) i upadljivo obojeni predmeti sa novOmirisom ili bojom sto je povezano s bojom cvjetova. Sve prmete sa novim mirisom ili bojom koje susretnu pcele izvidnione brizljivo ispitaju, i ako pronadu hranu, onda im ovaj prijosjecaja sluzi za orijentaciju u nalazenju izvora nektara.

Nasavsi nektar u cvjetovima bilo kakve vrste bilja na odredenteritoriju, pcele ga izvidnice nakupe u svoj medni mjehur i vracse u kosnicu, gdje obavjestavaju pcele sabiracice 0 nadenomvoru hrane.

Peele sabiraCice cine osnovnu grupu pcela letacica. One mina sacu, nalaze se uz leglo ili ispod njega. Pcela izvidnica, nasanektar u prirodi, prodire u centar pcela sabiracica i vrsi meduma na sacu signalne pokrete ("plesa"), koje primaju sabiracicesignal za izlijetanje radi sakupljanja nadene hrane. Uzbudenala izvidnica brzo se i energicno podize, opisujuci na sacu pokrug, zatim prelazi izvjesno rastojanje pravom linijom, bmasuci zatkom, i ponovo praveci polukrug, ali vec u obrnutsmjeru, tj. signalni pokreti pcela sastoje se od dva poluki pravog brzog hoda (protrcavanje) izmedu njih. Trag njepokreta podsjeca na broj 8, malo spljostenu odozgo i odozdo5). Prosavsi mirno neko rastojanje, izvidnica ponovo ponaopisane pokrete, svakj put strogo odrzavajuci smjer pravnog prijedenog puta. Sto je obilniji i pristupacniji izvor nektto je izvidnica aktivnija. S jacim naprezanjem tijekom duzegmenskog perioda ona se krece po sacu, izvodeci 100-200 kr~va medu pcelama. Signalni pokreti pcela propraceni su osoblzvucima, koje mogu uhvatiti sarno specijalni pojacivaci ZV

18

---- HRANA [ ISHRANA PCELA

51. 5. Trajektorija sig-nalnih pokreta pcele-izvidnice na sacu:I-nalaziite hrane je blizukosnice; 2-signalni pokre-ti s vijugavim ravnimputem ukazuju naudaljenost izvora hrane;3-drugi polukrug viju-gavog puta; A-nalaziitehrane udaljeno je na ue-likom rastojanju.

Ko? ranije nep.ok~e~e mase pe.ela sabiracica, pod utjecajem sig-nalnih pokreta. lZV.1dnica,dolazi do uzbudenja. Izvidnica ovimpcelarna predaje dio donesenog nektara, zatim ona prekida sig-na~e'pokrete, predaje svoj teret i ponovo izlijece, Prateci nju up-rav JaJUse ka letu i izlijecu pcele koje je ona mobilizirala.

z;il~~~ ~~yeti iz.vidnica daju peela~a iz~.etni.ca~atr~orijentiranog (kri d enog izvora nektara. Prvi onjentir Je smJer direkt-nektar::>vpu avog) puta. On pokazuje pravac, kojim treba letjeti do

G.. ravac se odredui 1·· . ( 1svjetla k .. d uJe po anzirarum pre omljenim) zracima~unca POo~id~lazeod sunc~, i ~je~jaju se u .skladu sa prolaskom1ZVorahr Skr~~. DrugI orijentir Je udaljenost od kosnice dornanji brojeilito ~eizvor hrane udaljeniji, to je duzi put po sacu i200rnod k ~ . arua zatkom. Ako se hrana nalazi na rastojanju do~rlo enerJc ruce, on?a hod sa mahanjem izostaje, a pcela se podizeJihje naden ~ I, najzad, tr~Ci orijentir je miris cvjetova, kod ko-nektara dopa. a~a. ~aspodJela malih porcija pcelama donesenog

rinos] pnmanju mirisa kod pcela sabiracica.Razne i .slue· zVldnice mo ,. .n aJevirna u . .~u naci razne izvore nektara. U takvimektara, sto je zaJed;UcI se odabira najbogatiji izvor. Sto je vise

on vece koncentracije, sto je blizi i dostupniji, tim je

19


aktivnije ponasanje i en~rpi.e~ji si.gnalni pokreti peel~ i~vidniAktivnije izvidnice mobiliziraju VISepcela na sakupljanje hrAko izvidnice nadu cvjetov~. sa otez~~m pr~stup?~ za sktlpljnje nektara, ili nektar sa manjrm sadrzajem secera, ili izvore hi-na vecem rastojanju od p~eli?jaka, ~mda o~e ~ostupno smanju'energicnost pokreta, a zatim ih sasvim prekidaju.

Signalni pokreti ?bnavyljaju.se ~vaki put, kad~. d?la~i dokakve promjene koja moze utjecati na koncentraciju 1pnstupni. Tako, nakon prestanka leta pcela poslije kiS~,~vije~ s poe~tknovog let a, ponovo s~ javljaju si~al~'pokreb J?c~laizvidnica,se uvjeti za sakupljanje nektara rrujcnjaju. Na J?nmJ.er,sa otvorecvjetovayki~a moz~ spra~i n~ktar,. ~ kod drugih cvjetova, obrakisa moze izazvati povecanje kolicine nektara.

Dok u cvjetovima ima nektara, pcele sabiracice ~pcele ~z:idredovito lete, sakupljaju i prenose hranu u kosnicu. ~l .clmnestane nektara, broj pcela na cvjetovima se brzo smanjuje ..Psabiracice vracaju se ". ko~nicu i mir~ju n~ s~cu. u ocekivnovog signala 0 postojaruu hrane. P~ele izvidnice pak. uno produzavaju letjeti ispit~juCi okoh~u. Takvo "patrolirproduzava se u tijeku neko~lko nar~dm~ ~an~. Ako se nektcvjetovima pojavi ponovo, <:II?neko~lko l~v~dr;:capronad~ hrone njome napune medne mjehure ~,v~acaJu~~se ~ kos~cu,biliziraju pcele radi njegovog sakupljanja. Oblijetanje okoh~e, gsu pcele imale dosta obilne hrane, pro~u~ava se 5-6 dan~, 1akhrana (cvjetanje biljaka) ponovo ne pOJavl, onda se prekida paliranje po okolici.

Biolosko znacenje "patrolne sluzbe" peel~ iz~id~ca po~taj~zumljivim, ako seprisjetimo da senektar u prirodi uvijek penodlizlucuje. u ovisnosti od ~romjena kOI?pleksa. meteorolo~Cimbenika, od doba dana, 1 zbog mnogih drugl~ uz~oka.bi svaka pcela samostalno isla tr~ziti ne~tar u cVJet.ovlma,Pbi neproduktivno trosile hranu 1 e:r:ergIJu. Ustv~n, sa~obroj pcela (izvidnica) traga za lueenJeI? ~ektara 1.tek ~Jegopojavom mobiliziraju masu pcela radi nJegovog lskonstaV

Prema tomu, osnovna masa pcela poCinje izlijetati radi .ne~sarno tada kada njega ima u cvjetovima. Kada biljke ne izl

20


~amo mali broj pcela trosi hranu i energiju radi nje-nektaf, v •trazenp.govog

cele izvidnice prve i~lije.cu uju~o,. a ~k~. o:kl:iju ?e,~tar, ondaPc' iu le~eti grupe sabiracica. Izvidnice izlijecu lmaJucl odredeni

p~ ~n~eda u mednom mjehuru, dok sabiracice tog mirisa nemaju.~r?Jnice se razlikuju po vanjskom izgledu: na njihovim grudima. ~~uhU nema dlaCic~.("celave pcele"), tako da izgledaju crnje,1 go ostale peele. Ranije se smatralo, da su gubici dlacica obiljezjant~rosti pcela. ali su istrazivanja pokazala da pcele izvidnice s~rvin: danom njihove izletnicke djelatnosti gube dlacice i postajutaIIUllJe.

Ako izvidnice nikako ne nadu nektar u cvjetovima biljaka, ondaone mogu biti privucene brujanjem pcela i mirisom nektara (me-da), koji izlazi iz leta u susjedstvu rasporedenih kosnica, Izvidnicestoga pokusavaju prodrijeti u kosnicu kroz leto ili bilo koji otvor ukosnici. Ali pcele strazarice koje posjeduju sposobnost razlikovatisabiracice od izvidnica, progone ih i ne pustaju u kosnicu, Medu-tim, ako izvidnica ipak prode u tudu kosnicu, ona na brzinu uzimame~ i b~~oizlijece iz kosnice, vraca se u svoju kosnicu i mobilizirastotine 1 t~sucepcela sabiracica, koje mogu potpuno opljackati zali-h~med~ lZtude kosnice i prenijeti ih u svoju. Snazna, dobra zajed-mea uVlJ~kse obrani od tudih pcela: slabe i obezmaticene zajednice~e~tos,?IzI?zene grabezi. Opljackane pcele lisene zalihe prelaze uJae~z~~~dmcu,u kojoj su prenijete njihove zalihe hrane. Posljedicagra eZIje ta da pcele slabe zajednice prelete u normalnu ipojacaju je.

Pored pc I . idni .liku 1 ~ a IZVI,mca 1pcela sabiracica u donosenju nektara ve-doni~logu ~ma treca prupa pcela primacica nektara. Peela, koja jekroz rit r:e tar. ~ polJa, ne stavlja ga sarna u sace, vec ga predajejedniei ~~je~n~J ili ne~olicini mladih pcela-primacica, koje se u za-

mtraJu specIJalno za primanje i zavrsnu preradu nektara.Prim x:. aLIceza .. b'lJUod sab' c' vnjemo 0 1nog medenja odmah od jutra uzima-

~ogo n~~~ ica d~nese~ tovar. Ali kada se u gnijezdu nagomilaveena 10-12 ara, pn~nanJe nektara se usporava, sabiracice ga dijeleTada so n pr~maCI~a,troseci puno vremena na predavanje hrane.- Pravi Ok~ s~~u pOJavljuje novi vid signalnih pokreta izvidnica

rrun pokreti (od dolje na gore) uz mahanje u trku. avo

21


je signal za smanjenje izleta radi prikupljanja nektara. S poja\1okomitih signala let pcela se smanjuje i cak prekida, bez obzirato sto u cvjetovima ima nektara.

Signal za prekid izlijetanja radi sakupljanja nektara ima \1biolosko znacenje. Nektar se u toplom gnijezdu moze brzo poriti, zbog cega pcele sakupljaju sarno toliko nektara, koliko sustanju preraditi. Provreli secer neprikladan je za hranjenje pcPri obilnom lucenju nektara sakupljanje i njegov unos ogranica\1pcele primacice.

SAKUPLJANJE PELUDI

Nektar predstavlja osnovnu ugljikohidratnu hranu pcela,one trose za proizvodnju top line i kretanje. Sve ostale tvari,ophodne za zivotnu djelatnost pcela, uzgoj legla, lucenje vi druge poslove - bjelancevine, masti, mineralne soli, vita- pcele dobivaju iz cvjetnog praha, koji sakupljaju sa rascvjebiljaka.

Izvore peludi, kao i nektara, pronalaze pcele izvidnice, ko'kosnici signalnim pokretima, mobillziraju pcele sabiracice pena izlijetanje radi njegovog sakupljanja.

Cvjetni prah se sastoji od peludnih zmaca, koja se razvijajprasnicima cvjetova na krajevima prasnika, Sazreo pras .otvara, peludna zrnca se prosipaju i raznose vjetrom (vjeoprasivane biljke) ill ih prenose insekti (entomofilne biljke).

U vjetrom oprasivane biljke ubrajaju se ljesnjak, bhrast, joha, topola, kukuruz, psenica, raz i mnoge dCvjetovi ovih biljaka su vrlo sitni, neugledni, zelene ili svije~llene boje. Njihov se prah sastoji od velike kolicine vrlo S1suhih, lakih, prhkih peludnih zrnaca. Prosipajuci se iz prasprah u obliku oblaka raznosi se u zraku i, pojedina zrnca pana njuske tucaka (S1.6).


81. 6. Oblik' I' .V' •Cvjeto\1 . I r~ .ativna (usporedna) vehcma peludruh zmacaske djet:l~~~~ ~IlJa~a: 1-lipe;.2-3-facelije; 4-heljde; 5-maka; 6-livad-~l-ljesnjaka" 12 dJetelme puzaoice; 8-bagrema; 9-esparzete; 10-breze;toe; 17-k t' -poponca; 13-suncokreta; 14-maslaCka' l.S-urbooca: 16-d .v ras aoca: 18 1 ' . k . V' • ' • 'obrzcice;23-i l'/;' -p ucnja a, 19-9oruslce; 20-razIICka; Zl-repice; 22-

a:Jlje; 24-pamuka; 25-bundeve

Biljk k .Pl.~_pra~ilouJesse°tP.~asuju pornocu insekata daju manje peludi: on seI"<:l.( ,as OJIod k .iih neludni "Illik s1. 6). Peludn rupmp peludruh .z~ac~ ra~ne boje i ob-

roskopski .dt zrnca ~ogIh vrsta biljaka ImaJu na povrsiniVI jiva razlicita zadebljanja, bodlje, iglice, cesljice,

2322

HRANA [ ISHRANA PCELA

Ovi izrastaji omogucuju da se peludna zrnca pricvrste za dlainsekata, a njihova ljepljiva povr~ina peel.ama olaksava S~kupnje peludi. Po velicini, boji i gradi pelud~ zr~aca moguce jesta tacna odrediti koje biljke pcele posjecuju, Pel"':ldno zdospjevsi na njusku tucka, nabu~ri i formira prasnu. ~JevCicu,izlazi kroz jednu ad para zrnca 1prorasta.kroz Stu~ICsve do ja'stanice. Kroz ovu qevcicu jedra g~nerativne staruc.e pr?direjajne stanice i spaja se s njom. Nastaje proces oplodn]e cVJeta.

Peele daju prednost s.akuplja~ju J?eludi sa bilj~ka ~oje .~suju insekti, ali kada Je ..u prirodi malo rascvJeta~ ~)1IJa pcelinja zajednica oskudijeva pr~hom, onda ~~~upIJaJ.u~pelsa biljaka koje oprasuju pomocu :'Jetra.

v?~kUPl?-.1.donijeti t

pelud je teze - zato ga one moraJu :rlazlti SIUZIili nektarom,postane ljepljiv i da se na putu ne raslpa.

U proljece, kada pcele ':1.zgajaju.mn~go leg~a, do 50% letasakuplja pelud. Ljeti, za vnJeme c~JetanJa dobnh medonosa, pesakuplja najvise 5-10% pcela letacica.

Peele radilice za sakupljanje i donosenje peludi. im~ju poseaparat - letacka kosarica na nozicama (kod m~tice 1.~utovanema). Goljenica zadnjih nozica pcele je jak? prosITen~ i ima ~sjeku izgled izduzenog trokuta. (~l..7). VanJs~a 'p?vrsma golJe.je ulegnuta i bez dlaCi~a;nj~n hiti~ Je gla.dak 1sJaJan.Po rub~.ovog udubljenja nalazi se ruz tvrdih dug~ prema ~u.tr~ savi]dlacica. Udubljenje i dlacice tvore kosaricu. U S~e?llli nJe~ognalazi se jedna duga cvrsta eek.inja. Pee~a~ kosarici sakupljapu obliku loptica razne boje, koje se nazlvaJu granule - grudice-


51.7. Grada zadnje nozice pcele s unutarnje strane (1) koiarica zasakupljanje i prijenos peludi, (2) noiica s grudicama koje je pcela saku-pila (3) s-cetkica za Ciscenje peludi sa dlaiica tijela, k-kosarica, v-tvrdedlaiice, o-grudica, g- goljenica, p-peta

. Prvi clanak stop ala na zadnjim nozicama pcele jako je uvecan i~maizgled cetverokuta, skora rayne plosnate place, eija je sirinaJed~a~a sirini donjeg kraja goljenice. Ovaj clanak pripojen je zag~lJerucusamo jednim isturenim kutom; zadnji pak kut predsta-vlJ~nazad otegnuti plocasti ispust (istureni dio) usice, koji pri-drzava sa donje strane grudice sakupljene peludi.

\~jska strana prvog clanka stopala na zadnjim nozicama~ot nv~na Je obicnim dlacicama, kao i svi drugi clanci. Ali sa u-c~ a~l1Jestr~ne clanak ima 9-10 poprecno rasporedenih redovas/t~?hl dlaCica, koje Cine cetkicu, pomocu koje pcela skida peludIJea.

la~~osakuPljan~upeludi, peludna zrnca obasipaju tijelo pcele (ug-Prah ~d~la:,u 1~rudi). Pcela, za vrijeme letenja, cetkicama skidaIllalo k aCica tijela. Cetkice na prednjim nogama su smjestenePCela~ ~s~~sto olaksava Ciscenje glave a osobito ociju ad praha.grudi sre .~Jlmnozicama skida prah s glave i grudi, procesljavajuci

PflJeda prema nazad. Cetkicama zadnjih nozica pcela pro-

2524


cesljava trbuh.

Na sirokom kraju goljenice nalazi se niz ostrih dugih zubkoji formiraju cesalj. On sluzi za uzimanje praha sa cetkica,

Grudicu u kosaricama zadnjih nogu pcela formira za Vrijletenja. Kada se na cetkicama nakupi dovoljno praha, pcelapod trbuscica priblizava zadnje noge, tako da bi cesal] jedne ndodirivao cetkice druge noge. Pcela ovim cesljem prijede neliko puta po cetkicama suprotne noge. Peludna zrnca se zaglmedu J!ogama iscesljavaju se i pomjeraju prema vanjskoj strceslja, Cetkice desne i lijeve noge procesljavaju se naizmjeni

Skupljanje hrpica peludi na cesalj pomjera se dalje u kosaricupokretu stopala naprijed i nazad. Ove grudice praha hvataju secetkice, koje se nalaze u sredini kosarica.

Peele sva ova pomicanja nozica vrse toliko brzo, da ih se ne mpratiti pokusom. Sarno pomocu ubrzanog snimanja filmskommerom uspio se pratiti cijeli proces skupljanja i formiranjadica.

Cestim pokretima nozica, Ciscenje tijela cetkicama s pr~jom peludi na cctkice zadnjih nozica i njihovim procesljavanlcesljem u kosarice, grudice praha se postupno povecavaju. .dice se na kraju priljepljuju jos na dlacice na periferiji kosaPcela na grudicama vece velicine maze prah direktno cetkiczadnjih nogu. Moguce je da pcela pri tomu ovlazi prah nektarod eega onda postaje ljepljiv.

Pcela doletjevsi u kosnicu skida grudicu u stanicu pommamuzica - ostrog cvrstog klina sa unutarnje strane vanjskoggoljenica obje srednje nozice,

Peele skupljaju pelud uglavnom u jutarnjim satima (od 7 ~~sati), kada lako pucaju sazrjeli prasnici pri dodiru pcela sa nJPeele mogu i pomagati otvaranju prasnika, kidajuci ih ~oceljustima. Leteci s cvjeta na cvijet, pcele pri tom formirajvdice.

26


~ grudice, koje pcela nosi u jednom letu, varira od 8Teztna ( rosjeena tezina je 11-12 mg). Velicina grudice ovisi od

do 20:It?ata s kojih je ona sakupljena. Ima biljaka s kojih pcelev:ste a1~e p~ave krupn~ grudice. l.!tvrd~n? je, da ~eele krupneJ1lkt sakupljaju 61 mmutu, srednje 62 I sitne 63 mmute. Dakle,gru :ceraveCi grudicu,.~~?se jednako v~ijem~, ali ~Cinkov~tos~.nji-peel Prada ovisi od kohcme praha u cvjetovima, nJegove Ijepljivo-h~:'°lagkocesakupljanja.stll

Tezina grlldica une~enih u ~os:ucu ovi~i i O? vreme~~. Grudica·vecu velieinu doseze kada Je tiho, suncano 1toplo vrIJeme; kada

~a~jetrovito - te~ina ~r,:?i~a.znatno se smanjuje. Velicina grudica~bmuto je razmjerna JaclnI vjetra (g = -0,86±0,06).

Vecina pcela sakuplja sa cvjetova ili nektar ili pelud. Ali za vri-jeme oskudnog medobranja pcele sakupljaju oba proizvoda is-todobno. Velicina grudica u takovih pcela, kao i tezina nektara,upola su manji.

L~t pcela radi sakupljanja peludi ovisi ne sarno od vrste bilja-ka 1 vremena nego i od potrebe zajednice za bjelancevinastomhranom. ~s~azivanjima je dokazano da kolicina unesenogpeIu.da OVISIod kolicine otvorenog legla, koje se nalazi u gni-jezdima raznih zajednica.

Kolieina Iicinki u gnijezdu

6101000330041006300

Uneseno peludi g

7,615,037,166,170,0

11·~to je veca potreb . d . bi I x· hr\:Inke tim v-: a zaJe nice za Je ancevinastom anom za, rm vise peele sakupljaju i donose pelud u kosnicu.

Peele .vrsti C~j~~lgledno, pri sakupljanju peludi daju prednost jednoj

OVa nad drugom. U jednom pokusu blizu pcelinjaka

27


postavljene su kutije s peludi sedam vrsta biljaka. NemajuCigih izvora peludi, pcele su ga rado uzimale, formirale grud'nosile u kosnice. Pritom su one najvise posjecivale kutije sa pelgorusice, zatim - kokotca, najmanje - s peludi ive i lucerne.bilo jasno, sto je zapravo privlacilo pcele peludi gorusics i kOkoali i pri ponovljenom pokusu ova prednost se sacuvala.

Peele vjerojatno peludi privlaci miris, specifican za svaku vbiljaka. Ako obicnu sitnu drvenu piljevinu namocimo ekstraktdobivenim iz peludi, onda ce je pcele uzimati, iako ona uopcesadrzi hranljivih tvari. I obratno, ako svjez pelud, koji su pCsakupile lisimo njegovog mirisa, onda pcele takav prah presuzimati.

Pelud mnogih biljaka moguce je utvrditi po boji grudica. Tgrudica s maslacka je izrazito zuta, s bijele djeteline - smede, s Ii- njezno zelena, sa heljde - prljavo zuta, s maline - sivkasto-bijsa suncokreta - zelenkasta, s divlje tresnje - skoro bijela, s vrbo- zelena itd.

Postoje biljke, eiji je pelud otrovan za pcele i pcele gamanje sakupljaju. Otrovan pelud daju cvjetovi cemerike, akta (borca), ostruge visoke. Pcelama se pri uporabi vece kolipeludi sa ovih biljaka napuhuje trbuh i one masovno u .letu. Umiranje pcela zamjecuje se u vrijeme cvjetanja otro .biljaka, i traje 1-3 dana, oslabivsi zajednicu. SprijeCiti trovanuginuce pcela moguce je unistavanjem otrovnih biljaka i zaranjem leta, kako bi se pcele sprijecile u sakupljanju otrovneludi.

SAKUPLJANJE MEDLJIKE I MEDNE ROSE

Pored nektara, kojeg luce cvjetne i van cvjetne nektarije. ptu odredenim uvjetima, sakupljaju i donose u kosnicu slatku recinu, koja se pojavljuje na liscu nekih vrsta biljaka. Poneka~~izlucuju sitni insekti (lisne usi, lisni savijaci), koji paraz1til'na biljkama, a ponekada same biljke bez sudjelovanja inseTekucina se u prvom slucaju naziva medljika, a u drugom - Jllna rosa.

28 ~-~---


.' Glavni tvorci medljike su lisne usi - sitni insekti, 3-MedIJ'tka: koji se nalaze u vecem broju sa donje strane listova

6 {!l1l.1 dU~~ji viSe od 600 vrsta lisnih usi, prilagodenih zivotu i(51. 8). \os anju na mnogom siroko rasprostranjenom drvecu irazf!l:Il°~;e imaju evrsto ri~ce,koji~ se duboko zab~daj.':lu.li~t?vegtrnlJX" danke biljaka. USIuvlace rilce do provodmh cIJevIbiljke,irnlake~zse krece slatka tekucina i usisavaju je. Usi sok biljakakr°z 'XtoJ~aJ'uza hranu, ali veci dio trose za odgoj mladih jedinki.i5korI:> a

81. 8. Kolonija usi na grani divlje ruze (lijevo) i na donjoj stranilista sljive (desno)

USi se odlikuju izvanrednom sposobnoscu razmnozavanja,~ocetak ~~zmnozavanja usiju podudara se sa listanjem biljaka.

ovo vnjeme iz oplodenih jaja, polozenih tijekom jeseni, izvodi~eprva generacija. Nakon 8-10 dana od svake jedinke izvodi seUruga generacija, koja se sastoji od 10 do 30 lisnih usi, sarno zenki.ge~are~~0r.n periodu, kada je toplo doba godine izvodi se 8-10jun:r~CIJa~1 broj usi od jedne jedinke u proljece doseze vise mili-razli: ,redmom ljeta pojavljuju se krilate zenke i muzjaci, koji sePOla1~':~a dr.uge dijelove biljaka i na nove biljke. Krilate zenke

JaJa,kOJaprezime.

kr~~~eusi i~aju mnogobrojne neprijatelje. Njih unistavaju ptice,~epov~~avl, pauci i drugi insekti. Veliki broj lisnih usi strada pri)al(ihvi l;um v~emenskim uvjetima - od hladnoce, pljuskova kise,hUde~ [ova ~td. Zbog toga, pojedinih godina, u jesen, lisnih usi

a 0, ah ponekad stvaraju jaka ostecenja biljaka koje tada

29


luce puno medljike.

Sok koji isisaju usi, sadrzi od 6 do 28% suhih tvari, uglavsecera. U ovom soku je malo bjelancevina, neophodnu{()lt\rast i razmnozavanje usi. Da bi zadovoljile svoje potreb ~bjelancevinama, usi moraju propustiti kroz crijeva ogroe ~kolicinu soka. Pri tomu, u vrijeme toplih dana, iz tijela usi isp

ltlnll

va se dosta vode. Zbog toga, toplih jesenjih dana, one SkClra•neprekidno sisu sok iz biljaka. ViSak u soku otopljenog secera()~~izlucuju iz crijeva u vidu sitnih prozirnih kapljica, koje se naU.1vaju medljika. ZJ·

Posto se usi nalaze na nalicju lista, to izlucene kapljice tekucinpadaju na gornju stranu nize rasporedenih listova, gdje se spa~jaju rasplinute u kapi.

Ako pcele nalaze cvjetove sa nektarom, onda one medljikune sakupljaju. Ali krajem ljeta i u jesen medenje prestaje, a brojusi jako poraste i lisce nekih biljaka potpuno se prekrije kapimamedljike, koju pcele rado sakupljaju i nose u kosnicu. Ljeti takoderima perioda, kada povremeno nema procvjetalog medonosnogbilja. Ako se u to vrijeme pojavi medljika, onda je pcele, takodersakupljaju, uglavnom u jutarnjim satima, kada se mnogo medljikenakupi tijekom noci. Peele danju obicno ne sakupljaju medljikujer se ona brzo isusuje i pcelama postaje nepristupacna, Tekucirase na liscu pri tomu zagaduje prasinom. u nju dospijevaju sp~rerazlicitih gljivica i mikroorganizmi, koji se tamo razmnozavel-Zbog toga medljika tamni, njen kemijski sastav se mijenja. Tarnn~kapljice na liscu drveca i na travi ispod njega - to je pokaz~teijsilnog razvoja lisnih usi i njihovog obilnog lucenja medlJlke.

Najcesce i u najvecoj mjeri medljika se stvara na bagremu, brezi,glogu, johi crvenoj, brijestu, grabu, hrastu, vrbi, divljem kest~~~'pasjaku, lipi, jasiki, ljesnjaku, divljoj ruzi, oskorusi, boru, tr~Jl~topoli, divljoj tresnji. Ponekada se medljika stvara i na vocnodrvecu (visnja, kruska, sljiva, jabuka) i na nekim travama.

Medljiku izlucuju i lisni savijac, ad svih insekata najveci znacaj;pcele imaju: kruskin (zive na krusci, jabuci, kostunjavom dr~eli5'amurskom jorgovanu itd.) i jabukin (zivi na jabuci i oskoru51)


., ani SU vrlo pokretljivi i brzo se raseljavaju po drvecu.. saVlJal'.

b pokretljivih insekata, koji se hrane sokovima biljaka iad s.la 0edljiku, najveCi znacaj ima bagremova gusjenica, koja

izl~~J~;uje med1jiku ~a !j~snjak~, bagr~mu, tresnji~ v~bi, klenu,tiVll.lZ. oskorusi, malini 1 drugim biljkama. Godisnje se raz-Iipi, JO~' generacije gusjenica, koje izlucuju medljiku u velikim:!~::a sredinom svibnja i sredinom lipnja.

ld dna rosa je slatkasta tekucina, koju luce biljke bez sudjelova-. ~ekata. ana se razlikuje od medljike po tome sto ne sadrzi

1lJ~dukteraspadanja bjelancevina i drugih tvari zivotinjskog po-~jet1a.

Medna rosa se izlucuje obicno u jesen, kada se topli dani smje-njuju sa hladnim nocima, U kruni drveta tijekom dana intenziv-no se stvaraju secerne tvari (seceri), za koje korijen daje neopho-dnu kolicinu vode i mineralnih tvari. Medutim, korijenje nocuproduzava intenzivno davati tekucinu, dok se sinteza seeera uliSCuzbog hladnog vremena usporava. Zbog toga se provodne ci-jevi (zile) u liscu prepunjaju secernom tekucinom, koja izlazi krozotvore koji se nalaze na donjim stranama listova. Sicusne kapljices~~oga soka padaju na povrsinu nize rasporedenih listova, sku-plJaJuse u kapi, i njih, kao i medljiku, pcele lizu u jutarnjim satima.

. ~~el~.medljiku kao i mednu rosu u kosnici mijesaju s nektaromill raniJesakupljenim medom. Medljika cesto sadrzi otrovne tvari~rele,. koje pri vecoj koncentraciji u medu pogubno utjecu na

e U zlmskom periodu.

FUNKCIJA RILCA I MEDNOG MJEHURA peELEZa saku li . .

nekih d p }a~e 1 unos nektara u kosnicu kod pcela, kao i kod~rOcesuruglh insekara (opnokrilaca) koji se hrane nektarom, uSlSajuceeV?IUclJeformirali su se vrlo savrseni organi: riIce lizuce-~~ ~. t6a, kojim pcela sakuplja najsitnije kapljice nektara, i-"'t»llicu.Je ur - spremnik za sakupljanje nektara i njegov unos u

30 31


Rilce. Oko usta pcele nalazi se sest usnih dodataka: g~- ploca, koja pokriva usta, par jakih gornjih vilica uredenihU.s~klijesta, kojima peel.a zahv~ta i~~pre~iza. ~rde ees~ce; osta] kqQusna dodatka - donja usna I dVIJedonje vilice - formuaju rilea tJie.

Donja usna - osnovni dio rilca - zapocinje od malog trokuttog clancica brade (osnova podbratka), koji je pricvrscen za vi a:aparat, koga spaja s glavom (s1.4). Iza njega je izduzeni zadeb~'~clanak - brada, od koje polazi dugi, skoro okrugao jezik, ko..lalizavrsava zlicicom. Na mjestu spajanja jezicka za bradu pol~dva pipala donje usne. Donji jezicak se sastoji od mnostva jakihprstena, spojenih mekom kozicom, koja mu osigurava elasticnosrpo~etljivost. Jezik ima dlacice, usmjerene ka njegovom vanjsko~kraju.

Dvije donje vilice nalaze se sa strane donje usne. To izduzenjemalo svijena tvorevina, sastoji se iz dva clanka - glavne i vanjsk~lopatice donje vilice. Spojene zajedno donja usna i donja vilica tvo-re kanale razlicitih promjera koji sluze za usisavanje tekuce hra-ne.

Najsitniji kapilarni kanal nalazi se u jezicku: on sluzi za po-tiskivanje sekreta zlijezda prema kraju jezika. Pcela izlucenomtekucinom moze, na primjer, otopiti zrnce secera, koje bi bez togaostalo neiskoristeno.

Kanal srednjeg promjera sluzi za usisavanje nektara pri nj~~o-vom lizanju zlicicom. On se formira pri ispravljanju kanala kOJ~senalazi u ispruzenom jeziku. I, na kraju, cjevcicu (kanal) najvece~promjera, riIce formira u dijelu tijesnog zblizavanja oko jezika p~'pala donje usne i donje vilice. Ova cjevcica sluzi za brzo usisav1evece kolicine nektara ili meda iz stanice; pcela tada zagnj~n ~polovice rilce u tekucinu, Jezik, koji se nalazi unutar cjev~lCe, zCivrijeme usisavanja brzo se pokrece naprijed i nazad, dopnno~e 1.1

ubrzanju protoka tekucine, Zidovi jednjaka pcele snabdjevenl S

misicima, koji, skupljajuci se i sireci se, usisavaju tekucinu

Za sakupljanje nektara iz cvjetova biljaka vazna je duzina r~~koja omogucuje doseg do nektara izlucenog na dnu cvjeto:,a 5celegom i uskom cjevcicom. Najduze rilce (6,9-7,2 mm) imaJU P

32


. ke kavkaske pasmine. Ove pcele mogu sakupljati nek-~pl~sva livadske djeteline. Srednje-ruske pak pcele imajutat s cVJ~to50-5,4 mm i one sakupljaju nektar sa livadske djete-tilce duZwenda kada se u cvijetu nakupi puno nektara pa se nje-liJ1esarn~ ~ bitno podigne ili kada su biljke uslijed vremenskihgova raz~ovoljno razvijene i daju cvjetove sa skracenim (nedo-uvjeta nezvijenim) cvjetnim krunicama. Duzina kriIca kranjskevoljn~ rnaosi6-7 mm.ptele 12

f4, dni mjehur. <?dzdrijela polazi dugi ~uski jed~ja~, koji ~ro~a~~e ijele grudi I na pocetku trbuha se jako prosiruje formirajuci

kr~ mjehur (s1.9). Zid mednog mjehura ima mnogobrojne na-:, koji omogucuju da se volumen mjehura jako uveca pri pu-·;fu nektarom. Volumen mednog mjehura pri mirovanju pcele

ikoSnici ne prelazi 14 mm>, ali, kada se napuni nektarom ili me-dom on se moze povecati za 3-4 puta. Medni mjehur sluzi kaospre~k, u koji pcela sakuplja nektar i u kojem prenosi med ukoSnicu.Misici, koji su rasporedeni u zidu mjehura, skupljajuci se,istiskuju tekucinu van kroz jednjak i riIce.

51. 9. Probavni sustavpcele: 1- ticala; 2-sloieneoci; 3-jednjak; 4,7,8-pred-nje, srednje i zadnje noiicepcele; 5-traheja (dusnik);6-medni mjehur; 7-sred-nje crijevo; 8-zadnje de-

9 belo crijevo

33


Medni mjehur igra znacajnu ulogu u reguliranju kolicine s .u hemolimfi. ec

Secer, prvenstveno glukoza, uvijek se nalazi u hern.olih...pcele i sluzi kao energetski materijal za rad misica i Sty....llljnje topline. Sto se misici energicnije i brze skupljaju, tirn. ~i\.u hemolimfi ima secera. Za vrijeme letenja u hemolirnfi ~~sadrzi se 2-4 % secera. Ako koncentracija secera padne i~ e~1%, onda je pcela nesposobna letjeti, a. pri razir:u ispod o:~ona postane nepokretna. Pcela s prazrum medrum mjehurmoze letjeti oko 15 minuta na racun ugljikohidrata hem01i~1llali aktivnost pcele se brzo uspostavlja nakon punjenja Inj~hura medom. Prema tomu, medni mjehur kod pcele ostvaru;ulogu regulatora sadrzaja secera u hemolimfi.

U hemolimfi trutova ima manje glukoze, nego kod peels radiolice i ta kolicina je dosta ustaljena (1,2%). Kod matice se visokisadrzaj secera opaza sarno u prvim danima njenog izlijetanja nasparivanje. S prelaskom na odlaganje jaja sadrzaj secera se smanjuje i odrzava se na ujednacenoj razini (1%) neovisno 0 njenoj8m.rosti. Pri pripremanju za rojenje koncentracija secera u hernolimfimatice ponovo se povecava.

Medni mjehur pcele nastavlja se u srednje crijevo - glavni ce~~probave hrane, u kojem se razgraduju i upijaju sve tvari pee~hrane. Medni mjehur spojen je sa srednjim crijevom rnec1uc~jevom, koji regulira dopremanje hrane (nektara, peludi) u sredn~crijevo, a takoder prociscava nektar od suvisne peludi.

Peele se, zbog zivota u zajednici, odlikuju veoma velikom sp~sobnoscu reguliranja svoje ishrane: u jednim uvjetim~. ~ne vr0'

ekonomicno trose kisik i hranu, a u drugim brzo razvIJaJu o~o\mnu energiju. Tako je ruski istrazivac - zoolog V. V..~lpa 111dokazao, da pcela koja miruje u kosnici utrosi 8 mm", klSlkaeelsminuti, pcela u pokretu pri tim uvjetima 36 mm-, uzbuden.a Pcl<of- 520 m~3 u 1 minuti ..Omj~r minimaln?g i maksi~alnog Hz!al<v~naprezanJa kod pcela iznosi 1:140, dok Je kod covjeka 1:10. r srllogromna plasticnost razmjene tvari vodi i odgovarajucoj J?otr~ad)meda: pcele u jednim uvjetima utrose vrlo malo, a u drugll11,su uznemirene, znatno vise meda.

34

KAKO peELE PRERADUJUNEKTAR I PELUD

BIOLOSKA NUZNOST PRICUVA HRANE

o vanjskorn izgledu sve pcele zajednice odgojene utAada s:ufe jednake, £unkc~onalno se do~t~ r~zl~uju. Gene~a.cij~

tijekUg~ je prezimila odga]a leglo u proljece 1ugiba, ostavljajuci~la ~?Ja sastav zajednice. Proljetna generacija pojacano od-o~ov Je~ peela s kratkom zivotnim vijekom (34-45 dana), onegaJan;.a·u preraduju hranu i stvaraju zalihe za jesensko-zim-SakUP J~Jetnu generaciju, koja mora dugo zivjeti (7-8 mjeseci).s~o-pr';,celepripremaju vrlo hranjivu hranu, koja sadrzi sve ele-~:: neophodne ~a.odv~janj: fiziolosk~h procesa. sto osigu~avaretivljavanje pcelinje zajednice u teskim uvjetima duge zime.

bedu peela raznih ge~era~ija pos.toje anat?mske i fiziolo.ske raz-like,koje nastaju pod utj~caJe~ uvjeta sre?me (vr~.mena, ls~an.e,medenja i dr.) i pokazuju pnlagodbu najpotpurujem obavljanjurazlicitih funkcija: povecavanje broja pcela, sakupljanje i prera-da nektara tijekom ljeta i prezimljavanje zajednice zimi. Prematomu, pcele sakupljaju hranu ne sarno radi zadovoljenja vlastitihpotreba, vec pripremaju i velike zalihe kojima se ishranjuje jesen-skageneracija tijekom nepovoljnog perioda, u jesen, zimi i u ranoproljeee,kada je sakupljanje hrane nemoguce. Pcelinja zajednicaPI7!aduje lako kvarljive produkte - nektar i pelud - u produktekO)Ise ~ogu dugo cuvati - med i konzerviranu pelud - koji negubep~ tomu od svoje hranjivosti i okusa. Zbog sposobnosti dap~rdadI.lspremi pricuve velike kolicine nektara pcelinja zajednicaje 1 obila privredni znacaj u covjekovoj djelatnosti.

Ij~edonosne pcele koje su se razvijale u uvjetima toplih zema-~~~) stvar~Ju velike pricuve meda (zato i nemaju privrednipelu~' . U nJihovim gnijezdima nalazi se sarno malo nektara illl.edo1za tekucu ishranu i odgajanje legla. Neprekidno cvjetanjegOdinnOS~ogbilja i mogucnost sakupljanja nektara tijekom cijeleYanjae ~su stvorili preduvjete za formiranje nagona nagomila-)edtlic;ece koliCine hrane. Pripremanje meda kod pcelinjih za-Obitavan~as.taloje u svezi sa zahladenjem u zonama njihovog

]a 1 neophodnosti da imaju zalihe hrane za zimovanje.

35


51. 10. Crada miSicn~pcele: enti~l-srednje crijevo;2-meduprostor crijeva;3-medni mjehur;4-cekinje;5-misiCi glave ventila;6-g1ava ventila;7-ventilna cijev;8-epitelijalne stanice srednjeg crijeva'9-probavna masa I

PROCISCA VANJE NEKTARA OD SUVISNE PELUDI

Kod vecine se biljaka pelud i nektar stvaraju u jednom cvije:u:Leteci u zraku, lako rasprsljivi pelud neizbjezno, ponekad i u ~ecoJkolicini, dospijeva u nektar i pcele ga uzimaju, Med sa vehko~kolicinom peludi nepodoban je za zimovanje pcela. Hranjive tv~peludnih zrnaca, pri snizenoj temperaturi u gnijezdu, pcele ~e ~SJ'

miliraju i nekorisne su, Pored toga, peludna zrnca, nakupIVSl:eu zadnjem crijevu pcela, znatno uvecavaju masu ekskrerne~a a~preopterecuju crijevo (pcele zimi ne izlucuju izmet i oslobadaJu 5od njega tek u proljece pri prvom procisnom letu).

Specijalno provedeni pokus primjene meda sa povecanom P;6mjenom peludi za zimovanje pcela pokazao je, da peele, hra~gase takvim medom, obolijevaju od proljeva i umiru. Zb~g z~prociscavanis nektara od suviska peludi veoma je vaZIlOuspjesno zimovanje pcela.36


Ciscava od viska peludi za vrijeme njegovog snala-eldat seJ~~m mjehuru, u sredisnjem ~ijelu ,~rijeva (misicnom

.•.....,iau me.. paja medni mjehur sa srednjim crIJevom.""'"lti!u) kOJIs1/e!l til) I ... I koi. .' dio crijeva (venti pee a sastoji se lZ g a:re, oJ~ se na-

sre£ilSIlJlrrnednog mjehura i ~rodire ~u~~yrednJe~ kraja s~ed-l¢ tJIl~t~a (sl. 10), Clava ventila - to Je ~slcna suplja tvorevll:a,oieg CflJe .. od eetiri lopatice. Sa unutarnje strane svake lopatice'-. se sastoJl ' k ,. k ti trkOla e hitinske bodljice s ostrim raJevlma,? renu ~m un~ .a,

oalaze s dni mjehur napuni tekucinom, lopatice gl~vlce POCI~JUCim se .~e pokrete otvarajuci i zatvarajuci otvore izmedu njih,uz~u~rve,u lopati~a tekuci dio hrane, koja prolazi izmedu bodlji,~ stt: s:Il~atrag u medni mjehur, a tvrde cestice (pe,l~dna ~rnc~)izlJev . m koliCinom tekucine zadrzavaju se u glavl 1 pomJe~~Jus rnar;]0 kroz ventilnu cijev u srednje crijevo. Takva uzbudlJI,,:aseo:et:ja i filtracija tekucine nastay~ja se ~eprekidno dokle god J~~edni mjehur napunjen nektarom 111zrel~:n medo~, 0:'0 dovodido postupnog preCi~c~vanja ,~ektara od viska peludi, all neznatandio peludi ipak ostaje 1dospijeva u med.

Ventilnu cijev meduprostora cr~jeva u~?t,ar s!ednjeg crijevaformira tanku dugu cjevCicu s mekim elasticnim ~I~ovl~a, Takvagrada ventilne cijevi iskljucuje mogucnost pre~J~stanJa hrane usuprotnom smjeru - iz srednjeg crijeva u medm mjehur.

P~ela uslijed neprekidnog rada ventila n~ m?ze po.tpu,no vrat~tisay nektar ili med koji je dospio u medm mjehur, Jer Je?an dIOU?elu~nazrnca zajedno sa dijelom tekuc~e) uV,ijek pro,la~1 ~,sred-:.cn)evo i utrosi se za ishranu pcele, t), ventil obavlja JOS1 fun-

JU regulatora ishrane pcele.

ZCUSNJA VANJE NEKTARA

fe~ktar, pored secera, sadrzi mineralne soli, kiseli~e, vitamine~kv ente, dekstrine, dusicne, aromaticne i druge tvari, a takoder 1

koUsce (spore gljivica), koje u njega dospij~vai~ iz zraka. ~ektar,peele sakupljaju sa vecine biljaka, vrlo Je rijedak (tekuci).

Ukos" dflICl se on brzo podvrgava vrenju, ali pcele nikada ne 0-

37


pustaju kvarenje nektara, koga su one smjestile u stanice _po~~zu prije svega brzim zgusnjavanjem nektara do ra:·aca. lkOJoJse kvasci ne mogu razvijati. llle, PIt

U)edno~ o~ I?okusa, po snazi jednakim pcelinjim zajednidali su sec~rm s~up koncentracije 50%, 60% i 70%. Nakon .:~dana u sv~m zajednicama koncentracija sirup a dosegnul J .dn~72%, neovisno od prvobitne koncentracije. a Je 71.

Pri obilnom medenju, kako je ranije bilo spomenuto, peelesarno one kolicine nektara koje su u stanju preraditi. Unos n \noSereguliraju p'eel~-'primaeice. One razmjestaju tek uneseni ne~ttarap~.azne st~ce 111u sace koje se nalazi u blizini legla.t]. U najto~.udijelove gruJezda. ~eel~'pune s~anice ~e vise od 1/3, vjesaju kaP l)i~ce .~ektar~ n~.g?mJe dijelove zidova 1dno stanica, sto omogu~J'enajintenzivnije isparavanje vode iz nektara. J

Peele za v~ijeI?e obilno!? me?enja snizavaju relativnu vlaznostzraka na mJ~stima skladistenja nektara. Tako, pri intenzivnimpasaI?a rela~lvr:tavla~n~st zraka na ovim mjestima bila je 54-66%,Ia~? Je.u Oble.mmuvjetima (do pase) varirala od 76-91%. TakvosmzenJe relahvn~ vlaznos!i postignuto pojacanom ventilacijom,znatno ubrzava IsparavanJe suvisne vode iz nektara. Na letimako.s~c~ .r0~~cava se ,?roj pcela koje ventiliraju, sto se osobitopnmJecuJe tijekom noci.

Nak?n je~og d~a, kako se nektar zgusnjava, pcele ga prenos,e~ stamce saca udaljene od legla, uglavnom u gomje dijelove ~.Jezd~. C?vdje :gu~njavanje hrane tece sporije, pcele popunjavajUstamce 1konacno ih napune do vrha.

Jedno vrijeme se smatralo da se visak vode iz nektara odstr~-njuje za vrij~me njene prisutnosti u mednom mjehuru, pri letelljllpee~e o~ cV]eta.?o k?snice. Takvi zakljucci izvodeni su na OSl1~vu ispalih kapljice bistre tekucine, koja je slicna vodi, na praVc _

mas.?vn?g leta pcela. Po~~sima je ipak utvrdeno da je .konc~.tracIJ~ SIrUpa ~zetog yam 1 davanog u kosnicu potpuno JednaofJ1Kapljice tekucme, kOJe.se stvaraju I?ri le~.enju peel~ s. nektcl~oj- t? .s':l vrlo vodenasti ekskremenii, kOJI se formiraju U \tafkolicini kada se pcele koje lete hrane zitkim nektarorn- Ne

38


. sarno u pcelinjem gnijezdu pod djelovanjem cisto_ ~p,1!nJ~vtenika. Peele ga ~azmjestaj,: tako da ima n"ajvecu~~ tlI{;o brzeg iSp'aravanJ~vode. U Jed!l0~ poku~u pcela~a~illU :-tnf 13ecernisIrup, koji su one smjestile u sace, a zatim. dat 50 0nica na tom sacu pokrili zicanom mrezom, izolirajuci~ dio s.ta od pristupa pcela. Uoceno je da se brzina zgusnjavanja!f'!e S~~~iranog od pe~la nicim ~je razlik5>val.aod brz~e njego-sifUpa 13n)'avanja u stamcama, kojima su pcele imale pnstupa.~ogzgu

INVERTIRANJE SAHAROZE

Pretezita komponen~a sirupa,)este saharo~a. To je ~loze~ secer~~ 'i se ne upija kroz zidove cnJeva u krv, m pcele ru covjeka. All:C:;oza se za vrijeme probave razgraduje na dva jednostavna§etera: glukozu (grozdani) i fruktozu (vocni secer), Razlaganjesaharoze u probavnom sustavu zivotinja i covjeka nastaje poddjelovanjem fermenta invertaze, a sam proces naziva se inverti-ranje secera. Ono se odvija istodobno sa udaljavanjem viska vodeiznektara.

Invertaza se proizvodi u zdrijelnim zlijezdama pcele, koje se~e na prednjem dijelu glave. Zlijezde se sastoje iz dva duga,krivudava kanala, oko kojih su rasporedene alveole, koje se sa-~toJe.od nekoliko krupnih sekretnih stanica. Zlijezde imaju dva~lta otvora, koji se nalaze na zdrijelnoj ploci - u supljini, kroz~u prolazi nektar koji dolazi iz rilca. Zdrijelna zlijezda mladerode. nakon njenog izlaska iz stanice brzo se razvija i u prva. ~ tjed~a. zivota luci sekret, koji cini osnovnu masu mlijeci za~ . an~ ~le~nki.U to vrijeme invertaza se izlucuje, ali u neznat-n~ tghc~:U drugoj polovici zivota, kada pcela prekida ishra-po' c mki 1. prelazi na izletnicke poslove, zlijezda se mijenja idds~zava njeno lucenje invertaze. Najvecu intenzivnost anain\1ete od 20-og do 30-og dana zivota pcele. Zatim se aktivnost

raze smanjuje, pa je stare pcele vec uopce ne izlucuju.

Peele U J'ak' . d . I . I .ck I ..negou 1 . im zaje mcama pre aze na lZ etruc e pas ove ramJe,dij akJ ablm. Znaci, kod pcela iz jakih zajednica ranije nastupa sta-Odgaja'v70g lucenja invertaze. Peele proljetne generacije dulje

]U eglo, pa zato aktivno lucenje invertaze kod njih pocinje

39


kasnije.

Vec za vrijeme usisavanja nektara iz cvjetova njemu Se dsekret zdrijelnih zlijezda i u mednom mjehuru pocinje inverijOdajl!saharoze. Ovaj proces produzava se i u kosnici, kada ga p/ctnJI!vise navrata prenose iz jedne stanice u drugu. Istrazivanja s~le ukazala da je invertiranje najaktivnije pri temperaturi 34-35° CP~pri onoj temperaturi kakva je u gnijezdu bila blizu legla. ' q.

Pcela, nakupivsi nektar u medni mjehur, zauzme mjesto bilgdje na sacu glavom na gore (ka vrhu) i to ispravljanje izvlaci ril 0Pcela na istegnuto, malo svijeno rilce ispusti kapljicu nektara, k~~'izgleda kao da je objesena za rilce, Pcela zatim postupno ispr~~vlja rilce, i nektar se ponovo uvlaci u medni zeludac. Peela punoputa ispusta i ponovo uvlaci kapljicu nektara. Kada zavrs] radona skladisti kapljice u stanicu. Pri propustanju kroz rilce sva~put dodaje nektaru sekret zdrijelnih zlijezda, a to obogacuis nek-tar fermentima (koji ubrzavaju inverziju) i bjelancevinama,

U pokusima poslije hranjenja pcela cistim secernim sirupom(u njemu uopce nije bilo bjelancevina) u sirupu se naslo 0,08%bjelancevina: nakon ponovnog prihranjivanja tim sirupom sadrZajbjelancevina porastao je na 0,14%.

U ubrzanju inverzije saharoze veliki znacaj imaju visekratniprijenosi nektara koji dozrijeva (iz stanice u stanicu), pri eemu,pcele svaki put dodaju nektaru sekret, koji sadrzi invertazu. Su-radnik pcelarskog instituta 1.A. Meljnjicuk u svom pokusu dav.ao

'je pcelama 50%-tni secerni sirup, koji su pcele smjestile u stanIcesaca. Nakon 18 sati, 50% stanica sa slozenom hranom u svako~satu on je pokrio zicanom mrezom, da bi pcelama onemogu~10pristup hrani koja dozrijeva. Slika 11, na kojoj je izrazena brzl~~inverzije saharoze u stanicama sa slobodnim pristupom peel~ III

njih (gomja krivulja) i u stanicama prekrivenim zicanom mreZo 0(donja krivulja), pokazuje da je pristup pcela hrani znatno ubrza

proces invertiranja.

c: aNa aktivnost fermenata u nektaru koji dozrijeva, u~ee~ koli t~a

nektara koji pristize u toku dana u kosnicu. Pri sakupljanju nek dO'u sitnim kapljicama (putem dizanja jezikom) u medni mJehur

40


ego pri brzom usisavanju istog. Zamijecenortaze, n . hr '1' ._..:~pjnve.. . m pcela secernim sirup om lZ am ica UV1-

V""- jhranJlvanJe v •• • v"

se pt krecija zdnJelnih zlijezda.je 'atava se .Jel' pOJ . aharoze produzava se i poslije pokl~panJa meda

Jtt~ertiranJev~stanim poklopcima. U svjeze 'poklopl)e!lOm medu__nicatna 0/ aharoze' vremenom pak rqena kolicina se sma-

II 5~biti do 6 /0 S. 'tnote

d 1% i manJe.ojUJeo . v' .'

vI"' de trutova i matica ne sadrze mvertazu, om neidrije.me z lJez di nektara, a hrane se vec gotovim medom.

sUdjeluJuu prera

"l- lK! I S1. 11. Brzina inver-

a 70____ -0-

60....___0 II zije saharoze:

sianica-o<Il ~o 0 -o- J - Hrana u8 0-- ma bila je svo vrijeme50 0/t 40 o dostupna pcelama;III II - hrana u stanicama~ 30 bila je dostupna pc~lama-e 20~ samo tijekom proin 18::l 10 sati0~ 0 t·_- •. • 22818 62 134 206

VRlJEME

P~e1inja zajednica moze unijeti 8-12 i vise kilo~aI?~ nektar~ zad~. Say taj nektar pcele preraduju, troseci ener91Ju 1~}elcu:eevme, •kOJeulaze u sastav fermenta. Peele pripremaju uglJlkohid~atnu~~u (med), koja se direktno iz crijeva usisava u krv (hemohrnfu)1pnmaju je stanice tijela bez bilo kakvih utrosaka na probavu.

DODA VANJE MEDU KISELE REAKCIJE

tr~isoka koncentracija secera u medu osigurava r:jegovo. dugo~p~~o CUvanje. Ali pcele imaju jos i sposobno~t da trajno ~as~it.eoV~Jjedn ukr od kvarenja pri dugotrajnom ~uvanJu: peel~ rn:JenJaJu :rn-Il\a. ~:tmeda povecavajuci aktiv!:'-u. kiselost. ~.u klS~h~ ~redma-

tnogu se razvijati spore glJ1vlca, bakterije truljenja 1 druge.41

HRANA [ [SHRANA PCELA

v-« n~<:m dva dana n~on hranjenja pcela Cistim seee~porn,. kOJIIma neutralnu ill ~alo alkalnu reakciju (pH 7,5), rtn. Stlq.tog sIr~pa, ..koga s~ prera~ile peele, pokaze se jako kiselo eakejj~3,9). Pn pnJ;nosu I preradi secerne otopine od strane pcel

rrt(p~

lost se povecava. a kI~

Med uvijek sadrzi organske i neorganske kiseline koinektar. Ipak sadrzaj ovih kiselina je mali i one ne ~o~e sadr~tako veliku aktivnu kiselost, koja je karakteristicna za med~tvoliij

Ne tako davno ustanovljeno je da je visoka aktivna kiprilikom sazrijevanja nektara nastala kao rezultat djelatnos~elostla. U sa~tav~ s~kreta zdrijelnih zlijezda stvara se ferment glu[ce-na~a, koja djeluje na glukozu, pretvarajuci je u glukoznu kisel?ge-Ujednom od pokusa pcele su hranili cistom glukozom. Hrana ~~.su l?eele p~eradile sadr~avala je gl~koznu kiselinu i imala je Viso'~aktivnu ~Iselost. D~ugtm zaJedru:~ma s~ davali cistu fruktozu;hrana koju su stvonle ove pcele, ruJe sadrzavala kiseline i imala .n~ut~alnu reakciju. Ovi pokusi svjedoce 0 tome da ferment pcel:dJe~uJe bas ~a gluk.ozu~ pretvarajuci njen dio u glukoznu kiseli-nu I tako oSIguravaJu visoku kiselost meda.

.Kao rezultat.reakcij~ stvaranja glukozne kiseline stvara se perok-SId (superoksI~) .vodika. Ova tvar je otrovna za pcele. i ona seodmah neutralizira pc:d ..djelovanj.e~ fermenta katalaza, koji je na~?e~ u sekretu prsne zlijezde, koja ima izvodni kanal u osnov'jezika. Kao r.ezultat J?rovedeni~ istrazivanja postala je jasna ulo.gakatalaze, koja se uvijek nalazi u mednom mjehuru, napunjerumnektarom.

.Aktiv~ost f~rmen~a glukogenaza smanjuje se pri povecanju ak-ti:,n~ kiselos~ sredme. Zbog toga se reakcija stvaranja glukoznekise~u:e prek!da kada nektar koji dozrijeva dosegne odredeni sttl-panJ kiselosti.

Povecavanje k~sele reakcije meda sluzi kao dopuna i vrlo efik~5:no ~redstvo. za nJegovo .konzerviranje. Secer u slabo kiseloj ot?Pi~moze ost.ati be~. promJena tijekom dugog vremenskog period _dok se u IStOvnJeme ~ec~r u alka~oj ill neutralnoj otopini na zr~_ku podvrgava kvarenju I razaranJu. Kisela sredina sprjecava ra

42


.' I)' en)'a i, prema tomu, doprinosi oeuvanju meda .• 1:J8l'terI) a rru .

.. meda ima znacaja 1 u spfJeeavanJu nekih bolestitysela reakc~rda toga mogu se navesti rezultati pok?sa .N. ~.

~. J(ao pokoja je prihranjivala jednu grupu pcela sec~r~m .SI-str¢agdO~~atkom alk~ tvari (pH v?), a dru.gu - ~akiselJerumtupotll 5 d I-l5-6). ZakiselJena hrana oClgledno Je ~PfJee~vala raz-sifllPoIll (p emoze u epitelnim stanicama srednjeg cnjeva. d.okvoj spora n~~me kod pcela hranjenih alkalnom hranom staruce

isto VrIJe . .su.U bil ispunjene sporama 1skoro sasvim razorene.eplte1a e

KAKO peELE PRERADUJU PELUD?

p~ela skida grudicU peludi u stanicu pomo.eu ~alI':~~a na sred~~'jmnogama pa je zatim druge p~ele raspro~tiru.: sabijaju. ~ starucik ostupno nagomil~ PU~? sloJev~ pe~udl, kO)l su sakupile razne¢~e sa cvjetova razruh biljaka. Sk.l~anJev~udlca t~aJe svega 15-~0sekundi, ali nabijanje praha u stamci trazi dugotraJan rad mnogthptela.

U stanici sabijena (deponirana) grudica peludi mijenja svoj kemijskisastav ihranidbena svojstva.

Peele donesenu grudicu u kosnicu skl~diste u ~~anice iznad i ~astrane legla. Ukosnici sace sa leglom uvijek sadrzi sa strane marqeill ~ise siroki prsten stanica sa peludi. Peele pri prosirenju leg~a,uzunajuCi pelud iz stanica, stvaraju prekid u prstenu, koji zati~prosiruju; matica polaze [aja u oslobodene stanice, a pcele stvarajunove prstene sa peludi, jos veceg promjera .

Pc~le nikada ne pune stanice sa peludi do vrha. Pelud zauzima uprosJ~ku 57% volumena stanice (s varijacijom od 36 do 77%). 0:'0se obJ~snjava time sto pcela za rasprostiranje i nabijan]e grudica~ora lrnati siguran oslonac u stanici. Ako bi stanica bi~a napu-Jena peludi do vrha, pcele ne bi imale oslonca za optrarqe.

~etna stanica sadrzi u prosjeku 140 mg peludi \s varijacij~m(6.0001do 1~5 mg). Jedan sat (sace) - ~kvir ~~OI~e)~ 3/4 stamca

0) sa obje strane napunjeno peludi, sadrzl pnbhzno 840 g pe-

43


ludi. Kilogram peludi zauzima oko 7.000 stanica.

Peele. gornji sloj peludi, priprernljene za dugotrajno euva .natapaju rr:t.edom,zbog. cega ~ovrsina peludi ima odsjaj (odb~}e,sak). Z~ :rnJeme me?enJa, st~ce s takvom peludi pcele vrlo rale-dopunjuju medom 1 poklapaju. Dobiva se medno-peludni satdokome se pelud vrlo dobro cuva. ' u

. Konzervir~a pelud ~adrzi vise secera nego svjeza pelud, usl].jed..dodav~J~ ne~t~ra 1me?-a. U konzerviranoj peludi ima punamlijecne kiseline 1nJena aktivna kiselost se povecava (tabela 1).

Sastav Svieza pelud Konzervirana peludBielancevine 24,06 21,74Masti 3,33 1,58Secer 18,50 34,80Mineralne tvari 2,55 2,43Mlijecna kiselina 0,56 3,06Aktivna kiselina 6,3 4,3

Tabela 1. Kemijski sastav svjeze peludi breze i konzervi-ran~ peludi Cpeludi u sacu) priprernljene od njega, % (po po-dacima A. Mitropoljskog)

Us~ijed kemitskog proc~s~, koj~ ~astaje u stanici s peludi,staruca ~e mo~e ~spo~edlh s ~lruJaturnim silosnim tomjemP?~nato Je, da)e ~llaza jako n~blJena k~ko bi se sprijeCio pristupkisika ~~utar ~Il~~nemase. To ISto rade 1pcele, jako nabijajuci prahu. st~Cl. l! silazi s~ na :~eun s~ce~a razvijaju bakterije rnIijecnekiseline, koje, stv.araJu rnIlJe~:lUklS~llI~U,cuvaju hranu, sprjeeavajUmog.u~nost ra~vlt~a bakterija truljenja, Shean proces nastaje i ~stanici s pel.udl. Vlsok~. t~mpera~ra pcelinjeg gnijezda doprinoSlbrzom razvitku bakterija 1nagomilavanju mlijecne kiseline.

Razmjestaj pelud~ p<?red legla omogucuje pcelama-njegovatelj'"cama ?rzo pronalazenje potrebne bjelancevinaste hrane a takoderpoboljsava toplinski rezim gnijezda. Peele sve stanice saca sa stra-

44


legla popunjavaj,: pelud.i (krajnje s~ce). U.ta~li~i 2. navedeni suJ\ed ci koji pokazuJu toplmske osobme pojedinih satova, napu-J'~ru~h~edom i peludi.fl)e

5 ce sa peludi posjeduje znatno manju toplinsku vodljivost i do-J';osi boljem oeuvanju topline u gnijezdu sa leglom.

Sace Gubitak topline kroz Koeficijent vodljivostsace kcal u minuti vodljivosti topline. %

Prazno 0,173 3,44 100

Smedom 0,147 2,37 68,9

S peludi 0,106 1,40 40,7

Tabela 2. Toplinske karakteristike razliCitog saca

KAKO PCELE CUVAJU ZALIHE HRANE?

Postojanje velikih zaliha hrane u gnijezdu stvorilo je kod pcelaslozeni refleks, usmjeren ka njihovom sigumom euvanju od nepo-voljnih djelovanja temperature i vlaznosti okolnog zraka, i nazastitu od mnogobrojnih neprijatelja i stetoeina.

Stanice s gotovim (zrelim) medom pcele poklapaju tankim, zazrak nepropusnim vostanim poklopcima. Med posjeduje hidro-skopska svojstva. Pri relativnoj vlaznosti zraka 60% kolicina vlageu medu se ne mijenja. Pri vlaznosti zraka visoj od 60% med uvlaciu sebe vlagu, a pri vlaznosti nizoj od 60% on gubi svoju vlagu.Postojanje vostanih poklopaca koji ne propustaju vlagu osiguravame~ kako od razrjedivanja, tako i od prekomjernog zgusnjavanja.sto Je osobito vazno zimi, kada pcele ne mogu regulirati tempera-turu i vlaznost zraka na svim satovima gnijezda koji su napunjenimedom.

P~klopljeni med ne ispusta miris koji pcele vrlo lako osjete i kojimoze privuci pcele tudice (kradljivice).

I<.adaje vrijeme toplo med na letu cuva grupa pcela-strazara.45


Br?j tih 1?eelase rnijenja od nekoliko jedinki do nekoliko stolinoVI~n~~tiO? opasnosti. Peele uvije~ skladiste zalihe meda na na~ItdalteruJa mjesra od leta - u gornJe 1zadnje dijelove gnijezda. dll.otez~va kradu meda cak ako peele-kradljivice prodru kroz let Vokosnicu. 0 u

. Peele u cilju.p~~ecanja ~astite gnijezda smanjuju velicinu letajesen, zatvaraiuci jedan nJegov dio propolisom. U

yeliki znaeaj takod;r ~ma izbor mjesta prebivalism koja su Pri~kr~yen~ (d~pIJe dr.vec~) 1do.bro z~sti~ena od pristupa krupnih n~pnJate!Ja pcel~. P.n prrpremi za rojenje veca grupa pcela izvidnicapr~laz~ na tr~enJe podobnog prebivalista zbog naseljavanja novezaJe~ce (roja), Peele posjeduju sposobnost ne sarno da nadunego 1d~ odaberu podobnije prebivaliste od nekoliko nadenih. Ro~s~ naselJav~ s~m~ u supljinu k~ja. nema .velikih otvora, kroz kOjIbi moga~.IJ~bI~~IJmeda prodrijeti u gru~ezdo; uvijek daju pred-nost s~plJIru u ~Ivom ~r,,:~tu, koju one ociste od trulezi i premazupropolisom, oSIguravaJucI drvnu masu od daljnjeg truljenja.

. Kao mocno sredstvo z~.zas~t.u za~ha hr~e s}uzi i ubadanje, kojeJevrlo bolno ~a krupn~ ZIvotI~Jea ~Itne.ubIja. Zalac se pcele poslijeubadanja otkida od ?Je~og ?-J~la.1 dalJe se spontanim kretanjemz~bada ~uboko u kozu zIvotinJe, 1sarrum tim povecava efikasnostdjelovanja otrova. Pcela koja je ubola urnire.

46

MEDIPELUPKAO HRANA PCELA

KARAKTERISTIKE HRANJIVIH TVARI

a normalan zivot i ~az~ozavar:je peela. p~trebno j~ da pcel~Zhranom osiguraju slJedece. hr~JI,:"e t,:"an: bjelancevine, masti,

sa nkohidrate, mineralne soh, vitamine 1 v?du. S~e ove tv~:1 su~~lene, visoko molekularne i posjeduju. veliku za~ih~ ~~ergIJe. :us nizmu se razgraduju na proste spoJeve, formirajuci na krajuo~~~torijenisko mol~k~lame t,:"arikoje se disanjem i sistemom zafzluCivanjeudaljavaju IZorgaruzma.

Prerada hrane sarna po sebi predstavlja s~?zeni I?roces ~ cijoj os~novi Iezi hidroliza, pri cernu se jednos~avruJe ~an otapaju u :ro~:himogu prodrijeti (biti usi~an~) kroz ZI?OVecnJeva u krv, koja ihraznosi do svih stanica, tkiva 1organa tijela.

Ucrijevima se prerada hrane o~tvaruj~ pod djelovanjem fermen~-ta (bioloskih katalizator~). Za dJelo,:"at;Jef~rmen~t~ neophodna Jeoptimalna temperatura 1 odgovarajuca kiselost ili alka!nost sre-dine. Kod pcela su fermenti najaktivniji pri temI?~ratun 34-35~C;takvu temperaturu pcele odrZavaj~. u svo~ gmJezdu. u proljet-no-Ijetnom periodu, kada one odgajaju leg!.o1puno konst~pelud.U zimsko vrijeme, kada je temperatura

v~Jezda znatn? ruza, p'ee-

Ie se hrane gotovim medom, a on sadrzi uglavnom secere, kOJIsutijekom ljeta vec razlozeni fermentima pcela.

Bjelanceoine su tvari, karakteristicne po sadrzaju dusika, zbogcega ih nazivaju jos i dusicnim tvarima. One s.adrze 15-18:dusika, 50 - 55% ugljicnog dioksida, 6 do ?% vodika, O~? ~ 2,5 YoSumpora i u manjoj kolicini - fosfor, zeljezo, ma~.ezIJ 1 nekedruge sastojke. Bjelancevine imaju vrlo slozen k:IDlJski sastav,ali u organizmu prilikom probave, one se ra~l~~u na. kon~e~eproizvode - aminokiseline. Postoji do 30 razlicitih a~nokI~el~-na. One se mogu smatrati "ciglama" od kojih se u razrum spoJevI-rna "zidaju" bjelancevine. Bjelancevine su vrlo razno,:"r~ne p~svome sastavu: one se razlikuju jedna od druge kolicinom 1kvalitetom aminokiselina koje sadrze i njihovim rasporedom uInolekulama.

47


Fizio.~oskise a~oki~e~e dijele na dvije grupe: nezamjenlj;;(esenc1J~lne),koje zivotinje ~e m<;>gusintetizirati i one moraju doc'u organ:z~m u got~vo~ ~bh~u, 1zamjenljive (neesencijalne), kOj~se u. nuzdi mo~ s.J?-tehz1rati..tI stanicama tijela iz jednostavnijihtv.an. U ne~a~J.enlJ1ve.(es.enc1JaII:e)a~noki~eline sI:adaju: lizin,tr1I:tofan, .~shdm, Ieucin, izoleucin, fernlalarun, treornn, metioninvalin, arg1rnn. '

~?red bj~lcu:eevin.a,.u sastav ~ane moraju uci dusicni spojevikOJIse.naz1va~u amidima, a u kojima su aminokiseline sjedinjenes drugim tvanma.

O~ bjelancevina i ~~da izgr~deni su glavni sastavni dijelovista~~a: ~n r~zgradnJ~ bJel~ne~vma u stanicama tijela formiraju seugljicnidioksid, voda 1tvari koje sadrze dusik (mokraca, mokracnakIsel~n~), a tak~der organske i neorganske soli. Ove se tvari iz-bacuju 1Zorgarnz~a preko. organa za Iucenje: kod visih zivotinja- bubrega, a kod msekata (1pcela) - malpigijevih cjevcica.

Osno.vna mas a stani~a tijela se sastoji od bjelaneevina. Zivotnipr?~es~ su..st~~ p~o~Jen~ v~ sastav~ bjelanee.vina. Ove promjene~~lslmilac1Ja.1aS1ffill~c1Ja)1cme ra~mJenu tvari - osnovno svojstvoZlVOgorg~zma. ~n. ovom .nastaJe oslobadanje energije tj. kemij-ska ene~.gIJahranljivih tvari pretvara se

vu toplinsku, u kretanje,

u. ener91J~ elektromagnetskih polja itd. Zivotinje razorene cesticebJelancevma. nadok~aduju uzimanjem hrane. Osobito je velikapotreba za bjelancevinama kod organizama koji rastu.

~eel~ bje~aneevin~s~et.vari dob.ivaju i~ p~ludi raznih biljaka, koji?rn ~JesaJu u kosnici, cime dobivaju cijeli komplet aminokiselina1 amida. Peele osobito puno peludi trose u periodu intenzivnogodgoja legla.

Ma~ti ulaze. u sastav citoplazme i izuzetno su neophodne zarazmJe~~ tvari unutar stanica. Masti se u crijevnom kanalu razlazuna krajnje produkt~: glicerin .i masne kis.eline; koje se spajaju smol~kulom metal a 1 pretvaraju se u tvari topive u vodi. Oni sekrvlju prenose u stanice i tkiva tijela, gdje se ponovo sintetiziraju.

U fizioloskom pogledu, masti su najkoncentriraniji izvori ener-

48


~spojene sa kisikom iz zraka, masti se razlazu na molekulu~sika i ugljieno~ dioksida, p~oizvod~Ci pri to~ veliku ko~iCinunergije: 1 g masti - 9 cal. Mash se taloze u organ1zmu kao pricuvai trOS~se pri nedovoljnom unosu hrane. Peele dobivaju masti izpeludl.

Ugljikohidrati su tvari, koje se sastoje od kisika, vodika i ugljika,a trose se u organizmu kao tekuci energetski materijal za proiz-vodnju top line i rad misica. Ugljikohidrati se sastoje od secera,skroba, glukogena, celuloze i drugih bezdusicnih tvari. Osnovniznaeaj za pcele ima secer, koji cini osnovnu masu nektara i meda.Obieni secer, skrob i glukogen u crijevima pcele razlazu se na jed-nostavne secere - glukozu i fruktozu, koji zatim dospijevaju u krvi raznose se po cijelom organizmu. Visak jednostavnih seeera pre-tvara se u masti ili glukogen i u takvom obliku talozi se u masnomtkivu pcele. Pri smanjenju sadrzaja secera u krvi nastaje obrnutiproces - glukogen se pretvara u secer. Na taj nacin odrzava sepo-stojanost sadrzaja secera u krvi visih zivotinja. Taj se procesdogada isto i kod pcele ali sadrzaj secera u krvi (hemolimfi) nijetako postojan, kao kod visih zivotinja, i varira ovisno od njenogstanja i rada. Jedan gram ugljikohidrata, razgraden u organizmudaje 4,1 kaloriju.

Celulozu, iz koje se sastoji omotac peludnih zrnaca, pcele ne asi-miliraju.

Mineralne soli ulaze u sastav stanica organizma u cistom ob-liku ili sjedinjene s bjelancevinama, mastima i ugljikohidratima.One igraju vaznu ulogu u razmjeni tvari i energije. Tijelo zivotinjasadrzi od 6 do 7% mineralnih tvari, u Cijisastav ulaze kalcij, ma-gnezij, zeljezo, sumpor, fosfor, klor itd. Sve ove i druge mineralnetvari pcele dobivaju iz peludi, ali pcele ponekad lete i skupljajutekucinu po odlagalistima otpada ljudske ishrane, gnojnim lok-varna i drugim mjestima radi uzimanja vode u kojoj su otopljenesoli.

Ako se pcele zimi hrane hranom spremljenom ujesen od secera,koji uopce ne sadrzi soli, onda se u njihovom tijelu kolicina nekihmineralnih tvari smanjuje; dodavanje u hranu soli, koja im je ne-ophodna, poboljsava uvjete zimovanja.

49


Vitamini se dijele na topive u vodi (vitamin C i B) i topive u rnastima (vitamini A, D, E, K). Vitamin C (askorbinska kiselina) regulira procese razmjene u stanicama organizma. Vitamin A - nazivajvitaminom rasta, jer njegov nedostatak u hrani izaziva prestanakrasta. Vitamin D - antirahiticni vitamin, sudjeluje u regulacijirazmjene fosfora i kalcija. Vitamin E - sudjeluje u regulaciji proce-sa razmnozavanja: njegov nedostatak izaziva izumiranje spolnihstanica u sjemenjaci i nesposobnost zenki da polazu jaja.

Vitamini su neophodni za normalan rast, razvoj i zivotnu ak,tivnost pcela,

Osnovni izvor svih vitamina, neophodnih pcelama, je pelud.Kao izvori vitamina sluze neki mikroorganizmi, koji se nalaze ucrijevima pcele.

Voda je neophodan sastavni dio tijela pcele i ima vaznu uloguu procesu razmjene tvari. U tkivu tijela pcele nalazi se 7S-80%vode. Vodu pcele takoder koriste za regulaciju rezima vlaznostiu gnijezdu. Pri nedostatku vlage one isparavaju vodu, a pri visku- udaljavaju je iz kosnice putem aktivne ventilacije (mahanjemkrilcima).

Peele potrebe za vodom zadovoljavaju na racun vode koje ima unektaru, koji unose u kosnicu (nektar u prosjeku sadrzi SO% vode).Kada u prirodi nema nektara, pcele onda unose vodu, uzimajucije u medni mjehur, iz razlicitih izvora, sa jutarnje rose, iz bara,ustava ili pojilista specijalno postavljenih na pcelinjaku. Narocitoje velika potreba pcela za vodom u proljece, kada se hrane gustimmedom i odgajaju mnoga legla.

KEMIJSKI SASTAV MEDA

Peele su prilagodene. posebnoj ishrani. Iz nektara i peludidobivaju sve tvari neophodne za svoje razmnozavanje, rast, razvi-tak i obavljanje mnogobrojnih poslova.

Med je pcelinji proizvod koji su preradile iz nektara. On pred~stavlja vrlo slatku, Ijepljivu i mirisnu tekucinu sa svojevrsniJ1l

50l ----


~m i mirisom, razlicite boje - od prozracne, sv.ijetle ili ma~o~ ckaste do sjajno zuckaste, smede, tamnosmede 1 tamne. BOJaZtledauglavnom ovisi od vrste biljaka sa kojih su pcele sakupile~ktar i preradile ga.

Cjelokupan proces prerade nektara u gnijezdu naziva se sa~ri~'evanje meda. Zreo m~d je med koj~J.eslozen u stanice i po~oplJenJ astanim (nepropusrum) poklopcicima: voskom poklopljen med~ to je pokazatelj zavrsetka biokemijskih procesa, koji su nektarpretvorili u med.

Med izvrcan na centrifugi (a ponekada i u sacu) kristaliz~r~ vse,tj. gubi svoju boju i prozirnost, pretvara se.u kas~~tu ~asu, III ca~dabiva tvrdu strukturu. Svojstva okusa 1 hranljivosti meda pntamu su potpuno sacuvana. Ali za pcele je kristalizacij~ m~da ustanicama opasna: pcele kristalizirani med ne mogu usisati krozrilce i iskoristiti za hranu zimi i u rano proljecc.

Sastav meda u znatnom stupnju odreden je sadrzajem nektarakoji su pcele sakupile i u kosnici preradile.

Osnovnu masu meda Cine u vodi topivi sereri - glukoza (groidaniserer) ifruktoza (uocni serer). Topivost u vodi ovih se~era ~~ece sead 16 do 22% (u prosjeku 19%) te~ine m~da. Ak~ se Izd~oJI vo?a,secer onda cini oko 9S% svih suhih tvan. Na udio ostalih tvan, anjih je u medu pronadeno vise od SO, dolazi oko S%.

Glukoza i fruktoza - ugljikohidrati, ubraiaju se u grupu ~::lOn?S~-harida. avo su po kemijskom sastavu najrasprostraruerup seceri,i njih pcelinji organizam apsorbira (usvaja) bez prethodne. pre-rade u probavnom traktu. Njihovom razgradnjom u orga~zmuuz sudjelovanje kisika, na racun ovih secera s~ara. se topl~a, ana kraju se formiraju ugljienidioksid i voda, kOJIse IZ orp~ruzmaOdstranjuju pomocu sustava za disanje (voda se odstranjuje zra-korn u obliku vodene pare).

Glukoza cini 31-38% secera u medu. ana se brze kristalizi-ra nego ostali seceri. Na fruktozu dolazi 38-43.% s:,~ se.ce~an:'-ed~.Fruktoza se, za razliku od glukoze, sporo kristalizira I vise Je hi-droskopna, nego ostali seceri.

51


U malim kolicinama med sadrzi i maltozu, rafinozu i melibozu.

~ed, P?red glu~oze, i £ruktoze sadrzi do 2% saharoze (trscani,repm .secer). Ovaj ~ecer spada u grupu disaharida; on se podutjeca}em £ermenta mvertaze razgraduje na jednake dijelove glu-ko~e 1 £ruktoze. 5aharoza. u ~edu - to su ostaci nerazgradenogs.ecerane~tara. Tek sakupljeni, JOsne poklopljeni med u stanicama,tj. do kraja ne preradeni nektar, moze imati do 6% saharoze. Ali upoklopljenim stanicama proces inverzije se produzava i zbog togasaharoze u zrelom medu prakticno i nema.

U sastav meda ulaz~ jos i sloieni ugljikohidrati - dekstrin - produktinepotpunog orazlaganja Skr?ba: ~jihova .uk~pna kolicina najcescedoseze 1-4Yo mada u pojedinim slucajevima moze doseci 12%.Dek~tri~ ~u topiv:i u :,odi i sprjecavaju kristalizaciju meda. Oni suotkrl~em 1.~hraru koju su ~cele pripremile od Cistog secera kojimsu pn~ranJ1van~, sto u~azuJe na sposobnost pcela da sintetizirajudekstrin pod djelovanjem £ermenata prednjeg dijela probavnogtrakta.

•Bjel~ncevinas~ih tvari (kole sad!ze dusik) u medu je malo, od 0,1do 1,5 Yo.(u prosJe~~ 0,4-0,6 Yo), ali sve one spadaju u bjelancevine~ako t<?P1ve.u VOd1~.Iako.se upijaju u crijevima. Njihov postanakJe dV?Ja~: dIO ~?Sp1Jev.a1Znektara i spada u biljne bjelancevine,dr.~gI ~IO dosp1Jeya zajedno sa sekretom zlijezda prednjeg dijela~nJeva ~spada u zivotinjske bjelancevine. Pored toga, med sadrziJOsdusicne ne bjelancevinaste tvari (amide) i neke aminokiseline.

U.~ed~ se nalaze kiseline (do 0,43%), dosta razlicite po sastavu.~aJv~se Je organskih kiselina, medu njima je osnovna glukozna~selma. U medu su otkrivene: mlijecna, vinska, oksalna, jabucna,hm~ska: octena, mravlja, a takoder glutaminska i asparagin-ska kiselina (posljednj~ s~at~aju antikristalizato~om secera). Umedu se od neorganskih kiselina nalaze £os£orna 1solna kiselina.

Aktivna kiselost meda u prosjeku iznosi 3,78 (s varijacijom od3,26 ~o 4,36). Med uvijek ima oCiglednu kiselu reakciju, sto imazn~caJaz~ proce~£e~mentacije,koja protjece u medu. Od vrijednostiaktivne kiselosti OV1seokus meda i njegova baktericidna svojstva.

52


-;iineralne tvari meda su vrlo raznovrsne (otkriveno [e 37 ele-rnenata: mnogo kalija, natrija, kalcija, magneziie. z~ljeza, £os£ora),

ada cine sarno 0,27% suhe tvari. Od osnovmh mikro elemenata~dan gram meda sadrzi 9,7 llg zeljeza, 4,2 man~ana, O,~ ba~a,b 15 llg kobalta. Kolicina ovih supstanci jake varna u.ov1Sn?Sti ?;rsti biljaka, s kojih je nekt~r sak~pljen. Interesantno je, .d~ Je IIll:-neralni sastav meda vrlo bhzak mmeralnom sastavu covJecJekrvi.

Aromaticne tvari. Miris biljaka sa kojih je sa~uplje~ nektarprenosi .se na m~d. ~ sastavu raznih medova otknveno Je do 120tvari koje stvaraju nJegovu aromu.

Obojene tvari daju medu ovu ili onu boju: od jantarsko zlatne dosmede ili tamne.

Vitamina u medu nema puno, ali se oni nalaze u kombinaciji sdrugim, za organizam vaznim tvarima, i ovo pov~ca:,a njihovuvrijednost. U 1 g meda sadrzi .se ~O llg limuns~e ~lsehne (5), ~O-toko£erola (E), 4-pantotenske kiseline (B3),3,8-bIOtina (H), 3,1-ma-cina, 311g piridoksina (B2) i dr .

Med je bogat fermentima. Najaktivniji od .njii: su invertaza, ~ia-staza, katalaza. Uloga invertaze vec Je o?JasnJena ~ pogla:rIJu 0

preradi nektara u med. Diastaza !az&raduJe s~.o~. N)~~a akti~nostse odreduje po diastaznom broju. tj. PC:> kolicini ffil~lhtara 1 Yov-~eotopine skroba. razgradenog za 1 sat diastazom, koja se sadrzi u1 gmeda.

V..eliCinadiastaznog broja ovisi od sastava i vrst~ biljke iz Cijegje nektara dobiven med, zemljisnih i k~ma~sk~ uvjeta, vremena,intenzivnosti lucenja nektara, snage zajednice 1dr.

Diastazni broj meda cesto koriste ka.oyoka.zatelj njego,:,e prirod-nosti. U Institutu za pcelarstvo odredili su diastazne broJ~ve za 80obrazaca monoflomog (od jedne vrste biljaka) meda, dobivenog uraznim oblastima zemlje (tabela 3).

53


Dominantne Broj Diastazni broj, jed. Prosjek(pretezite) biljke uzorka Variranja (granica)Lipa 24 1,1-31,8 ll,5±l,6Esparzeta 16 6,2-30,7 14,6±1,9Bagrem 13 2,3-10,5 6,3±O,8Suncokret 7 8,3-37,7 17,8±3,7Heljda 5 7,8-44,4 26,4±7,5Kokotac 5 15,2-31,9 20,4±3,OVrijesak 3 21,5-34,2 27,9±3,8Djetelina livadna 3 5,3-12,0 9,6±2,2

Tabela 3. Diastazni broj nekih monoflornih medova (po po-dacima T. M. Rusakove)

Diastazni broj iste vrste meda jako varira u pojedinim godinama.Tako, diastazni broj meda od bagrema, iz Moldavije, iz istogpcelinjaka, bio je 1981. g., 4,1-5,3 jed., u 1982. - 4,6-5,4 jed., au 1983.god. -10,3-10,5 jed.

Na taj nacin, diastazni broj moze sarno priblizno karakteriziratisortnost meda. Za tocno odredivanje prirodnosti i kvalitete medaneophodna su i dopunska ispitivanja i odredivanja sadrzaja ok-simetilfurfuola, saharoze, nastalih secera, opticke aktivnosti, mi-risa, okusa i dr.

Manjom diastaznom aktivnoscu odlikuje se med sakupljan s pro-ljetnih pasa, a vecom - s ljetnih. Osobito velikom aktivnosti dia-staze istice se med heljde. Aktivnost diastaze se nakon jednogo-disnjeg cuvanja malo snizava. Ferment katalaza razgraduje vo-dikov peroksid i ima znacajnu ulogu u procesu sazrijevanja meda.

U manjim kolicinama med sadrzi proteazu, lipazu, glukogenazu,kiselu fosfatazu, peroksidazu, reduktazu, askorbinotoksidazu, fos-folipazu, inulazu, bjelancevine, masti, a takoder razne prijelaznetvari, koje se formiraju u stanicama tijela. Ovaj komplet fermenatastvara uvjete, pri kojima sve tvari u medu mogu biti rastopljenei iskoristene u stanicama tijela pomocu fermenata koji se nalaze

54


baiu medu. Svi sastavni dijelovi meda, stoga, mogu, biti asimili-rani od strane zazimljenih pcela bez bilo kakvog ucesca fe.r~en~~arobavnog trakta. Tako visoka pripremlj~nost m~da za asimilaciju

p iskoristavanje od strane stanica orgaruzma o.slgurava peela~a~ivot zimi, da se pcela pri snizenoj .te.mperatun ne s~~ne, ~I seaktivnost njenih organa ostro smaruuje. Ova..pak SpeCI?~nostJed-no je od najvrjednijih svojstava meda kao dijetetskog I ljekovitogproizvoda za covjeka.

Nektar posjeduje fitocidna baktericidna s:,ojst:'a ..Fitocidi nek-tara su jedan od Cimbenika prirodnog Imurutet~ I s~itere.p~o~uk-tivne organe cvjeta od infekcije, a medu, pak, pridaju antibiotickasvojstva.

Hrana, koju pcele pripremaju od sece~aprili~om ~rihranji~~ja,ne sadrzi sve ove tvari i zato je secerni med, iako izvana ShC.Inaprirodni pcelinji med, ipak d~eko (I?okemijskom sastavu I posadrzaju bioloski aktivnih tvan) ad pnrodnog meda.

Pri zagrijavanju meda vise od 45°C ~~o fruktoze for~ra .oksi-metilfurfurol - tvar stetnu za pcele (ali Je bezopasna ~a covJe~~).Zato ako zelimo med dekristalizirati treba ga sarno toliko zagrlJa-vati ~ posudi sa vodom da temperatura vode ne prijede 50°C.

Kod ocjenjivanja kvalitete meda vaznu ulogu ima sadrzaj vodeu njemu. Zreo med sad~zi od 18 do 20% vode. Ako.~e u medunalazi vise vode, to znaci da prerada nektara u med ~Je ~avrs:nai da je vrcan iz saca sa jos n~zatvor~nim stanicama t). ruJe d~z~u pcelinjem gnijezdu do kraja zrenJa. Nezreo ~ed. karakte:I~lrase takoder povecanim sadrzaj saharoze,. sm~Jerum sadrzajemglukoze i fruktoze, manjim sadrzajem vitarruna, fe~menata, or-ganskih kiselina,.mirisnih ~a~i i dr. On s.elako kvan.~b?g spon-tanog vrenja, a ruegova antimikrobna svojstva su slabije izrazena.

Ofrovni med. U izuzetnim slucajevima (najcesce ~ plani~a-ma Kavkaza) pcele sakupljaju nek~ar i pelud u vnJeme cVJe-tanja azaleje, rododendrona, .pl~skog lovora, androm~~~,akonita i dr. Nektar i pelud ovih biljaka za pe~~esu neskodIJ~:'l,ali posjeduju otrovna svojstva za eovjeka. POSI.IJ~uporabe ~vIJ.e-tri zlicice takvog meda pojavljuje se hladan znoj, jeza, povracanje.

55


poremeca] :vid~i cak g~bitak svijesn. Obicno sljedeceg dana nas-tupa P?boIJsCUlJe.Smrtni slueaJe:'l rusu zabiljezeni. Pcelari Gruzijesm~tr~Ju kako takav med gubi otrovnost nakon polugodisnjegstajanja. M~d osloboden od zrnaca peludi rododendrona gubiotrovna svojstva.

Sada j~ usvojen stan?ard SEV"Med pcelinji". Metode veterinar-s~o-s~tame ekspertize (STSEV 3019-81) uvedene su u Rusiji usijecnju 1984. g. U tom dokumentu navedene su metode odrediva-nj~ s.adr.zaj~vode,. reducrrejucih secera, saharoze, mehanickil,prirruesa, mmeralnih. tvari, ~~elosti, diastaznog broja, oksimetil-~~furo~a, p~kaz~teIJa medljiks, otkrivanja endospore Bacilushe~nke 1 otknv~Ja grinja. Ovi standardi su obvezni pri trgovin-skim .sp~razuIDlm~kako unutar zemlje, tako i medu drzavama- sudlOrucama Savjeta ekonomske uzajamne pomoci.

PELUDNA ZRNCA U MEDU

U .medu se, osim t~kuc~ faze, uvnek nalaze mikroskopske tvrdeeestice - zmca peludi, koja, bez obzira na preeiscavanje u mednom~j~hur~, dospijevaju u med zajedno s nektarom. Posto svaka vrstabiljaka ima .kar~~teristienu velicinu, oblik i boju peludnih zmaca,~opo pel~dl, kOJIse nalazi u medu~moze se odrediti s kojih biljakaJe s~kup!Jen nekt~r ..Peludna analiza meda Je osnovni objektivninacin koji omogucuJe dosta pouzdanu ocjenu podrijetla meda.

U r::ted dospijeva ~~od~r pelud ~oj~ ,spada sa povrsins tijelamladih pcela u kOSruCI,koje JOsne izlijecu zbog sakupljanja nek-~ara.Peelam~ su u pokusu davali se.cer:msiru!?,koji, naravno, nijelI!la~peludnih zma. Ipak, u poklopljenim starucama secerne granebilo Je nad.eno 900 peludnih zrna u 1 gramu meda. Zbog toga umedu dobl~·e~om lZ nektara sarno jedne biljke, uvijek se nalazine~.natnapnrnjesa peludi i drugih biljaka, ali pelud osnovne biljkeuvijek prevladava.

U uz~rku dobivenom od nektara heljde, nalazi se od 50 do 500peludnih zrnaca ~ 1gramu meda. Vecibroj vrsta meda u 1g sadrzio~o 3.000 peludru.h zmaca, ali postoje i vrste meda koji sadrze izra-zito puno peludnih zmaca. Tako, u 1g vrijeskovog meda nalazi se

S6


--;'sjeku 8.500 zrnaca. Nade se i med, (kako se vidi, lose ociscen~ ~ednom mjehuru) koji sadrzi i do 28.000 zrnaca u 1 g.

Veca kolicina peludnih zrnaca u medu negativno se odrazav~na zimovanje pcela, Peludna zrnca ne. sa~o ~a s~ balast, kOJ1o terecuje crijeva pcela nego ubrza.,:a ~kri.st~lzacIJu meda. ~aP·mjer med dobiven iz nektara krizatica, lZ tih razloga sasvim

~nepr;kladan za zimovanje J?eela..Obratn?, uz med s m~ b~o-jem zmaca (lipa, bagrem, heljda) zlmovanJe pcela prolazi OSObltOuspjesno.

Radi odredivanja botanickog podr~j~tla..meda odr::tjerise 10 pmeda. i dolije 20 ml destilirane vode 1.lzIDlJesa..Otopma se centr.l-fugira pa se iz taloga ~zme kap i ~tavl na prozlm? staklo, r~str.lpseu ravnomjernom sloju na povr~mu ~,5cm-, pokrije s~poknvrumstaklom i pod mikroskopom se izbroje peludna ~rr;~1tako ut:rr-di kojoj vrsti biljaka p~padaju. Po yrevladavaJuclm pelu~rumzmcima sudi se 0 botanickom podrijetlu mase. Ako .nem.a izra-zito prevladavajucih p~ludnih z~r:-aca,to je pokazatelj da Je medmjesavina nektara sa VIsevrsta biljaka.

VRSTECVJETNOGMEDA

Peele u kosnici najcesce mijesaju nektar razlicitih biljaka prinjegovoj preradi i skladiStenju,u. sacu. ~ed od nektara od~edenebiljke (monoflorni med) moguce Je dobiti sarno ~ tom ~lueaJl~,akokosnice s pcelama (40-60 zajednica) ~I?jestim?b.hzupolja s ve~k~mkolicinom (najmanje 80-100 ha) bilJak~ k?Je lsto~?bn? c:!etaJ~,koje su sposobne svoji~ nekt~om pnvucl s~~ (lli.naJv~cl broj)pcela. Ako je prethodno lZkosnica uzet say raruJeprik~~IJe~ med,onda je moguce dO?iti odred~n~ vrstu meda kar~kten~he!:lh oso-bina. Vrsta meda rma znacaja 1 za pcele, OSObltOpn njihovomsnabdijevanju zalihama hrane za zimu.

U pcelarstvu se najcesce susrecu i imaju najveci znacaj slijedecevrste meda:

Lipov med u tekucem stanju jebezbojan i1i mal.o.zuc~ast,~roziran.Nakon kristalizacije pretvara se u zuckastu ili svijetlo jantarnu

57


~vrstu masu, konzis~enc~je s~cne masti (sitno-zrnasta). Susrece S~I krup.no-zmast~ kristalizacija (u ovisnosti od vrste lipe i uvjetacu.v~nJa~.Ok~s Je dosta ostar, vrlo sladak. Med posjeduje njezanrruns cvjeta lipe.

Helj~in med je od tamnozute do tamnosmede boje. Kristalizirase u sitno-zrnastu cvrstu rnasu svjetlo smede ili tamnozute bojeIma jak, ost~r, ~jut okus, od koga grebe u grlu, a ugodan miris.Lako se razlikuje po okusu od svih drugih rnedova.

.lY!ed suncokreta, je svjetlo-zlatne ili svjetlo-jantarne boje, krista-lizira se .vrlo .brzo. ~ krup:r:o-zrnastu rnasu. Odlikuje se oporirnoku~orn.1slabim mmsom cvjeta suncokreta. U godinarna sa suhirntophrn ljetom cesto se kristalizira u sacu. '

Med bagrema u .tekucern stanju je svijetao, proziran. Kristalizirase .vrlo spora .u.sitno-zrr:as~u rnasu od bijele do zlatno-zuckasteboje. Karakterizira se odlicnim okusom i njeznim finirn mirisorn.

Vrije~.kov "!ed j~ ?d svijetlo-srn de do crveno-srnede boje. Vrlo jerastezljiv ..Krlstah~IT~se spora u tamnu rnasu s crvenorn nijansorn,cesto ostaje u stanju zelea. <?ku~je ~.orkast, opor, a miris jak, na li-vadske trave. Zbog brze kristalizacije neprikladan je za zirnovanjepcela.

lY!ed od ~jeteline moze biti od crvene djeteline - crvenkastozuteboje, re~ativno se spora krist~lizira; od ?ijele djeteline je svijetao,a!om~ti~an, ponek~d ~~o VIS~rastezljiv, ugodnog izgleda, po-sjeduje fin okus, kristalizira u sitno-zrnastu bijelu rnasu.

~ed. od maline se d~biv~ sa proplanaka na rubovirna suma, nap~IJevmarn~, u sumskim Jarugarna. Pripada svijetlirn rnedovirnav~soke kval:te:e. U te~ucern stanju skora je bezbojan, u kristali-z~r~om - zuc~aste :r:lJ~se. Posjeduje fini miris cvijeta rnaline inJezan okus kOJ1podsjeca na rnalinu.

lY!ed~o.kotca (zu~og ili ?ijelog) je svijetle do svijetlo-jantarne boje.Kristalizira sporo, ima njezan miris, koji podsjeca na vaniliju.

58


----- KAKO peELE PROBA VLJAJU MED?

peele su sitni insekti i zbog toga nije moguce kod njih. o~r~diti( tvrditi) preradu hrane metodama koje se obicno pnmjenjuju ~s~oearstvu. Pored toga, med koji je pcel~ uzela ne treba sn:'-atra~1

. denim posto ga pcela u mednom mJehuru moze euvati duljePO)j~rne.P~ele u normalnim uvjetima izbacuju izrnet samo za.vri-Y:~e izlijetanja pa se njegova kolicina i sastav ne ~o~ preClzno~tvrditi. Ove poteskoce zahtijevale su razradu specIJalnih metodaza odredivanje probave hrane pcela .

Peele su zbog ustanovljavanja probave ~e~a stav~iali u kavevzevelieine 20x8x15 em, koji su imali prednji zid od zicane nyeze,zadnji koji se pokrece (neuevrscen) i tri o~or~ u pokl~pcu: Je~an_ za kavez s rnaticorn (s maticorn pcele miruju). drug! za .t~glicus hranom i treci za epruvetu sa vodorn. U kave~ su sta,":~~150 gpeela, prethodno drzanih bez leteni~ u I?rohladnoJ prostonF' zbogtoga, da bi one utrosile say med. kOJIsu imale u rnednom rnJe~ur':1.Odsustvo meda u rnednom mjehuru utvrdili su putem secirarqanekoliko pcela.

Kod naseljavanja kaveza uzet je. prosjeea.n uzorak od 50~-600pcela, koje se tocno izmjere i prebroJe, kako bi se odr~dlla prosjecnarnasa jedne pcele. Kolicina izmeta ovih pcela ~tvrdl se na pocetkupokusa tako sto se zadnje crijev? o?e~gla:,lJene pe~le opreznoizvuce iz trbuha, poslije cega se izmjen zaJedno s~ izmetom naanalitickoj vagi. Crijevo sa izmetom se susi, dovodi do postojanernase i ponovo izrnjeri.

Kavezi sa tocno poznatom koliCinorn pcel.a .stavljaju se u. ter-rnostat pri temperaturi 32°C i pcele opskrblJuJ.u ~anom kOJ.aseispituje. Za ispitivanje svakog uzorka meda uzimaju se po.~n ka-veza. Kao kontrola, uzimaju se jos tri kaveza sa p~~lama kojima sedaje cist secerni sirup tocno odredene koncentraclJe.

Nakon pet dana, hranilice se uklanjaju i pcele ponovo .d~ze bezhrane dok ne nestane med u rnednom mJehuru. Hrana koja Jeosta-la izrnjeri se i ustanovi kolic~a k?ja je J?ojeden~ u per~o.du I?okusa.Od svih pcela izvlace zadnje cnjevo I utvrduju kohem~ Iz~eta,koji se nakupio do kraja pokusa. Zbog toga, izrruere zadnja cnjeva

59

\ , ~

-Va 1<iz gseIe

Pne

Je doe

na Zsa meta ko

naoj

ralJe·ti M

base

JUvu0-

4).

u-odgu

aih

Je-

""--


sa izmetom, nakon cega ih isusuju do postojane mase i ponoizrnjere. Izraeunaju ukupnu tezinu izmeta odvojenog od pcelasvakog kaveza, i vrse korekturu prema broju pcela koje su uginuza vrijeme pokusa.

Sada istrazivae ima sve podatke neophodne za odredivanpotrosnje meda od strane pcela. ZnajuCi koneentraciju hran(meda, secera) izraeunava se kolieina pojedinog secera izrazeu suhoj tvari, Utvrauje se suha tvar iz meda svih pcela do pokui nakon njega, usporeauje ukupna kolicina (u suhoj tvari) izmekoji se forrnirao od pojedene hrane. Dalje se izraeunava kolic!izmeta forrniranog na 100 g pojedene hrane (izrazenr, u suhtvari). Ovo i jeste pokazatelj probave hrane u postocima. Postoprobava meda i secera kod pcela vrlo velika, onda je bolje koristise obratnom velieinom - kolieinom neprobavljenih ostataka.

Intenzivnost razmjene tvari kod pcela u znatnom stupnovisi od vanjskih uvjeta, koji obvezno mijenjaju i probahrane, zbog cega su bili provedeni pokusi na izueavanju prbave meda i secera od strane pcela u raznim uvjetima (tabela

Kako se iz tabele vidi, pri vecim koneentracijama secernog sirpa probava secera je vrlo velika: ostaje neprobavljenih ostataka0,50 do 0,64%. Peele pri ruskim koneentraeijama secera ne mou eijelosti zadovoljiti svoju potrebu za hranom i trose dio zalihhranjivih tvari iz svog tijela. Na racun produkata raspadanja ovtvari povecava se i sadrZaj zadnjeg erijeva i kolicina neprobavlnih ostataka.

Brojkaveza

Na 100 ern- vodedano secera, g Ne robavl"eni ostaci, %

Pokus br. 1 Pokus br. 21 233,3 0,54 0,502 100,0 0,63 0,643 43,0 0,64 0,644 25,0 1,71 1,265 11,1 2,24 2,84Tabela 4. Probava secera od strane pcela pri davanju u

raznim koneentraeijama60


ihr .. ·e pcela (100-150--- d uzetih koncentracija secera za .pr~ anJl:r~J 0 64%o 100 em" vode) neprobavljeni ostaci me, .cera na

. .zavarriem temperature koliein~okusi su pokazah da sel sa sn::: a kaJ·pouzdaniji pokazateljib lienih ostataka ma 0 sruzav . 0

pro a:r J . d zanju pcela na temperaturi 32-33 C.biveru su pn rz

.. eda bila su uzeta dva uzorka: evjetnia odredivanje proba:rhem . ed s primjesom medljike, nad sakupljen sa razru trava 1 mme su pcele lose zirnovale (tabela 5).

. k [etnog meda formi-Pri ishrc:m peela. isp~tivarumn~~r P~i~S~ cistim secerom.o se tri p~ta vIse. l~meta ed~ike dao je znatno vise nepro-ed: k~* je imao pnmJe~e r:vo ovecanje je neznan:o i nji~avljenih ostataka ..~ea~tIm, rP kod pcela pri zlmovanJu.ne moze tumaciti pOJava pro Jeva

Ispitivana hrana Ne preradeni ostaci, %Pokus br.1 Pokus br. 2

Med evjetni 1,84 1,932,50 2,59Med s prirniesom medljike

Tabela 5. Probava meda od strane pcela

• -v » b lienih ostataka pcela koje su hra-Povecanje kolieme nepro. av J, ) objasnjava se time, stonjene medom (u uspo~edbl. sa .s~eer;;: tvarl (dekstrini, primjeseu medu ima, pored secera, JOS1 r~·elosti asimilirati (usvojiti).peludi i dr.), koje pcele ne mogu u elJ

KEMIJSKI SASTAV PELUDI

.. . m kemijskom sastavu.Kvaliteta i vrijednost peludi ovise 0 nJeno

.. liik hidrati koje pcela u znatnojPriblizno 3~% pelud~lke~e ~.gg~aopostala ljepljiva i sigumo sekolicini dodaje pelu I, ~ 0 1 .

drzala na nozicama za vnJeme letenja.

61


.Kao osn~)Vn.0~jerilo vrijednosti peludi za pcele sluzi njen sadribjelancevina 1djelomice masti (tabela 6).

Biljka .......•...OJ (Ij

.S ~ .;:::'D OJ:> I' :E (IjOJ

~.c>u 0

§ :p ~ ,.0(Ij ~ OJ..... OJ ••••• ].-< (J) to 0 'D .S ~OJ (Ij 12$' ~0 (J)::> >CJ) :> ~.c 0

Maslacak 11,12 14,44 34,93 1,99 10,96 0,91 27,64Vrbacma 22,33 4,15 32,18 1,44 12,30 2,61 26,43Djeteline 20,68 3,22 30,21 7,80 13,44 5,49 26,96(prosjek)Djetelina 23,71 3,40 26,89 1,32 11,56 3,14 31,30bijelaCorusica 21,74 8,58 25,83 2,66 13,22 2,54 28,09cmaBreskva 26,48 2,71 32,44 1,63 8,47 2,81 27,09Sliiva 28,66 3,15 28,29 0,74 9,79 2,62 27,49Maslina 16,71 4,69 35,78 1,06 10,12 1,90 30,80Pasja trava 20,44 2,37 29,33 0,37 13,34 3,06 31,46Eukaliptus 26,22 1,38 29,96 1,96 9,09 2,71 30,64

Tabela 6. Kemijski sastav peludi (grudica) s raznih vrstabiljaka (%)

l! tabeli 7. navedeni su podaci analize peludi nekih biljaka-koje pcele najcesce posjecuju,

U cj:lini. se moze reci da je pelud biljaka koje se oprasujUpomo~u.~Jetra p~no siromasniji bjelancevinama i mastima adpeludi biljaka koje oprasuju insekti.

62

HRANA [ [SHRANA PCELA---- SadrZaj %,

Biljke Bielancevine Masti~Ljesnjak 30,06 4,20~ 16,90 3,52Secerna repaBag-rem 24,18 -Krastavac 22,87 -Kukuruz 4,53 1,43

Bar 10,69 5,93ZvonCic (Parnpanula) 19,50 19,50Jela, Smrca 15,40 15,72Maslacak 10,59 12,87Kesten, divlji 18,70 11,34Pelud zitarica 4,70 2,79Breza 24,09 3,38Jabuka 18,01 -Djeteline 21,99 -Facelija 29,50 -Heljda 14,10 -

Tabela 7. Kolicina bjelancevina i masti u peludi

Po~e~no veliki znacaj za hranjivu vrijednost peludi je njegovsa~rzaJ esencijalnih aminokiselina. Tocno se zna da u smjesi peludikOJ~suycele sakupile, po pravilu postoje sve ne zamjenjive ami-~klselme, koje ulaze u sastav tijela lutke, koja vec ne upotrebljava

anu (tabela 8).

TIpak, pelud pojedinih vrsta biljaka ne sadrzi sve aminokiseline.na~o, ". peludi maslacka od deset nezarnjenljivih aminokiselinaiz\ o~t~Jutri, kod peludi vrbe - dvije. U smjesi pak peludi, uzetogse ~.mc~, uvijek se nalazio cijeli komplet svih aminokiselina. TimIjak JasnJava i cinjenica, sto, hraneci se smjesom peludi raznih bi-vrst' peele odgajaju znatno vise Iicinki, nego na peludi sarno jednee.

63


Sadrzaj, mg% -~ .~Aminokise- Upeludi u tijelu licinke u tijelu

line 2-dnevne 4-dnevne lutke

Lizin 559 453 376 491Cistidin 367 u trag. 21 u trag.Arginin 616 388 395 488Treonin 128 138 758 200Valin 270 589 365 411Metionin 195 u trag. u trag. u trag.Izoleucin 1002 315 709 304Leucin 522 456 1371 457Fenilalanin 940 218 600 222Triptofan u trag. u trag. u trag. u trag.

Tabela 8. Kolicina slobodnih aminokiselina u peludi, kojisu sakupile kranjske pcele u srpnju (po podacima N. A. Ursui Lj. M. Leonova)

Ostale aminokiseline spadaju u grupu zamjenljivih aminokislina, tj. takvih, koje moze sintetizirati sam organizam iz drugitvari. Na primjer, aminokiselina serin nalazi se u vecoj kolicinitijelu licinki (475 mg%) i u znatno manjoj kolicini kod odraslipcela (80 mg%), jer se utrosi za izgradnju hitinskog omotaca,

Kvantitativni i kvalitativni sastav aminokiselina u smjesi peludkojima se hrane pcele, blizak je kvantitativnom i kvalitativnosastavu aminokiselina maticne mlijeci, dobivene iz te iste zaje(nice.

Skrob i mast u peludi uzajamno se dopunjuju. U peludi, kojsadrzi puno masti, po pravilu je malo skroba, i obratno, pri sadrZa~vece kolicine skroba u njoj je manje masti.

U peludi su otkrivene raznovrsne mineralne tvari: kalij (0,6-1,0%fosfor (0,43%), kalcij (0,29%), magnezij (0,25%), bakar (1,7mg%zeljezo (0,55 mg%). Pored toga, pelud sadrzi silicij, sumpor, kl0

64


--------=-: n a takoder barij srebro, zlato, paladij, vanadij, vol-titaI1, I?f~9a k~ba1t, cink, arse~, ol~)Vo, platin~, molibden, kron;,fratll,.J! t J~ncij (posljednji je otknven pomocu spektralne anali-kadtll1J, s rze). .

d d ZVicelulozu koju pcele ne mogu apsorbirati, a od kojepelu sa r .

tOJ·iomotac peludnih zmaca.se sas

Vrsta Vitamini

biljaka C E tiamin riboflavin

Jabuka 3,6 80,0 1,0 1,8

Kiprej 1,4 25,5 0,5 1,2

Helida 3,5 21,0 1,3 1,6

Tabela 9. Sadrzaj vitamina u pelu~i r~zli~itih yrst~biljaka,mg% (po podacima ZnanstvenOlstrazlvackog insti-tuta vitamina)

Pelud je bogat raznovrsnim vitaminima (tabela 9). U p:lu~i in;aznatno vise vitamina iz grupe B nego u zelenom povrcu 1 vocu(tabela 10).

Vitamini Med Pelud TabelalO.5adrZajI-----=...:.=::.::::..::..--+-----t-::-:-i vitamina grupe B u!-=B:..:l -+.....:0~,0~44:-:--t--::0"'_;,6:_1100 g meda i peludi,B2 0,026 1,7 mg (po podacima

t-p-P-------I.-..-:0,:.-1-10-t---:":10=-,O::l J. Svobode)

P6 0,010 0,9Pantotenska kiselina 0,055 3,0Biotin 0,066 25,0

U peludi se nalaze razliciti pigmenti (uglavnom ~aro.?noidi),fer.m~nti (invertaza, amilaza, katalaza ~~~) i hormor:~ kOJl.ubrza,~~aJu 1 zadrzavaju rast biljaka, ukljucujuci 1 poznate tvan rasta

heteroauksin.

65


KAKO peELE PROBAVLJAJU PELUD?

P~ele se, tijekom zivota, peludi hrane neravnomjerno. Peelep~lh dana na~on .~zlas~aiz stanice jedu vrlo mnogo, zbog eeganjihova srednje cnJevo jako uvecava: volumen crijeva ad 6,7naraste do 22,9 mm-. Pcela pelud nakon prelaska na izletnip?~love uopce ne trosi i volumen njenog srednjeg crijeva se s~JuJe do .8-9mm~, dose~uCi kod starih pcela 6-7 mm'', Petog dzivota, bjelancevine u tijelu pcele dosezu najvecu kolicinu,

v.~e~le p~iv~ije~omv.remenu lete svakodnevno i skupljaju peluCIJUJe kolicinu 1kvahtetu vrlo tesko tocno izracunati. Ova otezautvr~~van~e probav~.i hra~jiv.e ;rrijednosti ~eludi razlicitih biljaIstra~lv~nJe probavljivosti sVJeze1konzervirane peludi direkhranjenjem pcela u kosnici, moguce je sarno u mjestima gdje uonema pase i pcele ne mogu unositi bilo kakovu hranu u kosnicu

Ocjenjivanje stupnja iskoristenja i hranjivosti svjeze i konzervir~~peludi kod p~ela moguce je na osnovu razvoja njihovihzdrijelzlijezda. Stvar Je u tome, sto zdrijelne zlijezde nisu razvijene kp~ela koje su tek izasle iz stanice. One se razvijaju sarno pri ishrru pcela punovrijednom, sasvim apsorbljivom bjelancevinastohranom. Na ovoj karakteristici mladih pcela zasniva se metarelativne ocjene svjeze i konzervirane peludi i drugih tvari. Uvez se stavlja po 50 mladih pcela (tek sto su izasle iz stanica). Skavezi se opskrbljuju 50%-tnim secernim sirupom. Pritom sepr.vi ~~vez. daju svj~ze tek sakupljene grudice (loptice), u dru- ispitivani produkti, a treci se ostavi bez bjelancevinaste hranKroz 7 i 14 dana utvrduje se stupanj razvitka zdrijelnih zlijezkod pcela. Aka su zlijezde pcela, koje su dobivale ispitivanu hrnu, ra~vijene taka isto kao i kod onih koje su dobivale pelud,ukazuJev~~ dobra u~:,~janje nj~gove bjelancevine ad strane peelAka se zlijezde razvlpJu lose, isto kao kod pcela u tree em kavezto svjedoci a potpunoj odsutnosti apsorbljivih bjelancevina.

U Institutu za pcelarstvo i hranjivu vrijednost bjelancevinae~a.ne. utvrdi:,a~i su taka sto su u gnijezda, s jeseni, hranu kojaispituje stavljali u stanice saca. U jesen su formirane tri jedna~grupe. pcelinjih zajednica. Zajednice prve grupe (kontrolne) askrbili su peludi; zajednicama druge grupe nisu ostavili nijedr'

66


. eludi, ali su u zamjenu davali istu kolicinu hrane kojustaJllC~S!ao u prvoj grupi; zajednicama trece grupe uopce nisuispitt1Jt1b.elancevin~stuhr~u. (druga. kontrolna). Peele v.ee sred~-davah race poCinJu uzgajan leglo 1 ponovo do procvjetavarqanon: ve 1etova se hrane sarno hranom stavljenom u stanice gni-prvih cvjjezda.

o .e hrana koja se ispituje po hranjivim ~~ijedn.ostima jedn~kaAkd) onda su zajednice druge grupe odgojile tohko legla koliko

pe~eJcice prve grupe. Aka pak hr~a ~ije imala n~~~kvih hranji-~fhJvrijednosti, onda su pcele odgojile )ed~aku ~ol~cmu ~~gl~ka?i za·ednice rrece grupe. Po~~sne su z~Jedruce pn. ?)eloIDlcn?J vr}-.ed~osti hrane odgojile kolicinu legla lZmed~ kol~cme prve l.tr~ceJgrupe.Takva met~~a .d.aje mogucnost dobivanja karaktenstikahranjive vnJednostI ispitivane hrane.

U Institutu za pcelarstvo utvrdivali su probavu pe~udi ko~pcelinjih zajed~ca koje su ~e.sa~tojale o~ 500-600 ~adlhv p~e~~1matice. Zajedrucama su stavili sace (sat) s Jednodnevrum pcelinjimlicinkama. Kod pcela se, kao rezultat toga, stvorila potreba zabjelancevinastom hranom (za ishranu lie~nki). Do. sata s le~l~mstavili su [os dva sata, u Cijeje stanice stavljena odmjerena kolicinasecernog sirupa i bjelancevinaste hrane koja se ispituje. Kavez sustavili u tople futrole pri temperaturi 13-14°C na 5-6 dana.

Pri naseljavanju kosnica (nukleusa) ustanovili su kolicinu izmeda (suhu tvar) u zadnjem crijevu po uzorku iz 18-100.pcela.Z~~rs~vajuCipokus, ponovo su ustanovili kolicinu izmeta 1p~ ra-Z11Clrqegove mase izracunali. koliko se izmeta (u suhom obhku)nakupilo u periodu pokusa kod svih pcela u svakom kavezu. Taka~u ustanovili kolicinu utrosenog secera i bjelancevinaste hrane,lzraeunali kolicinu odgojenog legla.

U pokusu (istrazivanje je vrsio S. A. Strojkov) koristili su razlicite~rste hrane, pa je zamijeceno da ih organizam pcela nij~podjedna-b0 u~vClJao.Taka, pri hranjenju s grudicama s vrbe koliem~ nepro-_~~lJeruh.o~tataka iznosila je 29,1%, 5 lijeske - ~4,0, s ~azruh trava

,3, sVJezesmjese _ 23,4, pro-mrznute peludl -16,6 Yo.

Peele konzerviranu pelud usvajaju nesto bolje nego grudice i

67


znatno bolje nego pelud, koji je sakupljen bez pcela, tj. koji spi covjek rucno (28-26%). Vjerojatno, stavljajuci pelud u ko(grudicu) a zatim grudicu u stanicu, pcele ga u izvjesnoj rnjerithodno podvrgavaju obradi, kojom olaksavaju njegovo apsoranje u crijevima.

Relativno velika kolicina neprobavljenih ostataka, kojesvjeza i konzervirana pelud, povezana je s postojanjem cloze u peludi, koju pcele ne mogu apsorbirati. Pored tcvrsti omotaci peludnih zrnaca otezavaju cjelovito iskoristavhranjivih tvari. Probavni sok s fermentima u pocetku prounutar peludnog zrnca kroz sicusne pore u njegovom omotSam omotac peludnog zrnca pri ovome se ne razara. Zatizadnjem dijelu srednjeg crijeva topive hranjive tvari kroz te pizlaze van i budu usisane u zidove crijeva. Pri ovome, hranitvari peludi ne mogu biti potpuno izvucene, pa dio njihspijeva u zadnje crijevo i udaljava se iz organizma. Ova ssobnost probave pcela izaziva potrebu dugog boravka svporcije praha u srednjem crijevu (3-7 dana pri tempera34°C±l 0) i dovodi do relativno velikog ostatka neusvojenih tv

Prornrzlu pelud pcele usvajaju potpunije nego onu koja je cuvna temperaturama iznad nule. avo se objasnjava time, sto omodijela peludnih zrnaca pri srnrzavanju pucaju i njihov sadrzajstaje pristupacniji probavnim fermentima pcele. Ipak, pceleprornrzloj peludi ne rnogu odgajati leglo zbog razaranje njegovih vitana i drugih bioloSkih aktivnih tuari.

Sve pokusne zajednice, kako je ranije bilo spomenuto, imalepodjednak broj pcela, koje su dobile u pocetku pokusa za hranjjednaku kolicinu legla i nalazile se u jednakim uvjetima. Zbog tokolicina legla koje su one hranile nalazila se u direktnoj ovisnod hranjivih vrijednosti dobivene hrane. Najpovoljnijom hranpokazala se smjesa konzervirane peludi: pcele su odgojile najvkolicinu legla (11,7-13,5 licinki na 100 pcela). Peele su othrpuno licinki, koje su dobile svjezi pelud. Vrijednost konzervirpeludi, nakon godisnjeg cuvanja pri temperaturi 0-4°C za odgnje legla, snizila se vise od polovice: nakon cuvanja u toploj S(20°C), pcele skoro uopce nisu odgajale leglo. Konzervirana pelje takoder gubila svoja hranjiva svojstva poslije cuvanja na mr

68

HRANA ( (SHRANA PCELA

~rostoriji).(\1 negrl) .. . 'Y • • Y •

k Y icama za ishranu uV1]ek 1skonstava]u stneze uneserI:1v I U osm . Y 1 k . d 1" , dpee e. "viji) Sarno pri odsutnosti pce a ole 01]eCU s gru 1-

Pelud (n~]~ran]p1eludi) one upotrebljavaju konzerviranu pelud, sloienuearna (~v]ezom 'u stantee.

iteljice obilno opskrbljuju licinke mlijeci p~ih 2~3danaPeele hran 'a Ll'xinka u ovo vrijeme pliva na hraru u obhku po-iih vog razvoJ. L . .. tlnJ 0 Ml"' e za ishranu licinki predstavlja poluprozlmu sVIJe u

l\1kr~pa~ O~~ je prva dva dana bogata bjelan~ev~na (d? 78 ~ suheteku.Cl~.:. e sadrzaj zatirn smanjuje pri povecanJu ugIJlk~hidr~ta~an), . IJb~ rreceg dana pcelinja Iicinka poeinj.e. dobivati. kaslc~1 m~s~l. inu meda i peludi, koju pcele ne stavlJ~J~ u staruc~,. vec-: r:;J~ av osredno u usta. DobivajuCi tako hranjivi obrok, licinkabrz~J~a~t:~ Ako iz jajeta izasla ~iCinka ima masu 0,08-0,1 mg, ondanjena masa sestog dana doseze 150 mg (poraste za 1.500 puta).

Clavni sastavni dijelovi mlijeci za i~hran~.lie~ld izl~~uju .se ugornjeceljusnim (bjelaneevinasti d~~) 1u zd~lJelrum (ugIJ~ko~dr~-ti) zlijezdama. Kod rnladih pcela sirina staruca (alveola) zdrijelnihzlijezda brzo se povecava, dosezuci m~~s~um. 9:-12-og d~~a:Sirina alveola se posljednjih dana smanJuJ~ 1 po~mJ~ se razvIJat~sposobnost zlijezda da luce inv~rtaz~, ~oJ,a sudjeluje u. p~~radlseeera nektara. Trajanje pojacane mvertiraJuce sposob~oSh ~hJe~daovisi od vremena, sezone i pase. Peele se, ko~ sl.ablh. zaJe.druca,duije ~alaze u stadiju ishrane lieinki~.nego kod jakih zajednica. pase a~ti.vnost invertaze pojacava kasnije (12.-15.-og dana), nego kodslablh (25.-27.-og dana).

Peele hraniteljice dio peludi predaju yeelinjim .liCinka~a u vidumedno-peludne kase. Pcelinja licinka 1Z ove kasice dobl~a nezna-~u koliei~u dusicnih tvari (0,19 mg dus.ika), tj. 1(10 ~lJela u~':l-h .og dUslka koji ima pcela izasla iz staruce. O~t~h d~Slk pe~lm}a

6nka dobiva s mlijeci kojom J'ehrane. Trutovi i matice dobivajuSay d sik : ' . k X' )usi iz rnlijeci (pcele im ne daju peludnu asicui.

r Sadrzaj bjelaneevina se u tijelu odraslih pcela rnijenja sa uz-d~:~~·}ijekom prvih 5-7 dana sadrz~j ~jelance,:in~ brzo ra~te,

UCI5-6 mg na racun obilnog hranjenja peludi. Visoka razma

69


sadrzaja bje.la~eev~a odrzava se do 15-og dana. Poslije toga, kap~ela po~~aJe izletnica, ona ne rabi pelud i sadrzaj bjelancevin,nJenom tijelu polako se smanjuje.

Pe~~d)e pceli neophodan i za lucenje voska. Jos je Kugin (19zamijetio, da pcele, dobivajuci sarno secerni sirup, skoro uopceluce vosak.

U nasim smo pokusima formirali zajednice jednake mase I

~alih pcela i matice, smjestili ih na sace s medom, koje uopce nlma~o peludi. U svakoj ulici gnijezda odozgo smo, iznad saca, ctavljali slobodan prostor u kojem su pcele gradile sace. Pcelansm? svakodnevno davali jednaku kolicinu secernog sirup a,su imale sarno onaj pelud koji su unosile s polja. Pokazalo se I

kolicina izlucenog voska ovih zajedni-ca strogo odgovara koliaunesene peludi (grudica): sto su pcele vise unosile peludi, tim visu izlucile voska (tabela 11).

Broj zajed-nice

Doletjelo pcela sa gru-dicama, prebrojano

Izluceno voska, g

350 202,812 239 141,73 168 133,94 162 1365 80 89,56 70 73,9

Tabela 11. Utjecaj unesene peludi (grudica) od strane pcelana kolicinu izlucenog voska

Ko.d mladih pcela koje ne dobivaju pelud od dana izlaskas~ar.uce, vostane zlijezde se slabo razvijaju i lucenje voska se sI11nJuJe ~ usporedbi sa norma~no hranjenim pcelama. Dodav~peludi u hranu pcelama u penodu od 9.-10.-og dana zivota izazip~vec~je njihovih vostanih zlijezda. Nakon tog roka, pelud nelutjecaj na stanje zlijezda.

Obilna ishrana pcela peludi povoljno utjece na njihovo zdrav70


~tak bjelaneevinaste hrane znatno skracuje duzinu nji-e 0 zivota i moze dovesti do slabljenja zajednice. Nozemoza

hOV'bi~O[ako slabi zajednicu, koja je lisena bjelancevinaste hrane.N~V'eCiznaeaj ima postojanje svjeze peludi u jesen, kada se izvodizi~ski (dugo-ZiveCi) narastaj pcela.

MED MEDLJIKOV AC

Peele u Rusiji najeesc~ s~upljaju medljiku zivotinj~kog podri.etla, koja se bitno razlikuje od nektara. Peele medljiku takoder~reraduju u kosni~.i, kao i nektar. Ka~~ se sadrzaj vode u ~eduod medljike smanp do normalne kolicine, pcele ga poklapaju ustanicama vostanim poklopcima. Zamijeceno je da pcele med odmedljike poklapaju znatno k?snije~ nego. nektarni. Obilje st~~asa nepoklopljenim medom u Jesen jedan Je od znakova postojanjameda od medljike u sacu. Med od medljike bude svijetlosmedesmede i tamne boje. Svijetao med od medljike rijetko se susrecetakav med pcele sakupljaju sarno u proljece i u prvoj polovici ljeta. Ponekad med od medljike bude tamnozelene boje (na primjerod lisnih usi sa hrasta).

Specificno obiljezje meda od medljike jeste njegova ljepljivostrastezljivost i odsustvo mirisa meda, iako je med vrlo sladak, alibez specificncg okusa nektarnog meda. Neki medovi odlikuju sesvojevrsnim okusom, koji podsjeca na slad.

Peele u procesu prerade najcesce mijesaju med od medljike sanektarnim i tako pomijesani med po vanjskom izgledu uopce nijemoguce razlikovati od prirodnog (nektarnog).

Med od medljike kristalizira se u sitno-zmastu sapunastu masuko~ekad s vecim talogom tekuce frakcije. Med od medljike odlib~Je se v~com hidroskopnoscu nego nektarni, i brze uskisne, osoIto poshJe vrcanja iz nepoklopljenih stanica.

v I<:~n:ujskisastav meda od medljike je vrlo raznovrstan i ovisi 0s~kb~se~ata koji izlucuju medljiku, 0 vrsti bilj~ka, ~ vr~men~kro~PIJ.anJa.medljike od strane ]?e:la, ~eteorolosklI: u:'Jeta I 0 rru

on, koja se razvija u medljici do njenog skupljanja od strane

71

HRANA IISHRANA PCELAHRANA IISHRANA PCELA

pcela (tabela 12). . .. sike 5 5 imedlJ·ikom hrasta 4,5 dana.lIpe 1Ja , ,(kOrn sd )1 . dno i same osjecaju malu vrijednost hranjenja m~-

peele, oe~ple a zato medljiku nikada ne sakupljaiu ak~.postoJedorn ~edlJlkeJamosne biljke. Medljiku pcele rel~tIV.nonJetk~. u-procvJetal~·~~ei u prvoj polovici ljeta. Neznatne pr~mJe~emedlJ1tenose u pro J edu ne nanose zamjetne stete zaJ~drucama, a 0u nektarnom :aro svakodnevno letjeti i oslobadati se od ekskre-peele rnogu srnenata. . ..

. k d otpuno prekine lucenje nektara, a kolicinaT~ku J~s:se an: :Iksimum, pcele sakupljaju o?ilno izlueer:u

liSnI~.USI .a ~sta·e za niihovu ishranu tijekom zime. Ako ~dlOmedl~~ku,k~edu Jude do~ta velik, pcele obolijevaju od prolJev~:medlJlkeu mjenom nekvalitetnog meda dobrim medom 111Peele se samo za . .. . ,secerom mogu saeuvati od obolJenJa 1ugmuca.

MedSastav

VodaPrirodni

18,23Invertirani secerTrscani secer saharozaDusicne tvari

75,321,250,42

Or anske kiselineDekstrini

0,073,61

Mineralne tvariOstale tvari

0,220,86

Tabela 12. Kemijski sastav meda od medljike i cvjetnogmeda, % (po podacima M. D. OrZevskog)

Kako se vidi iz tabele, med od medljike ima manje inver .nih secera (monosaharida), znatno vise disaharida (secera, kpcele nisu preradile) i organskih kiselina. U njemu je tri puta v·dekstrina, puno mineralnih tvari, osobito alkalnih metala - skalija i natrija.

Medljika, za razliku od nektara, ne sadrzi fitoncide i druantibioticke tvari, koje sprjecavaju razvitak mikroorganizaZato se u medljici, dok je na liscu biljaka slobodno razvijaju mikrorganizmi koji mijenjaju njen sastav i unose u otopinu tvari steza pcele. Vec pred vecer, medljika od prozime postaje tamnatakvim se slucajevima kod pcela koje se hrane medljikom, snjuje duzina zivota i cesto se opaza njihovo masovno uginuCOvu je bolest, V. 1.Poltev, nazvao medljicinom toksikacijom.

Medljika zivotinjskog podrijetla neizbjezno sadrzi tvari steza pcele, koje se kod lisnih usi formiraju razmjenom bjelanceviriPeele manje zive pri ishrani medljikom sakupljenom sa lisca razndrveca. Tako, u pokusu M. D. Orzevskog pcele u vocnjaci .hraneci se cvjetnim medom, zivjele su 19 dana, hranjene secern!sirupom 18,5 dana, hranjene medljikom divlje ruze i sljive 8, rn72

73

OSIGURANTE PCELAMEDOM, PELUDI I VODOM

POTREBE PCELINJIH ZAJEDNICA ZA HRANOM

Pri organiziranju pcelarskog gospodarstva (pcelinjakajophodno je znati koji broj pcelinjih zajednica se mozs du danim uvjetima ili kakvu medonosnu bazu treba stvoriodredeni br?j pcel~ji~ zajedni~a. Da bi pravilno izveli proraneophodno.1e znati koje su godlsnje potrebe pcelinjih zajednic~anom koju one utrose na odgajanje legla, za lucenje voskadjelatnost pcela letacica i za odrzavanje zivota odraslih pcela,

~a odredi:ranje ukupne potrebe pcelinje zajednice za medprI racunanju se treba dodati kolicina meda, koji ce pcelarkao visak.

•Opcu potr~bu pcelinje zajednice za hranom prvi je utvrdio S

Rozov (Institut za pcelarstvo), pomocu pokusa. On je, kosnipeela~a smjes~o u staklenik, gdje pcele nisu mogle unositi hrsa polja. Pokus Je pokazao, da je zajednica koja je u proljece imas:u 1,5kg, izgradivsi 14-15satova na satnoj osnovi, potrosilgodinu dana 75-80kg meda i 15-20kg peludi.

Kasnije je pod upravom suradnika Instituta za pcelarstvoN. Garejeva bilo organizirano utvrdivanje ukupnog utrohrane pcelinjih zajednica, koje su radile u odlicnim uvjetimapcelinjaku.

Izdvojeno je za pokus 8 jednakih pcelinjih zajednica (4 pokus4 kontrolne) koje su postavljene na vage i zasticene nadstresni?d ..djelovanja au:nosfers!<ih prilika. Ako pcele tijekom danaizlijetale, mjerenje kosnica davalo je utrosak hrane zajednicasve oblike njihovog rada i potrebe u kosnici. Ako su pcele izlijeu toku dana, onda su one unosile odredenu kolicinu hrane.jom su djelomicno ili u cijelosti pokrivale svoju dnevnu potrohrane.

. Da.bi svakodnevno dobili podatke 0 utrosku hrane peelinjihjednica, postupali su ovako: od svakog para podjednakih zajed

74-


~osi1i u tamnu prostoriju (zimovnik) s temperaturomjednuo~ua drugu su ostav.lj~li na svome mjest~. Slj~deceg ~a:la10-1~u'iz prostorije iznoslh.su vcu:, a drugu ~~Jed~cu uno~lli ukoSrtlc.. Takvo premjestanje kosnica provo dili su tijekom citavepro.5tonJ~~one.Za svaki par zajednica utvrdivali su utrosak hraneaktIV~e~ne za zivot pcela i razmnozavanje (po zajednicama u pro-neoPi 0 dje peele nisu mogle. le~~ti) i ur:os h~an.e u ~osnic,:: (po5t~rd' '~ama koje su bile vam). Tijekom jcseru, zlIT,:e1 ~a vrIJ.emezaJ1artlce1enisu izlijetale ljeti, utrosak hr~e ut:rrdlvah su ~~rek-ka ~jerenjem svih kosnica. Kontrolne zajednice su svo vrIJeme~;le vani sa slobodnim izletom pcela,

Utroseno hrane prosiecno po zaiednici, gMjesec Broj dana Prvi par Drugi par

zaiednica zaiednicaTravani 30 4455 5075Svibanj 31 6970 6440Lipanj 30 9780 8610Srpanj 31 10410 13690Kolovoz 31 5210 6240Rujan 30 3870 4610Listopad 31 3630 2980Studeni 30 700 600Prosinac 31 650 800

§eeanj 31 900 8002.e!iaca 28 940 1375~~ak 31 640 1065~a: 365 48155 52282(bTabela 13. Utrosak hrane pcelinjih zajednica u toku godine

ez uracunavanja utroska za izletnicke radove)

1 I<:ontrola . 1 . d . dni koie~el ?plsane metodike pokaza a Je a su zaJe mce oJe suliko 7 kvak1 drugi dan odgojile toliko legl~ i dale t?1iko vo~ka, .ko-

Ontrolne zajednice koje su svo vrIJeme stajale varn, ali su75


un~jele up,ola manje meda ..Pokusne zajednice u pocetku glapase zauzimale su 23-24 ulice u kosnicama poloskama i sakupsu po 35 kg meda.

Obradeni podaci 0 kolicini utrosene hrane u toku godine navdeni su u tabeli 13.

,•

Pee~~su n.ajvecu kolicinu hrane utrosile u lipnju i srpnju, kadaodgoJ.Ilenajvecu kolicinu legla. U cjelini, pcele su za godinu dutrosile 48-52 kg od kolicine unesene u kosnicu,

l! ovu ~oli.Cinu nije ~sao dio hrane, koju su pcele sakupilecVJe.tovaI kOJUsu ?trosIle. u toku letenja, ne donoseci je u kosnicDolje su navedem podaci 0 utrosenoj hrani za izletnicke radovza ishranu licinki i na lucenje voska.

"!1trosak hrane ~a iz:letni~ke posl0v.e, Promatranjem obiljeze .pcela A..N. G~reJ~v Je prvI.ustanovlO, da u prosjeku izlet jedpcele traje u ~vIbnJu 51-53 minuta, u lipnju 50-59, u srpnju 41-52,~olov?z~ naJdu~e - ~3-82 mi~uta. Dalje, tijekom citavog ljeta,Je penodIe~o evidentirao broj pcela koje su izlijetale iz kosniceJekon: ~5 ~nu~a svakog.~ata. N~ osnovu ovih podataka izracun~ebroJ.IzhJet~mp pcela tijekom jednog sata i za dan pri razlicit~nte~zIvnosh.m~denja. Ustanovio je broj dana ne letenja, a takodI broj ?ana s Ja~IJ? srednjim i slabim izlijetanjem pcela. Dobivepodaci omogucI~I su autoru da izracuna broj izlijetanja pcelajekom svakog mJeseca, a zatim tijekom citave proljetne i ljetne szone.

~~rosak m:ane. za izletnicke poslove izracunao je na sljed~aCln. Peele Je pnmorao da nalijecu na prozor laboratorija. NjiJe ~avao hra~u (~a 1 kg se~era. - ~ litra vode), izmjerio ih, pu~da izlete a zatim ih ponovo IzmJeno tocno kroz 10 minuta. Razhu te~ini .pee~e.od90varala. je kolicini hrane, utrosene za vrijeletenja ..Bilo Je I~mJereno VIseod 200 pcela. U prosjeku za 10 minta letenja pcela Je bez tereta trosila 1,89 mg hrane, a s teretom 2,mg. Za 1 sat letenja bez tereta pcela je utrosila prosjecno 5,69a pcela sa teretom 28 mg utrosila je 6,55 mg (preracunato u sere

Ovi podaci omogucili su da se ustanovi kako je tijekom seZ

76


~ajednica utrosila na izletnicke poslove (104 izletnicka da-p e 11 prosjeku 26 kg secera (30,4 kg meda). Ovu kolicinu hranena)ktara) koju sakupe sa cvjetova, ali je ne donesu u kosnicu, pcele(~eose za vrijeme letenja. Isto tako pcele obnavljaju masu izbacenih11:Skremenata na racun sakupljenog nektara. Izmet, koji izbaceetele, 11 prosjeku sadrzi 70% vode. Ukupno tijekom sezone pcelekOIUpenzirajumasu vlaznih ekskremenata, koji dosezu 13,3 kg.

Dakle, radi odredivanje epee potrebe pcelinje zajednice u me-donosnoj bazi treba utrosku hrane unesene u kosnicu (48-52 kg),dodati utrosak hrane na letenje (26 kg) i 13 kg za kompenzacijumase izlueenih ekskremenata. Sve ovo cini oko 90 kg. Ako se ovojmasi doda masa meda koju pcelar treba izvrcati (35 kg), onda jeukupno 125 kg, od kojih 20 kg odlazi na pelud. Opca potreba umedonosnom bilju preracunato u med iznosi oko 105 kg za no-rmalnu pcelinju zajednicu. .

Iltrosak hrane za ishranu liCinki. Prve tocne pokuse 0 utroskuhrane za ishranu licinki pri drzanju pcelinjih zajednica u uvjeti-ma staklenika obavio je S. A. Rozov. Prvobitno je utvrdio utrosakhr?ne ~ cetiri zajednice koje nisu odgajale leglo, a zatim je ovimzajednicama dao leglo na ishranu i ustanovio dopunski utrosakhrane.na odgajanje legla. Na osnovu dobivenih podataka autor jeutvr~lO,da su za ishranu 10.000 licinki (1 kg pcela) pcele dopunskiutroSIle1,14 kg meda i 894 g peludi.

kY.pokusu.(\. N. ~arejeva sudjelovale su 4 pcelinje zajednice, oduth su dVIJeodgajale leglo, a dvije (kontrolne) bile su bez legla.( ~pn~:~ 9 dana trajanja pokusa, pcele su dodatno utrosileracunaJuci 10.000 licinki) 128 g meda i 1089 g peludi.

Utrosak h . 1 V' • k P ..Su ra~e za tz ucwanJe vos a. 0 ovome pitanju vrsenahra:nogob~oJr:ta istrazivanja koja su pokazala da je utrosakta u k ~ vel!koJ mjeri ovisio od stanja pcelinje zajednice i uvje-

oJlma izlucuje vosak.Pri sag ..Sagor" onJ.evanju 1 g voska stvara se 10,15 k kal (42,46 kJ), dok se

pretp~eva~em 1 g seeera stvara 4,18 k kal (17,48 kJ) topline. Ako1 g vos~avimo da pcele izlucuju vosak iz secera, onda na stvaranje

s a mora biti utroseno 2,43 g secera. Pri uvjetima da med

77


Pokusi suradnika Instituta za pcelarstvo su pokazali, da suizlucivanje 1 kg voska pcele dodatno utrosile 3,5 kg meda.pokusima suradnika Baskirske pokusne stanice za pcelarstvo nkg voska pcele su utrosile dodatnih 3,6 kg meda. Moze se smada 3 kg meda pcele utrose za proizvodnju 1 kg voska, a 0,5-0,6meda utrose za proces ove pretvorbe. Za izlucivanje voska nphodan je i pelud, cija kolicina jos nije tocno utvrdena.

U tim pak slucajevima, kada pcele izlucuju vosak istodosa odgajanjem legla (za vrijeme pase), dodatni utrosak medaizlucivanje voska znatno se smanjuje na racun vece petrospeludi.

------cli6ni prinosa meda proljetno-Ijetnu sezonu mozemo po-~li~ na period potpunog odsustva medenja, period nadrazajnog

dl)e n'a i glavnog medenja (pase), Pri potpunom odsustvuJllededa peelar mora kontrolirati zalihe hrane u kosnici i po potre-rr:e:ed~vatihranu. Nadrazajno medenje povecava odgajanje legla?l c~n'avoska i doprinosi jacanju zajednice. Medutim, presudan1 l~cajJimaglavna ~asa, kada peel~njezajednice sakupljaju ~ekt~rzn'im se osigura:vaJu os~?vne zalihe meda. ~a osno.~u ~Jere~Jato) trolne zajednice za vrlJeme glavne pase moze se ocijeniti kolikob°;0 se nagomilavaju zalihe meda u kosnici i kada nastupa vri-. rrnenjihovog oduzimanja i stavljanja praznog saca (nastavaka),kakobi peele uvijek imale dovoljnu povrsinu saca za skladistenjei preradu nektara.

Pcelaruje vazno da bas za glavnu pasu povecava kolicinu pcela.Zbog toga je neophodno za svako podrucje znati vrijeme pri-preme pcela za glavnu pasu, kako bi se u ovom periodu inten-zivnodjelovalo na pcelinju zajednicu hranom i na druge nacine dabi se pospjesilo najvece odgajanje legla.


sa.ddi .20% vod~, ~~osak ~eda za 1 kg vos~a iznosi 3,0 kg.taj nacin, po kolicini energlJe 1 kg voska ekvivalentan je sa 3meda.

ODRE8IVANJE PERIODA PRIPREMEPCELA ZAISKORISTAVANJE PASE I VISEPRINOSE MEDA

Suradnici Instituta za pcelarstvo razradili su nacin odredivanjaperioda pripreme pcela za glavnu pasu, Na slici 12. prikazan jenacingrafickog izracunavanja ovog perioda.

Stanje medenja u prirodi utvrduje se svakodnevnim mjenjem kosnica s pcelama (kontrolne zajednice) koje stoje na vaZa mjerenje se bira kosnica sa jakom pcelinjom zajednicom, kse stavlja na decimalnu vagu, postavljenu pod nadstresnicokoja stiti kosnicu od atmosferskih prilika. Kosnicu svakodnemjere navecer, po zavrsetku izleta pcela. Ako se masa kosniproteklog dana nije izmijenila, to znaci da su pcele u toku ddonijele toliko hrane koliko su utrosile za sebe i ishranu leza to vrijeme. Ako se masa kosnice smanjila to znaci da ptdjelomicno ili u cijelosti trose zalihe hrane u kosnici. Akamasa kosnice povecala, znaci da su u proteklom danu ptunijele kolicinu hrane, koja premasuje dnevne potrebe za isnu pcelinje zajednice, i da su dio hrane pcele odlozile kao zalih

Za povremeno mjerenje ispitivaci uvijek izdvoje jednu od jzajednica na pcelinjaku. [aka zajednica pokazuje takcder neznepromjene u razini medenja; slaba zajednica zbog malobrojnpcela .letaeica ne odrazava sasvim postojanje u prirodi neznatJllucenja nektara medonosnog bilja.

78 79


GlavnapMil

Period povecanja brojapcela do pase

1 10 20 1 10 20 1 10 .20Svibanj Lipan] Srpanj

Period poveCanja brojapcela do pase

GlavnapMil

b na G J)

1 10 20 1 10 20 1 10 20Svibanj Upanj Srpanj

51. 12. Craficki prikaz odredivanja perioda pripreme pcelaglavnu pasu: I (gore) ~a uvjete. ~ratkog ~edenj~ s li1?~;IIJdolje) z~.jete duieg medenja 3 heIJde~.a-vrzJeme. razvlt~a naJ.~~nIJlvhpeela; b-vryiiooia pcele do pase; v-vnJeme razuiika naJkaSnIJlh peela; g-rad peelkoinici; d-rad piieu: na sakupljanju nektara

Na crtezu je prvo odvojeno vrijeme pocetka i kraja glavne pDalje se utvrduje vrijeme izv?denj.a najr~nijih peel~, ~oje modozivjeti pocetak glavne pase 1sudjelovati u sakupIJ~r:'-Ju~ektiako same 5 dana od glavne pase. Zbog toga ostavljaju lijevopocetka glavne pase 30 dana (vrijeme zivota peele.do g~avne p .i zatim jos 21 dan (vrijeme razvitka pcela). Na t~J naeill. n.alaz1

datum (u nasem primjeru 1 svibanj), kada matica pocinje ~gati jaja, iz kojih ce se razviti pcele, koje ce neposredno iskoriglavnu pasu. Prema tomu, za izracunavanje prvog datuma.pocetka glavne pase treba odvojiti ulijevo na grafikonu 51 dan-

Sada se nade drugi datum - vrijeme izvodenja najkasnijihla, koje mogu iskoristiti bar posljed~jih pet d~.na glavne p(Zbog toga od kraja glavne pase oduzimamo ulijevo 5 ~~nana sakupljanju meda), jos tri dana (rad pcela u kosnici po

80b~ _


~ iz stanice) i jos 21 dan (vrijeme razvoja pcele) Ukupno, pre-~: tomU, oduzimamo ulijevo od kraja glavne pase 29 dana.

U eriodu izmedu dva izracunata datuma, matica odlaze jaja, izk jiKce se razviti pcele, koje ce neposredno raditi na glavnoj pasi.p~ema tomu, izmedu izracunatih datuma nalazi se period pri-reme peela za glavnu pasu. Istrazivanja su pokazala da je unos

~eda nezarojenih zajednica upravo razmjeran kolicini legla od-njegovanog u periodu pripreme pcela za glavnu pasu (tabela 14).

Period sezone u kojoj je Koeficijent Stupanjodgaiano lezlo korelaciie (r) razdiobe (R)

Za cijelu sezonu +0,37±0,18 2,00Za cijelo proljece +0,54±0,15 3,58Za racunati period pripreme +0,80±0,08. 9,37pcela za glavnu pasuZa racunati period pripreme +0,97±0,25 38,6pcela za glavnu pasu, all suzajednice imale jednakukolicinulegla za vrijeme glavne paseUponovljenompokusu +0,95±0,03 33,7

Tabela 14. Ovisnost izmedu kolicine legla i prinosa medanerojivih pcelinjih zajednica

Ka~o se iz tabele 14. vidi, izmedu kolicine legla odnjegovanogu zaJe.~nicamaza cijelu sezonu i prinosa rneda pcelinjih zajednicakostOJlod~edena ovisnost. Pouzdana i najveca ovisnost postojio:edu pnnosa meda i kolicine legla odnjegovanog u cijelom peri-i k~f·~olJeca (do pocetka glavne pase). Ipak izmedu prinosa medapas cm~peela odnjegovanih u periodu pripreme pcela za glavnuOVi~'kOJesrno racunali, postoji vrlo visoka i biometricki pouzdanai uVjn0f.~(~koliko je koeficijent korelacije blize broju 1,tirn je tocnijazajederyvlJa ovisnost). Osobito je jaka ovisnost dobivena za onelegla~e. kod kojih je za vrijeme glavne pase bila jednaka kolicinatara. R. ?Je.su, dakle, imale podjednake uvjete za sakupljanje nek-

0JenJepcelinjih zajednica pred ili za vrijeme glavne pase, po

81


pravilu, snizava njihovu produktivnost. Zato, pripremajuci peeza glavnu pasu treba poduzimati mjere za sprjecavanje rojenja.

Odredivsi period pripreme pcela za glavnu pasu lako je ustanviti u koje vrijeme najefikasnije primjenjivati nadrazajno prihrnjivanje, formiranje odvojaka i iskoristavanje drugih mjera raukupnog pojacavanja pcelinjih zajednica za glavnu pasu,

Odrei1ivanje meda za vrcanje. Prinos meda pcelinjih zajedn]jeste zbroj meda oduzetog iz kosnice i ostavljenog u zajednicizimu. Izracunavanje produktivnosti pcelinjih zajednica neophono je radi otkrivanja osobito istaknutih zajednica pri masovnoodabiranju, za izucavanje najefikasnijih nacina i sredstava drzpcela u skladu sa lokalnim uvjetima, pri ispitivanju raznih pmina i njihovih hibrida itd.

Za izracunavanje kolicine oduzetog i meda ostavljenogkosnici koriste se tri nacina, koji daju razlicit stupanj tocnosti:

1. Izmjere se svi satovi s medom oduzeti iz zajednice, prijposlije vrcanja meda; razlika u tezini daje kolicinu meda, odutog od zajednice.

2. Pri oduzimanju svakog sata, s njega se stresu i1iociste peel~zakacivsi za bocnu letvicu, izmjeri se vagom. Od ukupne tezsata oduzme se tezina praznog saca zajedno sa okvirom. Orijtaciono se moze izracunati da svijetli sat s okvirom (435x300ima masu 0,4 kg; smedi -0,6 tamni -0,8 kg.

3. Kolicina oduzetog meda moze se odrediti prema zauzesti povrsine u sacu. Pun okvir (435x300 mm) zatvorenog rnsadrzi oko 3,5 kg, polovica sata sa zatvorenim medom -1,5 .itd. Prethodno se pcelar mora uvjezbati u odredivanju ko~ne meda u sacu, provjeravajuci sebe mjerenjem saca (okv

Med sa leglom u sacu odreduje se sarno po zauzetosti povrS'medom.

Za utvrdivanje unesenog meda u pcelinjaku izmjeri se sav icani med, ustanovi se kolicina meda koja je ostala u kosnici po

82


~ase i izracunavaju zalihe u sacu koje su ostale za proljecez,aV! zdavanja pcelama. Zbroj ukupno izracunatog meda dijeli se~ad~:~jzajednica, koje su bile na pcelinjaku u proljece.

ZNACAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU

Peelesakupljaju nekta~.ako ima rascvjet~og ~~dono~n?g bil~a. luci nektar i ako vnJeme ne onemogucava njihovo izlijetanje

~l:a, jak vjetar, nisk~ !emperatt:ra). ~7dutiI?' unos sy'j~zegnek-tara i peludi ~ prol~ece ne moze u cijelosti zado:,o}JIti potrebecelinjezajedmce za lSh:anu legl~, p~ peele.nedostaJucu hranu po-

punjavajuna racun zaliha ~stavIJemh.za.ZlffiU: ~edost~tak me~a~ kosnici u proljece dovodi do smanJenJa kolicine odnjegovanihlicinkii smanjuje snagu zajednice za glavnu pasu.

Ubrizi 0 potpunom osiguranju pcelinjih zajednica hranom, neo-phodnoje imati u vidu dvije okolnosti:

1. Kolicinapripremljenih zaliha hrane dobiva osobit znacaj zbogkrajnjenestabilnog ranoproljetnog medenja. Peele, nekih godina,mogu biti zadovoljene nevelikim zalihama, na primjer 6 kg. Ali~ godinama s hladnim, nepogodnim proljecem potrebne su za-I,ihe1,5-2 puta vece. Posto nije moguce ranije predvidjeti kakvoce p~o~jecebiti, kako ce se razvijati proljetno medonosno bilje i~ ko]o]mjeri ce vremenske prilike dozvoliti sakupljanje nektara1 peludi, pcelar zajednice mora osigurati hranom racunajuci naneI?ogodneuvjete vremena i medenja. Sarno se tada moze garanti-rah da pcelinje zajednice mogu dobro ojacati do glavne pase.

p2'J?~ J?rije pronalaska kosnice sa pokretnim sacem, pcelari-V~~ktican su govorili i pisali 0 neophodnosti povecanja ne ,sarnopeelogbroja pcela, nego obvezno "sitih", teskih, dobro razvijenihSay'isposobnih da jednim izletom donesu puno nektara. Ovajrefl~~'u na~evrijeme, dobio je znanstveno obrazlozenje: na pcelenjegasno d]eluje kolicina poklopljenog meda u gnijezdu, ako jeSIllan'Illalo, onda ga pcele ekonomicno trose odgajajuci pcele sa

Jenornradnom sposobnoscu,t.J Insti

tutu za peelarstvo bila su izvrsena dva pokusa. U prvom

83


pokus~,. u zajednicama opskrbljenim razlicitim kolicinama hrposta".lh. su P? dva. sata s pcelinjim leglom radi njegovanjapw:~ istih ~. g~netie~om Rokusu). Zatim su utvrdili istodokoh~mu mlijeci u svim zajednicama, koji se nalazi u stanickao 1masu hranjenih licinki.

Masa mlijeci ustanicama s 3-dnevnim

licinkama.m

Masa licink]3-dnevnoguzrasta, m

2,1 6,75,0 9,54,8 10,8

Tabela 15. Ovisnost mase pcelinjih licinki od kolicine medu gnijezdu (po podacima N. G. Bilasa)

.~ri postojanju u gnijezdu 8-12 kg meda pcele su opskrbljiIicinke znatno vecom kolicinom hrane i licinke su imale znavecu masu.

.Drugi pok.us trajao je tijekom cijelog proljetno-Ijetnog periBIle~~.form:ran~, rano.u pr.oljece,tri potpuno jednake grupe ppcelinjih zaJ~dm~a.Zajednicama I grupe ostavili su s proljecakg meda, zajednicarna II grupe po 6-8 kg i zajednicama IIIpo 10-12 k.gmeda. Zadana (odredena) kolicina hrane odrzaJeu to.ku~ltavog'proljeca. U svim zajednicama bila je ista kolipel~~l. Pc~l~su imale mogucnost da sa polja unose potpunokolicine sVJezegnektara i peludi.

.Po~us je pokazao kako postojanje vecih zaliha hrane refledJelu}ena Reel~~.one ~u od~jegovale vise legla (za 24%), boljhrc:mle svoJe hcmke 1 o~nJegovale kvalitetnije pcele (tabelaPocetkom glavne pase, zajednice sa vecim zalihama meda imalznatno vise pcela. Zajed~ca s malim zalihama, u periodu glapase, sakupile su u prosjeku po 26,9 kg meda, a s vecim -40,(na 1 kg pcela - po 8,7 i 10,5kg).

84


~ 00 :.5,:.4]....•. co Q) ro co

cd ~ S :~~ 0 ro~1E :> ""'Q) ~ ~Q)co cd' '"Cl.G' C/} ~ ro

cd 0~S - >N 0 roo ;N aN,:.4 Q)

~cd' S 0>ucd ;j

~~

0... ..--.~ ro'"Cl.S Q) ."!:: '"Cl o " .S ro"ro :> N :> ro~ ~ C/} ~.~ ~~

)~ Q)roo roo ro~~ ~

....•Q~~:E ~>N ~~

- 3-4 137 108 3,57 100 14,5,....6-8 159 116 3,71 117 18,0

10-12 171 118 3,85 121 18,9

Tabela 16. Kvalitetni pokazatelji 0 pcelama odnjegovanimu zajednicama s razlicitim kolicinama zaliha hrane (premapodacima A. M. Rjamove)

Znacaj vece osiguranosti pcelinjih zajednica hranom sa sigurno-sell pokazuju podaci, sakupljeni od strane Instituta za pcelarstvoII 188pcelarskih gospodarstava (pcelinjaka) medo-oprasivackogsmje.racentralnih oblasti Rusije. Usporedbom njihove osigura-nostihranom (kolicina hrane ostavljene u jesen) i produktivnostipokazaloje direktnu ovisnost medu tim velicinama (tab. 17).

1 Analognirezultati dobiveni su i po periodicnim podacima pce-.arstv.aBaskirske republike. Na pcelinjacima, gdje su zalihe meda~nosl~e14-16 kg, zajednice su sakupile po 17-24 kg meda, uje~g~ grupi pcelinjaka, koji su se nalazili u tim istim regijama s18-~gam medonosnom bazom, ali od zajednica osiguranih sa popeel"~g, sakupljeno je 28-35 kg meda (ispitivanja su vrsena u 58

lnJaka). .

85


3I Do 15 14,4 45,8Od 15,1 do 20 34 23,3 73,2IIOd 20,1 do 25 98 31,4III 100Od 25,1 do 30 39 34,9IV 111,4

Vise od 30V 36,2 115,314

T~bela 17. Utjecaj proljetne osiguranosti pcelinjih zajednizalihom hrane na njihovu produktivnost

U kosnicama u'prolje~e t~eba ?iti najmanje 10-12 kg poklon?g meda ~ stc~mca~a 1naJmanJe dva puna okvira sa pelu .bi t~kve zahhe l~ah ~ .J?roljeceza vrijeme glavne pase, prethgo~me tre.J?apripremiti po 25-~0 kg meda po zajednici kojau z:m~. NIJ~obvezno pripremljenu zalihu hrane ostaviti u ko- ~1O.nJe kOJ1.ne treba za zimu, moze se cuvati u skladistu i pvljati u kosnice na proljece,

Pc~l: ~e utrose viSak. m~da. U slucaju povoljnog vremeprolJec~ 1dobrog medenja visak meda ostane u kosnici: on selzvrcat~ p~ed pocetak glavne pase, da bi ga pcele zamijenile ssakupljenim,

Pcelama je, u juznim o?las~~a Rus.ije, moguce ostavljatim~da -.20 do 25 kg po za~e.dmc1.~aC1 period zime i raniji po~cVJ~tanJamedonosnog bilja ne snizava mnogo potrebu peezalihama hrane.

Pri nedosta~k~ ~a~e u kosnicama u odsustvu pricuvnih 0sa .med<:>.mp~lmJenJuJese prihranjivanje pcela secerom. Meaprihranjivanje secerom ne daje takve rezultate kao stavljanjv86


~ rlledorn.sa !~.

1 ri na krupnim pcelarskirn gospodarstvima u proljece tezepee~anjivanjU pcela. Vece kolicine zaliha hrane u sacu, ostav-

~epr od pros1e godine, garantiraju uspjesan razvoj zajednica iIJer:baaajUpeelara <:>dteskog rada na prip.remi i davanju p,eelamaas, rnog sirupa. Pn tomu, zbog nepovoljnog vremena taj posaosece 'd b b iti.. uviJ'ek moguce pravo 0 no 0 aVI .I11Je

PRIPREMANJE, cuvANJE I ISKORISTA VANJESACA SA MEDOM

ZiInsko-proljetne zalihe treba pripremati u obliku napunjenihmednih satova sa poklopljenim stanicama. Med u poklopljenimstanicama lakse je sacuvati jer je izoliran od okolnog zraka. Med seu nepoklopljenim stanicama lako kvari. Med u vlaznoj prostorijiupijavlagu, razrjeduje se i moze se pokvariti. U prekomjerno suhojprostorijimed gubi vlagu, sto dovodi do njegovog zgusnjavanja ikristalizacije. Zato treba pripremati i cuvati sarno sace sa poklo-pljenimmedom.

~imsko-proljetne zalihe meda moraju biti u smedem i1itamnomsacu,,u .kome je izvedeno najmanje cetiri generacije pcela. Svjet-10 s~c~Je vrlo hladno za zimovanje i proljetno leglo, a matica uprolJecenerado u njega odlaze jaja.

~imsko-proljetne zalihe treba pripremiti za vrijeme glavne ljetne~~ ~ ka~a pcele ne unose medljiku. Za to je najpodobnije koris-po~ osruce s~ )ednakim okvirima u plodistu. U ovom slucaju,trebebnu kolicinu kvalitetnih satova odredenih za zimovanje nei eu a V~cah,nego ostaviti u prazne nastavke ili specijalne sanduketrebvahu ~~tvorenoj prostoriji. Ukosnice umjesto oduzetih okvira

a stavlti okvire sa praznim sacem.

Zi~a1VOdijelnojkosnici za vrijeme jake pase radi vrcanja odu-prod~ se s~tovi iz medista. Ali pri neznatnoj pasi, kada se onasace zava, iz predostroznosti se preporuca da se ne oduzme svolttedo~g; sarno. polovi~a, iz sr~dine, sa po~lopljenim .(zrelim)

. reostalih 6 okvira pomJera se u sredmu, a po tn prazna

87


okvira stavljaju se sa jedne i druge strane. Peele ce tada medodopuniti ostavljeno sace, a deponirati nov sazrjeli nektar u prazsace. U danom slucaju pri neocekivanom prekidu pase u svatakvoj kosnici ostaje kao dodatak sacu u plodistu jos 6 okvira, dbro napunjenih medom u medistu, koji se ostavljaju do sredivaplodista za zimu. Pored toga, kod oduzimanja polovice okvirasredini medista pretezito ostaje sace koje sadrzi dosta nezrelmeda i to m.atici ogr~eaya pol~ganje jaj~ (ona moze odlagati jsarno u donjem medistu) 1povecava kvaliteta meda za vrcanje, jpcele mogu zavrsiti njegovu preradu i poklopiti ga.

Na vecini pcelinjaka pcele drze u 12-okvirnim kosnicama s jenim ili dva nastavka, koji imaju okvire upola manje visine.takvim slucajevima treba organizirati specijalno pripremanje 0novnih zaliha u plodisnom sacu za pcele u toku zime i proljecZa to je preporucljivo na jedan dio kosnica s najjacim zajednicastaviti plodisni nastavak ili po dva polunastavka, u koje se smjesplodisni okviri sa sacem. Napunjeni medom u tim kosnicama,~viri se ~aeuvaju i koriste kada bude potrebno kao zimsko-prljetne zahhe hrane za pcele, Ako se pak oni pokazu suvisnim, onse med iz njih moze izvrcati poslije pripreme pcela za zimu.

Neki pcelari pri stavljanju skladista oduzimaju iz plodista krnje okvire, ostavljajuci u plodistu sarno 10 okvira.

U skladista smjestaju, kao obicno, polu-okvire, ali s krajeva svljaju dva prazna plodisna okvira, koje smjestaju u slobodni protor. Peele u tom slucaju, usporedo sa skladisnim (medisnim) sacemedom popunjavaju i plodisne okvire. Poluokvire oduzimaji med vrcaju, a medom napunjene plodisne okvire oduzimajucuvaju, U zamjenu za oduzete okvire u kosnice stavljaju novedobrim sacem, Na taj nacin, za vrijeme glavne pase, moguce jezimu pripremiti 4-6 dobra napunjenih plodisnih okvira.

Ako u oduzetom okviru bude puno nepoklopljenog meda, ondokvire treba dati jakim zajednicama radi poklapanja. Na njihoVgnijezda stavljaju plodisni nastavak ili odgovarajuCi broj polnastavaka, u koje stavljaju oduzete okvire.

U kosnicama ostavljaju za zimu sarno onu kolicinu saca s rn

88


~ je potrebna za uspjesno zimovanje. Ostalo sace s po-dortll"enirnmedom cuvaju do proljeca u skladistu,}dop J

kosnicama sa vise nast~va~a (nas~avljaeama). za vrijemeU e pase pripremaju ne pojedine okvrre, nego cijele nastavke

gl~V;kvira) s medom. U prolj.ece, za vrij.e~e razv<?ja.zajednic.a,(1 linje gnijezdo u ovim kosnicama prosiruju stavljanjem novihP;~tavaka. Zajednice u pocetku glavne pase ispunjavaju ~~4na-ntavka. Dva donja nastavka, predvidena za leglo, odvajaju odsornjih nastavaka maticnom resetkom, Ci~ pcele n~pu~e .me-~om i poklope sace u gornjem nastavku, nJe~a oduzl~aJ.u 1 os~t vljaju u skladiste na cuvanje, a na nJegovo mjesto stavljaju nOVIsapraznim sacem. Ksnije oduzimaju say med koji sakupi zaje-dnica. stavljajuCi u zamjenu za oduzete nast.a:,k~ nove s prazmmsacem. Poslije zavrsetka glavne pase ostavljaju jedan n~s~avak sleglom (u njemu djelomice moze biti i med), gore stavlJaJl~d~u-gi, ranije pripremljen nastavak s medom, a ostale oduzimaju,

U kosnicama poloskama sa 16-24 okvir~ pri oduzimanju I?~d~obiljezavaju i ostavljaju u kosnici 5-7 okvrra s me.dom, stavljajuciih na kraju gnijezda, suprotno od leta; ostal~ okvire s med.om vr-caju.Pripremljene zalihe hrane (18-20 kg) u Jesen rabe za zimova-njepcela.

Cuvanje meda. Okvire sa poklopljenim medom treba cuvati ~prostoriji bez velikih temperaturnih oscilacija. Za to su podobmsuh] zimovnici, prizemlja, podrumi, hladne ostave, u kojima seodrzaya relativno ujednacena temperatura. Hla.dnoc~ ne kva~i ~e.dU Okvlru,ali ne treba dozvoliti cesto smrzavanje, koje se smJenJuJeSa~agrijavanjem i otopljavanjem, jer poklopci meda mogu popu-cati,Cimese narusava hermeticnost stanice s medom.

CD ~pecijaliziranim krupnim gospodarstvima okvire ~ med~muvaJuu za to odgovarajucim prastorijama sa policama ill u dugim

sanducima smjestenim u prostorije koje se ne zagrijavaju.

j ~~vir se dobro ocuva u nastavcima kosnica, cvrsto postavljenim~ ru na druge, dobro zatvoreni odozdo i odozgo. Sastave meduastavcima zatvaraju kudjeljom i zalijepe papirom.

89

HRANAIISHRANAPCELAIskoristananie okvira sa medom. Okvire sa medom u pro!'

ce postavljaju u kosnice s nedoyoljnom. koli~in?m hrane. P.-dodavanja okvira sa medom kor~sno ga Je unijeti !la .12-20 sa~toplu sobu, kako bi se med zagn}~o: Kod ~o~t~vIJanJ.~u kOSIUokvira sa medom prvih dana poslije iznosenja ili za vnjeme prvpregleda pcelinjih zajednic.~, treba od~zeti iz k.osnica is~ k~lie'praznih okvira, kako se gnijezdo ne bi ~re~omJemo rasirilo 10dilo. Okvire, potpuno zauzete poklopljenim medon:'-' treba stasa strane gnijczda na krajnje i1idrugo mjesto od kraja.

U drugoj polovici proljeca, korisno je rasiriti gnijezda okvi:i.koji u gornjim dijelovima sadrze r:eznatn~ (0,2-0,5..kg) kolicmeda. Takve okvire oduzimaju lZ kosnica poslije zavrspasnog perioda pri suzavanju gnijezda i ko~ pripre~e, z~jed .za zimu. Med se iz njih ne vrca, vec se ostavlja za proljece 1rabiprosirivanje gnijezda.

Ako u kosnice stavljamo okvire sa medom ili malo meda, pripunom odsustvu lucenja nektara, onda s~ di.o sta~ca. sa memoze otvoriti, sto povecava nosivost m~tica 1uzgajanjelegla-otklanjanju mednog saca, treba poduzeti neophodne mjere. kbi se kod pcela sprijecila grabez.

Nastavci sa hranom kod kosnica nastaoljaca. Na velipcelinjacima, gdje pcele drze u nas~avljaea!?a, opskrbazalihama hrane svodi se ne sto manje radnji. Do pocetkaljetno-Ijetne sezone pripre~aju takozv~e m:dne nast~".kesvaki nastavak, pored okvira sa prazmm sacem, stavljajuvire sa malo meda, koji trebaju sadrzavati 6-8 kg meda.nastavak kredom stavljaju slovo "H" (Hrana) i ~ .obIi~u scuvaju do proljeca, Ako nema saca sa m~dom~ ili .ga J~ nvoljno, onda nekoliko okvira napune gustIm secermm SlrU

Od zajednica, u rano proljece, po pra::,il~, od,:zimaju prdonji nastavak - say med i leglo kod .n!lh Je obleno,.u ponastavku. Peele u prvom mjesecu proljeca utrose veer dIOu gornjem nastavku. Zajednice pri postav~janju drugog n~sdopunski dobivaju 6-8 kg hrane. Dodavanje ~ane ostvaruJeprosirenju gnijezda bez bilo kakvih dopunskih radova od spcelara.

90

_------------------------------~~~~N~A~II~SH~RA~N~A~PC~E~L~A------:Nastavak s medom za zimu (20-25 kg), kako je vec navedeno,

oduzima~u i cuvaju do jeseni, da bi imali spremljene nastavke skvalitetmm medom.

U 12-okvirnim kosnicama u skladistima, moguce je popunitirnedne zalihe od uskladistenih okvira postavljajuci u proljece takvaskladista na podnjacu ispod plodista. Peele, kako je poznato, uvi-jek skladiste zalihe meda u gornjim dijelovima saca, iznad legla,zbog cega one nastoje uspostaviti naruseni poredak, postupno ot-varaju med u skladistu i prenose ga u gomje dijelove gnijezda.U ovom je slucaju zajednice moguce opskrbiti hranom i povecatiodgajanje legla bez teskog procesa njihovog hranjenja.

SPRECAVANJE KRISTALIZACIJE MEDA U SAC:U

Izvrcani se med kristalizira za 2-3 mjeseca. Pojedini se medovi(na primjer, s usnatica i mahunastih biljaka) dugo odrzavaju utekucem stanju. Med se, u sacu, poklopljen vostanim poklopcima,obicno nalazi dulje vrijeme u tekucem stanju. Ipak se on i u sacumoze kri~tali~irati. Zir:u to d~vodi do uginuca pcela ili do jakogpo~orsanJa njihovog zlmovanp, a u proljece - do gubitka secera(kristale secera pcele izbacuju iz kosnice) i veceg utroska ener-gIJepcela na njegovo otapanje.

Kri~ta1i~acijameda ovisi od toga da li u njemu postoje sitni~a~eClkristala, koje pcele unose u kosnicu. Ovi se kristali formi-d~Jupn isusivanju nektara u cvjetovima za vrijeme susnih go-c~~· Z~og ~o.ga se, u susnim godinama, med u kosnicama

ce knstahzlra, nego u godinama s normalnom vlaznosti.

P . kriisu~~ istali se formiraju i na zidovima stanica, u kojima seJUpreostale kapljice meda nakon vrcanja.

k KristalizaciJ'a d ... d . kemii k0jisadrv' .me a ov~s~1 0 nJegovog. e~J~ og sastava. MedSadrzajaz: POvlsenu kolicinu glukoze, kristalizira brze. Povecanjezadrzava krr~ktoze, dekstrina, otopljenih bjelancevina, obrnuto,

lstalizaciju.ZaCetk .

e krlstala uvijek je moguce otkriti u potpuno prozirnom

91

p


tekucem medu. Ovi kristali sluze kao eentri, oko kojih se formidrugi kristali, obuhvacajuci postupno svu masu meda.

Centar kristalizaeije mogu biti i peludna zrnea, koja se unalaze u medu. Zaceci kristala pri duljem zagrijavanju medapuno se otapaju. Oslobodenje meda od peludnih zrnaea posse njegovom filtracijom i tada se dugo vremena sacuva njegtekuca konzistencija.

Narocito veliku sklonost ka kristalizaeiji ima vrijeskov i eliptusov med. Takoder se brzo kristalizira med s biljaka kriza- gorusice, repiee i suncokreta (u susnim godinama).

Med se najbrZe kristalizira pri temperaturi 13-14°C.snizenje, tako i povecanje temperature zadrzava kristalizaciju.niskim temperaturama povecava se ljepljivost meda, sto zadrkristalizaciju. Med se vecine biljaka ne kristalizira pri tempera27-32°C. Boravak meda u dobra utopljenom pcelinjem gnijevazan je uvjet njegovog ocuvanja u tekucem stanju. Ostra smjtop line i hladnoce u kosnici dovodi do znacajnog ubrzanja k .lizacije.

Da bi se spriieiila kristalizacija meda u sacu neophodno je ispsliiedece uvjete:

1. Pcelama za zimu ne treba ostavljati vrste meda sklonekristalizaciji (s vrijeska, gorusiee, uljane repice kao i med s pka i suncokreta, sa kojih su pcele sakupljale nektar u susnojeme). Ako se takav med moze zamijeniti secerom, onda peelprije zime treba poceti sa davanjem prihrane tekucim seresirup om.

2. Peele u jesen treba drzati u suzenom gnijezdu sa sacenvpcele gusto pokrivaju, brizljivo ih utopliti, smanjiti leta, ~kosnice na mjestu dobra zasticenom od vjetrova. U takv ..slucajevima zalihe meda nece brzo hladiti pri zahladenju IIIgrijavati pri otopljenju.

3. Okvire s medom, predvideno za dugotrajno euvanje, 0poslije oduzimanja iz kosnica neophodno je unijeti u prostO

92


~orn temperaturam, kako ne se ne bi podvrgavalo jakom~~grijaVanjudanju i hladenju nocu.

Iskoristavanje okvira sa kristaliziranim medom. U proljece, zavrijeme prvog pregle.da peel~~ o~vi~: sa kristaliziranim medomtreba odu~eti ~~kO,sruc.a,z~rruJeruvsl ih okvirima sa tekucim me-domiz zaliha IIIsecernim sirupom, Oduzete okvire sa kristalizira-nim medorn moz~ .se da~ J?eelama kada otopli i one budu dobrale*le. U t~rn se cilju o~vln unose. ~a 24 sata u toplu, vlaznu pra-storiju.Zatim s~ Otkl~Pl s~v med r izvrca tekuci dio meda. Okvi-ri se, s preostallm kristalima meda u stanicama, unose u toplu,vlaznu sobu (32-34°~~,u staniee se ubrizgaju tople kapljice vode isljedecegdana stavljaju se u kosnice. Sace se pri narednom pregle-du ponovo poprska toplom vodom radi otapanja preostalih krista-la secera i tako se ponavlja do potpunog otapanja svih kristala.

PRIPREMA, C:UVANIA I ISKORISTAVANJEOKVIRA SACA SA PELUDI

.peeleu prv<?~ ~edu uporabljuju svjeze uneseni pelud. Ali ako~~eganedostaJe III ~a pcele ne mogu unositi zbog loseg vremena,iline~a rascvjetanih peludonosnih biljaka, one uporabljuju zalihepeludI, slozene u gnijezdu.

p~;~~ u pralj~~e ce~to os~udijevaju. u peludi. Glavne proljetneVol' nosne bIlJk: (lJesk~,rva, breza 1dr.) cesto evjetaju pri nepo-je Jno~ vr~menu 1pcele ih ne mogu iskoristiti u punoj mjeri. AkopeelpnrQ~1nedostatak peludi i nema ga na zalihi u sacu, onda

e mCUljeodgajaju leglo, odgajaju sitnije pcele,Da bi

nOm pI l?cele mogle neprekidno ishranjivati licinke u proljet-k· enodu neo h dno j .. d . .OJZajed . . ' p 0 ~o Je u gruJez u s jeseru ostaviti sva-U Prolje' filel po 2-3. okvira saca s peludi. U predjelima gdje se~S~~Vljat~ei~vIJek. ?sJeca ned~statak peludi, sace ~ peludi treba~IJemedobuvan izvan kosru~a. l! tu svrhu sredmom ljeta, za

~ca, oduzi rog u~osa reludl, pn redov~om pregledu zajed-p lUdi (ali ~a se lZ gnijezda po 1-2 okvira, dobro napunjenaune done ez legla). Peele ovo oduzimanje peludi brzo po-

senom svjezom peludi s polja. Suvisno sace s peludi

93


moguce je oduzeti i u jesen nakon zavrsetka pase, kada se suza~gnijezdo zajednice.

Okviri saca sa peludi u stanicama se bitno bolje cuvaju kadazaliveni odozgo medom i poklopljeni. Takvi medno-peludn]kviri saca osobito su dobri za rano-proljetno odgajanje legla.bi pripremili medno-peludne okvire saca, treba s nastupanjglavne pase na nekoliko kosnica sa jakim zajednicama postaViplodisne nastavke (ili po 2 skladista) i u njih smjestiti sace s peluoduzeto iz donjih nastavaka. Peele s nastupom medenja stani.s peludi zaliju medom i poklope, poslije cega im se oduzimajostavljaju na cuvanje u sanduke ili ostave. Takve rnedno-peluokvire saca u rano-proljetnorn periodu razdaju pcelama.

Cuvanje saca s peludi u toku zirne zahtijeva veliku pozornPelud ne treba cuvati u vrlo vlaznoj prostoriji, jer se ona Iprekriva pljesni i kvari se. Ne treba je cuvati i u previse suhojstoriji: pelud se isusuje i pretvara u tvrde grudice, koje pcelernogu iskoristiti. Takoder ne treba dozvoliti da pelud zimimrzne, jer se ona lisava vitarnina i drugih bioloskih aktivnihi postaje nedovoljno korisna.

Radi dobrog cuvanja oduzetog saca s peludi i pricuvnih 0ra s medorn, priprernaju se cvrste izvana obojene ostave, san.Hinastavci praznih kosnica. Oni se smjestaju u prohladne, allvezno suhe prostorije, pozeljno s ujednacenom ternperaturom8°C (pri takvoj ternperaturi u sacu se nece razvijati voskovljac). Ostave i sanduke prave prema velicini okvira, smj:s~~.1Hi 2 reda. Zbog vjesanja okvira na zidove sanduka pnbl)~drvene letve. Okviri se razmjestaju na rastojanju 8-10 nun).od drugoga. Ostava ili sanduk pokriva se cvrstim krovom 1pukotine zatvaraju papirom. Pelud se u takvorn stanju pn teraturi od 2 do 8°C dobro cuva do proljeca slijedece godme. Vje znati i to da pri ternperaturi ne visoj od 8°C, u sacu se nerazvijati voskov rnoljac, Cijelicinke unistavaju sace i pelud.

Ako nema odgovarajuce prostorije za cuvanje sac~ s pelll~nice s peludi mogu se zasipati secerom u prahu. Slojprahaneposrednog djelovanja atmos£erske vlage. Stanice se II Popoprskaju vodom i sace stavlja u gnijezda. Secerni prah se

94

---- ". HRANA I ISHRANA PCELA

Peelega uzimaju, a zatun koriste pelud sl v •ozenu u stamce.Sate se s pelu.di. u proljece stavl"a u kosni . . .

gnijez?a.NaJbolJe)~ da se stavi krl· Ie la M ce pn pros!n~anjupeludl pcele od9aJaJu upola manje 1egYa~e ada na p~e~lmlJenojtime sene umanJuje vaznost peludi u gnij dgokn~ sVJezoJpeludi,vojuzajednice. jez u oja doprinosi raz-

Peeleponekada sakupljaju velike visk .zauZI?upun~ saca, suzavaju prostor ~:e pelud]. One s peludilegla1smjestajrneda. Stanice treba radi t-bh~d~ za odgaJanjepeludi,zalij~vati toplom vodom 'd ~.os ~ a arua sa~a od viskaovoga,voda 1dio peludi istjera s~naavr~a~~i~dnabubnla. Poslije

~o se sac~ s peludi jednostavno oto .ostajunapunJene zrakom i voda p v P! u vodu, onda stanicenjurnogucs uliti sarno tankim ~e mo.ze unutar stanica. Zato jevodu.Kod obrade vecih partf a~ovuna pomocu prskalice za1ijevanj~vodom laksim naeid~~ac; ~oguce j~ .organizirati za-~ OkOffiltipolozaj na rastojanju od 8~~~ u ~kvlnma postavljajuv~stesanduke ili metalne kad . em Jedan od drugoga u

k~~ase nalazi iznad kade sa t ej Zahm se pusra voda iz posude~n!evopolako (za 8-10 sati) op ~~ vod0z:t' kroz tanko gumeno~stisnezrak i ulazi u vecinu s~ s~ u sa sacem. Voda, pri ovomulZVrcajuna centri£u i Pri n aruca..Nak~n jedan dan vodu i peludponovonamoeiti. g. edovolJnom lzvlacenju peludi treba je

OSIGURANJEPCELA VODOM .PeeleSehr

PotpUn ane tekucom hr .fil.okakovzadoVoljavanjihov:~o~ Ibvoda koja se nalazi u medu~~ki PO~~bslove(jesen i zima). ~e~:~e dok oz:e ne oba~ljaju~~~e~:a~~~:b~~:::~~~~:~!v~l;;~lf.~d~o~~~~!~:1~

Q, onda u. Ako se pak peele t javaju vo om koja se na-u ,.. vOdudonose izv u om penodu hrane zalihama

~I~ledni ana.~, k· cal1la .

olene 11l0~ a~l:;ljrju. p.c~leuodonose - to su najstari"eo etjeh 1sakupljati nektar. Pcela OdjeJ-

95

HRANA I ISHRANA PCELAHRANA I ISHRANA PCELA

~ neop~~dna ekonomicna potrosnja vode, pojilicu jernoguce napravlti od .tegle I. hmenke. Tegla s vodom pricvrsn

prevrnuta na s~p iznad lima tako da je njeno grlo spusteno~evo~u. Na p~vrsmu vode u posudi. stavlja se plovak (splav) ililesoIllt s otvonma (rupama) ~oz koje pcele uzimaju vodu. Raz-rnjernoutrosku vode u posudi ona pritjece iz boce (tegle).

nom donese oko 40 mg vode. U zajednici se pojavljuju jos ispremnici, kojima pcele vodonose predaju vodu. Ove posnje drze vodu u svom mednom mjehuru u malo zasladestanju. One su malo pokretljive, nalaze se na sacu u blizini 1Peele sprernnici, prema potrebi, kroz rilce predaju vodu drpcelama. Peele sprernnici utrosivsi svu vodu ponovo je uziod pcela vodonosa.

[aka pcelinja zajednica u periodu intenzivnog odgajanjadonosi 40-50 g vode dnevno. S pojavom pase, kolicinavodonosa se smanjuje, manje je pcela sprernnika, a pri unosutara, kojeg bude 0,3-0,5 kg, pcele prestaju uzimati vodu.

Unos vode naglo raste kada je toplo, pa pcele trose vise vodenjenog isparavanja i snizavanja temperature u gnijezdu. Pcvrijeme toplih dana donose do 200 g vode dnevno, koju smju malim kapljicama u prazne stanice blizu i medu stanicleglom. Voda isparavajuci povecava vlaznost zraka i istodsnizava njegovu temperaturu (toplina se trosi na isparavanj

51. 13. Pojilo za pcele

Pojilica se smjestana osuncano mjes-to zasticeno od vjetra. Na otvorenimse mjestima pojilica ograduje niskomogradom. U pojilicu je, prohladnihdan~.u proljece, pozeljno naliti vodu,zagnjanu u toploj sobi.

Peel~ u pr?lj~ce rado uzimaju vodus malim pnmjesama kuhinjske soli(5 g na litru vode).

~a pcelinjak» su, u jednom od pokusa, postavili mala korita s~~~~ 12 ra~nih izvora (rijecna, kisnica, bunarska) s dodatkomki~nic~~es~li. Pro~atranja ~u pokazala da je 48% pcela uzimalokOlicina 52 % posoIJ~~u. Pn dodavanju 8 g soli na 1 litru vodena 1 litnieela na pOJllica~a se smanjila, a pri dodatku 10 g solijtUnnjom' vod~ pcele s~ Je sasvim prestale uzirnati. Ovaj je uza-proljetno~r pr~ pon~vIJ~norn prebrojavanju ostao. Dakle, pcele uInekoP'l,belen.odu Irn.aJupotrebu kako za cistom vodorn (boljernaUstan rSoli)~tako 1~a posoljenorn vodorn. U drugim pokusi-na lucenj~Vjeno Je da pnmjese kuhinjske soli u hrani poticu pceledVijepojilivoska. Zato je, na velikirn pcelinjacima. korisno stavitina~irokoj~e - .s cistom vodorn i posoljenorn vodorn. U tu svrhuSe SlijeValaC~SCI ~ogu ~e napraviti dva paralelna utora, kojima bi

tsta 1posolJena voda.

Peele upomo traze vodu, izlijecuci cak i po prohladnvjetrovitom vremenu; u takvirn slucajevima dio pcela sehladi i urnire. Kako bi sprijecili uginuce pcela i daolaksali sakupljanje vode, na pcelinjaku ili kraj njegavljaju se specijalne pojilice za pcele, Dobra pojilica mora osipotpuno iskljucenje mogucnosti davljenja pcela u vodi. Trevati tekucu vodu, dobra ugrijanu na suncu, i ne trositi bezpunovode.

Tim zahtjevima udovoljava pojilica napravljena od bacvrstim poklopcem i pipom umetnutom u donjem dijelu snjenom daskom (slika 13). Pipa se otvara tako da iz nje vo~azeljenom brzinom, dovoljno da namoci dasku na citavOJ..duzini. Na dasci se urezuju cik-cak utori dubine 2 mm, kovode daju odredeni pravac. Na suncu zagrijanu vodu koja pu tankom sloju, pcele rado uzimaju.

Pri dnu daske, predvidene za istjecanje vode, ukopa se udruga bacva bez dna, da bi se visak vode upio u zemlju. a 11razlijeva po povrsini,

9697

PRIHRANTIV ANJE PCELAUGLJIKOHIDRATIMA

Peele se prihranjuju medom u rijetki~ slu~ajevi~a, jer jeostaviti med za ishranu u sacu (ne vrcaf ga) I kada Je !leophostavljati sace s medom u pe.:linje .~je.zdo. pe~l.ese obicno ~ .njuju secernim sirup om, koji zamJenJuJe med, ill medom u slJetri slucaja.

1. za popunu zaliha meda za ishranu u peelinji~ gntiezdnnanedostatku meda u kosnicama, u proljece do pOJave cvjetovaizlucuju znatne kolicine nektara;

2. za stimulativno odgajanje legla u vrijeme kada nema prtalog medonosnog bilja:

3. radi popune zaliha hrane neophodne pee~a.ma za z~mu.imjenu nekvalitetnog meda (medljikovca) u ClIJupoboljsaniamovanja pcela,

PRIHRANJIV ANJE SECEROM


~ce u gnij~zdima med, kojim su se ?ranile cijeli periods11 11 ~e pase. RazmJer~o u~rosku meda u grujezda su postavljalido prsace s medom. Zajednice druge grupe imale su s proljeca isteJ10~~ineguste seceI?e hrane, koja je takoder, prema potrebi, doda-1<0 Zajednice obje grupe slobodno su unosile u kosnice cvjetniv~· Tijekom proljeca.d puta (nakon svakih 12 dana) izracunavanaprkollcinaodnjegovanog legla zajednica (tabela 18).Je

"-Grupapeelinjih Kolicina zatvorenog legla-stanica Saku-zajednica 21.05. 3.06. 15.06. 27.06. Svega pljeno

medakg

prihranjivana 9.450 12.920 12.610 14.310 49.290 102,9medomPrihranjivana 9.570 11.820 10.300 10.350 42.040 77,8secerom

Tabela 18. Odgajanje legla i sakupljanje meda pcelinjih za-jednica (po podacima I. P. Cvjetkova)

Zvajedniceprihranjivane secernim sirup om odnjegovale su dopocetkaun?sa nektara za 12,7% manje legla, a u vrijeme glavnefa~e sakupIle su za 24,6% manje meda; ovo govori 0 tomu, daec~rpo svojoj hranjivoj vrijednosti znatno zaostaje za prirodnim~ hrm.Zbog toga prihranjivanje pcela secerom radi dopune za-

ne a ane u proljece treba vrsiti samo u onim slucajevima kadapo~a ~O~cnosti da se u jesen ostavi dovoljna kolicina saca sa

oplJerummedom.

~~linjim zajednicama, radi popune zaliha hrane, u proljece daju(4-61)~anu (na 1 litru vode - 2 kg secera) i u velikim porcijama

, ako pcele ne bi vise puta uznemirivali.Ova

iZlete i8e,P? pravilu obavlja navecer (nocu), sto umanjuje besciljneJ:lti ovagubltke pcela u prohladno ili vjetrovito vrijeme. Hranilice,

lllu, moraju biti dobro pokrivene, a leta smanjena.POd,. v

qZ:;qjnoprihranjivanje secerom. Postojanje nektara i peludi

99

Peele mogu dugo zivjeti hran~~i se sec~mim ~irupom. M~d~one ne mogu odgajati leglo, luciti vosa,k, ~ten:lvno ~.akupIJa~tar i obavljati mnoge druge poslov.e Jer)e secer - vCIStO.uglJdratna hrana i ne sadrzi druge tvan od zivotne vaznosti za

Popunjavanja zaliha hrane ..Peele se obie!l~ prihranj~ju seepri nedostatku meda u. ko~ru~ama u. proljece. P~elan u rn;uzemljama u jesen oduzlma~u .IZkos~~a znatan dIO m:da, IIImjenu pcelama daju secerni SIrup, kojim su se one (~mJesto.primorane hraniti u pr?lj~ce. ~ako yak takv~ zamjena ~t)duzivotnu aktivnost pcelinjih zajednica u aktivnom penozone?

U Institutu za pcelarstvo bio je proveden pokus radi uspOvanja razvoja i produktivnosti pcelinjih zajed~c.a koj~ su se0medom i onih koje se hrane se~erom. Za po~us J~izdvojenc 2e .nica, koje su podijeljene u dVIJegrupe. Zajednice prve grup

98


u prirodi - jedan je od najznacajnijih cimbenika koji utjeeepovecanje kolicine legla odgojenog u zajednicama. Medusakupljanje nektara u proljece vrlo cesto kratko traje i nestalnU mnogim podrucjima, u prirodi nema nektara u najvaznijemodu povecanja broja pcela za glavnu pasu. Zbog toga su peelaridavnina tezili u proljece pcelama umjetno unositi hranu. Peeleprihranjivali malim porcijama dajuci svakodnevno ili svakidan po 1-2 ease razrijedenog meda (1 kg meda u 0,5 vode - mhrana) ili rijetkog secernog sirupa (1 kg secera u 1litru vode).

Radi provjere ucinkovitosti podrazajnog prihranjivanja meili secerom obavljen je veci broj pokusa. U proljece su odali dvije jednake grupe pcelinjih zajednica. Zajednicama jgrupe svakodnevno su davali (ili svaki drugi dan) po 1-2razrijedenog meda ili rjedeg secernog sirupa. Zajednice dgrupe nisu podrazajno prihranjivali, i pcele su se opskrbljivalelihama meda koje su imale u gnijezdu.

Sve zajednice su u podjednakoj mjeri mogle sakupljati nekpelud u prirodi. U pocetku pokusa, pri izboru jednakih grupa,kraju pokusa izracunali su kolicinu legla odnjegovanog u objzajednicama.

U svim pokusima, zajednice koje su prihranjivanekolicinama secernog sirupa, nisu odnjegovale vise legla,kontrolne grupe koje nisu prihranjivane.

Podrazajno prihranjivanje manjim porcijama meda Hi seesirup a ne povecava kolicinu uzgojenog legla, mada, nesu ,one aktivira pcele: povecava se izlet pcela, a u nizu sluca)unos cvjetnog praha,

OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP ABJELANCEVINAMA I DRUGIM TVARIMA

Vec odavno su poduzimani pokusaji dodavanja secetflrupu raznih produkata koji sadrze bjelancevine i drugetvari radi njegovog poboljsanja,

100

___. • • • HRANA I ISHRANA PCELA

Vodava!!J~kravlJ~g mlijeka. Poznato je da je kravlje mlijeko bo-to hranJ1vlm tvarima. Tako, ako med sadrzi 0 4-0 6°/ b' I x 'ga .. k ih i k 3°/ P , , /0 1eancevi-a u mIIJe u in rma 0 0 /0, cele dobro usvajaju kravlj mli k

Utvrden~ je da ,~eele o? t:'ar~ kravljeg mlijeka aSimilir~u (~:v~~jaju) 76,5 %, a pn ishrani svjezfm prahom -79,1 %,

pokusima je utvrdeno da ako se pripremi gust .lee,( "20°/ d '" e Lerro SIrup

u koiemu 10 vo e zarrujerumo mlijekom u dobI'venom' ') 'bI'''' d . , sirupubude prI izno za va puta VIse bjelaneevina nego u med T khranu pcele vrlo rado uzimaju iz hranilice PrI' tomu je u'" ~ vu

, d "" bi I' ' zaffilJeLenopovecanJe sa rz.aJa 1e aneevma u tijelu pcela: pri zamje ' mli-jekom 10% vode - na 4,5%, pri zamjeni 20% vode _ na 6 6; 1.zamjeni mlijekom 40 % vode _ na 11 %, ' 0, a pn

Med 16380 119,3

Grupa Vrstahrane Kolicina Ie IaStanica

Secer cistI 13730 100Secer + 10% mlii ekaII

18550 135,1Secer + 20 % mli' ekaIII

17280 125,8Secer + 40 % mli'ekaIV

11060 84,8V

Tabela 19 Odzoi Ido 28,04) . gojeno eglo u pokusnim grupama (od 24,03.

I<ako .s se iz tabele 19 idi , ,~ ~a19,3% vise I I VI I, zaJed~ce hranjene medom odnjegovale

ti ~ecer, eg au usporedbl sa zajednicama koje su dobivale

Pri Za 'razrn' InJeni 10 i 20% d mlii , ,lttlijekernOna 35 i 25 % Dv~ e ,IJekom kolicina Iegla je porasla

a dalo je iste T o~ kO avanje seceru 20% neobranog kravljeg\leo 11 a nesto bolje rezultate nego med,

!hI!. llla dob '~1Qj~ !I rez It ti d biauu one hrane u u, a 1 0, rveni su pri iskoristavanju secerno-~ VoVrijeme penod~ pnpreme pcela za pasu (tabela 20), Peele

Peludi u iz::pre~ld?o, unosile nektar i pelud i mogle su naJ sno] mjen kompenzirati nepotpunu vrijednost

101

••HRANA I ISHRANA PCELA

secerne hrane. Prihranjivanje secernim sirupom sa mlijekornmanje nije povecalo odgajanje legla i prinos meda pcelinjih znica.

Period Vrsta dohranii- OdgojenoC/) dohra- vanja dodava- le la] njiva- njem secemom Stotina % kg0~ a siruuI 13.06- Cist secer 436 100 38,8

27.06. Obrano mliieko 468 107 42,3II 6.06.- Cist secer 286 100 42,3

26.06. Punomasno 313 109 48,0mli'eko

Tabela 20. Utjecaj prihranjivanja secernom hranom na rvoj i prinos meda pcelinjih zajednica (po podacima A. S. Jkovljeva)

Pri ishrani pcela secerom s dodatkom obranog mlijeka unospoveca se za 9%, a dodavanjem neobranog - za 15%.

Seriju pokusa radi izucavanja rezultata secerno-mlijecnog dnjivanja pcela vrsili su u Dagestanskoj republici pod rukostvom K. A. Alijeva. Ovdje su 40 zajednica podijelili na cetiri .po 10 zajednica u svakoj. U grupama je bila podjednaka kolipcela, legla, meda, a matice jednake starosti.

Zajednicama Igrupe (kontrolne) davali su cist secerni sirue,tavljen od 1 litre vode i 1,86 kg secera. Zajednicama II grupe d~su hranu sastavljenu od obranog mlijeka (bez masnoce). Pmljenog od 1 litre mlijeka i 1,5 kg secera, Zajednicama III..davali su secerni sirup s mlijekom u prahu. Na 250 g mlijprahu dodavali su 875 g vode i dobili mlijeko normalnog sasZatim su na 1 litru takvog mlijeka dodavali 1,5 kg secera ..nicama IV grupe davali su punomasno kravlje mlijeko uZl

na 1 litru mlijeka - 1,5 kg secera, Hranu su davali pcelaIlla 11nje hranilice po 200 g svaki drugi dan. Prihranjivanje sU Ptravnja i tijekom narednih 36 dana davali su sirup 18 puta.

102


~pokusa u svim grupama zajednica bila je jedna-u P~~ina legla. Na kraju pokusa u svim zajednicama koje su

ka ~ohl mlijeko, legla je bilo vise 7-10%. Najbolji ucinak dala jedo.blV~: pcela sa secerom i punomasnim (neobranim) mlijekom,pr~ J'isa obranim (tabela 21).I1aJ1llaIl

--Vrsta Kolicina poklopljenog Uzgo- Uzgo-hrane legla (stanica) jeno jeno

legla za legla za

2.04. 14.04. 24.04. 8.05. posljed- posljed-CIi nja tri nja tri§' broj anj a brojanja,'"' stanica %C)

I Cist 3930 5540 9540 16400 31480 100secer

II Secer 2920 5630 9780 18240 33650 106,9+ ob-ranomli-jeko

III Secer 3950 5570 9980 18560 34110 108,3+ mli-jeko uprahu

IV Secer 3910 5810 10180 18790 34780 110,5+

puno-mas-no

mli-___ ~ko

l'abela 21 Utj . x' mlii cne orihr li ,Odga' . . ecaJ secerno- IJeLne pn ane u pro Jece najall]e legla

~nalo~~ranjY~ pokus bio je proveden u jesen na 40 zajednica, koje sulihranjiv al~ sa te cetiri iste vrste hrane. Pokusne grupe zajednica

a 1su ad 26. kolovoza, kada je potpuno prestalo lucenje

103


nektara, i davali su hranu (svaki drugi dan) tijekom rujna (ta22).

I jesenje prihranjivanje peel a secerom s dodatkom meda da]pozitivne rezultate povecavsi kolicinu legla 17-23%.

Vrsta Kolicina poklopljenog Uzgo-hrane legla (stanica) jeno

legla za25.08. 7'(E. 19.09. 1.10. posljed-

cd nja tric,::l brojanjacj stanicaI Cist 12870 9130 5210 810 15150

secerII Secer 12810 9720 6710 1390 17820 117,6

+ ob-ranDmli-ieko

III Secer 12870 9840 6830 1750 18420 121,6+ mli-jekouprahu

IV Secer 12840 9870 6780 1960 18610+

puno-mas-no

mli-ieko

Tabela 22. U~ecaj secerno-mlijecnog prihranjivanja u jesna odgajanje legla

Prihranjivanje pcela sirupom sa obranim i punomasniJ1l

kom dalo je povecanu masu licinki i izlezenih pcela. avo poV'utjece na unos meda pcelinjih zajednica, jer sto su peele te~e

104


~ to s vecim teretom nektara dolijecu u kosnicuraZV'lJe , .

einjuCi koristenje secerno-mlijeenog prihranjivanja, treba i-P~iu vidu,.da pcele ~k~da u prir~di,~e z:a!a~e takvu hranu (mli-

~:o) i nemaJu prema ~JO}odgo.varaJucl oSJecaJ.okusa. Zbog toga jeJe t ebno postupno privikavati pcele na za njih novu hranu. PrviP~:treba dati 200-300. g Cistog sec~rnog si~~pa (na 1litru vode - 1k secera). U tak~~ slruJ? dobra)~ d.od~ti jednu kap aromaticnsJari. Peele se pnvlkavaJ~ ~~ mlr;s 1 mjesto ~anJenja. Drugogadana, daje se ~an~! u kOJoJ J~ 10 Yo vode zarrujenjsnn mlijekom,zatim se sadrzaj mlijeka povecava do 20, a zatim do 30%.

Za priprema.nje secem?-mlijeene hrane prvo se skuha sirup,uzimajuCi ~,8 htara vode 1 1 kp secera. Voda se pri tomu zagrijavado kljucanja ..Pored dO.davanJa hran~ u kosnice u ohladeni sirupdodaje se mlijeko (0,2 htre na 1 kg secera).

Kod prihranjivanja pcela rijetkom secerno-mlijeenom hranomtreb~k?ntrol~rati d~ Ii ~u pcele.~z hranilica uzele svu hranu, postose njeru ostaci kroz izvjesno vnjeme mogu pokvariti.

Pn hranjenj~ pcela u proljece vecim porcijama gustog secernog~~u~.a (~~ 1 htru ~ode ~.2 kg secera), takoder je pozeljno voduk IlUJe~ltineob.rarum mlijekom, Hrana se s takvom primjesom nevan ru u kosnici ni u hranilici.

Prihr "lako banJ'lv~nje kuaecem. Obicni pekar ski i pivski kvasac sadrzePrivI=c:orbIJl~e bJelanceyine, v~tamin~ i druge tvari. Oni odavnonjivan' pxaznJu pcelara 1 sada ih konste kao dodatke za prihra-Je pl.:ela.

~e~~as~ kvascem priprema se na slijedeci nacin. Prvo se kuha .250 g SV·l~UPUzimajuCi na 1 litru vode - 1 kg secera, Odmjeri se~ernots·eg pekarsko.g kvasca koji se brizljivo otopi s 0,5-1 litre~POltt do ~rypa. F.orInlranu smjesu treba razrijediti secernim si-l\j )a u llitr' l~ara 1 prokuhavati. Dobije se secerno-kvasna hrana,

enog ikuh.Sl~Upa sadrzi 50 g svjezeg kvasca tj. sirup sa 5% usit-S\lhi aIlJem ubijenog pekarskog kvasca.

Pekarski kva tr b . . ibliz X"sac e a uzimati pn izno cetiri puta ma-

105


nje nego svjezi. To znaci, na 1 litru hrane treba uzeti okosuhog kvasca. Prvo ga treba staviti u malo zasladenu vodutaviti 24 sata na toplom mjestu, za koje se vrijeme kvasne gljbrzo razmnozavaju. Nakon 24 sata, kvasac se ulijeva u seotopinu, prokuha, pa kada se ohladi daje pcelama.

Zakiseljena hrana. Pravi cvjetni med ima vecu akti~nu kiod medljikovca. U onim predjelima, gdje su pcele prImormovati na medu s primjesom medljike, one u proljece izlslabljene, s proljevom. Dodavanje hrani kiselin~ u prolje~.e,iznosenja pcela iz zimovnika blagotvorno utjece na njih:zivlje izlijecu, energicnije rade, odgajaju vise legla.

Za rano proljetno prihranjivanje priprema se secerni siruplit. vode i 1 kg secera. U ovaj sirup dodaje se oko 3 g (na svlogram secera) octene, oksalne ili limunske kiseline. Oksalnmunsku kiselinu prethodno treba razblaziti u manjoj kolicinii uliti u ohladeni sirup pred njegovo davanje pcelama.

Octenu kiselinu (esenciju) odmjerimo po mjerilu, koji sena boci i ulijemo u manju kolicinu vode. Sirup poslije dodakiseline dobro izmijesamo.

Revenj je travnata biljka krupnih listova i debelog korijekoga se prave lijekovi (laksativi, purgativi), a takoder kosokovi i dr.

U istom cilju moguce je koristiti i takvo bilje, kao ~selj~k, .zeeji kiseljak. Na kantu vode uzima se oko 2 kg zecjeg ki.~elJ.kiseljaka. Cim se ovi produkti raskuhaju, uvarak se proclJedimu dodaje vise po volumenu secera. Drugim rijecima, na nkantu uvarka uzima se puna kanta secera u kristalu.

Prihranjivanje treba poceti odmah poslije prvog dobrogpr.izleta pcela, kada let prestaje. Daje se odjednom u prosJelitara na zajednicu. [acim zajednicama dozu treba nestc pO(0,6-0,8litara), a slabim smanjiti (0,2-0,3litre). Dobre rezultatrokratno prihranjivanje (svaki treci dan).

Pcelar zakiseljenu hranu treba obvezno spojiti s proved

106


~rnih mjera na pcelinjaku: udaljavanje uginulih pcela sartihs. cakosnica, a takoder saca uprljanog tragovima ekskremena-podnbJ~lJ·iVOCiscenjekapljica izmeta sa zidova i okvira kosnice.ta, rrfyfkro elementi. Povoljno djelovanje na pcele pokazuju mikro

t enti osobito kobalt. Dodavanje kobalta secernom sirupuelerrtcav~kolieinu legla kod zajednica u jesen za 12,5%, au proljecepo;~.3%,sto povecava produktivnost pcelinjih zajednica. Najbo-lia·edoza8 mg kobalta na litru secernog sirupa. Daljnje povecanje~~liCineroikr? ele.menata u sirupu vec dovodi do smanjenja nji-hoveueinkovltostI.

Kobaltse prodaje u vidu dva spoja, klomog kobalta i sumpomo-kiselogkobalta. Oba ova spoja pogodna su za dodavanje u hra-nu pcela.Da bi imali 8 mg Cistog kobalta, treba uzeti klornog ilisumporno-kiselogkobalta priblizno tri puta vise, ~. 24 mg na litruhrane.

U veterinarskim ljekamama prodaje se klorni kobalt u obli-ku tableta.U jednoj tableti sadrzi se 960 mg klor-natrija i 40 mgklornogkobalta. Jednu takvu tabletu treba dati na svake 2 litreseeernogs!rupa. Postojanje klor-natrija (kuhinjske soli) u ovimta?let~maJe korisno, jer kuhinjska sol u malim dozama takoderstUnuhraodgajanje legla.

~~balt)edobro dodavati i u secerno-mlijecnu hranu za pcele.da~a'!"tn. ~eele najvise vitamina dobivaju iz peludi, injihovo do-nje~edsec~n:om sirupu ne pokazuje nikakvo zamjetno djelova-

a 0 gaJaIlJelegla.

SECERNO-MEDNO TlJESTO(POGACE)

~t: ;e~~~Ih peelinjacima za prihranjivanje .peela u proljece ko-~ prednno-.rnednotijesto (pogace). Prihranjivanje tijestom ima

~k POsaosn nad prihranjivanjem secernim sirup om. Otpada~taVljanj~Ok~hr~enja, pregleda hranilica, njihovo raznosenje,~P.nudaskU . ?sruce, radi cega treba skidati krov kosnice, po-

VI tnorajuu 1 lzola~ijski materijal. Poslije prihranjivanja svi po-Se obavlti obmutim redom. Za koristenjs tijesta nisu

107


potrebni nikakvi pripremni radovi: one se stavlja direktnokvire pcelinjeg gnijezda. Priprema se tijesta moze potpunonizirati.

U pcelarskom institutu usporedivali su ucinkovitost pnvanja pcela u proljece secernim sirupomi secemo-mednlm tijPokazalo se da su zajedniee koje su dobivale secerno-medm, .dale bolje rezultate, nego one koje su dobivale secerni sirup (-la 23). Prihranjivanje secerno-mednim tijestom osiguralo je odnje kvalitetnijeg legla. avo se objasnjava time, sto ~ecerniuvijek pojacava let pcela i, ako u prirodi nema rasevjetanog bione ne luci nektar, onda pojacani let pcela izaziva sarno nevodni utrosak secera (na letenje) i drugih hranjivih tvari.

Hrana Masa 6- Masa 1-dnevnih dnevnih

licinki, mg pcela, mg150,4 99,5 1,97

151,8 101,9 2,18

SecernisiruSecemo-mednotiiestoMedusacu

152,2 108,1 2,39

Tabela 23. Kvalitetni pokazatelji pcela odgojenih u zajeeama koje su dobivale razlicitu hranu

Secerno-medno tijesto ne izaziva pojacani let pcela i U s1Jovim ni gubitka hrane.

Za pripremanje secerno-mednog tijesta uzima se 80 k~ ~prahu, 19 kg meda i 1litra vode. Secer u prahu ne treba lln~dice, koje su opipljive trljanjem medu prstima. ad stupIlJnjenosti ovisi kvaliteta pogace (tijesta). Pogaca pri postoJneznatnih komadica secera brzo otvrdnjava i postane nepza pcele. Med treba uzimati zreo, najbolje sortni, koji sp.oro.lizira. Kristalizirani med prethodno treba dekristalizlra

108


~renu kolicinu meda treba staviti u posudu sa vodoms"r~U~o zagrijavati, povremeno mijesajuci. Temperatura meda neiP~.:rijeCi50°C. K~d ~e med potpuno otopi, treba ga ostaviti usJ1l1J~grijanom stanju JO~8-10 sati, kako bi se otopili u medu jo~tako ~ali sitni kristali. U sasvim otopljen med ulijeva se potrebnaprt~~a prokuhane,v?de neposredno prije mijesanja tijesta. Doda-1<0 le vode omogueuJe da tijesto bude malo razrijedeno (mekse),van~sto se preporu~a u druge svrhe, jer pcele takvo tijesto lakse ineg . .brzeuZIplaJu.

Uodmjerenu ~oli~.in':lsecernog praha polako se ulijeva zagrijanimed (40-45°C)1 mlJesl rukama, kao obicno tijesto. ad tijesta sepravepoga~e mase 0,8-1 kg, deJ:>ljine2-3 em. Takve pogace se sta-vljajuna ~etalne n:r~ze s otvo~lma 3~3 mm) pribliznih dimenzija20x30em 1postavljaju na gorl1]e letvice okvira, zauzete pcelama.P~eleuzimaju hranu ..kako odozgo, kroz otvore resetke, tako i onukoja na mrezu dosp~Jeva ~~ stra~e. Pogacu odozgo pokrivaju lis-tomcelofana.kak.obi ~vo tIles~obilo pokriveno. Celo£an cuva tijes-to od.~r~og isusivanja: pn njegovom nedostatku tijesto se mozeprekriti hstom masnog papira.

SecernihJ?rah,ponekada, radi je£tinije prihrane, zamijesaju sa si-ru~omod mverhranog secera. Za dobivanje invertiranog sirup a:a ~e na 74 ~g ~~cera~18,5 l~tara vode i 7,5 kg dobrog svjezeg32-35~Cve t? se lZID1Je~a1.os:avl 6-8 dana u uvjetima temperaturetaze lmJ~su treba periodicno promijesan. Pod utjeeajem inver-~er~~ ~~~eer (saharoza) pos~pno se razgra~uje u jednostavneIllenuti ~ . ozu 1.fru~tozu, kOJ1prelaze u otopinu, Bitno je napo-budep~ ~ mvertIral1]e secera mora biti potpuno. Ako u otopinit\rarau k~adala saharoz,a, ond~. se napravljeno tijesto brzo pre-

mad tvrdog secera, koji pcele ne mogu iskoristiti.Na Velik' .

lttednogti~m p~elarsklm gospodarstvima pripremanje secerno-ga.krozsJe~ta je mehanizirano. Secer prvo osuse, propustajuci:n, kOji uJu toplog zraka. Zatim secer ulazi u kuglasti (s£erni)

Je~alicaJa pre~vara u secerni prah. Tijesto mijese strojevima,PJ'ih a za tijesto, koje se koriste u manjim pekarama kruha.

8taVi. tQllji7JQll' ., . . ,ll'toU ~irok~suhtm s.ecero,,!,-, ~ko sloj SltnO.gsecernog kristala

1 sanduClC s niskim stranama 1 postavimo povrh

109


okvira ili na podnjacu kosnice, onda pcele pri potpunom odsmedenja razgraduju i uzimaju zrnca kristala. Da bi pcele Prina suhu secernu hranu, secer pri prvom postavljanju u ktreba preliti otopinom meda (na 1litru vode -1 kg meda). Rpocetka halapljivo isisaju tekuci dio hrane, a zatim pocinju 0zrnca secera, Takav secer uzimaju sarno pcele letacice. Kouzete hrane ne ovisi 0 vlaznosti zraka.

Ispitivanjima je utvrdeno da pcele ne otapaju secer vodmedno~ mj.ehura, nego ~ekret?m. (zdrijelnih~ mlijecnih) zlijU hraru, koju su pcele pnprermle lZ suhog secera, nadeno jefermenata (invertaze i diastaze) malo vode (15,8%), vrlo visvertni broj (663), puno saharoze (7%). Na taj nacin, pri otakristala secera visestruko se napreze djelatnost sluznih zirpcela, sto vodi njihovom prijevremenom starenju i uginucu,prihranjivanje suhim secerom privlaci i svojom jednostaone se ne preporuca kao podrazajno, ni u proljece ni u jesen.

ISKORISTAVANJE DRUGIH SLATKIH TVARI

Skrobni sirup (melasa) od Cistog krumpirovog skrobaje prihvatljiv za proljetno prihranjivanje pcela, Melasa je janzlatne boje i slatkog okusa i pcele je halapljivo uzimaju bez .primjese meda ili secera. Ipak, pcele na takvoj hrani ne momovati, jer ona sadrzi 20,2-23,3% tvari koje pcele ne mogubirati.

Rasuti-pokupljeni serer (otpad iz tvornice secera) muspjesno koristiti za proljetno prihranjivanje pcela. Njegojednost za pcele ovisi 0 stupnju zagadenosti. Pod nazivom"otpad" prodaju se otpaci secera (cestice Cistog secera, zapvlaknima vreca, prasine itd.). Takav je secer dobra hrana z~Od krupnih mehanickih primjesa (vlakna, slama itd.) 5ocisti pri kuhanju, a od sitnih primjesa njega ociste sameuzimajuci sirup, one ostavljaju na dnu hranilice sve meprimjese.

110


...............1'-""::"::-=-:-:- •__ "':'"

56 '--.-.- '-" -'r-\ '.---.•..•. ". \<. '.\

"'---\w:;- .\ \.\ \\ .

\ -,

\ \\ . ~\ \ \\ \ \II\... rrr : IV\.

O~4--+--~~-+~~4-~~~~-r~··~··~··~-+21 22 23 24 25 26

SVIBANJ

16

8

V 28 29 30 31 1 2 3UPANJ

4

51. 14. Krivulje koje karakteriziraju hranjivu vrijednost ugljiko-hidratnehrane za pcele:I-dobivalevodu; Il-secemi sirup (jedan dio); lll-secemi sirup plus ispiii-vana tvar; IV-seeerni sirup u duploj koliiini (dva dijela)

PociSc~ni,~ecerni otpaci tvornica cokolade cesto sadrze primjese~kI:?~a1 soh. Neznatne primjese skroba u proljece, kada pceleizliJecu,ne nanose stetu, ali takva hrana je za zimu sasvimnepodobn~. Kod velike primjese skroba za vrijeme kuhanja si-~ornura .se zelatinasta masa, koju pcele ne uzimaju. SadrzajPeel iske soh.ne ~mije prijeci 0,5% od kolicine skuhanog sirupa.nez: :up P~lvelikoj koncentraciji soli ne uzimaju. Za zimu je cakdidoa ~ kO,liemaprimjese kuhinjske soli nedopustiva, jer dovo-

Ugll1ucapcela,

nj~~je bi custanovili .da li je secerni otpad podoban za prihra-thodnosk ela .u prolJece (u sumnjivim slucajevima), treba pre-~elinje z ':lha~ neznatnu kolicinu sirupa i ispitati ga na dvije-triiline). aJedmce (hoce li pcele uzimati secerni sirup iz hranilice

Gro"q .~c1e.Pc 1 .1l .p~Jarn.i e e u rujnu vrlo rado posjecuju vinograde, punktove\1etilllaju~reradu grozda i iz grozda uzimaju svjezi sok. Peele u

a mogu zimovati na hrani od grozdanog soka.

111


SPECIJALNA PRIHRANJIV ANJA

U proljetno-Ijetnom periodu prihranjivanje se koristi ramjene prirodne podrazajne pase ili radi izazivanja povecantivnosti pcela, ili pak davanja pcelama ljekovitih tvari.

Prihranjivanja pcela pri uzgoju matica. Vec odavno je pOda pri uzgoju matica veliki znacaj ima unos u kosnicu svjezegtara i peludi. Zbog toga je za dobivanje visokokvalitetnihneophodno pristupiti uzgoju u periodu kada u prirodi cvjmedonosne i peludonosne biljke. Pcelari su cesto, da ne bipustili rokove, prinudeni, osobito u proljece, uzgajati maticebiljke jos ne mede. Takoder je moguc iznenadni prekid medzbog neocekivane promjene vremena. U takvim slucajevimase nekako zamijenilo prirodno medenje, prihranjuju se zajekoje uzgajaju matice. Takvo prihranjivanje uzgajivackihnica neophodno je na specijaliziranim uzgajalistima matica,primjenjuju metodu neprekidnog (lancanog) uzgoja i svaki pmedenja mora biti kompenziran umjetnim prihranjivanjem.

Davanjem pcelama svakodnevno naoecer manjih porcija seeerupa ne postiie se cilj. U Institutu za pcelarstvo vrsili su ispitiefikasnosti prihranjivanja uzgajivackih zajednica davanje~kog drugog dana po 0,3 do 0,5 i 1 kg 50%-nog secernog sUtvrdeno je, da se nijednim od tih prihranjivanja (cistim see.nije poboljsala kvaliteta matica u usporedbi sa kontrolnim zaJcama koje nisu dobivale hranu, osim sto je neznatno po'.'~eanuzgojenih matica. Vjerojatno, secerni sirup kao cisto UglJIkotna hrana pcelama ne osigurava i bjelancevinaste i druge konente neophodne za uzgajanje matica. Normalno, poslije ~ckih zajednica secernim sirup om s primjesom bjelancevdrugih tvari, koje su pcele usvajale, a koje su povecavalevrijednost hrane.

Takav pokus trajao je tijekom citave sezone uzgoja (~d .0,0,808) na pokusnom pcelinjaku Krasnopoljanskog uzgaJah~ta(Krasnodarski kraj). Pri tome I grupi uzgajivackih zaj~dJ1lCse sastojala od 8 drustava, svih onih dana kada nije bilo Ill!

davali su po 0,3 litre 60%-nog secernog sirupa, u koje~ svode zamijenili punomasnim kravljim mlijekom; II grupl

112


~ali su isto toliko secernog sirup a bez mlijeka., dJ11caJe k 5 je pokazao da su zajednice koje su dobivale secerni si-

po dodatkom mlijeka odnjegovale duplo vise licinki i uzgojilertlPl~tetnijematice, nego zajednice koje su dobivale cisti secer. Pril<va~ anju eak neznatnog unosa iz prirode, prihranjivanje vecJ1~S ~kazalo nikakav utjecaj. Interesantno je primijetiti, da suJ1lJ.~£Uce(obiene, s J?aticama) koje su dobivale secerno-mlijecnuza~u dodatno odnjegovale prosjecno po 1,9 kg pcela. To znaci~ 'e prihranjivanje s mlijekom, pri odsustvu prirasta mase kon-tr~ke kosnice na pcelinjaku. pokazalo vidan utjecaj i na povecanjekolicinei na ~ovec~je ~valitet~ ~ati~a. ~edutim, najbolji uci-nak dalo je prihranjivanje uzgojnih zajednica medno-peludnomsmjesom,0 kojoj ce biti rijeci u slijedecem poglavlju.

Nedavno su otkrivene nove mogucnosti za povecanje kvalitetematicapri neophodnosti njihovog uzgoja u periodu kada nemamedenja- to je takozvana dnevna prihrana uzgajivaCkih zajednica.

Prihranjivanje rijetkim secernim sirupom dvojako utjece napCel~:one poboljsava ishranu pcela i istodobno uznemiruje za-Je~~u, pc:'.'~~avajuCiizlet pcela, narocito pcela izvidnica, kojepocinju traziti izvore medenja. Obicno se prakticira prihranjivanje~ela nav~eer. Ali pri takvom prihranjivanju ne moze se pojavitinJe1~vo~timulirajuce djelovanje na izlete pcela, posto se navecer~fi~Ida lzl~t pcela, a do jutra se zajednica vec smiri. Potpuno je

asnopnhranjivanje od 8 do 13 sati.

o~~e P~kusa s dnevnim prihranjivanjem uzgajivackihzajednicaPOlj~~Je aut or 1974. godine na pokusnom pcelinjaku Krasno-jednie og ~os'podarstva za uzgoj pcela. Odvojenih 16 pcelinjih za-mane: PO~lJ.elJenoje na dvije jednake grupe i pristupilo se uzgojukontrol~a~ti n~ein i u isto vrijeme. Svaki dan, kada je porast mase~anoje e osn:ce bio manji od 0,3 kg, zajednicama I grupe da-~og daPo0,4 lItre ~ecernog sirupa navecer, zajednicama II grupeko'Vtije~adavano Je 0,2 litre secernog sirupa izmedu 8 i 13 sati.

)e. Su hr e pokus~ dobiveno je po 15 turnusa matica. Zajednice::tiea U ~u doblvale navecer, odnjegovale su u prosjeku po 15,8

18,7rn.a~nusu, a one koje su prihranjivane po danu dale suca u tumusu. Pri vecernjem prihranjivanju dobiveno

113


je 54, a pri dnevnom 101 matica mase vece od 200 mg; pros'masa matica bila je takoder veca. U ponovljenom pokusu slijgodine, usporedeno je dnevno prihranjivanje s vecernjim ucitave sezone uzgoja matica i ponovo dobiveno povecanp,i kvalitete matica, uzgojenih pri odsustvu pase. Tako, na pr]u lipnju od uzgajivackih zajednica, koje s~ prihranjiv~ne naydobivena je 251 matica, a po danu - 309; VIseod polovice svihtica imalo je masu vecu od 200 mg.

Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica povecavaaktivnost zajednica i unos svjezeg nektara, cvjetnog praha i dtvari neophodnih za uzgoj matica. Prebrojavanjem je utvrdeje ujutro bez prihranjivanja uletjelo u kosnicu 1-2 pcele s cvjprahom za 1 minutu. Kod zajednica pak uzbudenih jutarnjihranjivanjem doletjelo je 8-1.~pe~la s pelud~. ~ov~~~a. ~k~.zajednica dovodi do othranjivanja vece kolicine licinki I nJbolje ishrane u stadiju licinke.

Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica ispitivali s .uvjetima Sibira. Matice smo uzgajali pl!te~ duplog J?resadlIicinki, U periodu kada je kontrolna zajednica po~~zl~ala o.nje aktivnosti, rad uzgajivackih zajednica karakterizirali su 51)podaci (tabela 24).

Vrijemedavanjahrane

Prosjecna masaneo lodenih matica, mI okus II okus

Navecer 205,9 193,3220,3 202,6

Tabela 24. Kvaliteta matica uzgojenih pridnevnom prihranjivanju

Kako se vidi iz tabele 24, prihranjivanje uzgajivackih zaj.50%-tnim secernim sirupom izmedu 8 i 13 h. po 0,2 lit. poy;kolicinu i kvalitetu uzgojenih matica. A to znaci, cim j~ V€!cmatice i cim je vise jajnih cjevcica u njenim jajnicima, tun)esposobnija odloziti vise jaja i time ce vise biti odnjegovanOzajednici do glavne pase.114


~anje pri d?dava'!ju. matica. Un~senje u kos~cupfI:,hra ~ktara i peludi pospjesuje pcele da pnme novu maticu.

svjez~pn e jake pase s heljde moguce je, na primjer, zamijeniti sta-Za V!1)~r:inladom, postavljanjem zrelog zatvorenog maticnjakarll matIc kvira sa medom (staru maticu pri tomu ne treba oduzi-izm€!d~

0d veCine zajednica, pcele prihvacaju maticu koja je izasla

matI)..c~jaka i ona ostaje u zajednici, a staru eliminiraju. Medutim,iZ~;;sustvu ili nezn~tnom unosu nektara u kosnicu takav nacinpfl . ne matice ne daje dobre rezultate.zaf1l)e"

Prihranjivanje pcela rijetkim secernim sir~po~ moze ." i~:,je-. mjeri oponasati unos nektara u kosnicu I olaksati pnJam

~date matice od strane pcela, Prvi p~t ?aje se sece~na hran~ (na[ litruvode - 1 kg secera) dv:a da;:a pnJe ~zlaska m~~ce, dr~gI - ~arijemeoduzimanja matice I treci - drugi dan poslije oduzimanja.

~vakiput daje se po 1litra hrane.

Prihranjivanje oplodnjaka na uzg'!jaJiStima matic,,:. Nepc:>s~e-dnodavanje secernog sirupa oplodnjacima povezano )e s yehkImneugodnostima i dopunskim utroskom rada. Male zajednice vrlosporouzimaju secerni sirup, a pri odsustvu medenja njihove hra-niliceuvijek privlace tudice. Hranu za opskrbu oplodnjaka trebapriprerniti u normalnim, jakim zajednicama. Okviri oplodnjakatrebajubiti tako izgradeni da se cetiri takva okvira mogu slozitiu normalan okvir gnijezda. Tako gradeni okviri imaju prednostkak~pri formiranju oplodnjaka, tako i za rad sa njima. Staniceu S~?mokvirima obvezno moraju biti usmjerene na gore - pceler~~lJeu njih skladiste hranu. Od jake se zajednice uzimaju svi ok-~r·sa s~cem koje ne sadrzi leglo, a umjesto njih u kosnicu ~e st~-c1~u pnpremljeni okviri sa okviricima u sredini. Tim se zajedni-u k ~ naveeer daje secerni sirup (na 1 litru vode - 1,5 kg secera),Zaj~Jer:nuse 20% vode zamjenjuje punomasnim mlijekom. Dobral<ioz~ca u toplo vrijeme odnese do jedne kante sirup a za 24 sata.8a.svi-7 dana bude gotovo 16-20 i vise okvirica s djelomicno ili

rn zapeeacenom hranom.Okv· .,

l\eko~r~e Opl~dnjaka sa hranom treba pripren:iti .ranije. Ako .j~u\PeeokViX~?dn]akumalo hrane, njemu se ne dale sIrup u hranilice

ci sa pripremljenom hranom.

115


OPSKRBA HRANOM PAKETNIH PCELA

Cospodarstva specijalizirana za odgajanje paketnih peelamaJu naruciocima pcelinje zajednice (odvojke) u lakim sandu .od s:perploee (paketne pcele). Utvrdeni su standardi paketau ~oJe se stavlja po 4 i 6 obicnih plodisnih okvira predvidepnjenos pcela s oplodenom maticom (bez saca).

U paketima p~ela, koji se otpremaju sa okvirima (1,2 i 1pcela), mora biti po 4 kg hrane poklopljene u stanicama za .~u pcela za vrije~e puto~anja. Pri ovomu je neophodno isti dva obvezna uvjeta: u jednom okviru ne smije biti visekg meda i say med mora biti poklopljen u stanicama. Ok .vecim kolicinama meda (na primjer 3 kg) mogu se lako rasu putu, sto do~odi do uginuca pcela i ostecenja saca, Postpak nepoklopljenog meda (nezapecacenog u stanicama) izprekomjemu :potrebu peela za hranom, uslijed cega se kodpojavljuje proljev, uprljanost saca i uginuce puno pcela.

U..go~podarstvima, spe.cijaliziranim za uzgoj paketnih peeraruje. JOs~rethodne godme, pripremaju okvire, koji sadrze~g pokloplJen09 meda. Takve okvire cuvaju do proljeca i 5JU po, dva .uz zidove sanduka pri formiranju paketa pcela,10 s.ace daju s leglo~, a pcele dodatno stresaju do predvibr?Ja. K~d nap!ednih gospodarstava za paketne pcele~npremaJu okvire sa hranom, koji sadrze po 1,5 kg seeSI!Upa k~ji su pe~le preradile i poklopile. Po podacima Kadmskog 1 Tuapsmdskog uzgajalista pcela, utrosak hranedana putovanja iznosi 128-135 g tijekom 24 sata na 1 kg

Paketi pcela, koji se salju bez saca, opskrbljuju se konzervnoc?m (hranilico~) volumena 1litre, napunjenom gustim seCSI!UpOm (na 1 litru vode - 2 kg secera). Bocu ucvrscuju u godijelu sanduka, gdje se obicno sakupljaju pcele, U donjemboce prave se dvije rupice promjera 0,8 mm, kroz koje peele10 }si~avaj~ hranu. Utrosak hrane od strane pcela u p~kesaca iznosi oko 100-190 g za 24 sata na 1 kg pcela i OVlSlo~ske temperature (u prohladno vrijeme utrosak hrane je mannacina transporta (sto se pcele manje uznemiravaju to je 11hrane manji).

116


lous [e predlozio d~ se za kvalitetnu hr~l~cu kor~stiv. p. Bevolumena 1litre. NJu cvrsto zatvore plasticnim (umjet-

5taIderU<~)poklopcem u ~ojem se prave, dva ot\~ora p:o~jera 0,8flO vl~va hranilica zapnma 1.350 g secernog ~Iru~a 1 oSlgura~.ar¢l. fa eela mase 1,2 kg (velicina paketa, pnhvacena.~ RUSIJl)i5h!aI1UE-8 dana. Za to vrijeme, paketn.e pcele ~ogu biti dosta-tij~komostom Hi zrakoplovom u sve krajeve z~~Je. Pakete pcela,"lJ~J1e.~vozu kamionom po losem putu,. sta:rlJaJu sa .otvoro~ napO pr~ako bi sprijecili brizganje (~trcanJe~ sIrupa pr.l potresl~a.gore, . u vagonima i u zrakoplovima, slazu sa otvonma na dolje.Pakehse,

osliednje su se ~rijeme .~~ prijenos pyaketa ~ez sac~ 'poceliU .PsndprimjenjivatI sanducici od sperploc~, u koje stavljaju hra-

u~rJesa secerno-mednim tijestom (1,2 kg) i litrenu bocu s vodom.~t·~~ospcela u takvim sa~duCiCima ~ma tu pr~dnost, sto pe:l~ uu{u mogu uzimati hr~U 1.vodu u bilo kom nJegovom polozaju,

~ lihe hrane i vode racunaJu se za 6 dana. Boca s vodom opskr-bljena je poklopcem s otvorom, kroz koji provlace fitil~ od medi-cinske gaze: pcele kroz njega imaju ~?gucnos.~ uzim~nJ~ v.ode popotrebi. Sanducic za secemo-m~dno tIJesto: pnJ.: p~~J.enJ~, lz~utr.apokrivaju tankim slojem parafina, kako bi sprijecili isusivanje ti-jestau putu.

Hrana za slanje matica. Za ishranu matica i pcela pratilja za~jeme otpremanja, maticne kaveze opskrbljuju secerno-mednimtiJ.est?mili medom. Tijesto se koristi za otpremanje u blize predjeleS~lCnihklimatskih uvjeta, a kaveze sa medom za dalje otprema-nJeu predjele sa razlicitim klimat skim uvjetima.

niP~~Vi~r:t?~r~premljeno secerno-medno. tijest? !le s~je se,.u p~tukv /az1b ru isusiti. Najbolje se moze pripremiti na slijedeci nacin:SU~Itetan cvjetni med stavi se u posudu koja se stavi u drugu po-~eu sa vodom i zagrijava do 50°C. Na plocu se ili posudu ~.sp~se ~ ~ prahu racunajuci 4 dijela praha na 1 dio meda. Za&:lJamSecer

e polako lijeva u prah, mijesa i mijesi kao obicno tijesto.lijepi~O-rnednu smjesu treba mijesiti sve dotle dok se ne prestane

1za ruke.

~otovo se' . . bl· x 1 yrvvrsil1 . cerno-medno tijesto treba imati jestavu v aznuu 1 ne smije se razilaziti na stolu; da bi se one dovelo do

117

. tih prepar~t.a: natrij nor.sulfat~azo~ ~ 19, sulfan~rol - 2g,d slJe~e 2 penicllm - 900.000 jed., biomicin - 500.000 jed., ne.o~

~t.11cifX1ld400too jed. Nabrojani preparati pry? se ot?pe.u .manJoJfl1ici~ -:- le vode (38-40°C), a zatim se dodaju u secerru SIrup.j{oliClIl1 top .

. tnfeni se ljekoviti sirup daje po 100-150 ml.~a ulicu pe~~aPf1?res-i dana do p0tpun?g ozd!avljenja. v1z .gruJezda se, pnJe

s"a1<ih rihranjivanJa, oduzima sace sa zarazerum leglom.pocetkaP

HRANA I ISHRANA PCELAHRANA I ISHRANA PCELA

takvog stanja, dodaje se, ako je neophodno, prah ili med. Gtijesto treba cuvati samo u zatvorenoj posudi da se ne isusi,

Pri J?unjenju kaveza, odjeljak sa hranom pokriva se tankim 81parafina. U tu se svrhu vreli parafin za nekoliko sekundi nodjeljak sa hranom. Hrana se odozgo prekriva listieem navospapira, u cijoj sredini se napravi otvor (promjera 10 mm), kpcele imale pristup hrani.

Za otpre~u pe~la. na medu V. J. Burtov je predlozio kak~d koga Je u. odJel~ku za hranu ~a~ravljano 7 udubljenjamJer~ 8 mm I dubine 16. Udubljenja se sa unutrasnjs 8poknvaju tankim slojem parafina i napune medom (pornopete - kapaljk~). Med se odozgo prekriva tankim slojern vtako sto se vrehm voskom brzo prelije povrsina odjeljka sa hru hranilici: I~lom ~e napravi otvor u sredini vostanog pokls:,~kog odjeljka, ~n ~a~:,om se uredenju matica i pcele mogurub medom razgnzaJucl vostane poklopce prema potrebi tro

Za pojacauanje oprasioaike djelatnosti pcela koristi se 5sirup sa mirisom koji imaju cvjetovi biljaka, na koje se zeli uriti let pcela (dresiranje pcela), Ova metoda osobito je efikasoprasivanje pomocu pcela sjemenske livadne djeteline, Cijetove pcele nerado posjecuju. Dresiranje pcela primjenjuju takkod oprasivanja lucerne, lana, vinove loze, vrtnih i sums .goda.

Za pripremanje mirisnog sirupa prethodno se napravi 5sirup (na 1 litru vode - 1 kg secera) racunajuci 100 g sererdrustvu. Navecer, u topli sirup stavljaju rascvjetale cvjetove.ture koja se treba oprasiti, oslobodene od zelenih dijelova (ca§listica). Cvjetovi trebaju zauzimati priblizno 1/4 volumesecernim sirup om. Ujutro, sirup poprimi miris cvjetova ...d.aje pcelama svakodnevno rano izjutra (do izleta peela) tlJ .citavog vremena cvjetanja kulture koja se oprasuje. Svakogse priprema svjezi mirisni sirup.

Ljekovitu prihranu koriste za borbu s bolestima peellijecenju zajednica oboljelih od europske ili americke ~ji1 .ma se 11itra sirup a (1 kg secera i 1 litre vode) kome se doda}

118 119

PRIHRANJIY ANJE PCELABJELANCEVINAMA

.U rnnogim su sl.ueajevima pcelinje zajednice u deficitu bjev~naste hrane - cvjetnom prahu. Na primjer, rano u proljece udi ees~o. nema rascvjetanog bilja ili biljke cvjetaju kada vrske prihke ne dozvoljavaju pcelama izlijetanje iz kosnica ipeludi u gnij.ez.du brz.o nestaj~. Osobito cesto nedostaje cvjpraha u predjelima gdje su polja zauzeta poljoprivrednim ku]ma koje kasnije cvjetaju.

. Ne.do~tatak p~ludi smanjuje odgajanje legla, usporava rajednice I dovodi do ne punovrijednih (lakih) pcela. Peele poda cak izbacuju licinke iz kosnica.

Kosnice je zbog sakupljanja peludi korisno odvoziti ugdje cvjetaju rane medonosne i peludonosne biljke (razneive, sumsko grmlje, livadne medonose). Peele u proljece ne~~eko od ~eelinja~~, pa zato vise praha donose pcele peel"CIJesu kosnice razdijeljene u grupe (po 20-30 zajednica u sv

.Pokusaj~ da se u jednom produktu sjedine i ugljikohibjelancevinasta hrana, za pcele nisu dali pozitivne rezultakosnici ima dvije grupe pcela, koje se razlicito hrane: mladeniteljice, koje halapljivo i puno koriste pelud, i letacice, kh:ane sarno medom. Visak bjelancevinasrih i drugih tvari u.m ne odgovara normalnoj ishrani pcela letacica, a prekop~eb:panost hrane secerom ne udovoljava potrebama peelaniteljica.

Peele su evolucijski prilagodene ishrani sa dvije vrsteako zelimo pcele racionalno hraniti, onda im treba odvojenoti dvije vrste hrane - ugljikohidrate (med, secer) i bjelancevivitaminsku hranu.

PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELVV

Pcelama daju medno-peludnu smjesu kada u prirodi nemelpeludi, a u pcelinjem sacu konzervirane peludi. U smjestl

120


.' d 50% peludi i 50% .meda, prije dava~ja peela.ma ~o~aje sesastoJI~a 1kg smjese - 0,2 litre) kojom se smJesa razrjeduje I pcelevoda ( tlZimaju .'e brzoJ . z'asnjenja efikasnosti takvog prihranjivanja na Ukra-

Radi. r~~usnoj stanici za p.eelarstvo obavi~ su p~kus kada sujiJlsk?Jpe zajednice od mladih pcela s plodrum maticama (svakafo~r~ r= 1 kg pcela). Polovicu zajednica nisu prihranjivalizaJedfcsu neophodni cvjetni prah unosile s polja. Radi stimuli-- p~et gla zajednice su prihranjivali sa 0,3 litre 60%-ne otopiner~Ja edn:vno, kada nije bilo unosa nektara s polja. Drugoj po-~c~r~ zaJ'ednice, davali su, tih istih dana, podjednake kolicineloVICI . d ki dvoi hr '1' 605 ' rnog sirupa I opuns I, u 0 vOJemm am icama, poe~edno-pelu~ne smjese ~a ~an. D.~ ne bi ~arusili jednakost

~ela u zajednicarna oduzimali su cijelo uzgoJeno leglo nakonnjegovog poklapanja u stanicama i davali ga u druge zajedniee.

Pokusne zajedniee prvobitno uzetih pcela tijekom Citavog zivotaprosjecno su othranile po zajednici 21-580 licinki i izgradile 550 gvoska. Kontrolne zajednice za to vrijeme othranile su prosjecno15.080 licinki i izgradile po 396 g voska .

l!drugom pokusu izdvojili su dvije grupe po 10 zajedniea u sva-ko):Zajednieama I grupe svakodnevno su davali medno-peludnu~~su a pri odsustvu medenja - po 0,6 g secernog sirupa. Za-k u ~e II ~upe (kontrolne) nisu prihranjivali. Prebrojavanjem~. ~meodnJegovanog legla pokazalo se, da su zajedniee 1. grupelote no sa SV?jim odvojeima odnjegovale od 26. travnja do 28. ko-trol~zau pros1eku 202.400 licinki i izgradile po 3,30 kg voska. Kon-vrije~ zaJedruee, koje nisu prihranjivane, odnjegovale su za isto

e po 116.890 licinki i izgradile po 0,75 kg voska.

p~:~~rskom institutu su utvrdili, da se u tijelu pcela koje suOd.~osuJlVanesecernim sirup om nalazilo 34,5% bjelancevina (ukale Su ~\~Uhu tvar tijela, bez erijeva), a kod pcela iz zajednica

l<a 0 !Vale secerni sirup i medno-peludnu smjesu - 52,0%.

8tl dObteZultat I' tr v·. I" d . dni koi% ° iVai s azrvanja ustanov Jeno Je a su zaJe ruee, oJe~Vale e ~.edno-peludnu smjesu, izgradile vise maticnjaka i

U nJihovoj blizini ravnomjemiju i postojaniju tempera-

121


raturu, nego kontrolne, kojima su davali sarno secerni sirup,

Visoka efikasnost prihranjivanja medno-peludnom Sin'objasnjava se sa dva faktora: pri medno-peludnoj prihranihraniteljice dobivaju sve tvari neophodne za odgajanje 1lucenje voska (ugljikohidrati, bjelancevine, masti, mineralnvitamini); pored toga, one pri ovom iskoristavaju vise hranekada pelud uzimaju iz stanica. '

Peele posjeduju vrlo razvijen instinkt brzog sakupljanja svmeda, koji se nalazi izvan stanica (razliven, koji curi iz izgnjsaca itd.). Medno-peludna smjesa dovoljno je zelatinaskod pcela izazove takvu reakciju - teznju da je uzmu i slstanice. Peele uzimajuci hranu, usisavaju u medni mjehur ikolicine peludi, koji se nalazi u medu. Ali pcele takvu hrmogu sloziti u stanice, kao i cist med. U mednom mjehuruse uvijek odvaja od nektara, pcele uvijek odvojeno sklmed i pelud. Pelud, koji je pcela uzela s medno-peludnomsom, moze se trositi sarno za njenu ishranu, a pojacana isbjelancevinastom hranom povecava proizvodnju mlijeci za 'nu licinki i izlucivanje voska.

Dodavanje soli u medno-peludnu smjesu. Prvi je B. M.levski u Institutu za pcelarstvo pokusom dokazao da se efimedno-peludne smjese povecava, ako joj se doda kuhinjs(0,8-1 g na 1 kg smjese). Zajednicama formiranim tocno odkg mladih pcela, prva su dva tjedna davali istu hranu, i.0izlucile jednake kolicine voska. Zatim su jednoj zajedniddavati medno-peludnu smjesu s dodatkom kuhinjske soli, asu ostavili na prijasnjoj hrani. Dodavanje soli odmah je po~lucenje voska. Kroz 9 dana postupili su obratno: prvoj su zaJpres tali davati posoljenu hranu, a drugoj su hranu solili- Rtoga je bio da je sada druga zajednica, koja je dobivala pohranu, davala vise voska. U prosjeku, dodavanje soli povlucenje voska za 25 %.

Na jednom pokusnom punktu Ukrajinske pokusne .stpcelarstvo organizirali su pokuse radi utvrdivanja uellll<omedno-peludne smjese. U tom cilju, u jesen, za vrijernebez pase (od 29.09. do 19.10) formirali su 12 zajednica od po

122


~svim su zajednicama svakodnevno davali po 600 grrJ3dihPsecernog sirup a i po 40 g medno-peludne smjese. Zajed-60%~!1°fgrupe u medno-pe~udn:r hranu dodavali su 0,5% ~oli. ~a-rtiC3~arna II grupe -1 %; zajednicama III grupe -1,5%, zajednica-jed!1l~agrupe sol uopce nisu dodavali. Efikasnost medno-peludneJ1l3.I naglo se povecala pri dodavanju hrani 1% kuhinjske soli.5~J~ernjern povecanju kolicine soli ucinkovitost hrane se sma-~fuat~eele su nerado uzimale takvu smjesu.

davanje medno-peludne smjese. Medno-peludna smjesa. Ra~gled tijesta. Komadi ove smjese (po 0,5-0,8 kg) se spljosteun~blikU pogaee (debljine 2-3 cm), koju ponekada stavljajuUeposrednona gornje letvice okvira, zauzetih pcelama. Ali u tom~ slucajuodvojeni komadi smjese mogu otkinuti i padati u ulicenapod kosnice, gdje ostaju neiskoristeni. Zato je pozeljno pogaceodsmjeseobavijati gazom i stavljati na manje (20x30 em) komadezicanemreze. Peele u gazi progrizu otvore kroz koje uzimaju hra-nu.Smjesuna mrezi pcele uzimaju odozdo kroz otvore u mrezii prilazejoj sa strane. U svim slucajevima, pogacu odozgo trebaprekritilistom celofana ili masnog (navostenog) papira, kako bieesprijecilobrzo isusivanje smjese. Povrh pogace se stavlja lanenoplatnoi utopliavajuci jastuk.

dPelud,koji se cuva suh, zamijesi se sa medom do takvog stanja,aselepta od tijesta sarno malo splosti.

d~gacu od 0,5-0,8 kg pcele jakih zajednica utrose za 6-8upr~~ond~koneega se ponovo daje smjesa sve do pojave peludi

1.

Dru .isteu~ nacin razdavanja medno-peludne smjese je umazivanjeOdrn.ahr~zn~ stanice saca u blizini legla ili u prazno sace, koje setorn.slu~~vlJau kosnicu pored zadnjeg okvira, koji sadrzi leglo. U~eda, se~Jurned~o-peludna smjesa treba biti zitka, dodavanjemrn.azivaC~rnog.slrupaili vode. Zitku hranu pcele brze uzimaju.

(~Pahtlo~~ sInJese u sace vrsi se sirokom metalnom lopaticom

~ogu s .tastu~k~nstiti i specijalne hranilice, u koje se smjesa stavlja

<Uljagnijezda. Pripremi se daska debljine 15-20 mm,

123


sirine tocno 25 rnrn i duzine 300-350 rnrn. U sredini senaprave udublj.enja (zljebovi) dimenzija 10x10 rnrn. Ako je taizatv?~en sa o.bJestrana, dobiva se malo korito, koje se mostaviti u kosnicu na satonose. Peele iz takvog korita mogu umedno-peludnu smjesu, penjuci se iz dvaju susjednih ulica.

Da bi smo odjednom dali vecu kolicinu smjese, 4-6 daseicaritima (zljebovima) sastavlja se zajedno (sa strana), prethor~s~avljajuCiza 12 rnrn)e~n~ od druge. Beene daske morajuvismu 35-40 nun, da bi bile iznad dascica sa hranom. Ako~oene das~ice polozimo dascicu ili staklo, koji prekrivajulieu, onda iznad hrane ostaje slobodan prostor od 15-20 mm,je do:,?ljno rastojanje za lak prilaz pcela medno-peludnoj sH:amlie~ u kosnicu treba staviti tako, da njeni otvori buduuhcama izmedu okvira, a dascice s koritima leze na satonAko se otvori hranilice ne podudaraju sa ulicama, onda snilica stavlja poprijeko na okvire.

NACIN DOBIVANJA PELUDI

lskoristauanje peludi slozene u sacu. Pcelari za dobivanjedi iskoristavaju odbaceno (u jesen i proljece) staro sace. Prinjem odabiru saca mogu se oduzeti svi okviri (sarno odvih zajedniea) koji sadrze puno peludi.

Radi dobivanja manjih kolicina peludi, sat se tako izrezemade (trake) da se svaka staniea pokaze prerezanom. Zarukama tresu komadi saca, da bi se pelud odvojila od stanicIzvucenu pelud treba odmah rastrljati (izmijesati) sa jekolicinom (po masi) meda i u zatvorenoj posudi euvati dorabe.

U sadasnje vrijeme razraden je bolji nacin izvlacenja pel.saca. Neka pcelarska gospodarstva u pribaltickim repuborganizirala su cak proizvodnju medno-peludne smjesedaju. U tu su svrhu kosnice razmjestene u manjim grupa20-30 zajedniea - na jednom mjestu, kako bi se peelaIllaunos peludi. U jeku dobrog unosa grudica peludi od ~trla, pcelar obilazi grupe kosnica i oduzima od jakih zaJe

124


~vise napunjenih peludi. Na njihovo mjesto stavljaju1'Z saa ~ace i1i okvire sa satnim osnovama. Kako je pokus poka-praZ!lcele brzo obnove - nadoknade oduzeto sace, a prazno na-zaa, Ppeludi. Pri povoljnim uvjetima, pelud oduzimaju 2-3 putaptlfleani. Pokus je takoder pokazao, da oduzimanje od zajednica~~e:ataza vrijerne sezone ne smanjuje produktivnost pcelinjaka u

. asumeda.p(l11

I aduzetih satova s peludi izvrcaju rned i ostavljaju ih neko-w:a sati u blizini pcelinjaka, kako bi pcele "osusile" sace tj. sas-irn ga aslobodile ad ostataka meda. Zatim sace s peludi prevoze

va punktove za preradu. Prvo ih stavljaju u komore, kroz koje~ropustaju~uh topao. zrak. Gru~ice ~e.p,eludi u ~omori. sasuse.iodvojead z~dova ~.ta~ca. K~~o bi dvobiliCIs.tegrUdlC~kons~e sn:oJ,nalikna obicnu vijalicu - trijer. Teze grudice peludi padaju blizevijalice,a laksi vostani zidovi stanica cdlijecu na dalje rastojanje.Diosmjese,koji se nije sasvim oslobodio vostanih cestica ponovopropustaju kroz stroj. Pelud mijesaju s medom u jednakim dijelovi-ma,pazljivo mijesajuci do dobivanja kompaktne mase i stavljaju ustaklenuambalazu, koju hermeticki zatvaraju poklopcem. Takvumedn.o-pe~~dnusrnjesu koriste ne sarno za prihranjivanje pcela,nego1za lijecenje.

Stk~plj~~je peludi sa biljaka. Izvrseni su pokusi a sakupljanju: ~~1 s.?il)aka ~oje ga daju u vecoj kolicini. Poseban interes pred-li§cvJa li)es~~ (ljesnjak). Ona cvjeta rano u proljece (prve pojaveall;~lR~se1iJ.es~esakupljaju u vrijeme kada su one dovoljno zrele,

U s njih JOsne otpada.Saku r

Peratu~J~~ese re~e lijeske unose u toplu prostoriju u kojoj je tern-2-3ern.~ S-zs-c 1 razastiru na sperplocu ili list novina u sloju od\1no rese~ eCIse, prasnici pucaju, i pelud ispada. Dva puta dne-Papir. eba prevrtati. Pelud, koji ispadne iz njih, sakuplja se na

bi~ga bil'k '.~e kUkuJ a sa kojom Je bio proveden pokus sakupljanja peludi~~ke, s~uz. Za vrijeme toplog jutra bez vjetra, u kante ili vece

)\J.tra rn.~~ase pel~? sa metlica k~kuruza. Jedan. radnik tije-Zllanstvee sa~upl~ do 800 qpe~udl. Prerna podacima Bjeloru-

nO-lstrazlVaekog mstituta za pcelarstvo, pelud ku-

125

--HRANA I [SHRANA PCELA

kuruza sadrzi 14,2%bjelancevina, 2,3%masti i vrlo veliku kovitamina C (4,1 mg%).

Sakupljeni pelud treba prosijati kroz dva sita (prvo -drugo - s okeima od 0,2 mm), poslije cega ga treba razastrti u2-3 em na sperploci radi susenja pri temperaturi 20-32°C.

Sakupljeni pelud, doveden do zracno-suhog stanja (odvode) moze se cuvati u staklenim teglama uz parafiniziranjklopaea kao i u polietilenskim vrecicama.

Pokusima su pomocu peludi sakupljenog s kukuruza i liiprovje~avali efikasnost iskoristavanja za odgajanje leglau proljece, Pokusi su vrseni tijekom tri godine na 30 zajeKontrolne zajedniee dobivale su pogace od secera zamijesa medom. Pokusne su zajedniee dobivale pored secerno-mpogaca (po 2 kg) jos po 150 g peludi, zamijesanog u vidu mpeludne smjese. U toku ranog proljetnog perioda pokusneniee othranile su znatno vise legla, nego kontrolne (tabela 25)

202,5

HranaSecemo-medne 0 aceSecerno-medne pogace +

elud kukuruzaSecemo-medne pogace +

elud liieske177,5

Secerno-medne pogace +smjesa peludi,mliieka i ivsko kvasea

Tabela 25. Efikasnost koristenja peludi za odgajanje le(po podaeima 1.Rozentala, Rumunjska)

Podaei iz tabele 25. ukazuju na veliku efikasnost peludisakupljenog s kukuruza u odgajanju legla tijekom proljeca.

S pojavom peludi s evjetova biljaka, razlika u korist zajprihranjivanih peludi nesto se smanjila i iznosila je 12-25%'

126


~a ostalih zajedniea premasila je masu kontrolnih za-5vib~Ja'za11,5-13%.. drllcaJe 1 d je kukuruza po kemijskom sastavu blizak peludi vocnih

pe usUIIlskogkestena, livadne djeteline i bagrema.vrsta,

V Rutnunjskoj su takoder provodili pokuse rucnog sakupljanja1 di s klena, ive, sirka, bora, suneokreta, tikava i drugih biljaka.

pe ;:Ujskeanalize sakupljene peludi su pokazale da je pelud iveKebito bogata bjelancevinama (40,8%), tikve (35,0%), suneokre-05°(274%). Pelud klena sadrzi 18,5% bjelancevina, bora 13,5%.goda~anje takve peludi umjetnoj bjelancevinastoj hrani znatnopovec~vauzimanje smjese od strane pcela i efikasnost prihra-njivanp.

DOBIVANJE PELUDNIH GRUDICA

Dobivanjepeludi s biljaka ili peludi iz saca vrlo je tezak pro-ces.Pelud se moze dobiti oduzimanjem njihovih grudiea na letu,pri povratku pcela u kosnicu. Sakupljanje grudiea peludi poka-zalo se mogucim sarno poslije brizljivog promatranja ponasanjapcelakoje su primorane ulaziti u kosnicu kroz razlicite otvoreu ploCi.,koja zatvara leto. Utvrdeno je da pcela male grudiee~rono.sl(unosi) u kosnicu kroz okrugle otvore velicine koja jeov1olJnaza prolaz pcela. Krupne pak grudice, pcela gubi pri

~~o.azu kroz otvore, priblizne velicine 5x5 mm. Na toj su os-VI predlozeni uredaji, koji su dobili naziv - hvataci peludi.

o~~~Ci p~ludi, koje su izradili suradnici Pcelarskog instituta,tojese cavaJu da se oduzme 40-50% grudiea koje pcele unose. Sas-iicede~~.resetke koja skida grudiee, a koja se moze izraditi odduzine3Jlne 0,3.mm. U tu se svrhu, u dascici od mekog drvetavOra( 5 em, sirine 4 em i debljine tocno 0,5 em izrezu dva ot-da~ic~roreza) duzine 13 em i sirine 2,2 em. Na sva se cetiri rubaPa Seno~~prave markeri (obiljeze se) za zicu na rastojanju 4,8 mm~~Otac/~em naprave za nju plitki urezi-zljebovi. Zatim se zicom~bo"e Jea dasciea i pazljivo zategne. Na jednom rubu dascice,

()da lrave ~ose radi prijelaza zice iz jednog reda u sljedeci,ese, s jedne strane otvora, zice nalaziti suprotne otvoru

127

HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA

druge strane dascice. Zatirn se na isti nacin zatezu poprecnkojirna se preplicu uzduzne zice.

Peele bez poteskoca prelaze kroz otvore takve resetks,provuce glavu i grudi u otvor prve resetke, pcele na svomnailazi na drugu resetku, za koju se hvataju prednjim noi provlace tijelo naprijed. Obje zadnje nozice pritom se priuz trbuh, a grudice peludi spadnu (otkinu se). Bez druge rvecina peel a provlaci prvo jednu a zatim drugu grudicu i sprelazi u kosnicu,

Izgled hvataca peludi prikazan je na slici 15. On se sastoji .je bocne dascice, ladice za pelud, pokrivene mrezom, reseskidanje peludi i poklopca. Na bocnim stranama skupljacanalaze se dva otvora: veci - dolje (6x4 em) - za namjestanjs(2), u koju padaju grudice, i rnanji - gore (2x4 cm) - za reseskidanje peludi (1). Ladicu hvataca peludi duzine 30 em i viern odozgo zatvara zicana mreza (3), po kojoj pcele prilaze(4) svoje kosnice.

Pcela, koja dolijece u kosnicu, spusta se na poletaljku (8), podolazi na metalnu zicu (3), koja prekriva ladicu za pelud.pcela prolazi kroz duplu resetku za skidanje peludi (1) i dona okvire gnijezda.

Pcela, koja izlazi iz kosnice po podu, nailazi na resetku.se desno ili lijevo, ide prema donjem dijelu resetke i stizevora na bocnoj strani (7), kroz koji izlazi van. Pcela, kojagornjoj strani zida kosnice, dospijeva u kanal (6) sirine 8-1~koji postoji izmedu zida kosnice i poklopca hvataca p~luma tomu, hvatac peludi omogucuje pcelama da izadu iz kmimo resetke.

4 3 2

. Sl.v15. Shema konstrukcije hvataca peludi: l-sanduiic s grudicamaIZv~~ennaprijed; Il-huaiai: peludi u poprecnom presjeku; III-jednostavan~~~le~n)hvatac peZudi koji se stavZja na Zeto; l-resetka za skidanje peZudi;doad.l.eaza sak~pZjanje grudica (gra-nule); 3-mreia, kroz koju grudicapr~lJev.au ladicu; 4-Zeto koinice; 5-nadstresnica (zastitnik) hoataia; 6-stra~Zlzrneau zida koinice i nadsiresnica hoataia; 7-otvori na bocnim

uma; 8-poletaljka; 9-cjevcice za izlaz pcela iz koinice

Hvatac peludi se okaci na prednju stranu kosnice. .tak'~ezatvara citavo leto kosnice. Resetku za skidanje pelud~ ~~epljanja uklanjaju, kako bi se pcele tijekorn 2-3 dana pnv{kroz hvatac peludi. Zatim, u jutarnjim satirna, kada pee e.kosnicu vecu kolicinu grudica, resetku za skidanje pelud~ju kroz bocni otvor. Peele, navikavsi se letjeti kroz hvat~ulaze u njega i prolaze kroz resetku, skoro se ne zadrZavaJ

OpiSanihkrupne v~tae peludi omogucuje da se od pcela nakupe ne sarnoSe .ogr~;~lCe, nego i grudice srednje velicine. Medutim, moguce~ Prolask1~mo na skupljanje krupnih grudica, koje pcela gubi

Pravljen'u roz resetku sa okruglim otvorirna promjera 5 rnrn,1In u ploeama od plasticne mase.

.a sUci15~trani ;.Jpredstavljen je hvatac peludi, kod koga je na pred-

Capro~.a, na razini pola kosnice, postavljeno 10 metalnihJera 8-10 rnm koje za 20 rnrn (9) izlaze iz zida hvataca

128 129

51. 16. Podni hvatac peludi:I-reietka kaja skida grudicesa noiica pcela; 2-Zadica; 3-Zeta; 4-cjevCice za iziaz pcela izkosnice

peludi. (Cjevaste hvatace peludi predlaze S. A. Strojkov.)cjevcice sluze za izlazak pcela iz kosnice, mimo resetke.

~ati~e mogu slobodno izaci iz kosnice, ali ne mogu u.rrtl'i kr0z uklJue~nu. resetku za skidanje peludi u hvatacu. Zato

!1Jtltl\dnica izdvojenih za odgajanje trutova ili sa neoplodenimad ~aJarna,ne treba sakupljati peludne grudice. Pri prijevozu pcela,.,.,atlC b ki . . '0sece hvataee tre a s muti 1ponovo objesiti na novom mjestu.

Cttvanje peludi (grudica). Grudica p~ludi. je lako pokvarljivroiZvod,p~ ga tr~~a svakodr:-evno oduzlI~~ti lZ kosnica. Grudice;e Illogu pnpre~ti za cuvanje na dv~ nac~na. Po prvom nacinuaktlpljene grudlce odmah treba pomijesati sa medom u omjeru:

~a1kg zrelog me?a - 1kg svjeze sakupljenih grudica. Smjesa sernijesido doblv~nJa kompaktne mase i slaze u drvene bacve ilistaklenke. Povrsinu slozene mase treba zaliti slojem gustog medaillhermeticki zatvoriti.

HRANA I ISHRANA PCELAHRANA IISHRANA PCELA

U praksi krupnih pceliniaka, koji isporucuju pelud za pronasli su primjenu takozvani podni (unutarnji) hvataCi pelPeele kod takvih hvataca peludi slobodno zalaze u kosniculeto na dnu kosnice, ali da bi dospjele na sace gnijezda, one 111proci kroz jedan od otvore resetke hvataca, postavljene vOdor~(slika 16).

Moguce je grudice izmijesati sa secerom u prahu (2 kg na 1kgpeludi).

Na.d~ugi na~in, grudice se cuvaju u osusenom stanju. PritomsesVJez~grudice razastru na sperploce u sloju 1,5-2 em i stave nasuhomjesto sa prop~hom :po~ nadstresnicu, obvezno zasjenjeno~~~~as~cu). Crudice periodicno treba promijesati, dok sadrzajditi u njima ne. dosegne 12-13%. Gotovost peludi moze se odre-~pe°r~ko.: grudlce se iz. sake sipaju s visine 20-25 cm pomalo naZVu~ cu, a~o pelud :pn tomu bude odavao zvonak, kao metalnigoto' a grudlce peludi se tesko drobe pod prstima onda je peludGruJic~aCuvanje. Boja se tako osusenih grudica' dobro sacuva.zatvoreI ~ovede~e do zracnog stanja, treba cuvati u hermetickiV?lurne~~Jfosudl. Najb.?lje ih je. uI?akirati u polietilenske vrecellJ~rn.GrUdi~5, 10 k~, Cl]1.se .kraJevl zatv~raju vrucim zavariva-IlIIbezjakih e ~~ba cuvati pn te~J?eratun O-.I~oCu s~hoj prosto-OQ bO!esnih~~nsa ..PrOI~1Tzav.~nJejako ~manJuJe kvalitetu peludi.~ aJedruca pcela ruJe dozvoljeno sakupljati grudice.

ktivogucnost db" . ,. .v'

~ u njegovo 0 .lvanJa pelU?1 u vecim kohcmama otvara perspe-~~ istrazi~ l~~onStavanJ.a kao .no~og proizvoda pcelarstva.~lne.1 pelu:n]lmc:. Botaruckog. mS~ltut~ Akademije znanosti

()\1ISei 1" k sa~rzl puno razruh vitamina, od cega u velikojJe ovita svojstva meda.

Hvatac peludi opskrbljen je pregradnom klapnom; pri njpodizanju pcele ulaze u kosnicu mimoilazeci resetku, pri njspustanju pcele mogu dospjeti u kosnicu sarno kroz resetkudanje peludi.

Klapnu treba spustiti i pustiti pcele kroz hvatac peludidanima i satima kada pcele donose puno peludnih grudica. U10 vrijeme, a takoder za vrijeme znacajnijeg unosa nektara,peludi treba iskljuciti, sto se postize odgovarajucim premjespregradne klapne.

Grudice peludi se dobivaju u toku 1-2 proljetna mjeseca,.cvjetaju peludonosne biljke i pcele oduzimanje dijela pe!u,nadoknade unosom svjezih grudica. Za vrijeme lijepih, tod jakih je zajednica moguce dobiti 100-200 g grudica na ~toku sezone - 2-3 kg grudica bez pogorsanja ishrane leg1a 1

meda.

Praksa je pokazala da cesto ukljucenje i iskljucenje resetl<edanje peludi otezava let pcela, pa zbog toga hvatace peWimati ukljucene tijekom citavog perioda intenzivnog UJloS3

130 131


..Pelu? i njego:,. vodeni e~~trakt uSI:j~sno se pr~mjenju'lijecenju en~efahhsa, prosta~Itisa, hepatitisa, bronhitisa i skISada, .kada Je ~azra.den na~m masovnog dobivanja pelUdi,lem Z:Jeg~)Vo~Isko~Istava~Ja kak? u pcelarstvu, tako i u preben~} (vitaminskoj, slasticarskoj) industriji moze biti u ci'razrijesen.

TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD

~eelari su vec ~d.av~o zapa~ili da pri odsustvu peludi up'pce~e,r~d~.skuplpJU 1u kosnicu unose (u obliku grudica) brposJe~uJuci ml~n.ove, Stagl~e~e i skladista. Vidjevsi to, peelpoceli na pcelinjaku stavljati brasno zasticeno od kise. Dapcelama b.~asna d~je negativne rezultate, jer one ne usvajajugove hranjive tvan.

Cinjenica da"peele sak~plj~ju b~~sn~, postavljeno na peer .o?JasnJava se !?r~skom instinkta . Pn nedostatku peludi udi, p'eele sakupljaju ne sarno brasno, nego i druge sasvim nekotvan, kao na primjer, usitnjenu ciglu, ugljenu prasinu, cad it

Radi relativne ocjene hranjive vrijednosti raznih tvari .for~rane zajednice od mladih pcela, koje su smjestene ustez:'-l~e.Peel~ma su davali hranu kako bi ispitivali i utvrkoheu:m odnjegovanog legla (tabela 26), izgradnju saca. spcela 1uvecanje bjelancevina u njihovom tijelu.

132


Kolicina licinki odnjegovanih zawalla jedan dan

~175

~vasac 84~Jllasno mlijeko 37~ hni 30Suho vr lJe~ 16JaJa

17Tutanjak (jajeta)Bjelanjak (jajeta) 2Razeno brasno 0...-

Tabela 26. Kolicina odnjegovanih licinki u ovisnosti odhranekoja je iskoristavana (po podacima M. Hajdaka)

Izdobivenih je podataka zakljuceno, da suhi kvasac moze zami-jenitipelud za 50%, mlijeko - za 20% itd.

Pelud je u svim pokusima daleko nadmasila sve ostale vrstehranekoje su ispitivane.

~ provedenim pokusima prihranjivali su ispitivanom hranom sa~ero~. Ipak, moguce je pretpostaviti, da su pcelama pri prihra-~lViUlJUbr~sno~ nedostaj~li vit~~, kojih ima ~ izobilj~ u pelu-sa'U.UkraJInskoJpokusnoj stanici za pcelarstvo izvrsen Je pokus

prihranjivanjem pcela brasnom s razlicitom primjesom peludi.

sV~~a1adihpcela istog ~zrasta formira.li su 19 zaj~d~ca po.0,5 kgbijelo' ce~amasu davah 50%-tnu otopmu secera 1sitno mljevenoPokupserucno brasno, pomijesano u razlicitim omjerima s peludi.POljaS su vrsili u jesen, kada su pcele u kosnicu mogle unositi s

sarno vrlo male kolicine peludi (tabela 27).

133


Grupa Izluceno voska, g

Nisu rihraniivaliPrihranjivali sarnosecernim siru om

2,938,0

Prihranjivalisecernim siru-porn s primjesompsenicnog brasna(1dio), s medom(2 dijela)Prihranjivalisecernim siru-porn s primjesompsenicnog brasna,ali psenicnombrasnu dodavali50% eludiPrihranjivalisecernim sirup omi smjesom meda i

eludi

62,3

80,2

104,8

791

680

899

. Tabe~a 27. Prihranjivanje pcela smjesom psenicnog br1peludi

~ril~ranjiva~je pcela psenicnim brasnom pri istovremenoIll

p1Jal:Ju:pe1ud1.znaeajno je povecalo lucenje voska. Nedos~tamma 1drugih tvan u brasnu kompenzira se njihovim obpeludi.

Ponovlje~ pokus sa prihranjivanjem pcela isprZenim Pbrasnom zajedno s pe1udi, izvrsenim u Institut za peelarskazao je povecanje bjelancevina u tijelu pcela i kolicinuvanih licinki.

.peele rad? uzir~.aj.u preprzeno psenicno i zobeno .br~~CIstO,tako 1u smJes1 sa medom. Objasnjavanje te pOJav

134


si jodiranja skro?a sto je dovelo do razgradnje skrobnihstl ro;ul<oja su se na~az1la .u brasnu i pel~di, u svim dijelovimatrflil.C.~hcrijeva. Otkriveno Je, da su krupnija skrobna zrnca prola-?~el1fl~zpcelinja crijev~ bez promjer:e, do~.su se u to vrijeme sitnijaiilll J<! zrnca razgrad1va1a u srednjem cnJevu. Takva se pak slikasJJO"bfl~5 l<rupnijim skrobnim zrncima unutar pe1udnih zmaca:O?ilZ;U1prolazi1~ .I<:0zcrijeva pcele, ~e pod:,rgavajuc~ se razgra-oJl~po svoj pnhc1 debe1~ opne (arrulopertinska), koje obavijajudrtJ1· nijaskro?na zrnca.~ol?ko su e:rrste, da probavni sokovi nisu u\<fOr l<roznjih prodrijeti. Preprzeno brasno dovodi do razara-s~(lflJ~fleskrobnih zrnaca, one pucaju, djelomice se razgraduju,~J~~a sadrZaj skrobnih zmaca postaje dostupan za probavnefe~eflte peele, a ova povecava hranjivu vrijednost brasna.

Peelerado uzimaju sojino bras no, koje sadrzi sitna skrobna zrn-ca.Proizvod~g~.tv?rnice, gdje sojina zrna usitnjavaju, prze (peku)ipresanjemlZ njih izvlace ulje.

Radi boljeg iskoristavanja obezmascenog sojinog brasna adstrane pcela, brasno mijesaju sa peludi (grudicama), dobivenompomocu hvatae~ pe~udi (na 75% brasna - 25% peludi). Smjesup~ve sa secernim SIrUpam do gustoce tijesta i u obliku pogacadaiu pcelama.

~od primjene pamucnog brasna za ishranu pcela, njega takoder~~aJu S peludi ..N~ 70% brasna dodaje se 30% pe1udi. Mjesavinusiru om stanJ~ slpaJu u prazne stanice saca i zalijevaju secernimzal~m (na ~.ht. vode - 1 kg secera), Zatim sace ostavljaju 24 sata,oblik~e s: vnjeme .b~asno ovlazi secernim sirup am, i u takvom

sacepostavlJaJu u kosnice,ZnaC"d

obeZll1~s~ brasno u cistom obliku ne maze zamijeniti pelud. Aliotlo dopr~no.bra~no soje u smjesi s peludi, pcele mogu koristiti i

OSlbolJem odgajanju licinki i lucenju voska.Stavljan·

Pri Od Jebrasna v 1· . k 1· .Pri sUsty ~a pc.e mJa u u pro jetnom penodu korisno jetra~enjuUP~lU~l.up~lrodi. avo umanjuje gubitke pcela u poljuOstatkappe

lU~ll daje mogucnost djelomicnog kompenziranja

e ud] u kosnici.

135


1.340

7.120


M. Hajdak, kao rezultat svojih tridesetogodisnjih istrazidosao je do zakljucka da najbolje rezultate daje hrana sljsastava: tri dijela obezmascenog sojinog brasna, jedan dio 0mlijeka (mlijeka u prahu) i jedan dio suhog pivskog ili pekvasea. Sve to se brizljivo izmijesa i samelje. Aka koliemudobivenog pri ishrani peludom uzmemo za 100%, onda, pri'ni ovom smjesom, pcele odnjeguju 65% legla. Aka pak od~iskoristavamo nabrojane komponente za ishranu pcela, onno brasno daje 76,6% legla, kvasae - 67,3, mlijeko u prahu ,ad kolicine legla, koja je dobivena primjenom smjese ovmPokusi a duzini zivota pcela u vocnjaku su pokazali, daishrani peludi pcele zivjele 47,4 dana, kvaseem ili sojinim br- 38,0, a cistim secerom - 22,S dana.

Pelud, sakupljen s biljaka (osusene i samljevene gru .takoder umjetna bjelancevinasta smjesa kako u cistom 0taka i u mjesavini sa suhim peludom, mogu se davati peelvan kosnice. Smjesa se sipa u hranilieu - plosnatu kutiju saad lesonita i straniea visine 4-6 em. Takve se hraniliee stavlj10-12 m ad pcelinjaka, na suncanom i ad vjetra zasticenomNa velikim pcelinjacima namjestaju nekoliko hraniliea upravcima ad pcelinjaka i zasticuju ih ad kise nadstresnicdno sanducica-hranilice stavljaju kamencice i1i komad~taka da ani malo vire iz sloja nasutog praha; pcele ce sli]njih, i to im olaksava formiranje grudiee. Sloj ne tredeblji ad 15 mm. Da bi se pcele brze privukle hrpored njih ili na njihova mjesto dan ranije stavljaju sacekim secernim sirup am i1imedom.

Peele uzimaju pelud i njegove nadomjeske i skladi~te Usalegla, sto je vrlo vazno za ishranu mladih pcela, kOJ~hral'!Peele s pojavom peludi u prirodi prestaju posjeCivab hr

Da bi pcele bolje uzimale hranjivu smjesu, njih j~mogu~~na nju. Smjesu u tu svrhu lopatieom treba ubaC1~lu.~tan~blizini legla. Oslobadajuci te stanice, pcele-hramtelJlce ~vaju na miris i okus hrane i tada je iznad okvira rado uz

Na smjesi hrane koju je predlozio M. Hajdak, 'pe~le~:glo cak i pri potpunom odsustvu peludi. OSObltOJe

·esa u rano proljece, ~ada se jako osjeca ned.?statak peludi(ljiVas~~ama i u prirodi. Smjesa hrane u sastavu kOJ1se preporucaiu\<~~nIotoVOsve tvari, koje su potrebne za odgajanje legla. Mli-sadrz1 grahu pruza pun obrok tvari neophodnih za razvoj licinki,je\<ou ~ osigurava neophodni sastav vitamina.3 \<vasa

.tivanja u Institutu za pcelarstvo davanjem bjelancevinasteJ5'p1 dala su pozitivne rezultate. Bile su odabrane tri podjednake

sJlljesepcelinjih zajedniea, po 10 zajedniea u svakoj. Te zajednieegru~ezirnuopskrbi~i m.ed0J.?i bje~aneevinastom hrano~ razlic~to&SU ~ va.Prvoj grUpl zajednica dah su po 2 sata sa peludi, II - u lStOJr~i~inibjelancevinastu smjesu, a III - nisu davali bjelancevine.

Zajednicehranjene bielancevinastom smjesom, pri prvom bro-·anjusamo su za 17% zaostajale ~a kontrolni~ z~jednieama, k~je~udobivalepelud (tabela 28). Pn drugom brojanju one su odnje-govaletoliko legla, koliko i zajedniee sa peludom. Zajedniee kojenisuimalebjelancevinastu hranu, jako su zaostajale. Tek kasnije,kadasuzajedniee pocele unositi pelud s polja, kod njih se povecalakolicinalegla.

KoliCina zatvoreno Ie la u za·ednieama1. brojanje 2. brojanje 3. brojanje9.04-10.04. 28.04-29.04. 10.05-11.05.

870

2.480

1.290 2.420 8.100

1.070

7.540

136 137


PCELINJA HRANA ZIMI

SPEC1FICNOST1 1SHRANE PCELA Z1M1

grupi zajednica nisu davali dopunsku bjelaneevinastuon~ su .se opsk~bljival~ sa~o zalihama proslogodisns, pegnijezdirna kao 1peludi kOJ1su pcele unosile u danima izli'dr~g.oJ grupi zajed~ca dopunski je dana bjelaneevinasta !k.oJaJe u suhom stanju SIpana u stanice saca i zalijevana sees~rupo:n '.U ovom pokusu, zajednice koje su dobivale dopb~elancev~~stu hranu ~ sacu, za 35 dana odnjegovale su ZaVIse legla 1 imale na kraju pokusa za 400 g vise pcela.

. Mjesavinu od soje, mlijeka i kvasca, pcele nesumnjivo prih1 dobro iskoristavaju, ali je rado koriste sarno ako nernaKako bi pcelama bjelaneevinasta hrana po okusu bila privtreba joj dodati 15-20% peludi.

. insekata provodi zimu u stanju zimskog sna i ne up ora-y~C1JlaanU. Peele pak u ~ok~ vc.ijelezime. uporab~juju med, ~a

blJt1Je~ga proizvode toplmu 1zrve u relativno aktivnom stanju.raetJ11

e 5 nastupanjem hladnoce skupljaju u zbijeno klupko,Peele;rilagodeno ekonomicnom trosenju topline. Peele, koje

dob~ ze unutar klupka, vise su aktivne, nisu sabijena, mogu sese~·:Stati na sacu. Pe:le pak na ~erifer~j~klupk.a formiraju "ko-pr~Jupka, zbijene u cvrstom sloju, pntisnute jedna uz drugu,~ k se dio pcela razmjesta u prazne stanice saca: uloga "kore" jedOodrZavatoplinu, da smanji njene gubitke kroz povrsinu klu-p~a.Za takvu strukturu klupka pri spokoj~om ~imovanju neop-hodanje minimal an utrosak hrane na zagriJavanJe.

Pcelinjeklupko se uvijek skuplja na odredenom mjestu gni-jezda,postupno se koncentrirajuCi vec tijekom jeseni. Peele gor-njimdijelom klupka neposredno dodiruju zalihe meda u sacu,sto osigurava normalnu ishranu pcela u hladnim uvjetima.Ovisno0 utrosku meda, klupko se pomjera u okomitom smjeru .

. Pcel~ se iz klupka hrane medom i uzimaju ga iz stanica bezikakvihprethodnih priprema (razrjedivanja). Razlika u sadrzajuijodeku~oklopljenom medu i u nepoklopljenim stanicama unutar~~ a je neznatna, kao i razlika u koncentraciji meda u stanica-raz~u n:ednim mjehurima vecine pcela. Peele unutar klupka nene~e~uJUmed prije njegove uporabe, kako su to ranije smatralipcelari.

lshr~ njih'a. pcela koje sacinjavaju vanjski sloj klupka, ostvaruje~ nep~VlInpremjestanjem u topliji sloj klupka. Neki istraziva-?aranj~r~,dnosu promatrali pcele koje su s povrsine klupka

~eCi e u njegovu dubinu. Peele vanjskog sloja klupka,~ Stups: u Uvjetima niske temperature, odlikuju se smanje-Ptv ti'lnol1J.:lh razmjene tvari, pa se zato u mirnom klupku one

OJ POl~J~t.ko.premjeStaju. Pcelinja zajednica srednje jaCine.uVIClZIme utrosi 20-25 g meda na dan. U ovom peno-

138 139


du proizvede 3,5-4,4 kcal (14,64-18,41 kJ) topline za jedan s~kraja veljace, kada se u zajednici pojavljuje leglo, utrosak hr~se. pri~lizn? dvostr~ko u~e~a. Uk~p~ ~rosak !-ll~da pe~liniiItzajednica tijekom zrme OVlSl0 duzini zlmovanJa 1 0 uVJet~u kojima pcele zimuju. Peele na sjeveru utrose 8-10 kg meda,na jugu 6-8 kg po zajednici. U zimovnicima (na sjeveru) zajeq.nice potrose nesto manje hrane, nego one vani. Utrosak medanakon prvog proCisnog leta naglo poraste zbog neophodnostjodrzavanja visoke temperature u gnijezdu radi odgajanja legIa.

Utrosak meda zimi takoder ovisi od snage zajednice. Utrosakhrane s povecanjem snage u cjelini povecava, ali se smanjuje,se racuna na 1kg pcela.

Zalihe meda pripremaju se ne sarno za zimovanje, nego i azivot pcela u toku jeseni kao i proljeca do pojave znatnijegnosa nektara. Za sve to vrijeme u centralnim i sjevernim oblastimatreba osigurati 25-30 kg meda, a u juznim 5-8 kg manje.

Peele se tijekom citave zime hrane medom, ne izlucujuci izOn se koncentrira u njihovom zadnjem crijevu, koje se do prolj~volumenski jako uveca. Ekskrementna (izmetna) mas a dol~zadnje crijevo u razrijedenom stanju, ali se ona u njemu zgusnJava.Vodu i u njoj topive tvari usisavaju rektalne zlijezde.

U normalnim uvjetima, pri zimovanju u prostoriji, mas a z~.crijeva pcele s izmetom u prosincu iznosi oko 18 mg, ~ SIJ- 20, u veljaci -24, u ozujku - 32, u travnju, pred proljetru prlet - najvise - 34-36 mg. Peele u ovom mjesecu izlijecu i oslobase izmeta. Pcela moze izdrzati do 40 mg izmeta (skoro poloofmase tijela). Pri daljnjem povecanju kolicine izmeta, a~o ne tne seizletjeti, pcele su uznemirene, odvajaju se od klupka 1 pra~po zidovima kosnice, po sacu, i poletaljci u blizini let~. KO~ ~se javlja proljev, mnoge ugibaju, zajednica slabi i moze cauginuti.

U juznim oblastima zemlje, gdje pcele zimuju vani i ka~apli mogu izlijetati, kvaliteta meda nema toliko vazan ZIl.uspjesno zimovanje; one u tijeku zime mogu nekoliko putana procisni izlet.

140


p;cljev se ko~ pcela pri ishr~ni kvali~etn~m m~dom moze pojavi-.saJ!lOu slucaju ako su ga pnnudene jesti previse (kod uznemira-

t1anjazbog miseva, zbog gubitka matice, pri zimovanju u uvjetimavrlo visoke ~emperature, u pretjerano suhoj ili vlaznoj prostoriji).~rinormalrum. pak ~vjetima sadrzaj izmeta do proljeca ne dosezeiseod 36 mg? I?rolJeva kod pcela nema. Za zimovanje pcela naj-

~pasnijesu pnmJese medljikovca u njihovoj hrani.

U zadnjem crijevu uvijek se nalazi ferment katalaza, koji je ve-zan za izmet napunjenog crijeva. Utvrdeno je, da aktivnost kata-lazezimi ovisi od pasmine pcela: kod srednje-ruskih pcela je 24,7-29,3jed., a kod sivih kavkaskih, planinskih - 18,0-20,9 jed. Dakle,peele,pripremljene za dugo zimovanje imaju i visoku aktivnostkatalaze.Pokusavajuci naci razlike u sadrzaju katalaze kod dobroilose zimujucih zajednica pcela jedne te iste pasmine, nisu dalipozitivnerezultate.

Peelese u zimskim uvjetima mogu hraniti sarno tekucim me-d?m:one ugibaju ~ko se u sta~cama nalazi potpuno kristalizira-ill med. Zato za zimu u kosnicama ne treba ostavljati med kojisekarakterizira povecanom sklonoscu ka kristalizaciji. U takvemedovespada med od gorusice, uljane repice i drugih krizatica.

Donedavno se smatralo da je pcelama zimi neophodan sarnom~d(~ec~r).Medutim, sada je razjasnjeno da pcele, lisene zalihabeudi, zimuju losije, a u proljece oslabe. Pelud je pcelama potre-k~~ano u I?~~lj~ceradi obnove bjelancevina, masti i drugih tvari,no] nema

v~hih Je vrlo malo u medu, ali koje su im neophodne za

pe[~a1nuZIV~tn~a~~iv~ost. Peele ad kraja ~elja~e upotrebljavajus\lih ~aod.gaJ~nJelicinki, zbog eega treba brinuti da u gnijezdima

zaJedruca rma peludi.

MED MEDLJIKOVAC

c()~~1%ko,:,a~se ~ij.et~onal~zi u.Cistom obliku. Najcesce se u ve-~ .~ed anJoJ kolicini dodaje cvjetnom medu u kosnici. Primje-~~Jecu~:edlJ1ko:,ca ~ proljece i tijek~m lje.ta, kada pcele cesto

iftO\lOtn flobadaJu se izmeta ne nanosi zamjetne stete pcelama ieglu. Takoder, medljika ne nanosi stete zajednicama u

141

HRANA IISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA

juznim oblastima zemlje, gdje pcele usred zime mogu, kapli, iz~ijetati. ~i u uvjetima dug~ .~iI?a ~ centralnim i sje\7oblas~lma ze~Je,. kada p~ele ne lzliJ~cu..tijekom 5.-6 mjeseci imedljikovac izazrva proljev pa cak 1 njihovo uginuce u vebroju.

Pcelinje zajednice, koje zimuju na medu medljikovcu, \7sredinom zime poCinju uznemirivati, bruje; pojedine peele'na leto (obicno gornje) i u blizini njega izbacuju izmet, dioispada iz leta i ugiba. U blizini leta, na prednjem zidu kovidljive su mrlje od tekuceg izmeta tamno-smede boje.

Proljev kod pcela, koje zimuju na medljikovcu, pojavljuje sejed prepunjenja zadnjeg crijeva vodenastim izmetom. Neposuzrok proljeva pcela treba traziti ne u sadrzaju bilo kakvihprobavljivih tvari, nego u utjecaju kemijskih spojeva koji rfunkciju usisavanja vode u njihovom zadnjem crijevu.

·rnskih mjeseci, oni truju stanice rektalnih zlijezda zad-tijei'ort:t. z~ai spreeavaju funkciju usisavanja vode. Neki istrazivaci(ljeg cr;~i1i da zaprav? trovanje pcela produktima raspadanja istltl~Glvniuzrok proljeva.este gI 5 ·i da se nadu nacini da se medljikov med ucini neskodlji-pol<~GlJdalipozitivne rezultate. Zato medljikov med u kosnicama

dr]1J1lS~uzetiu toku jeseni i zamijeniti ga kvalitetnim cvjetnimtreb

dGl~ ili secerom.

lJle a

5 mskim podrucjima, gdje pcele tijekom jeseni cesto unoseVdl~ku,treba oduzeti iz kosnica sace sa poklopljenim cvjet-

~e ~edom za vrijeme glavne pase i cuvati ga do jeseni. avo seru~zatim stavlja u kosnice za zimu, oduzimajuci sace sa medom:~dljike.Sace~~zamjenjuje kada je potpuno iskljucena mogucnostunosenjamsdljike od strane pcela.

Tako, V. A. Temnov smatra da na pcele pogubno djeluje povsadrzaj mineralnih soli u medu medljikovcu. Ukupni samineralnih tvari u prirodnom medu krece se od 0,04 do 0au medljikovim medovima od 0,20 do 0,62%. Narocito jeprimjesa soli alkalnih metala, kojih bude mnogo u medljikmedu.

ODREDIVANJE PODOBNOSTI MEDAMEDLJKOVCA ZA ZIMOV ANJE PCELA

Moze se smatrati, da visak mineralnih tvari medljikovog .narusava djelatnost fermenta katalaze, uslijed cega se remetices koncentracije i konzervacije ekskremenata u zadnjem .zadrzava se, a zatim i prekida usisavanje vode i zg~snJa.izmeta. Ovo dovodi do prepunjavanja zadnjeg crijeva. 1proStvarno, pri ishrani pcela medljikovim medom aktivnost kau zadnjem crijevu pcela naglo opada.

Sto se tice povisenog sadrzaja dekstrina u medljikOv~~pcele ovu tvar zimi dobro apsorbiraju. Dekstrini kOF serazlozili u srednjem crijevu, u toku zime se skoro potpuno ri apsorbiraju u zadnjem crijevu pcele.

Med medljkovac pored povecanog sadrzaja mineralni~So~.produkte raspadanja bjelancevina lisnih usi. NagonulaV

Odreditipodobnost meda za zimovanje pcela moguce je na je-danod slijedecih nacina.

Vapnenareakcija. Prvo se pripremi vapnena voda. Staklenku u~.svrhutreba napuniti do polovice obicnim gasenim vapnom i na-ti d~vrha destiliranom vodom ili kisnicom: brizljivo se izmijesa i

:~~~ da se talozi. U gornjem se dijelu staklenke formira prozirnaUCIna,koju pazljivo treba odliti; ovo ce i biti vapnena voda.

is~di provjere meda na medljiku, u epruvetu se stavi pribliznoSe pvolumen meda koliko je dodano destilirane vode i dobro\'ilnoromucka.Zatim se doda isto toliko (koliko je bilo ispiti-\1renj~meda) vapnene vode, dobro se promucka i zagrijava doIt\edljikMedlJikov med pri tomu daje pamucasti talog. Sto je vise1\0 \J.Zi e u .medu, tim vise bude taloga. Za kontrolu se istodob-

l< ma lSto takva reakcija sa kvalitetnim cvjetnim medom.~Pitit

ttsl1a reakcija. U epruvetu se nalije jedan dio meda, jedan

142 143


dio destilirane vode, promucka i doda 8-10 dijelova 96%alkohola. Kod postojanja medljike u tekucini se formira talozatim pada na dno. Neophodno je navesti da med od heljalkoholom formira isto tako mulj i talog kao i med medljikoezbog toga za med od heljde ne treba koristiti alkoholnu rea

KoriStenje pokretnog laboratorija Pcelarskog instituta.metoda omogucuje da se utvrdi ne sarno medljika u medu,i da se pokaze, da li je med potpuno neprikladan za peels tiizime ili moze biti ostavljen, ako je primjesa medljike nezPokretni laboratorij lako moze napraviti sam pcelar (slika 17) 2aovo je neophodna sljedeca oprema i reaktivi: salica (poreulili staklena) volumena 15-20 em", bocica (15 erne) za vodu to .olovo-aeetata, bocica (15 m-) za kristalizirano olovni aeetat, 2(svaka volumena 100 cm-) za destiliranu vodu, staklena epsa menzurom promjera 10-12 mm, duzine 110-115 mm zadardno-sablonsku otopinu (epruvetu dobro zatvoriti plucepom i zaliti voskom), 2 epruvete za dogadanje (vrsenje) reodredivanja medljike u medu promjera 10-12 mm, duzine 11em, 2 menzure promjera 6-8 mm, duzine do 40 mm, gradir0,2 i 1,3 em> vode, 2 pipete (za vodu i reaktiv), 2 staklena 8tadrveni stalak za susenje epruveta, komparator - drvenu- letvieu visine 88 mm, duzine 60 mm, sirine 43 mm, na k .probuse vodoravno dva otvora promjera 10-12 mm i oko- za vecu epruvetu i 2 - za male epruvete.

144


IV

V

III

VII,,' ~II Jal ~ ~'I 1"'1

~J U

1481..17. Polj~ki laboratorij za utvrdivanje stupnja podobnosti meda

~lmovanJe pcela: l-droena futrola; II-reaktivi idestilirana voda; III-do.j/:;ator;!V-vidljivo.st kroz komparator:. !ijeva epruveta (kon!-:olna)lnedf..k ~u s!zku; desna Je mutna (med medljikouac); V-med sadrzz malo

]1 e, Vl-med ne sadrii medljiku

Sv'l\aP:a~f\7edeni predmeti stavljaju se u sanducic s poklopeem,165rn.rd:n od tankih dascica duzine 220 em, sirine 95 mm, vi sinekog Prect' sandueic je opremljen lezistima za stabilno stajanje sva-

Uleta.Doploa unski'~tn.3 (0 je potrebna menzura ili mjerni valjak volumena 50 ili

'!lan.ja n Se ~e stavlja u sanducic, nego se koristi sarno kod pri-t, alkohtolP~ne). Od reaktiva su neophodni: kristalni olovo-a-

o ru rektifikat i destilirana voda.

145


Gradiranu epruvetu moguce je pripremiti na sljede-'Epruvetu izmjeriti, zatim se u nju nakapa (kapaljkom) d~l .~q~1\.voda sve dotle dok se tezina epruvete ne poveca za 0,2 g.ltiht~turpijom se napravi oznaka (zarez) po donjem nivou vode a~Cllt!se dodaje u epruvetu voda do povecanja mase tezins jos z' qtilt!Na tom se mjestu pravi druga oznaka (1,3). a 1,1g.

Za. priprem~je otopine z~ osnovnu mjeru se uzima 3kvahtetnog cvjetnog meda, nJemu se doda 1 ern- destilirane vernli dobro promijesa, Zatim se otopini doda 50 ern" alkoholno Cldektifikata (96%) i ponovo dobro promijesa. U epruvetu etalonagt·novne mjere) nalije se 3-5 em" dobivene otopine. CIs.

Za pripremu otopine olovo-aeetata, odmjeri se 3,7 g doticnoreaktiva, stavi u mjerni valjak (cijev) i dolijeva destilirana voda d815 em3. Otopina se dobro promijesa, filtrira i nalije u bocicu volu~mena 15 cm-, ova kolicina reaktiva je dovoljna za 200-300 analiza,

Medljika u medu se utvrduje na slijedeci nacin. Med, uzet naanalizu, stavlja se u salicu i izmijesa staklenim stapicem. Zatimse pazljivo prenosi med kapanjem u malenu epruvetu tocno doprve donje oznake (0,2). Epruvetu drzati strogo okomito kako bikapljice meda padale na dno, ne dodirujuci zidove. Zatim pipe-tom (kapaljkom) dodati u epruvetu vodu tocno do druge oznake(1,3). Med se s vodom dobro izmijesa dugim staklenim stapiceado dobivanja kompaktne otopine, koja se zatim prelijeva u vecuepruvetu i stavi u postolje (drveni komad izbus.). U epruvetuponovo lijevati destiliranu vodu do druge oznake. Njen sadda!nakon ispiranja ostataka meda takoder preliti u vecu epruvetu I

energicno muckati,

Otopini meda u vecoj epruveti dodaje se iz kapaljke dvije kaplreaktiva - otopine olovo aeetata. Epruvetu nakon energicnO~muckanja postaviti u postolje pored epruvete-pramjere. Pflovom, sadrzaj epruvete-etalona (pramjere) takoder obvez'"promuckati,

Postolje (komparator) se sasvim prinosi ocima i otopina proJll~'tra kroz vodoravne otvore. Kroz otopinu epruvete-etalona pre'dmeti koji se nalaze u vidnom polju jasno su vidljivi. Zamuceno9

146


u drugoj epruveti ov.isi 0 pris~tnosti. medljike u is~it~-. e orku meda. Stupanj se zamueenosti otopme smanJuJe

uZanju vode u kapima (njih treba obvezno brojati). Poslijedod~odavanja vode sadrzaj epruvete se promucka. Voda se~g ve dotle, dok vidljivost kroz obje epruvete ne bude ista.d~j:otopine pri ovomu ne treba obracati pozornost.

koliCinadodanih kapi vode ne prelazi 10, onda se takav medA¥-0 potpuno podobnim za zimovanje pcela. Ako pak kolicina

P~:ode prelazi 60, onda je med za zimovanje nepodoban. PriIcah6rukapi od 10 do 60, med se moze koristiti za zimovanje, ali s~~omicnom zamjenom secerom.

PRIHRANJIV ANJE SECEROM

P~elese prihranjuju secerom ako nema meda u kosnicama, ilida bi se zamijenio nekvalitetan med (s primjesom medljikovea,koji se brzo kristalizira). U sumskiIIl: p'redjelim~, gdje p~ele s~orosvakegodine donose odrede~e koheu:e IIl:~dIJlke,.radi J?ro?lak-tike,pcelama daju 4-6 kg secera. Posljednjih godma pOJa,:ila sereljada se smanje troskovi zimskog odrzavanja pcela zamJ~n.~mmedajeftinijim secerom. Ovo je zahtijevalo provedbu detaljnijegizucavanjasecera kao zimske hrane za pcele.

Opskrba pcela secernom hranom ima svojih i pozitivnih i nega-tivnihstrana.

Secerna hrana u proeesu probave kod pcela formira vrlo maloekskremenata, znatno manje nego dobar evjetni med. P~ema p.~-dacimapokusa tijekom zima, masa zadnjeg erijeva u proljece pr~JeproCisnogizleta iznosila je u prosjeku, kod pcela koje su se hrarulemedom- 34,0 mg, a onih koje su hranjene secemom ~an.om - 25~3mg.Ovo je velika razlika, koja odrazava znatno bolje zimovanjepcelana secernoj hrani.

Ipak prihranjivanjem pcela vecim kolicinama secera, one za nje-govupreradu trose mnogo hranjivih tvari i energije.

147


S~da je do~ro 'p0zna.to kako. se j.esen~ki narastaj peela (k .u ~lffiyU)..razlikuje o.d IJe~og Clt~:'l~ ruz~m obiljezja, kod kJ~.iQ~naJvazruJe -:-nagoffill.av~Je hranjivih tvan u organizmu, PO\!°J.ill ~m~snog tI<.iva,smanJenJe sl~bodn~ vode ~ ~jelu. Peele na teci\t)~s~cemog s~rupa trose dIOpricuva tih hranjivih tvari, sakupF e~aQ~z~~u, cak ih mogu sasvim utrositi jos tijekom jeseni, sto uJe~Gnjihovu radnu sposobnost u proljece i moze dovesti do :~Jll~tijekom zime ili ranog proljeca. gInllCa

O~im. tog.a, peyele.koj~ zimuju na seceru, sa hranom uOpcedoblv.aJu. bJ~lancevu:e 1 za~.otrose pricuve bjelancevins iz ti"e~Smanjenje bJelan~ev.ma u hJel~ I?e~le~o p~oljeca snizava nji~o~asposobnost odgajanja legla. Pcelinje zajednice, hraneci se zinu .uprolje~e sarno sec~r~~~ ot~anil~ su manj~ ~egl~(t~bela 29).U s~a~du s tim, snaga pcelinjih zajednica u proljece bila Je manja.

Ponavljanje Peel. zajednice zimovale Razlika, %pokusa Na seceru NameduI 11.690 18.880 38,1II 5.290 6.140 13,9III 6.820 9.440 27,7

Tabela 29. Kolicina legla, odnjegovanog u proljece (iznostri brojanja za 36 dana)

U Institutu za pcelarstvo ustanovili su utjecaj jesenskog prihra:njiv~j~ pcela secerom i njihovo predstojece zimovanje, proljetnIrazvoJ 1produktivnost. Pcelinje zajednice, koje su dobile po 10-.12kg secerne hrane, bolje su zimovale nego zajednice na medu, alillproljece i u prvoj polovici ljeta one su zaostajale u odgajanju legl.au usporedbi sa zajednicama koje su zimovale na medu bez pO'hranjivanja. Kod njih se pokazala i znatno manja kvaliteta pcel~koje su imale slabiju aktivnost fermenata i odgajale pcele :mafllemase (tabela 30).

148


Hranjenje u Razlika.esen secerom

103,2 94,8 8,3101,4 98,1 3,3113,4 108,3 5,1114,1 115,1 -1,0

Tijekomproljetno-Ije~e s:zone pri pos~oj~ju ~ede~ja, kako susesmjenjivale generacIJe pcela, masa zajednica 1 prosjecna masa~ pcela su se povecavale. Zajednice su se do kasne pase shetjdeizjednaeile i u prosjeku sakupile po 33,0 kg (na medu) i po30,7 kg (na seceru).

~o je glavna pas a poCinjala kasnije, to su se vise uspijevaleizjednaCitizajednice oslabljene secernom prihranom tijekom je-seni.

Zajednice, koje su zimovale na seceru, krajem zime i rano uproljeceosobito imaju potrebu za popunom pricuva bjelancevinau ~.rganizmu. Zato je potrebno u toku jeseni, svakoj zajednici ugIUJezduostaviti po 2-3 okvira s peludi, stavljajuci ih pred pocetak~jenja na drugo mjesto od krajeva. Pokusima je zamijeceno, da~1inje zajednice, koje zimi imaju peludi u proljece odgajaju vise!1aa,.nego po snazi jednake zajednice, koje su zimovale bez peludiI oblValesace s peludi istog dana pri iznosenju iz zimovnika.

~~elevec u veljaci poCinju uzimati pelud, i njegov nedostatak ur~Zdu kod njih izaziva uznemiravanje i vece iscrpljivanje. Peeli-l upko, koje nema peludi, ranije se rasp ada, u njemu se smanju-~drzaj ugljicnog dioksida, sto sluzi kao pokazatelj pogorsanjai0 OV~nja.Takve pcele u proljece brze ugibaju, zajednice slabelljidga)aju manje legla. Osobito ostro je pitanje jesenskog prihra-~anJ~ pcela oboljelih od varooze. Kolicina se legla u pcelinjim()b )ezdlma krajem unosa nektara smanjuje, odgajanje trutova se

l.lstavlja.Kao posljedica, povecava se koncentracija nametnika

149


(grinja) u pcelinjem leglu kao i stete, koje oni prieinjava~koje se r~vijaju. A ? ?VOvvrijeme,bas s~ izvod~ nar~staj peelela.lt\qulaze u zimu, 1 one Je izlozeno vecem djelovan]u grmja, neg a ~Oj~prethodnih narastaja, One ne mogu nakupiti dopunsku po.~celehranjivih i drugih tvari, neophodnih za zimovanje. Gri~.l 1.l.\I~

nose narocito veliku stetu upravo pcelama koje ulaze u ]e.l1a.sprjecavaju izvodenje fizioloski punovrijednih jedinki. I atll1\Q,takve zajednice jos s jeseni prihrane secerom, onda peele t Useoslabe, da nisu u stanju prezimiti. 0 ko

Iz tiI: :a~lo.!?a osno,vne mjere borbe .s grinjama treba provodi'u proljece 1 tijekom ljeta, do nastupanja glavne pase i napadn ijzajednice prihranjivati secerom sarno u neznatnim kolieinarnut~sarno u najnuznijim slucajevima - pri postojanju u gnijezdi~I

nekvalitetnog meda i tada, kada uslijed slabe pase peels nernajadovoljno hrane za zimu. Oslabljenim zajednicama treba davati g~tovo sace sa zapecacenom hranom.

Prema tomu, davanja pcelinjim zajednicama u jesen punasecera (12-15 kg) moguce je sarno u krajnjim slucajevima, kadatreba ocuvati pcele, koje su sakupile puno medljikovog meda, neosiguravsi sebi dovoljne zalihe hrane. Preventivno prihranjivanjesecerom kolicinom od 4-6 kg, pcele podnose bez teskoca, ali ihtreba tako hraniti da se pcele hrane secerom sarno u zimskimmjesecima, a u rano proljece prijedu na ishranu medom. U sv~mslucajevima treba ostavljati u kosnicama po 2-3 okvira sa peludi

PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU

Pri popunjavanju zaliha hrane za zimu, a takoder pri zaIIljeflldijela meda secerom, veliki znacaj ima vrijeme i kolicina dod~!lO~secera, koncentracija sirupa i dodavanje tvari koje poboljsava]11ZImovanje pcela.

'IlVrijeme dodavanja secernog sirupa. Peele, pri dodava~ i

secernog sirupa rano u jesen, puno ga trose na odgajanje leg d~letacku aktivnost. Ako se zakasni s ovim prihranjivanjenv o~g~pcele budu prinudene prenositi sirup iz hranilica i preradlVa~j~iu vrijeme kada su njihove zlijezde vec smanjile aktivnost, a Cl

150


. am se pripremio za zimu. Prihranjivanje tada kod pcela. onovo razvoj zlijezda, narocito zdrijelnih i vostanih, pavasnedica toga, pcele oslabljene ulaze u zimu. Osim toga, prifDnju s prihranjivanjem, pcele uslijed nastalog zahladenja

~~su u stanju uzeti hranu iz hranilice.~

lama je najbolje davati secernu prihranu za zimu u periodu odtt lovoza do 5. rujna. U ovo vrijeme obicno je toplo, olaksana je'ffi °da hrane, i u to vrijeme se kod pcela jos nije do kraja smanjila,:nost zlijezda.

KoliCinasecera koji s.e d~daje. P~er~da s~c.eme hr~n~ u j:~enjz8Zivaveliko naprezanJe pcela, sto ih iscrpljuje, smanJuJe duzmu!iVotai otpomost prema nepogodnim zimskim uvjetima. U prirod-nUn uvjetima, vrlo jasno se izvrsi podjela rada medu pee~ama:~ narastaji pripremaju i preraduju hranu, a jesensko-zimski_hranese gotovom hranom.

Slahimzajednicama se opcenito ne preporuca davanje secemogsirupa:one ga polako uzimaju i preraduju, a pcele se u konaeni~iiscrpe.Takvim je zajednicama bolje davati sace sa hranom pn-premljenomu jakim zajednicama. Secernom hranom treba hranitisamojake zajednice.

P~elamase u godinama slabog medenja, kada u gnijezdima ima~ega po 2-4 kg meda, moze davati po 12-15 kg secerne hrane. NjuJe,~ ovim slucajevima, neophodno davati ne kasnije od dru!?e po-~Ovlcekolovoza, kada su pcele jos dosta aktivne, kada u kosnicamaunalegla i donosi se svjeza pelud.

P~eleu jesen mogu uzeti hranu iz hranilica, ali da hrana os-~~. nepoklopljena u sacu. U takvim slucajevima potrebno~Jekom jos 4-8 dana pcelama dati manje porcije secernogiedr!;a (po 0,2 do 0,3 kg), kako bi se odrzao aktivan zivot za-

ca sve dok osnovna kolicina hrane ne bude poklopljena.

~~elar je u nekim slucajevima (na primjer, zbog zakasnjel~i tave secera) prinuden pcele prihranjivati kasno, kada zahladi~ele ne izlijecu. U kosnice u takvim slucajevima treba davati

o toplu hranu i hranilicu dobra utopliti. Preostalu hranu

151


!Ieba ~zliti u posudu, zagrijati je i ponovo dati peelalZmalih pcelinjaka mogucs je unositi u prostorije s te;::a. k()~ •

12-14°C, zatvo~ivsi l.e~~kosni~a i ra:uje namjestiti hranilk~ta.tl.l~peel~.r:e mogu Iz~aZItilZko~ruce. Pcelama se tijekom 3-4 d ta.ko~topli SIrUp.Kosnice se poslije zavrsetka hranjenja iznose ana.d~~~. ~,

K.011:centra~ijasec~:nog si'!lpa koji ~e daje pcelams, takod .vehk~ z.r:ae~J.Vrlo rijedak sIrup tr~zI dodatni rad pcela Zb~tllllast.ranJ.enJ~viska vode, a vrlo .~st slr~p pe~le su prinUdene rg o.d.divati pnJe prerade, zbog bolje mverzne. Pri davanju seeern a.~l'Je.pa 50,601 70%-tne koncentracije pokazalo se, da se najbrze ~~VSI~.ra saharoza koncent:acije 50% (~a 1litru :rode -1 kg seeera). I a~rti.~a preradu takvog sirupa utrosi puno secera. Manje secera s~ seSIpri koncentraciji 70%, ali takav gust sirup pcele polako uz·utr?-.. s .. kl ImaJU1JO sponje po apaju. Najbolji rezultati dobiveni su pri hranj .peela see~rni~ sirupo~ 60%-tne konc~n~acije. Peele rash~~~JU oko 23 % secera na nJegovo prenosenjc IZ hranilica i preradu.

~eele za zimu treba prihranjivati secernim sirupom uzimajuCina1.~ItrUvode - 1,5 ~g s~eera. T~~av S~!Uppcele prerade sa najrna-nJI;n utros~om secera 1.hraneci se nJIm dobro zimuju. Korisnojesecernom SIrUPUdodati 10% prirodnog meda.

Do.~av~nje ~iseline, Secerni sirup ima neutralnu reakciju, med- .uvI)ekJak? kiselu (pH 5-4). Da Ii pcelama za zimu treba dodavatikiselmu u sIrup kojim se prihranjuju?

U Ir:stitutu za pcelarstvo vrsili su ispitivanja zimovanja peela~a s.~ceru s dodatkom raznih kiselina (oksalna, octena, vinska1 mllJee.r:a).po 0,3 g na 1 kg secera. Pokus je pokazao, da peelepreraduJ~.I poklope najbrZe sirup s dodatkom octene kiseline. po-la~o sazrueva hrana s oksalnom i mlijecnom kiselinom. Peele stlpn dodavanju kiseline u jesen trosile manje secera za 19,6%.

Najbolj.e s~ zimovale pee~e !la secernoj hrani kojoj je dodaIl~octe~~ kiselina. Tako: na pnmJer, ekskrementna masa (izmet) d9proljeca ~od pcela koje su se ~anile cistim secerom dosegla je 27, img;~a sec~ro~ s octenom kisellnom 22,9 mg. Oksalna, vinsl<amlijecna kiselma nisu imale utjecaja na smanjenje ekskremenWog

152


ia. Zimsko ug~u~e .svm~jil? se kod s,:,ih z~j~dnica,. koje.::lIe kiseline, ali naJn~ze )e bilo u !?fUpI,.kOJ.aJe .dob~va~a

bl dodavanjem octene kiseline. U ovoJ grupi zajednica bilo Jesaia za 9,5%.leg

anje kiselina secernoj hrani za zimu pokazalo je oCit? po-podav cinak na pcele. Prije svega, treba dodavati koncentnranu

~att ~selinU u kolicini 0,3 em" ili octenu esenciju 0,4 em> na 1~ra.~

davanje bjelancev~nastih tuari. Radi u~rdivanja. djelova-~odataka bjelancevina na pcele provoderu su J?OkUSI~ doda-

." rn kravljeg mlijeka sec~rnoj hr~ni za zimu ..SVIpO~USIs~'po-:!lida pri dugotrajnom zimovanJu dodavanje kravljeg mlijekaeeava opterecenje zadnjeg crijeva pcela iz:net~m i do~ek~e

;;

plIfeeavakolicinu uginulih peela, ~~i ~ato shmuhr~ odgaJ~nJe. Pcelari su na osnovu visegodisnjih promatranja dosli do

jucka, da je najbolje peela~a .koje ulaze u zim~ ,davati cisti§eter (s dodavanjem octene kiseline), rano u proljece - med speludi (najkvalitetnija hrana), a pri nedostatku meda - secernu!anu s mlijekom.

Dodavanje mineralnih tuari. Peele u toku zime zadovoljavajusvoju potrebu za mineralnim tvarima na racun njihovog sadrzajau,medu.Analize tijela pcela, koje su prinudene hran~ti,se tijek~~zone seeern om hranom, pokazale su, kako se u proljece kod njihneke tvari sadrze u znatno manjim kolicinama, nego kod onih koje~ se hranile medom. Imajuci to u vidu, u Institutu za pcelarstvo1ZVrsenisu pokusi 0 utvrdivanju utjecaja secernog sirup~ s ~.o-da~om 10 razlicitih mineralnih tvari na pcele u 30 kombinacija.~licine soli uzimale su priblizno onoliko koliko ih ima u medu.POstavilo se, da se pri dodavanju secernom sirupu (60%-tne

~onCentracije)55 mg/litri kalijevog hidrogen fosfata (K2HP04)~7~ mg/litri magnezijevog sul£ata (MgS04), sadrzaj nave-l!enih tvari u tijelu pcela nije bitno smanjio do proljeca, Peele su~roljeee imale vecu masu i karakterizirale se duzim zivotom.I! d proljetnih pcela povecao se sadrzaj lipida u masnom .tkivu,~rden je znatno bolji razvoj zdrijelnih zlijezda (21-25%) 1 I?as-~\J8tkiva (15-27%), a takoder je bila i visa aktivnost ~at~haze.~\T pak e£ekt dobiven je i pri dodavanju morske soh SIrUpu.

153


Tijekom tri zime vrsena su ispitivanja zimovanja pc~jednica, koje su dobivale sirup (8 kg) s dodavanjem kalij ~,fosfata i magnezij-sulfata u usporedbi sa zimovanjem onih ~(lg

su hranjene cistim secernim sirup om bez bilo kakvih dOdat (ljePokusne zajednice znatno su bolje zimovale, vise su odnjegOQ~.

legla u proljece, dosegle su vecu snagu i sakupile vise medva.]e25% (pokusa vrsio L. A. Sagun). Q Zq

Ako se pojavi nuznost prihranjivanja pcela secerom tijekzime, onda je korisno u sirup dodati kalij hidrogen fosfat i M~ili pak morsku sol. Kod dodavanja ovih mineralnih tvari trebuzeti u obzir njihovu kolicinu, koja vec postoji u vodi. U tvrdavodu treba dodavati manje mineralnih tvari, nego u meku (tabelU

31). Tvrdoca vode se odreduje u stupnjevima ili pak po sadrzaj~magnezija. Ovi podaci se mogu dobiti u gradskim ili regionalnimsanitamo-epidemioloskim stanicama, koje kontroliraju sve izv().re pitkih voda u zonama svojih djelatnosti.

Voda 100 Neophodno dodati00-.........."0 co 00 racunajuci na l1itruco co .e, S

'U be ~cIi' sirupa0"OQ) ~ .•......Q) Kalij-fos- Magnezij-~"O "0 'N "0

~~co Q) 0 fata sulfataCJ)~>

Meka (rijecna, DolO 43 900 500kisnica)Srednja Do 20 85 500 787Tvrda D040 127 500 680(bunarska) -Vrlo tvrda 40 280 - - -Tabela 31. Dodavanje minerala u vodu razlicite tvrdoce

ri·Vrlo tvrdu vodu (400 i vise) za spremanje sirupa ne treba kO

stiti. Morsku sol treba dodavati po 470-500 mg/lit.

Izmjerenu kolicinu kalij-fosfata i magnezij-sulfata, neophgg~~za odredeni volumen (na primjer 50 ili 100 litara), otopiti u 1tre1?~vode i u odvojenim easama za svaku tvar (otopljene tvan ne

154

l


~ jednoj casi). Zatim se u ohladeni (do 400 C) secerni sirupaju odvojeno otopine i sirup dobro izmijesa poslije dodava-

svake otopme.

RAZMJESTAJ HRANE U KOSNICAMA ZA ZIMU

'1ec je istaknuto, d~ pee~)oj zajednici za jesenski, z~mski i pro-I:DHli period treba pripremiti 25-30 kg hrane (meda, secera). Ipak u~cama ne treba ostav,iti svu hranu za zimu, neg~ sam? tol~ko,

liko [e smjesteno u ~acu, zau~~tom ~eela!lla. Jakim zaJe?ruca-:. ostavlja se ~-9 okvira, sr~dnJoJ 6, z~Jedruca~a (nukl~~sln:'-a) s....K'uvrommaticama 3-4 okvira. Svo sace, ostavljeno u gruJezdlma,~; biti napunj~no po-klopljenim medom ne manje od polovice,~.daima najmanje 1,5 kg hrane.

P~elinjeklupko se tijekom zime postupno premjesta na gore.Ovoje prirodno premjestanje koje je bezbolno za zajednicu. Akopakpcelar u sredini gnijezda nepaznjom ostavi 1-2 okvira s malimkoliCinamameda, onda, potrosivsi say med u ovom sacu, pcele sepoanjuuznemirivati, i narusava se spokojno zimovanje pcela. Uldupkuse povecava temperatura, i pcele se sa saca bez meda poci-• premjestati na susjedno sace, gdje ima hrane. Posljedica toga~premjestanje cijelog klupka na drugo sace-okvire. Premjestanjepalepcela poprijeko gnijezda (ustranu) povezano je sa vecimutro~komhrane i narusavanjem njihovog normalnog zimovanja.All postojanje saca sa malo meda moze dovesti i do uginuca dijelarazdvojenog klupka: jedan dio pcela usmjeri se u jednu stranu,adrugi u suprotnu, pa se kao posljedica toga u gnijezdu javljajudv~mala klupka, odvojena jedan od drugog, koja, kao vrlo slabaut,baju. Ponekad se klupko premjesta u stranu gdje je malo za-

mane i, utrosivsi ih, ugibaju. Prema tomu, sace je za zimu~~ebno tako razmjestiti kako se klupko ne bi formiralo u srediniIt )ezda, vec blize njegovom kraju. Zato nakon zavrsetka pasel\.koS~icamane treba ostavljati leta u sredini kosnice, nego blizei~oJ juzno] strani. Tada pcele postupno smanjuju kolicinu legla

tavljaju ga sarno na sacu prema letu, gdje formiraju i klupko.

It kOSnicase, prije prihranjivanja, oduzimaju suvisni okviri satn.. U gnijezdu se ostavljaju sarno okviri koji sadrze oko 1,5-2 kg

155

HRANA I ISH RAN A PCELA

HRANA I ISHRANA PCELAkr 'em kolovoza - pocetkom rujna daje pO 4 kg. arna se aJ ..' X' t .. dfllC ocetak rihranjivanja OdUZlmaJUse S~\?::.m nas a~'Cl

.pred'Pd' ~ vljaju u dva nastavka. Hranilice postavlja-. zaJe IDeeos a k. )erniestajuCi ih u prazan, treci nastava .

~t're,5 )

meda i okviri sa leglom. Kasnije, kada se u zajednieamaleglo, jos jednom se gnijezdo pregleda i oduzimaju okviri is~je izaslo sve leglo i koji sadrze malo meda. Ostavljen] Ok~~?j~priblizavaju i, ako treba, dodaju se jos okviri sa medom koji 11'1 ~

vljaju sa strane gnijezda. Tada ce pcele, ako se na nekim ok~~~tq,saca ne formira klupko, tijekom hladnog perioda imati dovi~qhrane u svakoj ulici i klupko se nije primorano premjestati : Jl\()zime s jednih okvira na druge. Sred

Pri formiranju gnijezda ostavlja se 2-3 okvira s peludi. Ove ok .re treba stavljati na drugo mjesto od krajeva. VI·

Priprema za zimovanje pcelinjih zajedniea koje se nalazekosnicama poloskama u biti se ne razlikuje od njihovog p~premanja u 12-okvirnim kosnicama. Koristeci se vecim volume.nom kosnice poloske, pcelari zimi u njima cesto drze po dVijezajedniee. Pri tom kosnicu pazljivo pregrade napola komadomlesonita (sperploce). Leta obje zajednice moraju biti na istoj stramkosnice i po mogucnosti blize zajednickoj pregradi, da bi se klu.pko svake od njih smjestilo sto blize jedno drugom.

Pcelinje zajedniee u kosnicama sa vise nastavaka, pocetkom uno-sa, obicno zauzimaju 3-4 nastavka. Nastavcima se prije glavnepase mijenjaju mjesta tako, da nastavei sa leglom budu dolje. as praznim sacem gore. Najjacim zajednieama dodaje se jos jedro:nastavak sa sacem, Pri kraju pase 2-3 gomja nastavka biti ce pUIU

meda. Jedan od njih, koji sadrzi 18-20 kg meda, ostavlja se pcel~n:aza zimu; ostali nastavei se oduzimaju i med iz njih vrea. Pcehn]ese zajedniee tijekom jeseni i zime drze u dva nastavka (gornji - saokvirima hrane, a donji - sa okvirima saca sa malo meda i leglOJl\)·Leto se otvara na drugom nastavku.

Ako pcele u danoj zoni tijekom jeseni, cesto sakupljaju med odmedljike, onda je neophodno poslije zavrsetka aktivne sez~I1enastavke sa kvalitetnim medom za ishranu oduzeti i euvatl Ilskladistu dotle, dok opasnost unosa medljikovog meda ne bU~~iskljucena. Cornje nastavke, na kraju sezone, u kojima moze b~.tlmed od medljike, treba oduzeti, ana njihovo mjesto staviti rar1l1epripremljene nastavke sa evjetnim medom.

15~

156

TEHNlKA PRIHRANJIV ANJA PCELA

Pe~laru o~gov~~a si~up ?d secera praviti u ~v~~ekoncentr .gush (za prihranjivanje pn nedostatku meda) 1 rijedaj, (za ~CJ.je:lativno prihranjivanje). Kako bi pripremili gusti sirup (na ~~ll'vode - 2 kg secera), vodu treba zagrijavati. U hladnoj vo ~~kolicinu secera nemoguce je otopiti. Za pripremanje gustog s·dl~

u posudu se nalij~ potreb~a koliein~v:,ode i, zag~ije:,~ .do v~:U~qU vrelu se vodu SIpa odmjerena kolierna secera 1bnzlJivo rni~Jq·do njegovog potpunog otapanja. Nakon otapanja secera, siru Je8qtreba popovo dovoditi do vrenja, jer vrenje izaziva kristalizr ~esecera. Cim se secer potpuno rastopi, posuda se skida sa vatr~IJUkada se sirup ohladi do 35°C, u njega se dodaje (ovisno od ell·aprihranjivanja) mlijeko ili octena kiselina i razdaje pcelama, Ja

Rijedak secerni sirup (male koneentracije - na 1 litru vode -lkgsecera) moze se pripremiti bez zagrijavanja vode. Ujutro se,nasuncano mjesto, stavi spremnik od vrealjke ili posuda za mlijeko,u koju se natoci potrebna kolicina vode i usipa odmjerena kolicinasecera, Smjesu tijekom dana treba nekoliko puta dobro promijesanDo veceri se say secer rastopi i sirup ima dovoljnu temperaturu zarazdavanje pcelama.

HRANILICE

Od mnogo raznih, predlozenih i u literaturi opisanih hrani~c~za pcele, mi cemo se zadrzati sarno na onima, koje u najvecoj IDJe!!

zadovoljavaju potrebe.

Drvena hranilica, koja se stavlja iznad okvira, vrlo je pogodJ1~i siroko je zastupljena na pcelinjacima, Ona je napravljena od.~esonita i dascica debljine 0,5-1 em, pa ima izgled ravnog san~~ClC~:Na crtezu 18 prikazana je hranilica, koju predlaze Pcelarski U1~ 0tut. Ona prima 4 litre hrane, a nju je u gnijezdu moguce do rutopliti jastucicima koji postoje u kosnicama.


l<akopcele uzimaju hranu iz hraniliee ~ako ona .dospijeva izve<:egodjeljka sanduCica u manji, koji je spoJen sa prvim prorezom

5118. Hraniliea za pcele: I-go~ja (izna.d.okvira!. ~ popreen0'!1 pre-sjelcu; II-isto, izgled odozgo; lll-bocna hraniiica; 0PCl izgied; Iv-isio, U

~eku

Sa donje strane hraniliee nalazi se uzduzni otvor si.~ine~ em, odkoiegunutar sanducica ima uski prolaz. Pe~le d?SpIJevaJu u hra-ni1'icu odozdo, kroz ovaj uski prorez (otvor) 1penJu se kroz prolaz.Njegovizidovi ne dosezu do krova hraniliee za 1 e~, zb09, eeg~ se~Ie, dospjevsi do kraja prolaza, okrecu na desno 1dospijevaju uOdjeljaksa hranom i do plovaka.

Akose hrana pcelama daje iz vece otvorene posude, on?a ~e~neU\1ecembroju sakupljaju i vise u gomili izna~.hrane, ot~daJuel ~eItonu. Da bi izbjegli uginuce pcela, na tekuern~ se uVIJek.stavl}a~ drveni plovak sa otvorima 2-3 mm, kroz koje pcele usisavajuhranu.

158 159


u dnu hranilice. Prorez je najbolje napraviti sirine 0,5 em. Pcpri ovomu, iskoriste svu hranu. Ako je prorez sirine 2-3 rnn, e1e,pcele nemaju prilaz u veci odjeljak s hranom. Dio hrane u ~o~d.qsanducicu ostane i moze se pokvariti. eCetq

Hranilice prije lijevanja sirup a treba dobra oprati i nalivs; U "vodu, provjeriti, da li cure. ltJlh

Kod prihranjivanja pcela u hladno doba go dine, radi prolpcela u hranilicu previje se malo platno kraj zadnjeg zida kosni

CQa

ako su u gnijezdu ulice zatvorene letvicama, onda se uklan};dvije letvice, otvarajuci krajnje ulice. Hranilica se stavlja takJ JUotvor bude iznad prostora otvorenog za pcele. Na kosnice, ra~boljeg smjestaja hranilica i utopljavanja gnijezda, koje nemaju pot.krovlje (zbjeg), stavlja se prazan spremnik.

Okvir-hranilica je vrlo podobna za hranjenje pcela. Ona sekao i obican okvir, stavlja u kosnicu, blize gnijezdu, pregradno~daskom odvojena od slobodnog prastora u kosnici i utopljava nauobicajen nacin. Najpouzdanija i prikladna u pripremi je okvir-hranilica, napravljena od drvenog komada, u kome je izdublieno malo korito. Duzina drvenog komada, ukljucujuci i rarnenca(vjesalice), na kojima hranilica visi u kosnici, iznosi 470 rryn (ramenca imaju duzinu po 18 mm, sarna hranilica 435 mm). Sirinaivisina hranilice mogu biti razlicite.

Okvir-hranilica (vidi sliku 18) volumena 4 litre zauzirna saYmeduprostor okvira. Donje i bocne dascice za okvir-hranill'"moraju imati debljinu 1,5-2 cm. Obje strane okvira zatvaraju sesa dva komada lesonita. Unutar hranilice stavlja se plovak ..D~hranilica ne bi curila, lesonit §e pribija sitnim cavlima. stav~JaJuc~usku traku ad tankog lima. Cavli se ukucavaju na rastojanjv 2~em jedan ad drugoga. Kako dascice ne bi pucale ad velikog broJea. e 5cavala, one se prave ad mekog drveta (lip a, breza). PukotJ1lzalijevaju (zatvaraju) rastopljenim voskom ili parafinom.

U okvir-hranilice je dobra sipati hranu kod sistematskef ~hranjivanja. Pored toga, njihova primjena omogucuje g11lJeZfieutopljeno isto tako dobra, kao i bez hranilice. Medutinv Owimaju i nedostatke: preduboke hranilice tesko je prati; radi paS

160


ja hranilice neophodno je razmicati, a ponekada i oduzimati. e.

granilice-tegle. Staklena litrena tegla moze se iskoristiti kao hra-.:licaza peel~. U tu se svrhu vU t~glu nalijev~ hr~na do vrha gore~~eze lanerum platnom, slozerum u dva-tri sloja (u ovisnosti ad~~oCe rnaterijala). Peele kroz pore tkanine isisavaju hranu. Hra-~ce-tegle podobne su za stimulati:,n~ prihranjivanje. U tom selltaju tegla s hrano~ zatvar~ plasticnim poklop~em, u kojem se

~~lorn naprave rupIce pramJera 0,8 mm kako bi pcele uzimalel1¢1u, B~ojem r~pi~a moze se. ~egulirati brzina ~zima~ja lyane.rdoguceJe, na pnmJer, napraviti na poklopcu dVIJe rupIce, I tadate peele uzimati dnevno 200-250 g hrane i, prema tomu, litrenategIaomogucuje davanje zajednici male doze hrane tijekom 4-5dana·

HRANJENJE PCELA ZIMI

Svako uznemirivanje tijekom zime tjera pcele da povecavajutemperaturu u gnijezdu, sto pogorsava stanje pcelinje zajednice.Uzimskim uvjetima tesko je pregledati i ustanoviti koliko hraneimau gnijezdu, pa se zbog toga moraju prihranjivati sve zajed-nicesa nedovoljnom kolicinom hrane. Prema tomu, pcele je vrlova!no s jeseni osigurati sa dovoljnim zalihama hrane do iznosenjakomica.

paVanje hrane pcelama moguce je sarno pri njihovom zimova-~l<u.prilieno toplim uvjetima, pri temperaturi ne nizoj od 2-4°C.'\Ul»lUces pcelama pri zimovanju vani privremeno treba unijeti u~t~riju s temperaturam visom od O°c. Sarno na jugu moguce je1.ava~ hranu zajednicama direktno na njihovom stalnom mjestu

VriJeme otopljenja .

~ele je najjednostavnije i najsigurnije zimi prihranjivati secerni~&II. ~om, nalivenim u dobra smede ili tamno sace. Treba praviti\li:~tisirup (na llitru vade - 2 kg secera). Rjeda otopina opterecuje~\1o. ~eela suvisnom kolicinom vode, a gusca maze u stanicama

tahzIrati.

161

HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I [SHRANA PCELA

Sace se sa sirupom stavlja n~posredno do 'p'eelinjeg.~lu~toga se s kraja gnijezda podize poklopae ili presavIJe platn. <\cliliko dok se ne otkrije kraj klupka, tj. dok ne budu vidljive ~,to,u krajnjoj ulici. Pri tomu, pOJ?ocni~ peelara. osvj~tljava ok~~leelektricnom lampom sa ervemm svjetlom ..S:,? o~vln do kra'n~euliee s pcelama brzo se odmaknu, oslob~daJuel ~J~vs.toza okvi~jehranom. Postavivsi okvir, odmaknuto saee se priblizi na norrnalnS

rastojanje izmedu ok:vi~ai gnije~~o se po~riva. Kod prihranjivan'()slabih zajedniea, bolje Je napumti sarno jednu stranu sata kOJ'aJq

1 v I Sepostav ja prema pee ama.

Kod dobrog punjenja sata u okvir se smjesta 1,5-2 kg manesto je dovoljno za normal.n0 zimova~je pribliz~o za mjesec dana:Poslije tog roka, aka se zima produzi, postavlja se ponovo okvirsa hranom.

SMANJENJEUTROSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA

Mnogi pcelari krupnih. industrijsk~h gO~'pod~rs~ava,shvacaJf;!neizbjeznost i visoku efikasnost prihraniivanja. iznalaze na k_smanjenja rada oko razd~vanja hrane pe~lama. Y .pcelar~ed_uzgajivackim gospo~arstv~.ma .neophodn? Je uzgajivacke z~eo-nice svakodnevno pn~ranJl~ah ~ t?ku ~:'l~ dar:a b~z pase. bisephodno je isto takvo pnhranJIvan)e 1maticnih zaJe~mea,k.ako l<e!-sprijecilo prijevremeno istjerivanje trutova. Za proizvodnju Pf eelnih pcela neophodno .je forsi~~ti odgaj~nje legl~ sa~? u rro Jekada jos nema medenja a to mJe moguee bez prihranjivanje- ~anjska hraniliea ima jedan nedostatak: hrana se, kada je

. eP' ~ dno, brzo ohladi, i pcele je slabo uzimaju ili je cak sasvrmNa pcelinjacima gdje se proizvodi med za prodaju takoder Je staju uzimati. Zbog toga su visece hraniliee rasprostranjene

o p~riodieno prihranjivanje u mjestima gdje nema proljetneazaJnepase.

"njs~e hr,!nilice (hran!lice izv~n k.osnice).Puno vremena kodJihJ'anJlvanJapotrebno Je ,z~ s~l~at;-)ekrovova i utopljavajuCihr':'1ka.Ove poslove moguee Je izbjeci, ako se hraniliee ucvrste iz-~kos~ee (vis~cehr~.nilie~).Od ~,?-ni}i,e~takvog tipa najbolje su~ u obhku lakih kutija, koje se pnevrseuJu na zadnji zid kosnice~a 19). Vanj~k~g~bar~tik~~ijes~: duzi~a 20-~? em, visina 10-12,§itina8 em. Boem zidovi kutije su iskoseni, KUhJuodozgo pokriva\Cl'Ovod deblje daske, pricvrscene sarkama, Svojom masom onadobropokriva kutiju. Kutija na zadnjem zidu ima dvije petlje,

IllOCUkojih se vjesa na dva klina, zabijena u zid kosnice. Zi-~vi kutije sa unutrasnje strane preliju se voskom ili parafinom.IJzadnjemzidu kutije i kosnice prave se otvori radi prolaza pcelajza kosnice u hranilieu. Hrana se sipa ne u kutiju, nego u korito (splovkom),koje se stavlja u kutiju. Stvar je u tome, ako kutija ne bibilacvrsto pribijena, ona bi se pod djelovanjem sunea, vlage i os-ci1acijetemperature, rasusila i deformirala. Kroz nastale pukotinehi izlazilahrana, a to bi izazvalo grabez pcela.

Peele se u toku zime mogu prihranjivati sa teglom-hranilicom.

Ako je zimovnik vlazan, pcelama se moze davati gusta hranauvidu secerno-mednog tijesta (pogace).

Komadi secerno-mednog tijesta priblizne mase od 1kg uvijajuse u gazu (u jedan sloj) i stavljaju na okvi~e ~jezda neposrednoiznad sredine klupka. Peele ce hranu uzimati postupno, premapotrebi.

Da bi ulili hranu u visecu hranilieu dovoljno je pridici poklopae,koji zatim treba ponovo cvrsto zatvoriti.

~1~_.,,~23

~81.19. Vanjska hraniliea zakacena za zadnji zid kosnice: I-sanduk;'Prolazza piele iz koinice; 3-korito sa sirupom

162 163

HRANA [ [SHRANA PCELAHRANA [ [SHRANA PCELA

uglavnom na jugu zernlje, i koriste ih sarno za brzo r~manjih kolicina hrane u toplom periodu godine. 'ttlj~

Suradnik Instituta za pcelarstvo A. I. Kasjanov razradio je Urkoji olaksava i ubrzava razdavanje hrane u kosnice. Hranu do"eQqjdo kosnica na teretnom skuteru, na cijoj je platforrni ue"rs~Qesprernnik sa dvije eijevi koje iz njega izlaze (gumena erijeva). Oce~skuter koristi se na pcelinjaku i u druge svrhe, zbog eega tr~qJsarno skinuti sprernnik s njegove platforme. a

Shema uredaja za razdavanje hrane u kosnice pokazana je nslici 20. U karoseriju skutera stavlja se sprernnik sa sirupom (1)koji pump om (2) dospijeva u gumeno erijevo (3) koje se zavrsav~pipom za razdavanje - tocenje (4). Ako je pipa zatvorena, ondasirup dospijeva obratno u sprernnik (1) kroz gumeno erijevo, kojese zavrsava izljevnim ventilom (5).

uter se zaustavi u grupi kosnica tako, da bi dva erijeva dospje-o 6-9 kos:Ue~. R~~ieu redu~to~~ dovode u neutralan polozaj i'ucuju naJveCl pnJenos. KraJ enJeva uvode u otvor hraniliee iorivsi erijevo, lije~~ju hran,;!. Kolicinu .hran~ moguce je dozi~skundarom: PoshJe dava~Ja hr~e s~lm zajednicama grupe,

ter se preseljava ka drugoj grUpl kosnica. U razdavanju hraneraju sudjelovati 2-3 covjeka.

uter koriste na pcelinjaku takoder za razdavanje hrane utrasnjim hranilieama, ali tada treba utrositi znatno vise vre-a.

razdavanje hrane mogu se uporabiti motorna kolica, koja se, te u vocnjacima i vrtovima, oprernljena erpkama za prskanjeeca.

lietilenske vrecice moguce je koristiti kao ambalazu za pri-jivanje pcela. Najbolje su vrecice od folije debljine 0,1 mm, di-

-.zija 30x45 ern. U takvu vrecicu smjesta se do 51itara secernogpa.

Za davanje tekucine koristi se motorna uljna pump a u koju i:dogradena sabijajuca brtva. Proizvodnost (radna sposobnost) br~Va(D-54) - 20 litara u minuti, tlak do 1 atrnosfere. Pipa za tocenje ~PpOK ima propusnu moc oko 30 litara u rninuti. Dovod ulja spoJ\je klinastim remenom sa valjkom skuterovog motora. Zbog toga Jkraj produzenog vratila glavnog reduktora izveden van.

. p se u vrecicu nalijeva do 3/4 njenog volumena, poslije cegaajevi savijaju i zrak potpuno istisne. Rubovi se vrecice lijepe

cim zavarivacem (peglom) ili ljepljivom trakom. Vrlo je bitnou vrecici ne ostane zraka, pa ce zidovi padati razmjerno uzi-

lllanjuhrane i pcele ce uvijek imati prilaz ka njoj.

ripremljene (zatvorene) vrecice stavljaju se na okvire kosnice ise u gornjem dijelu vrecice ostrim cavlom (debljine 3 rnrn)

prave otvori, kroz koje pcele uzimaju hranu. Istodobno iz jed-~ otvora hranu mogu uzimati 6-10 pcela. Broj otvora ovisi 0ltlazizajedniee i prihranjivanja. Ako se hrana daje radi stimulira-

odgajanja legla, onda se naprave 3-4 otvora, da bi je pcele uzi-. e postupno tijekom duzeg vremenskog perioda (do 20 dana).edniea ce u takvom slucaju uzimati po 250 g hrane dnevno.

se hrana daje radi popunjavanja zaliha, onda se broj otvoraecava za nekoliko puta. Kako bi ubrzali uzimanje hrane, trebaah povecati broj otvora, ali ni u kom slucaju ne treba napravitiotvore.

51. 20, Uredaj na skuteru za razdjelu secernog sirup a pee~.arna:I-iecerni sirup; 2-pumpa; 3-elastieno gumeno crijevo; 4-pipa; 5-CIJe'V zapovratni dotok tekucine kod zatvorene pipe

164 165


SADRZAJRadi boljeg razmjestaja vreCic~.na gornji na~tava~ ~ba staviti prazan polunastavak. ill pot~o'.' (~~Jeg), lznad kOjihtte,stavlja drvena poklopna daska 1utopljavajuci jastuk. Se

Pri iskoristavanju polietilenskih vrecica moguce !~neprekidopskrbljivati pcele malim dozama hrane, ne gubeci mnogo vnote,mena.

v .LJANJE NEKT ARA, CV}ETNOG PRAHA I MEDLJIKE 9

NEKTARA (MEDENJE) CVJETOVA MEDONOSNOG BILJA 9

o peELE TRAZE HRANU 13Vrecice se pune u radionici, gdje ~e ovaj J?roces moze znatn. OPCELESAKUPLJAJUNEKTAR 15

pojednostaviti uporabom neoI?h~dnih ur.edaJa. ~ak~v naCinhta~ LJANJE PELUDI 22njenja pcela nasao je siroku pnmJenu na industrijskim pcelinjad., LJAN]E MEDLJIKE I MEDNE ROSE 28

ma Australije. CJA RILCA I MEDNOG M]EHVRA peELE 31oPCELE PRERADUJU NEKTAR I PELUD 35

Davanje pcelama secerno-med~og. tije~~a (poga~~), U cilju KANUZNOSTPRICUVAHRANE 35nadrazajnog prihranjivanja, u po.slJedr:t)ev~lJeme poe1r:tJedobi~ati SCA VANJE NEKTARA OD SUVISNE PELUDI 36najsiru primjenu. Pri takvom prihranjivanju n.e trebaju hrarulice NJAVANJENEKTARA 37ni bilo kakav drugi inventar: hrana se razdaJ~ br~o. ,U pogacu TIRANJESAHAROZE 39je moguce do dati stimulativ ili ljekovite tvan, kOJe.c~ dospjeti AVANJE MEDU KISELE REAKCIJE 41pcelama ravnomjerno tijekom duzeg vremenskog peno a. 0 peELE PRERADUJU PELUD? 43

o peELE CUV AJU ZALIHE HRANE? 45Za pripremanje pogaca ko~ krupni~ go~P?dar:stava ~eophodno I PELUD KAO HRANA PCELA 47

je imati mlin, kako bi se dobio vrlo sitan secerru prah, 1pekarsku 1.AK1IERISTIKE I-IRANJIVll-I TVARI 47mijesalicu za mijesanje tijesta. SKISASTAVMEDA 50

~NA ZRNCA U MEDU 56I'ISrE CV]ETNOG MEDA 57

'Ako PCELE PROBA VLJAJU MED? 59

~SKISASTAVPELUDI 61~O PCELE PROBA VLJAJU PELUD? .. 66

~ MEDLJIKO:~~ MEOOM:.PELUDI.i.voDOM .. ~~:::::~~~::::'.'.'.'~::;!BE PCELIN]IH ZAJEDNICA ZA HRANOM 74

£>IVANJE PERIODA PRIPREME PCELA ZA 78

QRISTAVANJEPASEIVISEPRINOSEMEDA 86~CAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU 83

~ MA, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA SA MEDOM 87CAVANJEKRISTALIZAClJEMEDA USACU 91

MANJE, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA S PELUDI 93

PCELA VODOM 95

v

166 167

I '

PRIHRAN}IV ANJE PCELA UGLJIKOHIDRA TIMA . . .....PRIHRANJIV ANJE SECEROM .OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP A BJELANCEVINAMA IDRUGIM TVARIMA .SECERNO-MEDNO TIJESTO (POGACE) ·········.100ISKORISTA VANJE DRUGIH SLATKIH TVARI 107SPEOJALNA PRIHRANJIV ANJA · 110OPSKRBA HRANOM PAKETNIH PCELA 11~· 116PRIHRAN}IV ANJE PCELA BJELANCEVINAMA 120PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELUDI 128NACIN DOBlV ANJA PELUDI · · 124OOBIV ANJE PELUDNIH GRUDICA · · · 127TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD 132PCELINJA HRANA ZIMI 139SPECIFICNOSTI ISHRANE PCELA Z1MI 139MED MEDLJIKOV AC 141ODREDIV ANJE POOOBNOSTI MEDA MEDLJIKOVCA ZAZIMOV ANJA PCELA 143PRIHRANJIV ANJE SECEROM 147PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU 150RAZMJESTAJ HRANE U KoSNiCAMA ZA ZIMU 155TEHNIKA PRIHRANJIV ANJA PCELA 158HRANILICE 158HRANJENJE PCELA ZIMI 161SMANJENJE UTRoSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA 162

HRANA I ISHRANA PCELAAutor: G. F. Taranav

Nakladnik: NERON d.o.o.Bjelavar, Palmoticeva 5

Tel. 043/241-277, fax 043/247-428Web site: www.neran-baak.hr

e-mail: [email protected]

Za nakladnika: Ante Perkovic

GrafiCkapriprema: NERON d.o.o. Bjelavar

Sirucna redaktura: Tamislav FejesNaslov originala:

Hrana i ishrana pcela, IV promijenjena i dopunjeno izdanje

© za Hrvatsku NERON d.o.o. Bjelavar

168

hrana i ishrana pčela

Documents