Srednja strukovna kola TomislavgradTomislavgrad

Struka: Prehrambena biotehnolokaZanimanje: kemijski laborant

MATURALNA RADNJANaziv teme: Hrana kao lijek

Mentor: Ruica Bagari Uenik: Boana Baak

Tomislavgrad, svibanj, 2015

SADRAJUVOD............................................................................................................................................31. Hrana kao lijek42. Prirodna ljekovita svojstva pojedine hrane.63. Kako djeluje hrana.74. Budunost ljekovite hrane..85. Posebno pripremljena hrana.106. Prirodni lijekovi u hrani11ZAKLJUAK..14POPIS LITERATURE.15

UVODU ovome radu emo obraditi temu koja se tie ljekovite hrane. Kroz mnoga istraivanja je dokazano kako hrana ima ljekovita svojstva, a isto tako i loa. Ovaj smo rad podijelili na est poglavlja. Prvo poglavlje e opisivati hranu kao lijek, dok u drugom donosimo ljekovita svojstva u pojedinoj hrani. U treem dijelu radu opisujemo kako djeluje hrana, doku etvrtom opisujemo kakva je budunost ljekovite hrane. Peto i esto poglavlje opisivati e nam kakva je to posebno pripremljena hrana te koji su prirodni lijekovi u hrani.

1. Hrana kao lijeketiristote g. pr. Kr. Hipokrat, otac suvremene medicine rekao je kako hrana treba da bude va lijek, a lijek vaa hrana. Nakon vie od 2000 godina slubena je medicina konano priznala da je bio u pravu: hrana moe biti snaan lijek. Potovane. vodee ustanove - ukljuujui NaCionalni institut za rak (National Cancer Institute) i njujorku Akademiju znanosti (New York Academy of Science) - slau se da prehrana moe imati bitnu ulogu u prevenciji. lijeenju i ozdravljenju mnogih bolesti. Nedavni lanCi u uglednim strunim publikacijama. kao to su New England Journal of Medicine i Journal of the American Medical Association. izvjeuju da vitamini. minerali i druge supstance pronaene u hrani imaju zatitno djelovanje kod odreenih bolesti. ukljuujui rak. eernu bolest. visok krvni tlak. srane bolesti i osteoporozu. Istiu takoer da odreene kemijske supstance u hrani mogu usporiti proces starenja. Doista. mnogi strunjaci vjeruju da promjene u tipinoj amerikoj prehrani mogu produiti prosjean oekivani ivotni vijek za vie od deset godina. tovie, nedavna istraivanja pokazuju da su problemi poput pobaaja i roenja defektne djece, koji su se nekada smatrali sluajnim dogaajima, esto posljedice deficijentnosti (pogreaka i nedostataka) prehrane. Bilo je nezamislivo rei pacijentima da bi mogli sniziti krvni tlak, lijeiti sranu bolest ili sprijeiti rak jedui odreenu hranu. Zapravo, nakon Drugoga svjetskog rata, dostupnost antibiotika i drugih udesnih lijekova iz temelja je izmijenila nain lijeenja u SAD-u. Do sredine 20. stoljea prirodni lijekovi (trave i hrana) navodili su se jedni uz druge s kemijskim lijekovima u U.S. Pharmacopeia, popisu slubeno prihvaenih lijekova. Lijenici su prije svega bili obiteljski lijenici, koji su lijeili itavo tijelo - a ne specijalisti kakve imamo danas i koji se ponajprije usredotouju na jedan specifini dio tijela ili sustava. Tada su mnogi, lijenici uoavali da imbenici poput prehrane, pa ak i stres, mogu snano utjecati na zdravlje pacijenta. Meutim, u vrijeme kad sam se upisao na farmaciju, 1958. godine, pomisao da bi prehrana ili nain ivota mogli biti povezani sa zdravljem smatrala se potpuno neznanstvenom. Pravi lijekovi bili su tablete i napici koje su propisivali lijenici, a koje smo pripravljali mi ljekarnici. Svi smo vjerovali da u prirodi nije postojalo nita to se moda moglo nositi s onim to je ovjek mogao izmisliti i pripremiti u laboratoriju ili izvesti u operacijskoj dvorani. Pedesetih godina hrana je brzo izgubila status sredstva za lijeenje i smatrana je samo gorivom za tijelo. Carstva brzo pripremljene hrane (fast food), namijenjena da ponude brzo punjenje, niknula su diljem zemlje, prodajui svoju jako obraenu, premasnu i preslanu hranu. Burgeri, preni krumpirii i kola postali su glavna amerika hrana. Vitamini su smatrani potrebnima samo za sprjeavanje najozbiljnijih bolesti izazvanih njihovim pomanjkanjem, kao to su skorbut ili beriberi. Kad bi pacijenti upitali lijenike o prehrani ili vitaminima, ovi bi ih najee smirivali. Tako dugo dok se hranite uravnoteeno, nemate se o emu brinuti. Malo se njih potrudilo objasniti to je to uravnoteena prehrana. Oni koji se nisu slagali s takvim pristupom smatrani su arlatanima. Kada je pokojna Adelle Davis napisala da je hrana direktni uzronik mnogih bolesti, proglaena je varalicom. Tko je mogao pretpostaviti da e glavni kirurg Sjedinjenih Amerikih Drava dva desetljea poslije doi do istih zakljuaka. A 1969., kada su Wilfred i Evan Shute, dvoje kanadskih lijenika, izjavili da vitamin E moe pomoi u sprjeavanju sranih bolesti, nazvani su nadrilijenicima. Danas se vitamin E rutinski daje sranim bolesnicima s ugraenim bypassom (sranom premosnicom) jer se ini da on ubrzava lijeenje i sprjeava nastajanje novih zaepljenja. Kada je slavom ovjenani nobelovac Linus Pauling poeo zagovarati upotrebu vitamina C za lijeenje obine prehlade, pa ak i nagaao da on moe tititi od raka, slubena medicina ga je napala i ocrnila. Nedavna prouavanja pokazuju da je bio na pravom tragu. Sedamdesetih se godina skupina otroumnih amerikih istraivaa poela pitati zbog ega je, usprkos naem bogatstvu i superiornom medicinskom znanju, stopa oboljenja od raka i sranih bolesti visoka, posebno u usporedbi s mnogim drugim, manje naprednim zemljama diljem svijeta. Poeli su traiti klju zagonetke u neznanstvenim imbenicima, kao to su prehrana i nain ivota. Poeo se pojavljivati obrazac: prouavanja su pokazala da su ljudi koji ive u manje bogatim zemljama, gdje je prehrana bogata voem, povrem i itaricama, zatieni od bolesti kao to su rak i srane bolesti. Oni koji ive u bogatim zemljama, gdje su meso i krumpir standardna jela, a ostalo povre tek (i ako uope jest) ukras, ini se da su osjetljiviji na te bolesti. Mnogi lanovi medicinskog establlshmenta (slubene medicine) brzo su odbacili te nalaze kao sluajne ili su ih navodili kao dokaze da su neke skupine genetski sklone razvijanju odreenih bolesti, dok su druge na njih imune. Na sreu, vie brinih znanstvenika poblie je razmotrilo te nalaze. Oni su uoili vanu oiglednu razliku: mnoga zatitna jela (tj. hrana koja titi od bolesti) sadravala su puno vlakana, a malo masnoe, upravo suprotno onome to ini tipinu ameriku prehranu. Zakljuili su, prilino tono, da hrana koja je vrlo bogata masnoama, a sadri malo vlakana, mora na neki nain poveavati vjerojatnost obolijevanja od sranih bolesti i odreenih vrsta raka. Ovi pioniri takoer su razmiljali da ako prehrana bogata biljnim namirnicama ima za posljedicu niu stopu oboljenja od raka ili sranih bolesti, onda neki sastojci te hrane - vitamini, minerali ili neke druge kemijske tvari'- moda pruaju posebnu zatitu. U laboratorijima diljem Svijeta znanstvenici su poeli izolirati pojedine kemijske tvari iz voa i povra. Otkrili su da je mnoga od te zatitne hrane bogata vitaminima kao to su betakaroteni (biljni oblik vitamina Al. vitaminima e i E te mineralima kao to su selen i kalij. Takoer su zamijetili da su ljudi koji konzumiraju manje koliine tih kljunih vitamina mnogo izloeniji riziku obolijevanja od odreenih bolesti.2. Prirodna ljekovita svojstva pojedine hraneIstraivai su dalje istraivali i otkrili itav niz komponenti u biljnoj hrani, koje su nazvali fitokemikalijama. Ispitivali su mnoge od tih fitokemikalija na ivotinjama ili izdvojenim stanicama kako bi odredili imaju li one ikakvu, a ako imaju, kakvu ulogu u pomaganju pri sprjeavanju bolesti. Neka od njihovih zapanjujuih otkria bila su: Kumarin, koji se nalaze u biljnoj hrani poput perina, slatkog korijena i agruma, prirodni su antikoagulansi koji mogu sprijeiti nastajanje krvnih ugruaka. Indol, koji se nalaze u povru Iz porodice krstaica (kupus. prokulice, kelj pupar). mogu pomoi u sprjeavanju raka prsiju blokiranjem djelovanja jakih estrogena koji potiu rast tumora. Elaglna kiselina, naena u trenjama, grou i jagodama, moe dezaktivirati (sprijeiti djelovanje) karcinogenIh tvari koje, ako ih se prepusti vlastitom djelovanju, mogu uzrokovati rak.Fitati, naeni u zrnju itarica, mogu sprijeiti djelovanje steroidalnlh sastojaka koji potiu nastajanje tumora. Pektini, vrsta topivih vlakana koja se nalaze u jabukama i grejpu, mogu pomoi u smanjivanju kolesterola i tititi od dijabetesa. Genistin, sastojak naen u urinu ljudi koji jedu hranu na bazi soje, in! se da blokira rast novih kapilara koje opskrbljuju tumore krvlju. Rad tih istraivaa doveo je ak I najskeptinije lanove medicinskog udruenja do priznanja da mnoge od bolesti koje mue suvremene mukarce i ene mogu zapravo biti posljedica defiCita mikrohranjivih tvari - tj. pomanjkanja vitamina, minerala i drugih bioloki aktivnih supstancija - od kojih je veina dostupna kroz hranu. Ne bilo koju hranu, ve pravu hranu. I. na nesreu, hranu koja najvie nedostaje u amerikoj prehrani. Prema podacima Nacionalnog Instituta za rak, manje od 25 posto svih Amerikanaca zapravo jede hranu koju bi trebali jesti kako bi se zatitili od raka i sranih bolesti te drugih uobiajenih bolesti. Evo posljedica: o Svaki trei Amerikanac jednom e u tijeku ivota oboljeti od raka, a do 2000. godine taj e broj porasti na svakoga drugoga. Svaki drugi Amerikanac razvit e neki oblik srane bolesti. Rak dojke poprimio je praktiki razmjere epidemije i pogaa svaku devetu enu, bez izgleda da se to smanji. Meu mukarcima starijima od 50 godina, svaki jedanaesti dobit e rak prostate. 15 do 20 milijuna Amerikanaca starijih od 45 godina oboljet e od osteoporoze, koja esto dovodi do OZbiljnih prijeloma, pa ak i smrti. 14 milijuna Amerikanaca boluje od nekog tipa eerne bolesti, a to veoma poveava rizik od infarkta srca. Premda su ovi statistiki podaci mrani, ima nekih zraaka nade. Prema podacima Nacinalnog udruenja za borbu protiv raka, oko 35 posto svih oboljenja raka moe se dovesti u vezu s loom prehranom. Ako promijenimo svoje prehrambene navike, moemo za vie od treinu smanjiti rizik obolijevanja od raka. Zapravo, mnogi strunjacI vjeruju da je 35 posto zapravo oprezna procjena i da ta brojka moe biti I 50 posto. Povezanost prehrane i sranih oboljenja, ubojice broj jedan mukaraca I ena, moe biti ak ljaa. Usto, druge bolesti, od dijabetesa do osteoporoze i visokog krvnog tlaka, mogu se sprijeiti ili drati pod kontrolom upravo pravilnom prehranom.3. Kako djeluje hranaPrije nego shvatite kako prava hrana moe tititi od raznih bolesti, a pogrena ih hrana jo zapravo poticati, trebate razumjeti kako tijelo koristi hranu. Evo vrlo skraenog opisa onoga to se dogaa s hranom u vaem tijelu. Svaki komadi hrane koju pojedete prolazi kroz vrlo sloen proces zvan probava. On poinje u ustima, gdje se hrana mijea s enzimom iz sline koji zapoinje razgradnju hrane na jednostavne eere. Savakana hrana tada se proguta i ulazi u ezofagus ili jednjak, odakle ide dalje kroz probavni sustav u eludac. U elucu se hrana dalje razgrauje s pomou razliitih enzima i solne kiseline. Nakon kratkog vremena hrana se kree dalje k tankom crijevu koje apsorbira raspoloive hranjive tvari. Iz tankog crijeva hrana ide dalje u debelo crijevo gdje dehidrira i tvori poluvrste otpadne produkte. Hrani je potrebno otprilike 12 do 14 sati da proe kroz crijeva I da se ono to ostane od nje eliminira kao fekalije. Svrha je probave razgraditi hranu na komponente koje mogu koristiti milijuni stanica u tijelu. ProteinI. ugljikohidrati i masti daju energiju koja je potrebna kao gorivo za svaku tjelesnu funkciju, od disanja do miljenja I hodanja. Vitamini rade s enz1m1ma, proteinima koje proizvodi jetra kako bi pomogla metabolizmu hranjivih tvari Iz hrane i njihovu pretvaranju u energiju. Tijekom dana nae je tijelo Izloeno mnogim karclnogen1ma, tj. tvarima koje potiu nastajanje raka. Ponekad se te kemijske tvari nalaze u hrani - na primjer, proces kuhanja mesa moe stvoriti sastojke koji su poznati karcInogenI. Alfatoksin, posebno jak karcinogen koji je povezan s rakom jetre, proizvodi gljivica koja moe rasti na kikirikijU i drugom vou te povru. Zagaivai to ih obino nalazimo u zraku koji udiemo ili vodi koju pijemo mogu takoer biti kancerogeni. Kemikalije koje koristimo na poslu mogu uzrokovati mutacije ili promjene u stanicama koje mogu izazvati nastajanje raka. Ima nekoliko naina na koje karcInogenI mogu obavljati svoj 'prljavi posao. Oni mogu inicirati. rak oteujui stanicu, ostavljajui je zrelom za kancerogeni rast u odgovarajuim okolnostima. U nekim sluajevima, karcInogen moe biti onaj koji potie nastajanje raka - on e pronai ve ranjive stanice i pretvoriti Ih u stanice raka. Mnogi vitamini, minerali i druge kemijske tvari koje nalazimo u hrani mogu nas zatititi od raka potiui proizvodnju enzima koji pomau blokiranju djelovanja karcInogena (kancerogenih tvari). U nekim sluajevima, zatitnik. (zatitna tvar) moe dezaktivirati sastOjke u tijelu koji mogu Izazvati nastajanje raka. Neki zatitnici su antioksidansi. Oni sprjeavaju nastajanje nestabilnih molekula kiSika zvanih slobodni radikali koji mogu unititi normalne stanice. Ako nemamo dovoljno tih zatitnika, onda karcInogenI mogu bjesnjeti i napadati po itavom tijelu. Zatitnici ine i mnogo vie nego to tite od raka. Neki posreduju u biokemijskom lancu dogaaja koji proizvodi neku vrstu upalne reakcije to Izaziva stanja kao to su artritis, psorijaza i lupus. Drugi pomau tijelu u odravanju normalne koliine eera u krvi pa to moe pomoi u sprjeavanju nastajanja dijabetesa, a ostali pomau tijelu da bolje iskoristi vitamine i minerale koji su nuni za jake kosti. normalan krvni tlak i rad srca. Neki zatitnici pomau jaanju imunolokog sustava dajui tijelu municiju koja mu je potrebna za vlastite bitke.4. Budunost ljekovite hraneU sljedeem desetljeu doi e do eksplozije informacija i zanimanja za .ljekovitu hranu. Prouavanja koja e obuhvatiti ljudska bia nastavit e Istraivati moguu ljekovitu snagu hrane pa e to. vjerujem. snano poveati nau sposobnost sprjeavanja i lijeenja mnogih bolesti. U SAD-u. Nacionalni institut za borbu protiv raka prehranom i Odjel za rak (National Cancer Institut's Oiet and Cancer Branch) provode ambiciozan program prouavanja kemozatitnih svojstava desetaka vrsta hrane koja je prethodno bila navedena kao potencijalna hrana za borbu protiv raka. Zapravo. Nacionalni institut za rak (NIR) ide korak dalje s tom koncepcijom - prouavajui mogunost Izoliranja (Izdvajanja) tih sastojaka Iz hrane kako bi stvorili .unaprijed oblikovanu hranu. posebno namijenjenu lijeenju ili sprjeavanju odreenih bolesti. Ozbiljni istraivai diljem Svijeta. od Tel Aviva do Tokija. od UCLA-e (University of California) do Harvarda. istrauju potencijalna ljekovita svojstva stotina vrsta hrane. od tofua (posebna. mekana vrsta hrane slina siru. koja se koristi u japanskoj. vegetarijanskoj i dr. kuhinji. a napravljena je od mlijeka zrnja soje - op. prev.) preko curryja do tunjevine i dolaze do nevjerojatnih rezultata. Znanstvenici poput Newyorke akademije znanosti (New York Academy of Science) odravaju sastanke kako bi analizirali posljednja istraivanja o djelovanju vitamina i minerala. Jo i danas postoje neki skeptici koji kau kako bismo trebali ekati da sva istraivanja budu dovrena i podaci analizirani prije nego bilo to Izmijenimo u svom nainu prehrane. Uvjeren sam da oni grijee - strahovito grijee! Premda jo moda ne znamo sve odgovore. znamo dovoljno da bismo poduzeli pozitivne akcije. Ipak. s obzirom na brzinu kojom se kreemo. zakorait emo dobrano u 21. stoljee prije nego to prouavanja budu gotova i te nove informacije uistinu prodru u javnost. ak e i vie vremena trebati prije nego to ih ponemo ugraivati u nain prehrane veine Amerikanaca. Ali ima mnogo ljudi koji ne ele ekati tako dugo i eljeli bi ve sada poeti mijenjati stvari. Neki nisu sigurni to tono valja initi i zbunjeni su poplavom informacija o prehrani koje im se daju (esto netono ili na zbunjujui nain) u medijima. Napisao sam knjigu Hrana kao lijek kako bih popunio tu informaCijsku prazninu. U ovoj knjizi analiziram najnovija otkria o vitaminima. mineralima i drugim kemijskim tvarima iz hrane koji nas mogu zatititi od raznih bolesti. Takoer sam prikupio popis Sto najboljih jela. koji obuhvaa jela to mogu pruiti najjau zatitu od bolesti. Osim toga. pokuavam ispraviti pogrene predodbe o tako sloenim pitanjima kao to su masnoe i kolesterol. prehrambeni aditivi (dodaci hrani) i kontroverzno zraenje hrane. BudUi da poznavanje pravih informacija moe znaiti razliku izmeu ivota i smrti. ukljuio sam i opsean odlomak o Izvoru informacija. gdje itatelji mogu dobiti suvremene informacije i savjete o raznim stvarima vezanim za temu. Ako se trenutano lijeite od neke posebne bolesti. ne prekldajte uzimati lijekove u nadi da e pojedina vrsta hrane jednako tako dobro djelovati. Pozitivne promjene u vaoj prehrani mogu dati dobre rezultate. I doista ima dokumentiranih sluajeva da su ljudi usporili ili ak rijeili neke mediCinske probleme konstruktivnim promjenama u svom nainu ivota. Meutim. jednostavno odbacivanje lijekova prije nego to se postignu eljeni rezultati ludo je odvano i moe ak biti izuzetno opasno. Najbolje to moete uiniti jest posavjetovati se s nekim lijenikom koji je zainteresiran za prirodno lijeenje i koji zna dosta o prehrani. 5. Posebno pripremljena hranaStrunjaci predviaju da e u sljedeem desetljeu police trgovina biti pune posebno pripremljene ljekovite hrane (takoer zvane .nutriceutina), pojaane fitokemikalijama (biljnim ljekovitim tvarima) koje mogu tititi od raznih bolesti. Moe se dogoditi da se zateknete kako hodate izmeu redova s pOlicama u samoposluzi i pitate slubenika: Moete li mi, molim, rei gdje mogu nai itarice protiv raka? On e vam odgovoriti: .One su na polici u treem redu, pokraj antikolesterolnih rezanaca i antiosteoroporoznih uvrivaa kostiju. Nacionalni institut za rak (The National Cancer Institute),sa svojim poznatim prOjektom o eksperimentalnoj hrani (Experimental Food Project), ostvaruje svoj petogodinji program prouavanja mogunosti za proizvodnju posebne hrane koja bl bila obogaena prirodnim antikanceroznim tvarima. NCI Istrauje nekoliko vrsta hrane za koju se misli da ima najvei potencijal u borbi protiv raka, to su: prokulice, enjak, perin I mrkva. Istraivai se nadaju da e izolirati .zatitne tvari iz te hrane I Ispitati njihovu Sigurnost I uinkovitost pri primjeni u veim dozama (obrocima). Meutim, prije nego se ta hrana pojavi na tritu, treba odgovoriti na jo mnoga pitanja. Na primjer, ako mala koliina indola iz prokulica prua zatitu od raka dojke, hoe li vea doza pruati jo jau zatitu? Mogu li vee doze fitokemikalija biti toksine? Koje su prave kombinacije vitamina, minerala i fitokemikalija? Nekoliko proizvoaa hrane ve nudi na tritu neku vrstu .ljekovite hrane. Primjerice, danas moete birati izmeu prirodnog naraninog soka i soka pojaanog kalcijem, koji nioe pomoi pri sprjeavanju osteoporoze. Na poliCi sa itaricama za doruak moete odabrati one s pahuljicama psiliuma koji moda sniava kolesterol i sprjeava rak debelog crijeva. U godinama koje dolaze moda ete nai drugu vrstu obogaene hrane, namijenjene sprjeavanju ili lijeenju tako estih bolesti kao to su artritis, dijabetes, mnoge razliite vrste raka, ateroskleroza, neplodnost. pa ak i olakavanju predmenstrualnog Sindroma (PMS) te menopauze.

6. Prirodni lijekovi u hraniPostoje doslovno stotine sastojaka u hrani koji mogu pruiti zatitu od razliitih bolesti. U sljedeem poglavlju navode se neke od glavnih kemijskih tvari koje se istraUjU zbog potencijalnog korisnog djelovanja na zdravlje. Acidofil Lactobacillus acidophilus, poznatiji kao aCidofil, jedna je od .dobroudnih bakterija koje se koriste za fermentaciju mlijeka u jogurt. Lijenici esto savjetuju pacijentima dodatno uzimanje jogurta za uzimanja antibiotika, jer antibiotici bez razlike ubijaju ne samo loe- bakterije to uzrokuju bolest nego i korisne crijevne bakterije koje su neophodne za probavu i koje ine da se osjeamo dobro.Alfa-linolenska kiselina - Alfa-linolenska kiselina, koje ima u izobilju u lanenom sjemenu, jedna je od omega-3 polinezasienih masnih kiselina, slinih onima koje se nalaze u masnoj ribi, kao to je losos i skua.Antioksidansi - mogu sprijeiti nastajanje slobodnih radikala ili. ako su oni nastali. mogu pomoi u zaustavljanju tih loih molekula kisika na njihovu putu sprjeavajui njihovo vezivanje s drugim molekulama. Glavni antioksidansi obuhvaaju vitamine e i E. karotenoide kao to su betakaroten i likopen. selen. cink. mangan te koenzim glutation. aminokiselinu.Betakaroten - Vodei u obitelji karotenoida, grupi od oko 600 spojeva koji se prirodno pojavljuju u tarnnozelenom lisnatom povru te utim i naranastim plodovima narane, kao i utom I naranastom povru, betakaroten je snaan antioksidans. Za razliku od drugih karotenoida, betakaroten je jedinstven po tome to je on prethodnik vitamina A, tj . pretvara se u vitamin A kada ga tijelo treba. Brojna su istraivanja pokazala da ljudi koji jedu hranu bogatu betakarotenom mnogo manje obolijevaju od razliitih vrsta raka, ukljuujui rak dojke, debelog crijeva I rektalnl rak. Nedavna prouavanja takoer pokazuju da ljudi koji jedu voe i povre bogato betakarotenom rjee obolijevaju od bolesti koronarnih arterijaElagina (Elagenska) kiselina - Pronaen u trenjama, grou i jagodama, ovaj sastojak djeluje protiv sintetikih I prirodnih karcInogena, sprjeavajui tako pretvaranje zdravih stanica u stanice raka. Fenolna kiselina - Fenolna kiselina ili fenoli nalaze se u mnogim vrstama hrane, ukljuujui enjak, laneno sjeme, soju, zeleni aj i agrume. Ona je antioksidans koji pomae pri sprjeavanju slobodnih radikala da ne oteuju normalne stanice. Fenolne kiseline takoer neutraliziraju karcInogene kao to su nitrosamini, koji nastaju u elucu kad se nitrati iz hrane pomijeaju s nekim prirodnim enzimima.Fitati - Nalazimo ih u zrnju soje i itarica. Ti spojevi dezaktiviraju steroidalne hormone koji pospjeuju rast tumora. Meutim, prevelika koliina fitata moe poremetititi apsorpciju minerala, primjerice kalcija. Genistin - Ovaj sastojak, koji se nalazi u urinu ljudi to jedu proizvode na bazi soje, kao to je tofu i miso juha (miso - japanska hrana snana okusa, napravljena od fermentirane rie ili zrnja soje, a koristi se kao dodatak za poboljanje okusa juhe - op. prev.l. blokira rast novih kapilara koje snabdijevaju krvlju neke tumore. Istraivai nagaaju da genistin moe biti odgovoran za nisku stopu nekih vrsta tumora meu Japancima, koji jedu hranu bogatu sojom.Gliciretinska kiselina - Zainski agens koji se nalazi u slatkom korijenu, gliceretinska kiselina, pokazalo se, smanjuje tumore kod mieva, a Japanci istrauju njenu moguu primjenu u lijeenju raka. Indoli (iz porodice krstaica) - Pronaeni u povru iz porodice krstaica (kUpus, prokulIce, kelj pupar). ovi sastojCi pomau pri sprjeavanju raka dojke induciranjem zatitnikih enzima to dezaktiviraju estrogen, koji je Odgovoran za rast tumora osjetljivih na estrogen. Inhibitori proteaze - Zapadnjaka prehrana sadri mnogo proteina pa premda nae tijelo treba proteine za normalno funkcioniranje, prevelike koliine proteina mogu pospjeiti nastajanje nekih vrsta raka. Inhibitori proteaze sprjeavaju probavljanje proteina blokiranjem djelovanja enzima kimotripsina i tripsina.Izoflavoni - Nalaze se u mahunjaama. kao to su areni grah. graak. lea i kikiriki. Ti spojevi blokiraju receptore estrogena sprjeavajui na taj nain rast stanica tumora potaknutih estrogenom. vrste stanica koje prevladavaju kod raka dojke. Izoflavoni takoer blokiraju estrogen prije nego on uzrokuje rast kancerogenih stanica. Kumarini - Nalaze se u mnogom vou i povru. ukljuujui perin. slatki korijen. zrnje itarica i agrume. Kumarini su prirodni antikoagulansi. Oni tite od sranih bolesti i udara sprjeavajui stvaranje ugruaka krvi. Osim toga. takoer se vjeruje da kumarini ponitavaju djelovanje odreenih kancerogena prije negoli oni mogu izmijeniti zdrave stanice u one koje pogoduju kancerogenom rastu. Kapsaicin - tvar koja daje ljutoj paprici njen ljuti okus. valja kuati. Kapsaicin. za koji je dokazano da ima protuupalno djelovanje. koristi se za lijeenje vaskularne glavobolje. posebno bolnoga tipa glavobolje. Usto. ini se da ima korisno djelovanje na masnoe u krvi a pokazalo se da smanjuje i trigliceride i lipoproteine male gustoe (LDL), ili .loi kolesterol.Katehini - su bioflavonoidi koji se nalaze u zelenom aju i bobicama. Nekoliko studija nagovijeta da katehini mogu smanjiti rizik od raka probavnog sustava i pomoi u borbi protiv virusnih infekcija. Kinoni - Nalaze se prije svega u rumarinu. Ove tvari inhibiraju karcinogene i tako tite od raka. Kvercetin Kvercetin. bioflavonold i antioksidans. moe u kombinaciji s vitaminom e imati antivirusno djelovanje. Takoer se pokazalo da kvercetin dezaktivira djelovanje nekoliko jakih karcinogena i uzronika tumora. Ima ga u velikim koliinama u crvenom i utom luku te ljutiki. Limonen je sastavni dio citrusnog ulja. Ustanovljeno je da znaajno smanjuje tumore dojki kod laboratorijskih takora. tovie. istraivai izvjetavaju da ova tvar sprjeava nastajanje novih tumora kod takora. Monoterpeni Ovi su spojevi snani antioksidansi koji tite od sranib oboljenja i raka. Nalaze se u vou i povru kao to je perin. mrkva. prokulice. kUpus. plavi patlidan. krastavci. agrumi. metvica i bosiljak. Omega-3 masne kiseline Omega-3 odnosi se na dvije vrste polinezasienih masnih kiselina: dokozaheksoniku kiselinu (DHA) i eikozapentanoiku kiselinu (EPA) . Omega-3 masne kiseline nalaze se ponajprije u morskom raslinjU nazvanom fitoplankton te na kopnu u sjemenju lana. Ribe kao to su losos. morski list. tuna. brancin. sardine i skue. koje se hrane biljkama bogatim omega-3 masnim kiselinama. glavni su izvor omega-3 masnih kiselina za ljudeResveratoli - Pokazalo se da ovaj spoj , koji se nalazi u vinu i soku crvenoga groa, sprjeava bolesti koronarnih arterija (aterosklerozu) u ivotinja, a vjerojatno i u ljudi. Retinoidi - Ova skupina slinih tvari, ukljuujui vitamin A, ima zatitno djelovanje protiv odreenih vrsta raka, ukljuujui rak plua i rak usne upljine. Nalaze se u hrani ivotinjskog podrijetla, ukljuujui jetru, umanjak jajeta, mlijeko i maslac. Steroli su tvari koje nalazimo u krastavcima, posebno u njihovoj kori, a dokazano je da smanjuju kolesterol. Sulfidi su tvari koje nalazimo u enjaku i povru iz porodice krstaica. Ispitivanja pokazuju da te tvari dezaktiviraju steroidalne hormone koji potiu rast tumora, a takoer koe i karcinogene i enzime koji mogu uzrokovati rak. Vjeruje se takoer da sulfidi sniavaju krvni tlak i sprjeavaju stvaranje krvnih ugruaka koji mogu uzrokovati srane napadaje i kap.

ZAKLJUAKNakon svega to smo napisali ostaje nam kroz nekoliko reenica zakljuiti ovaj rad. Zdrava hrana je najdivniji dar prirode u kojem treba uivati i pametno ga koristiti. Ukoliko na vrijeme hranu shvatimo kao preventivu i lek, moemo sebi omoguiti sretniji, kvalitetniji i duzi ivot.Pravilna ishrana osnova je dobrog zdravlja. to raznovrsnija prehrana itavom organizmu daje dobru kondiciju.Kada je hrana u pitanju ne smijemo zaboraviti ni stare poslovice:1. Zdravlje ulazi na usta2. Jedemo da bismo ivjeli, a ne ivimo da bismo jeli3. Doruak pojedi sam, ruak podijeli sa prijateljem, a veeru daj neprijatelju4. Ne jede se "sve sto leti"

POPIS LITERATURESkupina autora, Priroda lijei sve, Beograd, 2009.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/.../neka-hrana-bude-vas-lijekhrana-lijek.blogspot.com/Mindell., E., Hrana kao lijek, Zagreb, 2008.

6