hronika univerziteta 1:layout 1 - fmpe.edu.bane za vis n im koled`ima i univerzitetima, kako se...

UN

IVER

ZITE

TSK

AH

RO

NIK

A

UNIVERZITET U TRAVNIKU

STRUČNI ČASOPIS UNIVERZITETA U TRAVNIKU VOL. 1 BROJ 1

ISSN 1840-3999

IZDAVAČ

UNIVERZITET U TRAVNIKUZa izdavača: prof dr Rasim Dacić, rektor Univerziteta

Adresa uredništva: Kalibunar bb Travnik 72270

Glavni urednik: prof dr Zećir Hadžiahmetović

Odgovorni urednik: Sanja Romić, dipl pravnik

Tehnički urednik: Adnan Fazlić

Redakcioni odbor:

Prof dr Mustafa FestićProf dr Fahrudin Šebić

Prof dr Zećir HadžiahmetovićDoc dr Suada Dacić

Prof dr Milenko DostićProf dr Rasim Dacić

Prof dr Mehmed KenovićProf dr Ibrahim BušatlijaProf dr Zijad Njuhović

Prof dr Halil KalačProf dr Safet Kurtović

Doc dr Marinko MarkićProf dr Mehmedalija Hadžović

Prof dr Mersud FerizovićDoc dr Mujo Dacić

Prof dr Midhat MehićProf dr Halil Kopić

Prof dr Azra KozarčaninProf dr Halid KurtovićMr Džemal Kulašin

Mr Namik ČolakovićDoc dr Senad Turković

Doc dr Muhamed TabakovićDoc dr Hajriz Bećirević

Dženan KulovićNermin Sabitović

Lektor: Zemira Fazlić, prof

Korektor: Tamara Šerić

Štampa: FALCON - Sarajevo

Tiraž 300 primjeraka

Sanja Romić Dženan Kulović4 - 8

ZNAÈAJ UNIVERZITETA U RAZVIJENOM SVIJETU SAOSVRTOM NA DOPRINOS NOVOOSNOVANOG UNIVERZITETA U TRAVNIKU

ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA U BiH

NEKI PRIRODNI RARITETI BOSNE I HERCEGOVINE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE

ZEMLJIŠNI RESURSI – NJIHOVA ULOGA U FUNKCIJI TURIZMA

RAZVOJ TURIZMA I PRIVATIZACIJA

KANONIČKE RELACIJE INDIKATORA REKREACIJSKOG TURIZMA I INDIKATORA LOKACIJA TURISTIČKE PONUDE

KVANTITATIVNA ISTRAŽIVANJA U TURIZMU

ZNAČAJ IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA BOSNE I HERCEGOVINE

TURISTIČKE VRIJEDNOSTI VISOČKO-KAKANJSKE SUBREGIJE I DETERMINANTE EKONOMSKE VALORIZACIJE PROSTORA

PROFIL OPĆINE FOJNICA ZA POTENCIJALNE INVESTITORE SA POSEBNIM OSVRTOM NA REKREACIONI CENTAR “BRUSNICA”

POTENCIJALI, PROBLEMI I SUGESTIJE ZA RAZVOJ TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI

REVITALIZACIJA RUDARSKIH PROSTORA KROZ PROJEKAT "GEOSTAZA GORNJOVRBASKE REGIJE"I NJEGOVI STRUČNO-TURISTIČKI ASPEKTI

MJERENJE KVALITETA HOTELSKE USLUGE INSTRUMENTOM SERVQUAL

TENIS U FUNKCIJI TURIZMA

VISOKOGORSKI POHODI, PLANINARENJE I TURE KAOTRADICIONALNA SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDAU BOSNI I HERCEGOVINI

ZNAČAJ I MOGUĆNOST PRIMJENE REKREACIJE UPLANINSKOM TURIZMU

HISTORIJSKO NASLIJEĐE KOSOVA U SVJETLU NOVIHTRENDOVA U RAZVITKU TURIZMA

PRIMJENA OSNOVNIH NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORA U OSTVARENJU ODRŽIVOG RAZVOJA TRANSPORTNE INFRASTRUKTURE I TURIZMA

Halil Kalač9 - 15

Fadila KisoSuada Dacić28 - 35

Rasim DacićMujo Dacić36 - 38

Dobromir BonacinŽarko Bilić39 - 42

Dženan KulovićHaris Dacić43 - 50

Nedeljko Babić51 - 54

Namik Čolaković55 - 59

Elmir Pamić60 - 65

Fatos Ukaj66 - 70

Lejla Dizdarević71 - 74

Erko SolakovićElvir Kazazović94 - 96

Džemal Kulašin81 - 86

Mirza ČelikElvir KazazovićErko Solaković90 - 93

Elvir KazazovićAdmir HadžikadunićAmela Hadžiahmetović87 - 89

Ibrahim KličićHazim HrvatovićEmina BrkićIsmir Hajdarević75 - 80

Husnija Resulović Esad BukaloEjub TrakoDamir Behulovič22 - 27

Ramo KurtanovićNermina Omerhodžić16 - 22

SADRŽAJ:

Danijela BonacinDino MujkićIzet Rađo128 - 131

Erko SolakovićBesalet Kazazović132 - 135

Mirela Kljajić-Dervić136 - 143

Hajdar Arifagić144 - 147

148 - 149

150 - 152

Senad SoftićTamara Šerić97 - 107

Almazaga ČatovićSanela Smajlović108 - 110

Samira DedićSenad Fazlović111 - 115

Senad SoftićFadila Pilavac116 - 127

ETIKA I MORAL U TURIZMU I HOTELIJERSTVU

BED & BREAKFAST KLADANJ MOGUĆNOSTI RAZVOJA

PRIMJENA HOLT-WINTERSOVOG MODELA EKSPONENCIJALNOG IZGLAĐIVANJA U PROGNOZIRANJU BROJA NOĆENJA TURISTA U BIH

ORGANIZACIONO PONAŠANJE I UPRAVLJANJEKVALITETOM U TURIZMU I HOTELIJERSTVU

PREDIKCIJA INTERNET POTREBA SPORTSKOG MENADŽMENTA POMOĆU INDIKATORA MENADŽERSKOG DJELOVANJA

MOGUĆNOSTI AQUA FITNESS-a U TURIZMU BOSNE I HERCEGOVINE NA PUTU KA EVROPSKIM INTEGRACIJAMA

TURISTIČKI PROIZVOD I BUDUĆNOST TURIZMA NAUNSKO-SANSKOM KANTONU

MEDIJSKA PODRŠKA - USLOV USPJEŠNOG TURIZMA

ZAKLJUČCI SIMPOZIJA

UPUTE AUTORIMA

âsopis Univerzitetska hronika, ~iji je izdava~ prvi Univerzitet u starom, historijskom, tu -risti~kom i kulturnom gradu Travniku nastao je sa ciljem obra|ivanja nau~nih i stru~nih temaiz nau~nih i obrazovnih aktivnosti Univerziteta i njegovih ~lanica, te praćenja doga|aja u

okviru Uni verz ite ta i fakultetima u njegovom sastavu i objavljivanju najzna~ajnijih informacija vezanihza nauku i ob ra z ovanje kod nas i u svijetu. Ovaj prvi ~asopis je tematskog karaktera, jer ve}inu nje-govog sadràja ~ine radovi prezentirani u ok viru prvog Me|unarodnog simpozija pod nazivom:“Prirodno i kulturnohistorijsko naslije|e i novi mo deli upravljanja razvojem turizma”, odrànom uorganizaciji Fakulteta za menad`ment i turizam na Vla šiću 14. i 15. marta 2008. godine.

U svom daljem razvoju veliki dio svog sadràja ~asopis }e poklanjati implementaciji Bolonjskogpro c esa, kvalitetu rada, primjeni novog zakona o visokom obrazovanju i internoj evaluaciji u okviruUni ve rziteta. @elja nam je da “Univerzitetska hronika” bude indeksiran i me|unarodno priznatnau~ni i stru~ni ~asopis otvoren za saradnju sa svim drugim sli~nim stru~nim ~asopisima, izdava~imai pojedincima koji se bave obraz o vnim i nau~noistraìva~kim radom. U tom cilju pozivamo nasaradnju sve subjekte koji mogu dop rin ijeti kvalitetu ~asopisa, a naši ~itaoci }e dati svoje prijedlogei sugestije kako bi ~asopis dostigao naj bo lji mogu}i kvalitet i bio na usluzi svima koji se bave obra-zovanjem i nau~noistraìva~kim radom, po sebno u oblasti menad`menta i turizma. Budu}i da jeovo prvi ~asopis molimo uvaène ~itaoce da oproste za eventualne greške i nedosljednost. Sve kon-struktivne sugestije }emo uvaìti i objaviti u narednim brojevima.

Za po~etak, predvi|a se da ~asopis “Univerzitetska hronika” izlazi polugodišnje, a ukoliko se ukaèpotreba, ~asopis }e izlaziti i mjese~no. I na kraju, èlimo da svima unaprijed zahvalimo na saradnji ipozivamo sve potencijal ne autore i ~itaoce na budu}u saradnju sa devizom: “Naukom do uspjeha -udruìmo snage”.

3

UNIVERZITETSKA HRONIKA

STRU^NI ÈASOPIS UNIVERZITETA U TRAVNIKU

UVODNIK

S poštovanjem,Redakcioni odbor

ZNAČAJ UNIVERZITETA U RAZVIJENOMSVIJETU SA OSVRTOM NA DOPRINOS NOVOOSNOVANOG UNIVERZITETA U TRAVNIKU

THE IMPORTANCE OF THE UNIVERSITIES INTHE DEVELOPED WORLD, WITH THE FOCUSON CONTRIBUTION OF RECENTLY ESTAB-LISHED UNIVERSITY IN TRAVNIKSanja Romić, Dènan KulovićUniverzitet u Travniku

Ključne riječi: univerzitet, tehnologija, obrazo-vanje, reforma.

SA@ETAK

Razvoj univeriziteta u svijetu datira od XII stol -j e ća. Prvi univerziteti su osnivani pod uticajemcr k v enih autoriteta za potrebe religije, da binakon kr a tkog vremena počeli dobivati i drugunamjenu. Ubrzo,unive rz iteti postaju jedan odznačajnih generatora razvoja.

Osnovna karakteristika univerziteta i visokogobrazovanja, danas u svijetu je decentralizacija,pluralizam i zaštita dràvnog vlasništva. Sluèći seiskustvima drugih i svjetskim trendovima, u BiHpostoji veliki broj dràvnih i privatnih univerziteta.

Grad Travnik, sjedište Srednjobosanskog kan-tona, historijski, kulturni i turistički centar, postaoje univerzitetski grad.

Key words: university, tehnology, education, reform.

ABSTRACT

Development of the universities in the worldhad been dated since the twelfth century. Thefirst founders of the universities were the churchauthorities for religion needs, but after a short

time it began a development for the other pur-poses. In its entire development through the his-tory university had became a considerableimpact of development. Basic university charac-teristic and high education, in the world todayare, decentralization, pluralism and mainte-nance state and private property. Taking experi-ence from others and laying on the worlds trends,in BiH are establish huge number of state andprivate university.

City of Tavnik as a seat of Middle BosnianCanton, historical, cultural and touristiccenter are between the last one who hasbecome university city. By this way longterm historical error were correct.

1. UVOD

Kako se navodi u velikom broju literarnih izvora,prvi univerziteti pojavili su se u XII stoljeću pro-dubljujući i šireći vjersko - crkvene zn a nosti, da bi sepostepeno univerziteti os n ivali i za druge naučnediscipline. Na taj način su un iverziteti u svijetu daliogroman doprinos kako u razvoju proizvodnje, takoi u razvoju pro izv o d ne nadgradnje. Prvi osnivačiuniverziteta bile su crkvene vlasti, da bi kasnije osni-vači postale dràvne vlasti. Demokratizacijom dru -štva kao osnivači po j avljuju se i razne asocijacije,



4

preduzeća i pojedinci. Danas je u svijetu univerzitet jedan od osn o v n ih

faktora razvoja, i moglo bi se reći, da se raz vojbilo koje zemlje ili nekog njenog dijela ne mo -è ni zamisliti bez univerziteta. Univerzitetidaju og roman doprinos daljem razvoju razvi-jenih ze ma lja, ali i zemalja u razvoju. Razvojuuniverziteta naročito je doprinio napredakinformatike i komp ju terskih tehnologija. To jedovelo do nastanka i raz voja koledà i velikihdràvnih instituta za ra zv oj novih tehnologija.Obrazovanje kadrova pos tala je vrlo značajna iprofitabilna investicija. Visoko školstvo inaučno-istraìvački rad su veoma značajanfaktor razvoja društva. Sa te hnološkim razvo-jem, raste i broj unive rz iteta, kao i odgovara-jući broj stručnih i naučno ist raìvačkih kadro-va. Dinamičkim razvojem teh nologija, nakonpedesetih godina ovoga stoljeća u razvijenimzemljama svijeta vrlo dinamično se ra zvijaobrazovanje, posebno visoko. Budući da sedoprinos visokog obrazovanja moè naročitosa gl e dati u SAD i drugim razvijenim zemljamasvijeta mo guće je uočiti osnovne karakteristiketog obrazovanja: a) obrazovanje je decentralizovano, što znači da

ono spada u rezervisana prava i odgovornosti,b) obrazovanje je pluralističko, što znači da nije

monopol dràve i da je pojedincima i grupa-ma svih vrsta dato pravo da otvore institucijeobrazovanja na svim nivoima,

c) obrazovanje je vrlo raznoliko, što znači da jejavno i privatno vlasništvo.

Iako su većina osnovnih i srednjih školajavne in s titucije, gotovo polovina institucijavisokog ob ra zovanja je u privatnom vlasništvu.Privatni univ e r ziteti i fakulteti su u većini sluča-jeva presti`nog kar aktera, obezbjeđuju većikvalitet, ali su zbog visokih naknada školarinevećini studenata ne d os ti ̀ ni. Privatni fakulteti iuniverziteti su obično kva li tetniji jer se radi samanjim brojem studenata.Također,u okviruovih fakulteta ne ma utjecaja političkih stranakana izbor na stavničkog kadra, upis studenata itd.Ne za vis n im koledìma i univerzitetima, kako sečesto nazivaju privatni koledì i univerziteti, neupravljaju fe deralni ili dràvni autoriteti negonjihova vlastita vijeća. Prema podacima iz1999. godine u SAD po stoji preko 3000 institu-

cija za obrazovanje na kon sticanja srednjegobrazovanja. Varijacije institucija kreću se oddvogodišnjih do četverogodišnjih. Univerzitetse sastoji od grupe škola, odnosno fak ulteta kojise obično sastoje od jednog undergraduate lib-eral arts college (koledà), graduate schools(akademske škole) i proffesional schools(stručnih škola). Neki tehnološki i stručni pro-grami, kao što su poljoprivreda, biznis, admin-istracija, tehnika i njegovateljstvo nude se naoba programa undergraduate i graduate. Drugeprofesije kao što su medicina, stomatologija ipravo studiraju se samo na višem nivou. Kaonastavak do dip lo mskog studija univerzitetinude magistarski stepen i studij za doktorat.

U SAD postoje velike mogućnosti za stipendi-je, kredite i druge vrste finansijske pomoći,naročito za privatne univerzitete.

@ene su na univerzitetima brojnije od mu ška -ra ca, a najveći broj studenata je starosne dobi od18 do 22 godine. Visoko obrazovanje u SAD po -st aje sve skuplje, a u ostvarenim sredstvimanajveće je učešće školarina i taksa studenata kojeu privatnim institucijama iznose 41.2 %, a u javn-im institucijama 18 %. Dalji redoslijed učešća ufin ansijama je: vlada dràve, lokalne vlade, pri-vatni pokloni, dohodak od priloga, prodaja idrugi izvori.

Slična je situacija i u drugim razvijenim zeml-jama kao što su: Japan, Velika Britanija,Francuska, Nje mačka, Španija, Italija,Holandija, Švedska, Švi carska, Austrija i Belgija.Bosni i He rc eg o vi ni, odnosno Federaciji BiH,naročito je interesa nt na Švicarska. U Švicarskojpostoji osam kanton a ln ih univerziteta. Švicarskaje kantonalno uređena zemlja sa površinommanjom od Bosne i Her ce govine, ali je vrlorazvijena. Univerziteti postoje u @enevi, Lozani,Fraiburgu, Bernu, Neu cha te lu, Bazelu, Cirihu,St. Gallenu. Iz navedenog se vidi da se uni-verziteti nalaze i u manjim gradovima nego štosu Travnik, Zenica itd.

Kada je u pitanju razvoj visokog obrazovanja urazvijenim zemljama, iz navedenog se možezaključiti sljedeće:

- Vrlo intenzivan tehnološki razvoj doveo je dora zvoja tzv. "fabrike budućnosti", koja zahtijevavisoko sofisticirana znanja, a koja se mogu ostva -riti samo putem visokog obrazovanja i naučnoistraìvačkog rada.



5

- Razvoju SAD je doprinio vrlo intenzivan ra -zv oj visokog obrazovanja čiji su osnivači kakodr` ava, tako i privatni sektor.

- U visokom školstvu razvijenog svijeta najvišeje zastupljena institucija univerziteta. Orga ni z a c -io na struktura univerziteta je vrlo različita.Postoje ve liki i mali univerziteti.

- Za razvoj univerziteta u Bosni i Hercegovini,pa i Srednjobosanskom kantonu, kao posebanpr i mjer mogu posluìti univerziteti u Švicarskoj.

2. NOVOOSNOVANI UNIVERZITET INJEGOV DOPRINOS RAZVOJU

Neki gradovi u Bosni i Hercegovini i kanton-alni centri u Federaciji Bosne i Hercegovine suosnovali univerzitete kako dràvne, tako i pri-vatne. Iako su zakonskim propisima u svim ka -ntonima, u čije nadle`nosti spada visoko obra-zovanje, izjednačeni privatni i dràvni fakul-teti.Osn i v anje privatnih fakulteta i univerzitetaje mn ogo sp orije, čak se neosnovano kritikuje isvjesno os p o rava. Demo kratiz acija i definiranjevlas n i štva su jednako va`ni u svim zemljama pai kod nas. Moè se reći da su Srednjobosanskikanton i of icijelne vlasti, svjesni ove činjenice iu èlji da se daju impulsi brèm razvoju kan-tona, dali saglasnost da se shodno zakonskimpropisima i praksom u svijetu osnuje prvi privat-ni univerzitet u ka n tonu sa èljom da, kao i udrugim zemljama svijeta, postane generatorrazvoja.

Na osnovu takve vizije vladajućih struktura igr u pe entuzijasta i zaljubljenika u nauku iTravnik, kao historijska destinacija, privredni, tur-istički i ku lturni centar BiH i sjedišteSrednjobosanskog ka ntona postao je univerzitet-ski grad. Ovim je isp ravljena historijska greška dagrad Travnik, 150 go dina sjedište bosanske diplo-matije i kulturnih zbivanja svih konfesija i turistič-ki centar, ne bude univerzitetski grad.Osnivanjem ovog univerziteta povezano je obra-zovanje sa svojim izvorima, korijenima i resursi-ma i stvorene su mogućnosti da se afirmiraju his-torijske vrijednosti Srednjobosanskog kantona, aposebno preduzetništvo, turizam, sp ort iizdavaštvo za koje u Bosni i Hercegovini ne mavisokoobrazovnih institucija. Osnivanje ovih fa -

kulteta i njihova saradnja sa privredom će do vestido brèg privrednog rasta, ali i društvenih dj -elatnosti. Uticaće na dolazak mladih ljudi - stu d -e nata iz cijele Bosne i Hercegovine i svijeta da bisticali znanje iz oblasti pravne, turističke, kinezi-ološke i grafičke nauke u gradu koji ima sve pret-postavke za to i koji je u najstarijim vremenimabio kolijevka ovih usmjerenja. Pravna nauka se uvezirskom gradu razvijala prije oko 300 godina,kada je sjedište bo sa nskih vezira preneseno uTravnik (1699. god ine). Grad je dao veliki brojnaučnika i jednog no b elovca. U njemu su brojnihistorijski spomenici kao i spomenici kulture te,atraktivne turističke destinacije. Novi univerzitetsamo doprinosi punoći, ljepoti i atraktivnostigrada Travnika i nastavlja da baštini golemu kul-turnu tradiciju kao i tradiciju kada je u pitanjuedukacija i sve ono što jednu sredinu čini kul-turnim i naučnim središtem.

Osnivanje univerziteta je i na reformskomkursu usklađivanja sa Bolonjskim procesom,privre d om i međunarodnim obrazovnim institu -cij a ma, u čemu su već napravljeni prvi koracipove ziv a njem sa National-Louis University izČikaga i organizovanjem prvog simpozijuma izoblasti turizma pod nazivom "Prirodno i kulturnohistorijsko naslijeđe i novi standardi kvaliteta ufunkciji raz voja turizma" koji je održan na Vlašiću14. i 15. marta 2008. godine, a za koje jepodršku dalo i Fe de ral no ministarstvo okoliša iturizma.

Konačno, zahvaljujući viziji aktuelnihdràvnih organa i resornom Ministarstvu nauke,obrazova nja, kulture i sporta, podrškom osni-vanju ovog un iverziteta u grad Travnik suuloèna i ulaù se fin ansijska sredstva građanaiz drugih kantona, čime se prave određene ušt-ede budètskih sredstava za ulaganje u visokoobrazovanje.

Svjesni su da kapital nije "obojen", a da je na -j va ̀ nije kakve će rezultate dati privrednom i dru-gom razvoju. Inspekcijski organi su u nekolikona vr ata vršili kontrolu rada novoosnovanih pri-vatnih fa kulteta i univerziteta i zahvaljujući nji-hovim prijedlozima i sugestijama, fakulteti iUniverzitet su u nekim segmentima obezbijedilibolje uslove od m nogih privatnih i dràvnih



6

fakulteta i univerziteta. Tako na primjer, Fakultetza men ad` m ent i tur iz am zapošljava u stalnomradnom odnosu se dam vrlo uglednih profesorai stručnjaka, je d nog asistenta, i četiri radnika zapomoćne djelatnosti, kao i 20 profesora po ugo -voru o djelu, a u toku su izbori po raspisanomkonkursu još nekoliko profesora i asistenata.Slična je situacija i na drugim no vo osnovanimfakultetima u okviru Univerziteta. Obezbijeđenaje vrhunska oprema, potpuna ko m pjuterizacija ievaluacija profesora od strane stu denata kao irad po ECTS sistemu. Biblioteka ras pola`e sa oko5000 naslova, a u toku je aktivnost pr i stupasvjetskim bazama podataka i nabavka na jnovijihnaslova i časopisa uglednih visokoškolskih insti-tucija iz svijeta. U okviru usvojenih Pravila pre -dviđeno je da Univerzitet izdaje sopstveniZbornik radova.

Svi zainteresovani studenti mogu u sklopuUni ve rziteta u Travniku svoja znanja sticati naslje de ćim fakultetima:

- FAKULTET ZA MENAD@MENT I TURIZAMTRAVNIK

aktuelni smjerovi prema konceptu 3+2:1. opći menad`ment2. menad`ment u bankarstvu i osiguranju3. menad`ment u turizmu i ugostiteljstvu

KONTAKT: tel/fax: 030 517 757, 061 172 158;web: www.fmt.ba;

e-mail: [email protected]

- PRAVNI FAKULTET U KISELJAKUaktuelni smjerovi:prema konceptu 4+1:

1. opći smjer

prema konceptu 3+2:1. javna uprava2. poslovno pravo

KONTAKT: tel/fax: 030 877 328, 061 190 840;web: www.pfk.ba,


- KINEZIOLOŠKI FAKULTET U TRAVNIKUaktuelni smjerovi:prema konceptu 4+1:

1. opći smjer

prema konceptu 3+2:1. sport2. sportski menad`ment3. specijalne namjene - vojska, policija, zaštitari

KONTAKT: tel/fax: 030 517 762, 061 475 922;web: www.kft.ba,


- GRAFIČKI FAKULTET U KISELJAKUaktuelni smjerovi prema konceptu 3+2:

1. dizajn grafičkih proizvoda2. tehničko-tehnološki smjer3. multimedija, oblikovanje i primjena

(u pripremi)

KONTAKT: tel/fax: 030 875 494; web:www.graficki.uni-travnik.net,


- EKONOMSKI FAKULTET U TRAVNIKUaktuelni smjerovi prema konceptu 3+2:

1. odsjek ekonomija2. odsjek menad`ment

KONTAKT: tel/fax: 030 540 586; web: www.iu-travnik.com,


3. ZAKLJUČAK

1. Visoko obrazovanje i naučno-istra`ivački radpr edstavljaju osnovu razvoja ukupne dr u -štvene reprodukcije, čijem programiranjuorgani vl asti, davanjem saglasnosti za osnivan-je unive rz iteta u Travniku, posvećuju odgo-varajuću pa`nju.

2. Predstoji međusobno povezivanje Unive rzit e -ta sa privredom, drugim univerzitetima i me -đu na rodnim naučnim i drugim institucijama.

3. Sagledavajući razvoj univerziteta i visokog o b r azo vanja u svijetu,i u skladu s našim zako -nskim propisima, daje se jednako pravo osni-vanja i funkcioniranja.



7

4. Najva`niji faktor kod osnivanja i fun kci on ir a njaUniverziteta je kvalitet, autonomija unive rzi teta,zadovoljstvo studenta, saradnja sa privred om,stalna evaluacija nastave i nastavnika, naučna idruga saradnja sa svijetom. Nije na jv a ̀ nije čiji jekapital jer univerzitet čine profesori i stu denti, akapital je logistika za ostvarivanje dr ugih veomava`nih ciljeva.

5. Imajući u vidu navedeno, prvi registrovani Un i- v erzitet u Travniku u čijem su sastavu: Fakultet

za menad`ment i turizam, zajedno sa Pravnimfaku ltetom, Kineziološkim fakultetom,Grafičkim fakultetom, Ekonomskim fakultetomi Fakultetom za privrednu i tehničku logistiku,otvoren je za sve vidove saradnje kako sadrugim fakultetima, tako i svim drugim institu-cijama, a posebno studentima koji `ele sticatisvoja zvanja i graditi bolju budućnost. Motouniverziteta je "NAUKOM DO USPJEHA,UDRU@IMO SNAGE"

v



8

ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA U BiH

Halil KalačFakultet za menadžment i turizam u Travniku

Ključne riječi: agenda, održivi turizam, ekotur-izam, kulturni turizam, vjerski turizam, seoski tur-izam, zdravstveni turizam, kongresni i naučni tur-izam, ekologija.

SAŽETAK

Održivi razvoj turizma je trend razvoja turiz-ma u 21 stoljeću. To je predvidjela Agenda 21UN. Šansa ekonomskog razvoja BiH na održivimosnovama je održivi razvoj turizma. Značajniprirodni i kulturni po tencijali za razvoj održivogturizma u BiH mogu se ostvariti u: ekoturizmu,zimsk om turizmu, vjerskom turizmu, seo sk omturi zmu, zdravstvenom turizmu, kon gresnom inaučnom turizmu. Ekologija postaje i tre nd 21. sto -ljeća. Ekološki aspekt turiz ma u BiH temeljio bi se naočuvanju prirodnih resursa, te edukaciji, kao ivažnosti primjene ek oloških načela u turizmu.Neophodno je st a vljanje važnih prirodnih područjapod adekvatan stupanj zaštite, uz implementacijusvjetskih standarda. Uključivanje ekologije u pro-gram edukacije u turizmu je vrlo bitno.

Key words: agenda, tenable tourism, eco-tourism, culturaly tourism, religion tourism, vil-lage tourism, health tourism, congressly and sci-enific tourism, ecology.

ABSTRACT

Sustainable development of tourism is devel-opment trend of tourism in twenty-first century.Itis foressed by Agenda 21 UN.Chance of econom-ic development in Bosina and Herz eg ovina onsustainable bases is tenable development oftourism.Natural and cultural potentials areimportant for development sustainable tourism inBosnia and Herzegovina, could be reach with:ecotourism, winter tourism, religion tourism,vilage tourism, healt tourism, congressly and sci-

ence tourism.Ecology bec om es the trend andneed of twenty-first century.Ecology aspect oftourism in Bosnia and Herzegovina would bebased on the protection of natural resources andeducation of all participants about aspects,importance and use ecology principes in tourism.It is important to put nature region under ade-quate protection, with the implamentation use ofworld standards to place. Ecology in the programof tourism education it is very important.

1. UVOD

Jedinstvena formula za izradu i sprovođenjestrategije održivog razvoja ne postoji i svaka drža-va treba sama da odredi najbolji pristup, imajućiu vidu političke, historijske, kulturne i ekološkeokolnosti.

U okviru strategije održivog razvoja valja pro -naći načine za prilagođavanje postojećih procesaprincipima održivog razvoja. Također, strategijaodrživog razvoja služi u svrhe institu cionaliziranjaprocesa u cilju dogovaranja, po s redovanja igrađenja konsenzusa o najvažnijim društvenim,ekonomskim i ekolo šk im pitanjima, tamo gdje seinteresi razlikuju ili suprotstavljaju. Također, trebada posluži i kao platforma za pridruživanje i ha -rmonizaciju sa EU.

2. AGENDA 21(UNCED) - STRATEGIJAODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

Druga polovica XX stoljeća i početak XXI sto -ljeća pokazali su da je turizam, kao svjetskaprivredna grana, po svim bitnim pokazateljima,ostvarila primat u odnosu na ostale graneprivrede. Idealan okvir za usvajanje određe nihsmjernica za razvoj održivog turizma, za turi -stičku privredu pr e d stavlja AGENDA 21. To jedokument usvojen od strane vlada 182 zemlje naKonferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredinii razvoju, odnosno na Zem aljs kom samitu u Rio



9

Izlaganje sa naučnog skupa

de Žaneiru 1992. godine. Kao logički nastavak uoblasti turizma, Svjetska turistička organizacija,Svjetski savjet za putovanja i turizam i Zemaljskisavjet zajednički su usvojili 1996. godine doku-ment - Agenda 21 za turistčku privredu. Ciljovoga dokumenta je da pomogne organimavlada na dležnim za turizam, nacionalnim turi -stičkim organizacijama, poslovnim udruženjima ipreduzećima u oblasti turizma da ostvare svojepotencijale u cilju dostizanja održivog razvoja nalokalnom, regionalnom, nacionalnom i me đ u -narodnom nivou. Ovim dokumentima trebapriključiti i Opći etički kodeks u turizmu, usvojenod strane Generalne skupštine Svje ts ke turističkeorganizacije 1999. godine i od str ane Gene ral neskupštine Ujedinjenih nacija 2001. godine.

Ujedinjene nacije su 1999. godine posvetileposebnu sjednicu Komisije za održivi razvoj temi’Turizam i održivi razvoj’’. Na ovoj sjednici je pri-hvaćen međunarodni program rada na održivomrazvoju turizma i utvrđeni su za daci i odgovara-juće inicijative za sve učesnike u procesuodrživog razvoja turizma. Me đ unarodna turisti -čka kretanja predstavljaju samo manji dio uku -pnih turističkih kretanja u svijetu. Prema rele-vantnim procjenama, do m aći turistički prometčini u mnogim zemljama i do 70% ukupnog tur-ističkog prometa. Preu zimajući ulogu lidera i o -stvarujući značajan udio u globalnom brutonacionalnom proizvodu i ukupnoj zaposlenosti,turizam je preuzeo, također, i značajnu odgo -vornost u od n osu na eko nomsko, društveno, kul-turno i prirodno okruženje.

Problemima odgovornog ponašanja svih su -bjekata u turizmu ozbiljno su se bavili Svje tska turi -stička organizacija, Svjetski savjet za putovanja i tu -rizam, kao i druge međunarodne organizacije.Njihov cilj je da se utvrde univerzalna pravila po -našanja za sve učesnike u razvoju turizma i za svedržave.

Odgovoran i održivi razvoj turizma, podrazu-mijeva razvoj turizma koji zad ovo ljava potrebesadašnjih turista, turističkih destinacija i svihučesnika u turizmu, uz istovremeno očuvanje iuvećavanje potencijala za korištenje turističkihresursa u budućnosti, bez ugrožavanjamogućnosti budućih generacija da zadovoljesopstvene potrebe. To zn ači da se unaprjeđujekv ali teta života ljudi u okviru mogućnosti ekosis-tema koji nas okružuje. Odgovorni i održivirazvoj turizma podrazumijeva pravo na turizam ina slobodu turističkih kretanja, zadovoljenjeekonomskih, društvenih i estetskih po treba, uzodržavanje karakteristika prir od nog i društvenogokruženja i kulturno-historijskog naslijeđa.

3. ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA

Smjernice i postupci upravljanja u vezi sa odr -živim razvojem turizma su primjenljive u svimoblicima turizma u svim tipovima destinacija,uključujući masovni turizam i različite tržišne nišekao segmente turizma. Principi održivosti se odnosena environmentalne, eko nomske i socio-kulturneaspekte razvoja turizma, a odgovarajuća ravnotežamora biti usp ost avljena između te tri dimenzijekako bi se garantovala dugoročna održivost razvojaturizma. Održivi turizam bi trebalo da: 1) Učini optimalnim korištenje environmentalnih

resursa koji čine ključni element razvoja turiz-ma, održavajući bitne ekološke procese ipomažući očuvanju prirodnog naslijeđa i bio-diverziteta.

2) Poštuje socio-kulturnu autentničnost zajednicadomaćina, štiti njihovo izgrađeno i savremenokulturno naslijeđe i tradicionalne vrijednosti idoprinosi razumijevanju i toleranciji međukulturama.



10

1 Agenda 21 je sveobuhvatan program aktivnosti koji su usvojile vlade 182 zemlje na Konferenciji ujedinjenih nacija za životnu sredinu i razvoj (UNCED) naZemaljskom samitu 14. juna 1992 . godine. Dio Agende 21 se odnosi na održivi razvoj turizma u svijetu.

2 Svjetska turistička organizacija (WTO) objavila je za 2002. godinu, da je u međunarodnom turističkom prometu ostvareno 714,6 miliona dolazaka turista,što je za 3,1% više nego u 2001. godini. Tokom 2001. godine ostvaren je prihod od međunarodnog turizma u iznosu od 463,6 milijardi USD, odnosno za 2,8%manje u odnosu na 2000. godinu. Procjene su da će prihod od međunarodnog turizma biti povećan za 2002. godinu. Prema predviđanju WTO, dolasci inostranihturista će dostići jednu milijardu u 2010. godini i 1,56 milijardi do 2020. godine. Podaci Svjetske turističke organizacije (WTO) za 2002. godinu

3 Komitet WTO za održivi razvoj saglasio se, tokom zasjedanja u Tajlandu marta 2004. godine, da poboljša definiciju održivog turizma WTO-a, objavljenu1995. godine u Agendi 21 za turističku privredu. Cilj ovog poboljšanja je da bolje odrazi pitanja održivosti u turizmu u svjetlu rezultata Samita o održivom razvo-ju koji je održan u Johanesburgu. . ,,Strategija održivog razvoja često se definiše kao koordinirani, participativni i interaktivni proces kojim se postiže ekonomska,ekološka i socijalna ravnoteža na integrisan način”. Povelja iz Kairnsa o partnerstvu u ekoturizmu, Svjetski samit o ekoturizmu, u maju 2002. godine. Komitet WTOza održivi razvoj saglasio se, tokom zasjedanja u Tajlandu marta 2004. godine.

4 Tokom posljednjih dvadeset godina turizam se, kako u pozitivnom tako i u negativnom značenju, razvio u značajnog činioca u okviru konteksta održivosti.Iz tog razloga, Komisija Ujedinjenih nacija za održivi razvoj (UNCSD) je svrstala turizam u središte konferencije 1999. godine. Turizam, koji čini 9% ukupnezaposlenosti i 9% svih potrošačkih izdataka u okviru Evropske unije, danas je jedan od najvećih ekonomskih sektora Evrope i uobličio se kao jedna od ključnihindustrija 21. vijeka. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da će se broj dolazaka turista u Evropi udvostručiti na 720 miliona godišnje do 2020. godine. Prvievropski kongres o seoskom turizmu - Haen 2003. godine.

3) Obezbjeđuje održivo dugoročno poslovanjestvarajući društveno-ekonomske koristi, koje sepravedno raspodjeljuju na sve interesne gr upe,uključujući stabilno zapošljavanje, mo gu ć nostiza sticanje prihoda i socijalno staranje za zaje -dnicu doprinoseći tako smanjenju siromaštva. Održivi razvoj turizma zahtijeva učešće sv ih

relevantnih interesnih grupa, na osnovu pretho -dne informiranosti, kao i jako političko vođstvoda bi se obezbijedilo šire učešće i st varanje kon-senzusa. Dostizanje održivog tur iz ma je kon-tinuirani proces koji zahtijeva stalno praćenje uti-caja i korištenje potrebnih preventivnih i kore -ktivnih mjera kad god je to potrebno.

Održivi turizam bi također trebalo da obezbi-jedi visok nivo zadovoljstva turista i da osiguraturistima sadržajno iskustvo, pov ećav ajući nji-hovu svjesnost o pitanjima održivosti i una -prjeđujući među njima praksu održivog turizma.

Zemaljski samit 2002. godine je utvrdio stan-je u vezi sa strategijama održivog razvoja i prim-jenom Agende 21 u različitim politikama.Konferencija Komisije za održivi razvoj (CSD) je1999.godine označila turizam jednom od osn -ovnih pokretačkih snaga i ključnih činilaca uglobalnom procesu održivosti. Evropa je je danod glavnih izvora svjetskog turizma. Danas Ev -ropa obuhvata 60% tržišta u odnosu na me -đunarodne dolaske (WTO, 1999), i uz to,Evropljani čine najmanje 50% svih interkonti-nentalnih putovanja.

Turizam je označen jednim od ključnih ciljnihsektora u okviru Petog akcionog programa ži -votne sredine Evropske unije. Evropski sa vjet zaunutrašnje tržište je 21. juna 1999. go dine priz-nao značajnu ekonomsku ulogu evropske turis-tičke privrede, kao i potrebu za po većanjemnjene konkurentnosti na osnovu balansiranog iodrživog razvoja i zaštite životne sredine tezatražio je od Komisije i država članica da zajed-nički djeluju u cilju maksim iziranja mogućihdoprinosa turizma rastu zaposlenosti, zaštitiokruženja i održivom razvoju.

Turističke aktivnosti građana Evrope poprima -ju sve više i više transnacionalni, međunarodni iglobalni karakter. To se mora uzeti u obzir prioblikovanju strategija za održiviji turizam.Turizam je, u suštini, evropsko pitanje i shodnotome treba da bude razmatran i integriran uvećoj mjeri u okviru Šestog akcionog programa

životne sredine, u Kardifski proces za integriranjesv ih akcija u vezi sa brigom o životnoj sredini upolitike Evropske unije i u Evropsku strategiju zaodrživi razvoj.

4. TURISTIČKI POTENCIJALI BiH

Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmenti-ma može se posmatrati globalno. Tako je i turizamfenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XXstoljeću. Većina zemalja u svijetu, u većem ili man-jem obimu razvija turizam, a osnovna mu je karak-teristika i cilj veliki broj u česnika u turističkim puto-vanjima, tj. ma so vn ost. Po svojim ekonomskim,sociološkim, psi hološkim, političkim i drugimkonotacijama tu rizam kao fenomen, premamnogim stručnim mišljenjima, nema pandana unekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenomsvijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da ćeturistička industrija za par decenija biti takoreći«rame uz rame» naftnoj i automobilskoj industriji.Stalno rastuća priroda konkurencije u turističkojindu striji prisiljava turističke destinacije da razvijajuefe ktivan marketing plan i strategiju. U -cjelokupnom ovom procesu turistički operateri iputnički agenti imaju kritičnu funkciju u stvaran-ju destinacijskog marketinga. A šta bi to bilajedna atraktivna turistička destinacija i da li jemoguće da je i BiH jedna od njih? Pojam turistič-ka destinacija podrazumijeva “manje ili višezaokruženu geografsku cjelinu koja raspolažeatraktivnim komunikativnim i receptivnim fak-torima, tj. svim onim prirodnim, društvenim,antropološkim, ku lturno-historijskim, saobraćajn-im i pretpostavkama za smještaj, ishranu, zaodmor, rekreaciju i zabavu turista (izgrađena tur-istička ponuda ).” Obično postoji pretpostavkada turisti imaju određenu predstavu o mnogimturističkim destinacijama. Predstava o određenojdestinaciji na staje bilo iz sopstvenog iskustva iliiz iskustva drugih i znanja koja se ima o destinaci-ji. Često je to subjektivno, strogo personalizo-vano znanje. Za formiranje imidža u svijesti turi -stičkih potrošača obično je presudan uticaj pro-motivne aktivnosti, preporuke prijatelja i ro -dbine, kao i ukupan mentalno psihološki sklopličnosti, socio – ekonomski ambijent, kultura,subkultura i sl. Kakav imidž ima BiH u očima tur-ista? Provedeno istraživanje u okviru turističkihagencija dovelo je do sljedećih pokazatelja



11

5. PRIRODNI I KULTURNO - ISTO -RIJSKI POTENCIJALI BOSNE I HERCE-GOVINE

Bosnu i Hercegovinu su mnogi turističkistručnjaci i operateri nazvali magičnim kutk omEvrope, zemljom susreta Istoka i Zapada. Ovazemlja inače ima izuzetno povoljan geo gra fskipoložaj, u središnjem dijelu Balkana, gdje preo v -ladavaju različiti klimatski uslovi (temperature sekreću u rasponu od 400C u ljetnom periodu ujužnim krajevima do oko – 30oC u planinskimpredjelima tokom zimskog perioda). Njenistanovnici i osobe koje borave u njoj mogu dadožive i uživaju u sva četiri godišnja doba, za raz-liku od mnogih drugih područja gdje preovlada-va u glavnom blaga i oštra zima ili ljeto.Najpozitivniju ocjenu ova zemlja je dobila zasvoju prelijepu okolinu i prirodne atrakcije. Tosu Hutovo blato (nova otkrića na ovom prostoruobećavaju utros tru če nje turističkog potencijala),vodopadi Kra vice, Skakavac. Ispitanici smatrajuda su najveće prirodne atrakcije planine Bos ne i Hercegovine. To su prije svega Olimpijske ljepo-tice Jahorina i Bjelašnica, a naravno treba sp o m -enuti i Vlašić, koji u zimskom periodu pr u žaatraktivne sadržaje kada su u pitanju zi m skisportovi i uživanja na snijegu, zatim pl an inaPrenj, koja ima najveći plato u Evropi, sa d esetvrhova preko 2000m nadmorske visine. Ove pla-nine mogu biti izuzetan resurs za ra z voj zimskogturizma, imaju prelijepa skijališta, ali još mnogotreba uložiti u infrastrukturu i ob ezbijediti većinivo kvaliteta, jer osnova ne ne d ostaje. Poredplanina, postoje i rijeke kao primjeri prirodnihljepota. To su Una, Vrbas, Ne retva i druge, kao ijezera – Ramsko, Mo dr ac, Prokoško. Iako suizuzetni pr izori čistoće i lje pote, ove rijeke pruža-ju i za b avu u vidu raf ti nga, pa se čitavim njihovimtokom m ože uživati. Bo sna i He rc eg ovina posje-duje i termalne izv ore vo da, pa tako u pojedinimkrajevima postoje ba nje i lje č ilišta. Od prirodnihljepota naravno ne treba izostaviti Perućicu –prašumu, svetišta Me đu g o rje, Ajvatovicu i mnogadruga, koja su mo žda manje poznata, što ne um -anjuje nji hov značaj. Naravno ove mini de sti -nacije su sp omenute u smislu razvoja religijskogturizm a.

Historijske atrakcije ne zaostaju mnogo zaprirodnim. BiH bi mogla da predstavlja riznicuhistorijskog blaga. Naime, BiH ima hiljadugodišn-ju tradiciju, i u ovoj zemlji se mogu susresti ve l -ičanstvena djela iz različitih doba kao i arhitektu-ra, kao što su rimski mostovi, stećci. Tu su itragovi orijentalnih i austrougarskih stilova, kao isavremena arhitektura. Kulturna tradicija je prati-la uporedo historij ska zbivanja, tako da onadanas, iako je kompilacija mnogih različitosti,ima neku posebn u draž.

Kulturna baština BiH je posebno bogatstvo.Izrazito su skupocjene nadaleko poznatebosanske starine, koje se mogu naći na Baščaršijiu Sarajevu i na izložbama (a i širom svijeta ljudidaju basnoslovne sume novca da bi imali nekiuzorak u svojoj kolekciji). Sarajevo, olimpijskigrad, danas je poznato po Sarajevo film festivalukoji se održava svake godine u augustu i u tokutog mjeseca mogu se susresti mnoge poznateličnosti iz svijeta filma. Treba spomenuti i Mostar,koji je, nakon obnove Starog mosta, ponovo vratiosvoj sjaj i slavu i kao i prije te postao atraktivan zavelike grupe turista iz cijelog svijeta koji dolaze dabi se divili veličanstvenosti i tradicionalnim skokovi-ma sa Starog mosta. Neumski festival, kulturna inacionalna manifestacija na malom dijelu bosan-skohercegovačke obale na Jadranskom moru,predstavlja korak naprijed u oživljavanju tog gradai njegovog izrastanja u jedan od centara kulturnih,naučnih i sportskih zbivanja, ne samo građanaBiH, nego i susjednih zemalja. Naime, u zadnjevrijeme u Neumu se održava mnoštvo različitihseminara. Ogroman nedostatak jesu neuređeneplaže, kojih ionako nema mnogo, i nedovoljnismještajni kapaciteti. Istina je da se u zadnje vri-jeme mnogo radi na ispravljanju tog nedostatka.Druželjubivost, susretljivost, srdačnost su epitetikoji krase stanovništvo ovog dijela Evrope. Svakakotreba pomenuti nadaleko poznatu bosansku kuhin-ju. Loša je i još uvijek nedovoljno izgrađena infra-struktura, kao i mnogo neriješenih problema poli-tičko - ekonomske prirode unutar zemlje. Mnogi suskloni kritici kako je BiH daleko od razvijenihzemalja u Evropi, ali ti kritičari su vjerovatno zabo-ravili da je donedavno ova zemlja bila potpunorazrušena ratom u sv akom smislu. Treba još mnogoviše učiniti kako bi zemlja postala još atraktivnijaturistička destinacija.



12

6. OBLICI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U BiH

BiH ima odličan potencijal za razvoj turizma,koji može snažno doprinijeti razvoju sveukupnogekonomskog napretka u zemlji. U BiH, međutim, n -e postoji koncept razvoja održivog turizma sa defini-ranim ciljevima, prioritetima i načinom os tvarenja.

Prvo pitanje na koje takav koncept, odnosnostrategija, treba da odgovori je definiranje turi -stičkog proizvoda BiH. Neosporna je činjenica daje BiH bogata kulturno-historijskim spomenicimai naslijeđem, prelijepom prirodom, planinama,poznatim banjama, skijaškim centrima, nacional-nim parkovima, morem i bogomoljama za vjerskiturizam. Međutim, dobar potencijal ne znači ituristički proizvod. Strategija razvoja turizma tre-bala bi definirati procjenu i ocjenu onih potenci-jala od kojih može nastati turistički proizvod sakomparativnim prednostima u odnosu na ostaledestinacije. Treba osigurati najefikasniji načinprezentacije takvog turističkog proizvoda BiH naglobalnom turističkom tržištu.

Ekoturizam ima posebne principe koji garazlikuju od šireg koncepta održivog turizma:• aktivno doprinosi očuvanju prirodne i ku -

lturne baštine;• uključuje lokalno stanovništvo u svoje plani-

ranje, razvoj i poslovanje, i doprinosi nji-hovom blagostanju;

• tumači posjetiocima prirodnu i kulturnu ba -štinu destinacije;

• više odgovara individualnim posjetiocima, kaoi organizovanim putovanjima malih grupa.

• Stvara mogućnosti za razvitak turistički slaborazvijenih regija;

• Zahtijeva razvoj pješačke infrastrukture, sis-tema označavanja, odmorišnih punktova,adekvatnog prijevoza.

Bosna i Hercegovina ima vrlo velike razvojnepotencijale i resurse za razvoj ekoturizma.Ekoturizam je oblik održivog razvoja turizma kojisve više, u svijetu, postaje grana turizma koja dajevišestruke efekte.

Zimski turizam - može postati jedan od na -jvažnijih katalizatora održivog razvoja turizma napomenutim planinama BiH. Temelji se na 3-Eprincipu «Entertainment, Excitement, Education».BiH ima prirodne potencijale idealne za razvoj

zimskog – skijališnog turizma. Bogastvo potenci-jala skijaških terena BiH, uz veliki broj planina iza razvoj kontinentalnog - ljetnog turizma, šansaje za održivi razvoj turizma, kao jednog od prior-itetnih pravaca ekonomskog razvoja. Razvoj zim-skog turizma u BiH, (održana Zimska olimpijada1984. godine), ima velike šanse jer su svi prirod-ni potencijali tu. Ali, poslije svega što se desilo uposljednjih 15 godina, to je samo želja.Hotelima u BiH potrebno je restrukturiranje irepozicioniranje.

Kulturni turizam - bogato i raznovrsno kulutrnonaslijeđe zemlje, jedinstveno u Evropi, pruža bro-jne mogućnosti razvoja ponude kultur nog tu rizma.Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjujena putovanja koja uključuju posjete kulturnimresursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Svrhakulturnog turizma je, između ostalog, otkrivanjespomenika i lokaliteta. BiH ima resurse, ali blagorečeno, kaska za ostatkom Europe.

Seoski turizam - nudi mogućnost da se ukratkom vremenu postigne značajan ekonoms-ki razvoj. Zahtijeva intenzivni razvoj sela i cije -log ruralnog područja. Turističko seosko por -odi čno domaćinstvo je manja privredna cjelinasmještena u turistički atraktivnom kraju kojadaje izvoran proizvod ili uslugu. Turizam naporodičnom imanju dopunska je djelatnostvlasnika domaćinstva i njegove porodice. Svakadjelatnost može biti obogaćena s onolikosadržaja koliko ih nudi porodično zadrugarstvo.Turista u ovakvom okruženju nije samo gost.Posebni oblici turističke ponude su: smještajgostiju u vlastitom domaćinstvu, ponuda vlasti-tih proizvoda, ponuda jela iz vlastite kuhinjeponuda pića iz vlastitog podruma, degustiranjevina i rakije, organizacija izleta u okolini, kam-piranje na posjedu i sl.

Zdravstveni turizam - BiH ima ljekovite ter-malne vode, ima 16 banjskih centara koji nuderazličite tretmane, te uz adekvatnu investicijumogu postati jedan od vodećih izvora prihoda upolju zdravstveno-rekreativn og turizma.

Vjerski turizam - sve je više prisutan u BiH,primjeri su Ajvatovica, Međugorje. Vjerski tu -rizam je i posjeta starim sakralnim objektima uSarajevu, Mostaru, Travniku i dr.

Avanturistički turizam - danas turisti želeistraživati visine planina, pećine, dubine mora,doživjeti rafting na rijekama.



13

Kongresni i znanstveni turizam - sve više dobi-ja na značaju, izvan glavne ljetne turističkesezone.

Zaštita prirode - konflikt turizma i zaštite prirodenajizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalimzaštićenim prostornim kategorijama. Održivo isko-rištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uslovbez kojeg nema dugoročnog održivog razvoja tu -rizma u BiH.

Ekologija postaje i trend i potreba. Ekološki aspektturizma temelji se na očuvanju prirodnih resursa teedukaciji svih sudionika o aspektima, važnosti i prim-jeni ekoloških načela u turizmu. Zato treba stavitivažna prirodna područja pod adekvatni nivo zaštiteizvršiti implementaciju svjetskih standarda, te uključiitiekologiju u program edukacije u turizmu.

Kvalitetno planiranje prostora je jedan od na -jvažnijih preduslova za dugoročan i održiv razvojturizma. Prostor u užem i širem smislu osnovna jepretpostavka za dolazak i boravak gostiju. Zadatakprostornog planiranja je uspostavljanje ravnotežeizmeđu smještaja, prometa, komunikacija i ostalihusluga. Treba definirati upotrebu prostora za tu -rizam na državnom nivou. Prilikom gradnje novihobjekata treba stilom gradnje i izborom materijalapoštovati tradiciju i autohtoni graditeljski stilokolnog prostora.Treba donijeti Prostorne planoverazvoja turizma u BiH izraditi masterplanove -strateške dokumente o održivom razvoju turizmana državnom, kantonalnom, lokalnom nivou.

Efikasnija razmjena know-how-a između poje-dinih regija – kantona.

7. EFEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA U BiH

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima velikituristički potencijal. Njene prirodne ljepotepoput planinskih pašnjaka, pećina, čistih rijeka ijezera čine osnovu za razvoj atraktivnih turistič -kih proizvoda na otvorenom, uključujući skijanje,lov, ribolov i ekstremne sportove. Bogato iraznovrsno kulturno naslijeđe zemlje, jedin-stveno u Evropi, pruža brojne mogućnosti razvo-ja ponude kulturnog turizma. BiH ima 16 ban-jskih centara koji nude različite tretmane, te uzadekvatnu investiciju mogu postati jedan odvodećih izvora prihoda u polju zdravstveno-rekreativnog turizma. Prema Svjetskom savjetu zaturizam i putovanja (WTTC) koji prati i prognozi-

ra industriju turizma širom svijeta, ukupan direk-tni i indirektni uticaj turizma na ekonomiju BiHdostiže skoro 1 milijardu KM u 2005. godini,odnosno više od 7% ukupnog BDP. Brojzaposlenih u turizmu procjenjuje se na preko 50000 radnih mjesta, odnosno 5 % ukupne radnesnage u BiH. Osim toga, BiH ima veliki suficit uplatnom bilansu u turizmu, bez kojeg bi deficittekućeg računa bio mnogo veći. Međutim, ima-jući u vidu turističke atrakcije BiH, sektor bimogao imati mnogo značajniju ulogu u privred-nom rastu i zapošljavanju. Kako bi BiH iskoristilasvoj potencijal u turizmu, potrebno je da prevaziđemnogobrojne izazove, uključujući nepostojanjejedinstvene državne vizije i strategije za tu rizam,lošu putnu infrastrukturu, nepovoljnu investicijskuklimu, neadekvatne poslovne finansije, nedostatakEU standarda i cerifikata za hotele, restorane itransport, nedostatak bolje obuke turističkih profe-sionalaca, slabe veze sa globalnim turističkim tržiš-tima, neadekvatne kapacitete za rezervacije iplaćanje putem interneta, te nedovoljno razvijeneturističke proizvode.

Svim ovim pitanjima moraju se baviti svi subjek-ti turizma, predstavnici preduzeća, turističkihudruženja i organizacija, vladinih agencija i finansi-jskih institucija, kroz zajedničke akcije.Rješavanjem nabrojanih izazova, turizam u BiHmogao bi postati najveći poslodavac u zemlji uroku od pet godina, te na taj način prepolovitistopu nezaposlenosti.

8. ZAKLJUČAK

Postizanje održivog razvoja turizma zahtijeva daakteri na svim razinama, od lokalne donacionalne, moraju postupati u skladu sa principi-ma održivog razvoja.

Neophodno je: razumjeti, prepoznati i zado-voljiti potrebe turista, osigurati preduslove za prof-itabilno poslovanje investirati u obrazovanje itrening zaposlenih, insistirati na zaštiti i obnoviprirodnog bogatstva, poštovati kulturne vrijednos-ti i različitosti, osigurati ko n ti nuiranu aktivnuulogu države.

Nisu više česti turisti koji će u Sarajevu,Travniku ili na Vlašiću tražiti hamburgere, već ćejesti kvalitetnu domaću hranu, posluženu uzdomaću pjesmu, igru i običaje.

U turizmu, čak , nije toliko bitno imati naj -



14

kvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobroispričati priču o tom proizvodu, te ga na taj načinprodati.

Održivi razvoj turizma zahtijeva da akteri nasvim nivoima, od lokalnog do državnog, trebajupostupati u skladu sa principima održivog razvo-ja turizma (Agenda 21 UN).

Neophodno je:1. Donijeti Strategiju održivog razvoja turizma u

BiH i prihvatiti standarde EU,2. Donijeti prostorni (ne) planove,3. Urediti zakonsku regulativu,4. Razum jeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe

turista,5. Investirati u obrazovanje kao i obuku

zaposlenih, 6. Insistirati na zaštiti i obnovi kulturnog i

prirodnog bogatstva, 7. Poštovati kulturne vrijednosti i različitosti.

LITERATURA:

1. Agenda 21 – UNCED,1992. godine. (Agenda 21je sveobuhvatan program akti vnosti koji su usvo-jile vlade 182 zemlje na Konferenciji ujedinjenihnacija za životnu sredinu i razvoj (UNCED) naZemaljskom samitu 14. juna 1992 . godine).

2. Povelja o održivom turizmu: (Svjetska konferenci-ja o održivom turizmu, Lanzarotu, Kanarska ostr-va, Španija, 27- 28. aprila 1995. godine)

3. Povelja iz Kairnsa o partnerstvu u ekoturizmu.(Svjetski samit o ekoturizmu, maju 2002.godine u Kairnsu). Svjetski samit o održivomrazvoju (Johanesburg, Južna Afrika, avgust –septembar 2002. godine).

4. Milenijumska deklaracija WTO iz Osake .Usvojena u Osaki, Japan, 30. septembra i 1.oktobra 2001. godine u okviru 14. zasjedan-ja Generalne skupštine Svjetske turističkeorganizacije.

5. Deklaracija iz Kvebeka o ekoturizmu. Svjetskisamit o ekoturizmu u Kvebek Sitiju, Kanada, od19. do 22. maja 2002. godine.

6. Berlinska deklaracija o biološkoj raz nov rsn -osti i održivom turizmu. Međunarodna konf -erencija ministara za životnu sredinu o bi -odiverzitetu i životnoj sredini, održana od 6-8 marta 1997. godine u Berlinu.

7. Prvi evropski kongres o seoskom turizmu -Haen 2003. godine. I evropski kongres oseoskom turizmu organizovala je Evropskafederacija za seoski turizam (EuroGites),održan je u Haenu, Andaluzija, Španija od 3-5. oktobra 2003. godine.

8. Lord, Gail D.,The Power of Cultural Tou r ism,u: Wisconsin Heritage Tourism Cinfer en -ce,1999., str.5-6

9. The Arts&Tourism A Profitabile Part ne rs hip,American Concil for the Arts, New Yo rk,1981.

10. Workl Tourism Organization Global Code ofEthics, Principles,2001., 4-12.

11. Prostorni plan kantona Sarajevo za period 2003 do 2023. godine

12. www.usaidcca.ba

13. www.bosnjaci.net



15

Ključne riječi: prirodni rariteti, turističke desti-nacije, rijeke, jezera, planine, pećine Bosne iHercegovine

SAŽETAK

Prirodni /geološki/ rariteti u svijetu privlačepozornost turista i drugih znatiželjnika. Ko ne bipoželio da obiđe aktivni vulkan Etnu,Simpsonovu pustinju, pećinu Cango, Starca izStorra, jezero Inari, Kamenu šumu i druge mnogo-brojne destinacije koje su opisane u knjizi „Svačuda svijeta“ – vodič kroz najveće prirodne ljepote.

Poznato je da prirodnih destinacija ima i uBosni i Hercegovini: vrela rijeka Bune, Rakitnice,Plave vode, Vjetrenica, Bijambare, Djevojačkapećina, planine Igman, Vlašić, Bjelašnica,Prokoško i Panonsko jezero i mnogi drugirariteti..

Key-words: natural rarities, turistical destina-tions, rivers, lakes, mauntines, caves of Bosnia andHersegovina

SUMARRY

Natural (geological) rarities atract interest ofturists and others.

Who wouldnt like to see Etna- the activ vul-cano, Simpson's desert, Elder from Storr, Inari

lake, Rock-wood and other numerous destina-tions all described in book: ''All wonders of theworld"- the guide trought greatest natural beuties.

It is well-known that Bosnia and Hersegovinahas destinations of natural beauties, too. Springsof the rivers Buna, Rakitnice, Plave vode, andothers, caves such is: Vjetrenica, Bijambare,Djevojacka pecina, mauntines like Igman, Vlasic,Bjelasnica, ..., Proko, as well as Panonsko jezero,and many others rarities.

1. UVOD

Nastanak zemljine kore, prostora na kojem sečovječanstvo razvija, posljedica je evolutivnediferencijacije sedimentnih, magmatskih i meta-morfnih procesa u geološkom prostoru i vre-menu. Suglasno stvaranju stijenskih masa, nasta-je različit heterogen litološki sastav zemljine kore,kao jedinog očvrslog dijela Zemlje kao planete.Izdiferencirana heterogenost u litološkom razvo-ju zemljine kore je osnova na kojoj je omogućenživot biljnog i životinjskog svijeta, pa i čovjekakao najsavršenijeg bića.

Stvorena litološka heterogenost na zemljinojkori, karakteriše se po heterogenosti hemijskog imineraloško-petrografskog sastava te različitimfizičko-mehaničkim karakteristikama očvrslih sti-jenskih masa. Kada bi zemljina kora bilahomogena, najvjerovatnije ne bi došlo da razvo-ja čovječanstva.

NEKI PRIRODNI RARITETI BOSNE I HERCEGOVINE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE

SOME OF THE NATURAL RARITIES OFBOSNIA AND HERZEGOVINA ASTURISTIC DESTINATIONSRamo Kurtanović , Nermina Omerhodžić Federalni zavod za geologiju, Sarajevo



16


Hemijski i mineraloško-petrografski sastav sti-jenskih masa u mnogome određuju tvrdoću sti-jene, njenu otpornost na egzogene uticaje /uticajvode, sunca i svih drugih pratećih pojava/, koje ječovjek svojom djelatnošću morao savladavati odpočetka formiranja civilizacije pa sve do današn-jih dana.

Jasno je da različite stijene imaju različite fiz-ičko-mehaničke karakteristike, što se u osnovisvodi na to da li se određena stijena može lakše,teže ili nikako obrađivati. Obrada stijene naroči-to je važna, ako se obrađuje kao poljoprivrednozemljište, ali je bitno korištenje stijene i ruda zarazvoj civilzacije.

Korištenje kamena u razvoju civilizacije, poz-nato je kao kameno doba.Periodi ovladavanjakorištenjem metala u razvoju čovječanstva poz-nata su kao željezno i bronzano doba. Sada jeglobalno doba, što opet imamo da zahvalimo siro -vinama /razni elementi i njihova prirodna jedinje -nja/, koja se koriste u savremenoj tehnologiji. Dakle,razvoj civilizacije u stalnoj je vezi sa korištenjemresursa koji se nalaze na i u zemljinoj kori.

Raznolikost litološkog sastava zemljine kore usvijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, je baza zarazvoj društvene zajednice.

Poznato je da su se naseobine izgrađivale ublizini vodenih tokova, na zemljištima koja su semogla obrađivati, što je bilo naročito važno, svedo sredine XX vijeka. Tehičkim napretkom čov-ječanstva gubi se značaj očuvanja humusnogzemljišta, a i vodosnabdijevanje svakog domaćin-stva praktično može biti riješeno.

Geološko oblikovanje zemljine kore završenoprije nego se čovjek nastanio na njoj. No stalnaborba za egzistenciju nije posebno privlačilačovjeka na razgledanje prirodnih pojava koje gaokružuju, sve do industrijalizacije društva.

Industrijalizacijom društva, enormno se mije -nja način življenja čovjeka. Čovjek kao društvenobiće postaje komunikativan, i što je posebnovažno pokretan i znatiželjan za upoznavanjenepoznatih zemalja, njenih kultura i običaja.

Sve postaje interesantno da se vidi, obiđe izabilježi. Analitičkim skupljanjem zabilježeno,objavljuje se u pisanim i elektronskim medijima.Kao produkt putovanja, štampana je i knjiga „Svačuda svijeta“. Tamo su prezentirani tekstom ifotografijama prirodni /geološki/ rariteti, koji suveć postali prestižne turističke destinacije. Tamo

su opisani: Etna, Simpsonova pustinja, ŠpiljeCango, Kanjon rijeke Blyde, Starac iz Storra, jeze-ro Inari, Yunnanska kamena šuma, Gorje Brooks,i mnogi drugi prirodni fenomeni.

2. PRIRODNI RARITETI U BOSNI IHERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina nastala je u specifičnimgeološkim uslovima. Očvršćavanje i oblikovanjenjenog dijela zemljine kore je vršeno u mag-matskim, metamorfnim i sedimentnim uslovimarazvoja od paleozoika kao najstarije periode dokvartara odnosno današnjeg recentnog doba.

Međusobni odnosi različitih litoloških članova,dobijeni u procesu oblikovanja prostora Bosne iHercegovine, pored „uobičajnih odnosa stijen-skih masa“, sreću se živopisni krajolici terena,koje privlače posebnu pažnju istraživača ali i tur-ista i drugih namjernika.

Posebnu pažnju privlače: vrela rijeka Bune,Rakitnice, Plave vode i druga, pećine Vjetrenica,Djevojačka pećina, planine Igman, Vlašć,Bjelašnica, Prokoško i Panonsko jezero i mnogidrugi rariteti.

2.1.PlanineU geološkom pogledu bosanskohercegovačke

planine najvećim dijelom su tektonskog pori-jekla, a samo nekoliko eruptivnog. Današnji obli-ci planina izmodelirani su erozijom.Bosanskohercegovačke planine imaju generalneelemente pružanja sjeverozapad – jugoistok, štoodgovara dinarskom pravcu pružanja. Planine sapreko 2000 m nadmorske visine su: Zelengora,Lelija, Bjelašnica, Vran, Treskavica, Vranica,Plasa, Prenj, Čvrsnica, Volujak i Velika Ljubišnja,dok još cca šezdest /60/ planina ima nadmorskuvisinu preko 1500 m (slika 1).Planina sa najvećomkotom u Bosni i Hercegovini je Maglić /nv 2 386 m/.

2.2.JezeraJezera na teritoriji naše zemlje u genetskom

smislu su u vezi sa tektonskim predispozicijamaili su u vezi sa morfoskulpturnim oblicima u relje-fu.

Prirodna planinska jezera su rasprostranjena ugorsko-planinskim predjelima. Obično leže nagranici šume i planinskih rudina – pašnjaka.



17

Nastala su oko ponora i uzvodno od njih,različitim erozionim procesima. Ovom tipu je -zera pripadaju: Orlovačko, Štirinsko, Kotlaničko,Kladopoljsko, Borilovačko jezero na Zelengori;Veliko, Malo, Blatno, Bijelo jezero na Treskavici.

2.3.Jezera Izdvojena na tektonskim predispozicijama su

ona u kraškim poljima. Ovom tipu pripadajujezero u Glamočkom polju, Blidinje jezeroizmeđu Čvrsnice i Vrana, Kukavičko uKupreškom polju.

2.4.PećinePodzemni kraški oblici /pećine/, su veoma

rasprostranjeni u Bosni i Hercegovini, kako uvanjskoj krečnjačkoj zoni Dinarida, tako i uunutrašnjim Dinaridima. Najpoznatije su

Vjetrenica u Popovom polju, kod mjesta Zavale uHercegovini, Vlasinaša kod Foče, Mračna pećinau kanjonu Prače, Propastva kod Višegrada,Bijambarska pećina na Nišićkoj visoravni kodnaselja Srednje i mnoge druge.

Vjetrenica u Popovom polju, kod mjestaZavale u Hercegovini, dugačka je preko 10 km,dok Vlasinaša kod Foče ima dužinu preko 2 km.Ostale poznate i istražne pećine su manjih duži-na. Mračna pećina u kanjonu Prače u naseljubana Stjepana, dugačka je oko 1100 m. PećinaPropastva kod Višegrada dužine je 450 m, dok jeBijambarska pećina na Nišićkoj visoravni kodnaselja Srednje, duga 440 m.

U zavisnosti od geološko - tektonskih i egzogeno-korozionih karakteristika u pećinama su se formi-



18

rali karakteristični kraški pejzaži izraženi kaotipovi krša.

Kraški tipovi pejzaža su: ljuti škraparski krš,visoki boginjavi krš, pokriveni i zagašeni krš izeleni krš. Pored ovih izdvojenih kraških oblikapostoje i kraški landšafti kao kompleksi kraškihoblika .

Nakit Bijambarske pećine

Područje Bijambara se nalazi neposredno uzmagistralnu cestu Sarajevo-Tuzla na cca 30 km odSarajeva.

Na optimalnoj nadmorskoj visini od cca 950m, u gustoj četinarskoj šumi, naslonjeno nalivade, identifikovano je pet špilja i dva vodotokakoji stvaraju jezera sa ponorima i veoma kvalitet-nim zrakom koji pruža izuzetne uslove za opuš-tanje posjetilaca.

Središnji dio Bijambara je enklava krasa sasvim njegovim karakteristikama, a najpoznatija jenajveća dvorana od cca 60 m, koja je zbog svojeakustučnosti nazvana Muzička dvorana.

Rijeka Rakitnica izvireiz nekoliko obronakaBjelašnice, blizu selaRakitnice (na cca 1.500metara n/v, i ulijeva se uNeretvu na planinskojtromeđi Bjelašnica-Visočica-Prenj (na n/v cca 300 metara),nedaleko od Boračkog jezera.Rijeka i selo su dobili ime povrbi rakiti kojom je gornji tokobrastao



19

20



2.5.RijekeHidrografska i hidrološka razno-

likost Bosne i Hercegovine rezultat jeveoma složenih geološkog/prirodnog/ sastava terena.Bosanskohercegovački riječnitokovi pripadaju slivovima Crnog iJadranskog mora.

Riječni rariteti između ostalihsu vrela Bune i Bosne, te Plavevode u Travniku, zatim tokovi rije-ka Neretve, Rakitnice i mnogihdrugih

Rijeka Rakitnica izvire iz neko-liko obronaka Bjelašnice, blizusela Rakitnice (na cca 1500 metaran/v, i ulijeva se u Neretvu naplaninskoj tromeđi Bjelašnica-Visočica-Prenj (na n/v cca 300metara), nedaleko od Boračkogjezera. Rijeka i selo su dobili imepo vrbi rakiti kojom je gornji tokobrastao.

Bosna je rijeka u Bosni iHercegovini. Izvire iz kraških vrelau selu Vreoci u blizini Ilidže u pod-nožju planine Igman na 500 mnadmorske visine. Sam lokalitetizvora se naziva Vrelo Bosne i poz-nato je sarajevsko izletište.

Izvor (Vrelo) Bosne

21



3.ZAKLJUČAKPrirodno naslijeđe svake zemlje je resurs koji njeni

stanovnici moraju sa ljubavlju čuvati i biti na njegaponosni.

Rijeke, pećine, jezera, planine i drugi geološki drag-ulji su od neprocjenjive vrijednosti za stanovništvoBosne i Hercegovine.

Nedvojbeno, putem administrativnih mjera organavlasti Bosne i Hercegovine i nevladinih organizacija-ljubitelja prirode treba sve učiniti da se očuva prirodnonaslijeđe. Smišljenim pristupom pojedine prirodneraritete treba kandidovati kao opće svjetske destinacijekako bi bili upoznati ljubitelji prirode, čime će se inten-zivno razvijati turizam kao prateća privredna grana.

LITERATURAKurtanović, R; Omerhodžić, N;

/2007/: The condition of ecologi-cal environment in function ofexplotation of abandened ironand lead deposit in municipalityVares in Bosnia and Herzegovina,ProGeo The 12–th RegionalConference on Geoconservationand ProGEO Working Group 1Annaul Meeting, Ljubljana,

Radulović, O: Stalaktiti u doli-ni Uvca, JAT JAT NewReview,decembar 2000/januar 2001

Ključne riječi: infekcija, kontaminacija,degradacija, destrukcija, rekulti vacija, remedijaci-ja, ekološke i tehničke funkcije.

SAŽETAK

U radu su razmatrane ekološke i tehničkefunkcije tla i navedene mogućnosti njihove har-monizacije. Istaknuto je da je na područjuSrednjobosanskog kantona prisutna krizakvalitetnog zemljišta, gdje na prve četiribonitetne kategorije dolazi samo 9,1%.poljoprivrednog zemljišta po stanovniku aobradivog zemljišta 0,35 ha.

Razmatrane su posljedice oštećenja tla ufunkciji turizma, gdje su navedene sljedeće grupeoštećenja: biološka kontaminacija odnosnoinfekcija, hemijska kontaminacija, antropogenadegradacija i fizičko uništenje tla odnosnodestrukcija. Za primjer je uzeto područje planineVlašić. Kod infekcije tla istaknuta je pojavabruceloze na ovom području i drugih zoonoza,te prisustvo deponija ko munalnog otpada(smeća). U slučaju hemijske kontaminacije tlamoguće su posljedice od akumulacije teškihmetala, posebno olova, cinka i kadmijuma, teorganskih polutanata. U oštećenjima antropo-gene degradacije javljaju se posljedice vezane zazbijanje tla usljed kretanja velikog broja turista, testvrdnjavanje tla, oštećenje travne vegetacije,razvoj erozionih procesa, pojava požara i dr.Fizičko uništenje tla odnosno destrukcije tlaposljedice su izgradnje hotela, vikendica, puteva,parkirališta i dr.

U razradi mjera navedene su preventivne isanacione mjere. Osnovni cilj je sačuvati najvri-jednija tla i omogućiti proizvodnju zdrave hranekao sastavnog dijela razvoja turizma.

Key words: infection, contamination, degrada-tion, destruction, recultivation, remediatio n, eco-logical and technical functions.

ABSTRACT

In the paper are discused the ecological and tech-nical soil functions, and are given the possibilities oftheir harmonisation. It is emphasised that the area ofKanton Middle Bosnia it is present the crisis of goodsoils. On the first four categories there is only 9,1 %.We are disscused in this paper only the negativeconsequences on the soil in the function of tourism.These damages of soil are: soil infection (biologicalcontamination), chemical contamination, anthro-pogenic degradation and physical soil destruction. Inthe some soils in the touristic area are found thepresent of parasits and zoono sis. As well and thechemical contamination with heavy metals (Pb, Cd,Zn). The heaviest soil damages in this region are theconsequences of building of hotels, weekend cot-tages, roads, the heaps of communal wastes. Theprotection of soils are given the preventive andammeliration measures.

1. UVOD

Tlo je neobnovljivi i jedan od najvažnijihprirodnih resursa, koji zajedno sa vodom,zrakom i organizmima sačinjava ekosistem.

ZEMLJIŠNI RESURSI – NJIHOVA ULOGA UFUNKCIJI TURIZMA

SOIL RESOURCES – THEIR IMPORTANCE INTHE FUNCTION OF TOURISMHusnija Resulović, Esad Bukalo, Ejub Trako i Damir BehlulovićFederalni zavod za agropedologiju – Sarajevo



22


Osnovna funkcija tla je proizvodnja hrane isirovina u poljoprivredi i šumarstvu. Tlo se,međutim, koristi i za druge namjene, kao štosu: izgradnja naselja, industrija, putevi i vodneakumulacije, eksploatacija raznih sirovina,odlaganje raznog otpada i dr. U uslovimaporasta broja stanovništva sve su izraženijizahtjevi za dobijanje više hrane i sirovina,razvoj novih tehnologija, izgradnju naselja,puteva. To će sve više dovoditi do novih lošihposljedica za tlo (Soil) i zemljišni prostor (Land),i ovakve tendencije biće u stalnom porastu.Ovo multifunkcionalno korištenje tla rezultiraloje u izdvajanju svih funkcija tla, koje je Blum(1998), Kimpe, Warkentin (1998) označio kaoekološke i tehničke funkcije tla. Pod uticajemčovjeka sve su izraženije tendencije u pret-varanju prirodnih zemljišta u antropogenetvorevine. Pod tim uslovima došlo je do potpunepromjene prirodnih svojstava tla, tj. njegovih mor-foloških, fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava.Danas se ovako izmijenjena tla u klasifikacionomsmislu označavaju kao antropogene i tehnogenetvorevine (Resulović, 2000).

Ekološke i tehničke funkcije pretenduju na istizemljišni prostor, te se postavlja pitanje o opti-mizaciji njihovih odnosa, odnosno kakoomogućiti održivi razvoj tla. Nažalost mora seodmah naglasiti da apsolutnih mjera zaštite tlanema, ali pred nama postoje mogućnosti prim-jene relativnih mjera zaštite najvrjednijegzemljišnog fonda. Kako ističe Varallay (2006) zaegzistenciju ljudi na ovoj Planeti najvažnije jeobezbijediti dobru i kvalitetnu hranu, te čistuvodu i ugodan okoliš.

Problemi vezani za oštećenja tla narasli su dotakvih dimenzija da se samo u Bosni i Hercegovinisvake godine gubi 3.000 ha (Resulović, 2003), a usvijetu gubici tla godišnje iznose oko 7 miliona ha(Lal, 2006).

U ovim akcijama pritiska na tlo i prisutneposljedice na promjene tla učestvuje i privrednagrana t u r i z a m.

U ovom radu fokusirat ćemo se na nastaleprobleme koje uzrokuje turizam i njegov razvoj,posebno sa aspekta njegovih nepovoljnih mani-festacija. Müer (2003) u publikaciji „Tourismusund Ökologie“ ističe konstataciju „TURIZAMUNIŠTAVA TURIZAM“.

U ovom radu razmotrićemo slijedeće teme:

• ekološke i tehničke funkcije tla-mogućnost nji-hove harmonizacije,

• kriza kvalitetnog zemljišta na području Srednjo-bosanskog Kantona i

• oštećenja tla u funkciji turizma i mjere zaštite.

2. EKOLOŠKE I TEHNIČKE FUNKCIJETLA – MOGUĆNOST NJIHOVEHARMONIZACIJE

Osnovne funkcije tla se mogu podijeliti u 2 grupe:• ekološke funkcije• tehničke funkcijeUloga ekoloških funkcija je u zakorjenjavanju

i pričvrščivanju biljaka, za uzimanje hrane, vodei zraka. Osim toga, tlo je stanište velikog brojaorganizama: mikro-, mezo i makro-pedofaune, agdje neki od njih cijeli svoj žitovt provode u tlu(gliste, krtice). U tlu se odvijaju i mnogobrojni fi -zički i hemijski procesi kao što su razgradnjaorganske materije, stvaranje humusa, procesipovezivanja mineralnog sa organskim dijelom tla(organo-mineralni kompleks tla.), te procesi oksi-dacije i redukcije, adsorpcija hraniva, vode i sl.

Tehničke funkcije tla služe za uloge izvan sfereekoloških funkcija. Ovdje naročito dola ze: izgra -dnja naselja, industrije, puteva, vodnih akumulaci-ja, eksploataciju raznih sirovina (ugalj, željeznaruda, boksit i dr.), odlaganje raznog otpada (komu-nalni, industrijski, medicinski i dr.).

Oštećenja tla u funkciji razvoja turizma

Kao posljedica permanentnog povećanja brojastanovništva, povećanja eksploatacije raznihsirovina, razvoja mnogobrojnih tehnologija – usavremenom društvu su sve više prisutni raznioblici oštećenja, gdje se konstantno javljaju novii teži oblici ovih oštećenja. Sa praktičnog i teoret-skog gledišta je važno poznavanje ovih uzrokaoštećanja i njihovih posljedica. Radi toga semoramo stručno suprotstaviti njihovim pojava-ma, a s druge strane, već nastale štetne pojavemoraju se sanirati.

Sa svoje strane, razvoj turizma je ove nepo-voljne pojave u nekim slučajevima uvećao. Uodnosu na nastala oštećenja tla, posebno saaspekta razvoja turizma, mogu se izdvojiti 4osnovne grupe:



23

• biološka kontaminacija ili infekcija tla• hemijska kontaminacija tla• antropogena degradacija,• fizičko uništenje tla, odnosno destrukcija tla

(pedocid).Zbog toga se i postavlja pitanje zaštite i

racionalnog korištenja tla u funkciji održivog tur-izma. Švajcarski istraživač Muller (2003) u studiji“Turizam i ekologija” konstatira da turizam uniš-tava turizam.

Neosporno je da turizam i njegov razvojdovodi do čitavog niza pozitivnih uticaja naekonomski napredak svake zemlje. Tu senaročito sagledava njihov uticaj na ruralnirazvoj, na unaprjeđenje poljoprivredneproizvodnje, te uticaj na zdravlje ljudi i dr.Međutim, s druge strane razvoj turizma ima ineke negativne konsekvence na tlo, na pejsaž,na biodiverzitet i sl. Razmotrićemo samo te

negativne efekte, sa ciljem da ukažemo namogućnosti sprječavanja nepovoljnih posljedi-ca na tlo i da se što bolje očuvaju njegovaprirodna svojstva.

U sljedećoj tabeli navodimo moguće uticaje,odnosno posljedice na tlo izazvanih turizmom.

Infekcija tla – biološka kontaminacija

U novije vrijeme ovaj vid oštećenja zemljiš-ta je sve više prisutan, kao rezultat unošenja utlo raznih vidova virusa, bakterija, parazita,kretanjem bolesnih životinja po tlu. Iz tla oviparaziti mogu dospjeti i do čovjeka, te dovestido teških i opasnih posljedica po njihovozdravlje (Omeragić et al, 2004). U posljednjevrijeme je sve izraženiji porast bolesnih život-inja zaraženih od bruceloze i kju-groznice(nisu pošteđena ni turistička područja, npr.

Infekcija-biološkakontaminacija

Toxocares-canis-cati

Familije-richuris-Capillaride, njihove larve ijaja

Bruceloza i druge bolestitzv. zoonoze

Geofagija

Geomedicina

Komunalni otpad-divljedeponije smeća- sani-tarne deponije smeća

Kontrola nomadskeispaše

Teški metali Zbijanje tla Deponije krovine Hoteli

Vikendice

Putevi

Igrališta

Vodne akumu-lacije

Kvarenje struk-ture

Uništavanje veg-etacije

Deforestacija

Skidanje travnogpokrivača

Požari

Miniranost

KamenolomiErozija

Deponije raznogotpadaStvrdnjavanje tlaOrganski polu-

tanti

Pesticidi

Komunalnedeponije, smeće

Industrijski otpad

Radionulidi

Elektro otpad

Medicinski otpad

Hemijska konta-minacija tla

Antropogenadegradacija

Fizičko oštećenjatla – destrukcija

privremenoTrajno

Pregled nepovoljnih efekata na tlo u uslovima razvoja turizma



24

Vlašić). Također, zbog velikog broja kućnih lju-bimaca (pasa i mačaka) i njihovog kretanja potravnatim površinama i dječijim igralištima,utvrđeno je da je došlo do značajnog prisustvavećeg broja parazita. Najviše su ugroženadjeca koja se nekontrolisano kreću po ovakvimpovršinama.

Hemijska kontaminacija tla

Razvoj turizma će nesumnjivo dovesti i dorazvoja poljoprivrede, jer će to biti i stimulans zadobijanje više hrane sa poljoprivrednih površina(posebno stočarstva, ratarskih kultura i dr.).Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnjeodnosno primjenom mineralnih gnojiva i pestici-da u tlo mogu dospjeti i razni polutanti. U prvomredu tu dolaze teški metali, kao što su: olovo,kadmijum, cink, arsen i dr. Povećanje nivoa kon-taminacije tla uz puteve je rezultat i pojačanogkretanja vozila, gdje naročito dolazi dopovećanog ispuštanja olova, cinka i kadmija.Osim teškim metalima može doći i do kontami-nacije organskim polutantima usljed neselek-tivnog i neadekvatnog odlaganja raznog otpada,a prije svega komunalnog otpada (smeće).

Antropogena degradacija

Ovo djelovanje se nepovoljno odražava napogoršanje fizičkih i hemijskih svojstava tla.Usljed izgradnje pratećih turističkih sadržaja(žičare, skakaonica, staza i sl.), odnosno zbogkretanja po travnim i šumskim površinama meh-anizacije i raznih oruđa, dolazi do procesa zbi-janja tla, kvarenja strukture tla, stvrdnjavanja tla,uništavanja travnog pokrova i šumske vegetacije,a što za posljedicu ima pojačanu vodnu igeološku eroziju i klizanje tla.

Ovdje treba ukazati i na moguću pojavupožara, a što za posljedicu ima ne samo uništa-vanje travnog i šumskog pokrivača, nego i dogorenja tla. U nekim slučajevima gorenje tladovodi do ekstremnih promjena u tlu, do uništa-vanja organske materije, raspadanja mineralagline, stvrdnjavanja tla, i dr.

Navodimo još i problem miniranostizemljišnih površina kao posljedicu ratnih dejsta-va, gdje se prema podacima Agencije MAK na

prostoru Srednjobosanskog kantona, procjenjujebroj minskih polja na 1.904 sa učešćem brojamina od 31.654.

Fizička destrukcija tla (pedocid)

Ovaj vid oštećenja – najteže pogađa tlo, uznajveće posljedice. Naime u ovim uslovima tla seisključuju iz ekoloških funkcija. Ovi procesi mogudovesti do privremenog ili do trajnog isključenjatla proizvodnje. Tu prevashodno dolaze: izgradn-ja hotela, vikendica, puteva, odlaganja raznogotpada i dr.

Prema našim procjenama u BiH se na ovajnačin gubi odnosno uništava godišnje oko 3.000ha tla, dok ti gubici u svijetu iznose oko 7 milionaha tla godišnje.

3. MJERE ZAŠTITE TLA I SANACIJEOŠTEĆENJA

Mjere zaštite tla – preventivne mjere

U cilju zaštite tla od raznih vidova oštećenjapotrebno je primijeniti čitav niz odgovarajućih mjeravezano za korištenje tla u funkciji turizma, i to:• kod svake promjene namjene korištenja

zemljišta potrebno je raspolagati sapedološkim i bonitetnim kartama u M1:25.000. Korištenje ovih karata je veomavažno za planiranje korištenja prostora(izgradnja hotela, vikendica, igrališta, odlagan-ja deponija i sl.) kako bi se sačuvala najvrijed-nija tla. Za tehničke funkcije tla koristiti kate-gorije tla V, VI i VII boniteta;

• osigurati mjere zaštite tla od vodne erozije,odnosno osigurati stabilni travni pokrivač istrogu kontrolu uništavanja šumskog pokri-vača;

• obraditi i korištenje tla za uzgoj poljoprivrednihkultura, posebnu pažnju dati za racionalnokorištenje inkliniranih površina sa nagibimapreko 17%;

• izvršiti mjere terasiranja na nagnutim površinama;• obezbijediti mjere za zaštitu od požara koji će

u uslovima sve razvijenijeg turizma biti svečešća pojava.



25

Mjere sanacije oštećenih zemljišta

U uslovima nastalih procesa oštećenja tla, uzavisnosti od uzroka, koristiti sljedeće mjeresanacije:• sanacija deponija krovinskog otpada• sanacija fizičkih oštećenja tla (npr. kamenolo-

mi i sl.)• remedijacija površina kontaminiranih tokom

saobraćaja• remedijacija inficiranih zemljišta (npr.

bruceloza) • popravak kiselih svojstava zemljišta prim-

jenom mjera kalcizacije,• reforestacija (pošumljavanje).

U svim ovim slučajevima biće potrebno orga-nizovati kantonalnu kontrolu zdravstvenog stanjazemljišnih površina (monitoring sistem), uzima -njem uzoraka tla u odgovarajućim vremenskimperiodima (svake 3-4 godine).

4. ZAKLJUČCI

U radu su razmatrane mogućnosti oštećenjatla u uslovima turizma, i zaštite kvalitetnogzemljišnog fonda. Konstatovano je slijedeće:• pojava infekcije tla (biološka kontaminacija),kao posljedica držanja stoke i njenog kretanja pozemljišnim površinama. Posebno je naglašenapojava bruceloze, a i drugih zoonoza. Takođerdeponije komunalnog otpada (smeće) mogudovesti do pojava raznih infekcija,• hemijska kontaminacija tla je posljedicaunošenja u tlo teških metala, posebno olova,cinka i kadmiuma. Takođe je moguće povećanjesadržaja i organskih polutanata, kao posljedicakorištenja pesticida, a i odlaganje raznog otpada,• antropogena degradacija tla je posljedica kre-tanja velikog broja turista po travnjacima, štodovodi do zbijanja tla, te stvrdnjavanja, pojavavodne erozije, neracionalna obrada inkliniranihpovršina. U ovu grupu se mogu uključiti pojavepožara, kao rezultat nekontrolisanog paljenjavatre (roštilj i dr.),• fizičko uništenje tla ili destrukcija se smatrakao najteži vid oštećenja tla, gdje se tlo trajnoisključuje iz njegovih ekoloških funkcija. To suizgradnja hotela, vikendica, puteva, parkirališta,odlaganje raznog otpada, i sl.

Potrebno je organizovati kontinuirano praćen-je promjena svojstava tla (monitoring sistem). Utom pravcu formirati istraživački punkt napodručju planine Vlašić. Na ovom poligonu bi sepratile nastale promjene u tlu vezane za turizam,i korištenje sanacione mjere. Rezultati ovihistraživanja mogli bi poslužiti kao model i zaostale turističke lokalitete.

CONCLUSIONS

In the paper are discused the possibilities ofsoil damages in the function of tourism, and theprotection of soil resources.

It is possible to conclude that are occured thenext processes of soil damages:• soil infection (biological contamination) as aconsequence of moving a large number of sheep.As well, the heaps of communal wastes, canbring to the various infection of people,• chemical contamination by heavy metalsimporting into soil by a large number of vehicles.As well, it is possible to increase the content byapplying fertilizers, and the organic pollutants byapplication of pests,• anthropogenic soil degradation is a conse-quence of moving a large number of touristsabeve the pastures. In this group can include andthe phenomen of fire, as a results of use ofuncontrolled use of fire (grid-iron),• phisical soil damages or soil destruction isthe heaviest form of soil damages. In this case thesoil is lost forever from the ecological functions.In this group come: building of hotels, weekendcottages, roads, paths for walking tours, disposalsof various wastes, etc.

For soil protection is necessary to save thegood soils (classes I – III), the liming, phytoreme-diation, sanitary disposals, control of health bydomestic animals.

LITERATURA

1. W.E.H.Blum:Degradation by industrialisa-tion and Urbanisation Towards Sustainable LandUse, Volume I, ISSS, page 755-767, 1998.

2. C.R.Kimpe, B.P.Warkenten: Soil Functionsand the Future of National Resources TowardsSustai nable Land Use, Volume I, ISSS, page 3-11,



26

1998 3. H.Resulović: Oštećenja zemljišta – problemi nji-

hovih istraživanja. Posebna publikacija Aka demijenauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga 15,strana 201-211,1991, Sarajevo

4. G.Varallay: Ideas of the Future of SoilScience. 18th International Soil ScienceCongress, Philadelfia, USA page 145, 2006.

5. H.Resulović: Ekološke i tehničke funkcije tla.Skripta za III stepen. Poljoprivredni fakultet,Sarajevo, 2003.

6. R.Lal: Soil Science in the area of HydrogenEconomy of 10 Bill. People. 18th InternationalSoil Science Congress, Philadelfia, USA page 76 2006

7. H.Müer: Tourismus und Okology. Wechel -wirkungen und Handlungsfelder R.OldenburgVerlag München,2003.

8. J.Omeragić, A.Zuko, A.Jažić, A.Hodić:Istraživanje kontaminiranosti zemljišta razvojnimoblicima parazita na području opštine Visoko.Veterinaria, br.53., strana 2-4, Sarajevo, 2004.



27

PRIMJENA OSNOVNIH NAČELAORGANIZACIJE PROSTORA UOSTVARENJU ODRŽIVOG RAZVOJA TRANSPORTNE INFRASTRUKTURE I TURIZMA

28



Ključne riječi: transport; turizam; prostornapolitika; održivi i uravnotežen razvoj

SAŽETAK

Turizam je specifična djelatnost koja izmeđuostalog podrazumijeva razvoj saobraćajne infra-strukture, ali i osmišljen i ujednačen prostornirazvoj sa posebnim akcentom na zaštiti i unapri-jeđenju osnovnih resursa turističke ponude.

Prostor je ograničen resurs, pa se u svim mod-elima planiranja privredni i društveni razvoj uširem smislu preispituje sa stanovišta kvaliteta,veličine i zasićenosti prostora, te mogućnostinajpovoljnijeg usklađivanja tih sadržaja u datomprostoru. Potrebno je utvrditi i planirati namjenuprostora (osnovnu i dopunsku), racionalnuupotrebu raspoloživog prostora i odgovarajućemjere koje treba preduzeti radi provedbe pros-torne politike.

U svim oblastima planiranja, posebno u pros-tornom i urbanističkom planiranju, naročitomjesto se daje saobraćajnim pitanjima, odnosnoosnovnom pitanju razvijenosti i strukture sao-braćajnog sistema. Savremeno prostorno plani-ranje treba da zadovolji dva principa:

- Prostorno usklađivanje saobraćajnog sistemasa svim ostalim elementima sa kojima se nalaziu jedinstvenom sklopu.

- Napuštanje klasičnog načina prostornogplaniranja u cilju što bržeg i učinkovitijegpovezivanja prostornog i okolišnog planiranja ujedan jedinstveni i integrirani sistem, kao pret-postavke za stvaranje koncepta održivog razvoja.

ABSTRACT

Tourism is specific activity wich imply devel-opment trafics infrastructurs and space develop-ment wich imply protection and promotiontourism resurs.

Area is limited resurs and then in all planingmodels, economic and scientifics imply hasreview from standpoint kvality, greatness andarea saturation and so possibillity and harmonizethat contents at this area.

That is necessary to fortify and planing areaaplication , racionality uses area and correspon-ding standards who should be undertaks becouseof area s politics.

At all planing districts, separately in area s andurban planing, separately place is question oftraffic

Modern planing of area should be to satisfy toprincipals:

- Harmonizing traffics area sistems with all ele-ments in a unique structure

- Leaving way classics area s plaining and fin-ish line to quickness and effective areas affiliationin the one system.

1. UVODNE POSTAVKE

Svjetska turistička organizacija (WTO) svrstalaje Bosnu i Hercegovinu u skupinu zemalja sanajvećim anticiparnim godišnjim rastom, proc-jenjujući godišnju stopu rasta u turizmu sa10,5%. U 2004. godini broj dolazaka se povećaoza 7,7%, a broj noćenja za 10,4%, mada anali-

Suada Dacić, Fadila KisoFakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo


29



tičari smatraju da je taj broj tri puta veći, budućida postoje brojni nedostaci u statističkompraćenju i analiziranju podataka, te mjerenjuefekata od turizma.

Bosna i Hercegovina predstavlja izuzetno za -nimljivu turističku destinaciju, što je rezultatnjenog geografskog položaja, izuzetnih inetaknutih prirodnih ljepota, kul-turno–historijskih vrijednosti i pogodnih kli-matskih uslova. Ovo je područje ukrštanja različi-tih kultura, religija i tradicija, što daje dodatnuvrijednost kreiranju specifičnog turističkogproizvoda i obogaćuje turističku ponudu.

U skladu sa aktuelnim trendovima nadomaćem i inozemnom tržištu, uz poštivanjeregionalne specifičnosti, BiH ima mogućnostrazvijanja različitih oblika selektivnog turizmakao što su: kulturni turizam, eko turizam u rural-nim područjima, avanturistički turizam, religijskiturizam i primorski turizam.

Turizam je specifična djelatnost koja izmeđuostalog podrazumijeva razvoj saobraćajne infra-strukture, ali i osmišljen i ujednačen prostornirazvoj sa posebnim akcentom na zaštiti i una -prjeđenju osnovnih resursa turističke ponude.

2. INTEGRALNI PRISTUP PLANIRANJUPROSTORA,TRANSPORTA I OKOLIŠA

Prostor je ograničen resurs, pa se u svim mod-elima planiranja, privredni i društveni razvoj uširem smislu preispituje sa stanovišta kvaliteta,veličine i zasićenosti prostora, te mogućnostinajpovoljnijeg usklađivanja tih sadržaja u datomprostoru. Potrebno je utvrditi i planirati:

- namjenu prostora (osnovnu i dopunsku),- racionalnu upotrebu raspoloživog prostora i - odgovarajuće mjere koje treba preduzeti

radi provedbe prostorne politike.U svim oblastima planiranja, posebno u pros-

tornom i urbanističkom planiranju, naročitomjesto se daje saobraćajnim pitanjima, odnosnoosnovnom pitanju razvijenosti i strukture sao-braćajnog sistema. Savremeno prostorno plani-ranje treba da zadovolji dva principa:

- Prostorno usklađivanje saobraćajnog sis-tema sa svim ostalim elementima sa kojima senalazi u jedinstvenom sklopu.

- Napuštanje klasičnog načina prostornogplaniranja u cilju što bržeg i efikasnijeg

povezivanja prostornog i okolišnog planiranja ujedan jedinstveni i integrirani sistem, kao pret-postavke za stvaranje koncepta održivog razvoja.

Evropa je prihvatila održivi razvoj kao uni-verzalni kodeks ponašanja, pri čemu se održivirazvoj razumijeva kao onaj razvoj koji brine oprostoru i okolišu (čiji kapacitet je u mnogomeograničen), koji je tehnički podoban, ekonomskiprovodiv i društveno prihvatljiv. Generalna strate-gija koja bi trebala da vodi primjeni principaodrživog i uravnoteženog razvoja na čitavom ter-itoriju „ujedinjene“ Evrope, razlikuje tri područjadjelovanja i to:

a) Uravnotežen i policentričan prostornirazvoj – pri čemu se ne misli na jedinstveneurbane procese na cijelom evropskom prostoru,već na povezivanje gradova i regija u urbanumrežu uz insistiranje na racionalnom korištenjuprostora.

b) Jednakopravnost u pristupu infrastrukturi iznanju – pri čemu se podrazumijeva promjenatradicionalnog shvatanja infrastrukture, i uključi-vanje novih oblika komunikacija u planoverazvoja. Promovira se izgradnja transevropskeinfrastrukture (TEN), koja će omogućiti razvojsvih regija, ali uz istovremeno ograničenje su -vereniteta u planiranju takve infrastrukture i uzzahtjev da se dugoročno smanji pritisak infra-strukture na okoliš.

c) Razborito upravljanje evropskom kul-turnom baštinom – pri čemu treba prepoznatiprincip integralne konzervacije, ali se morajuprepoznati i koristi od takve baštine koja pred-stavlja sastavni dio svakodnevnog života društva.

Iz navedenog, može se zaključiti da je održivirazvoj prvenstveno politički cilj kome treba pruži-ti značajnu stručnu i interdisciplinarnu naučnupodršku. U tome kontekstu, integralno i sistem-sko planiranje i upravljanje prostorom i okolišempostaje nezaobilazno ukoliko želimo osiguratidugoročan i neprekidan ekonomski i društvenirazvoj i ukoliko želimo biti ravnopravan diobudućeg jedinstvenog evropskog prostora. Samointerdisciplinaran pristup i kontinuirano djelo-vanje može obezbijediti izradu plana korištenja izaštite prostora i okoliša, koji će osigurati zado-voljenje potreba današnjih generacija, ali ne nauštrb budućih generacija.

Poštivajući navedene principe, integriranipristup prostornom i okolišnom planiranju nanivou regija treba da se ostvari izradom regional-nih planova, kojima će biti jasno postavljenisljedeći temeljni elementi:- Opći ciljevi razvoja;- Načela organizacije prostora;- Koncepcija organizacije i zaštite prostora i- Prostorno uređenje.

Navedeni elementi određuju osnovne seg-mente strategije razvoja regiona, a rezultat suinterdisciplinarnog istraživačkog djelovanja.Saobraćajna istraživanja, odnosno istraživanjasaobraćajnih tokova u ovome procesu svakakoimaju posebnu ulogu.

Načela organizacije prostora koja bi bilausklađena sa navedenim Evropskim principimaodrživog razvoja su sljedeća:• Regionalni koncept

Osnovni koncept organizacije prostora bio biregionalni, što podrazumijeva funkcioniranjeregija kao jedinstvenih upravnih cjelina unutarkojih se ujednačuju uvjeti razvoja i urbana opre-ma. U okviru regija bile bi zaokružene manjeprostorne cjeline, odnosno subregije i to po prin-cipu saobraćajne dostupnosti, odnosnomogućnosti da saobraćajnice u okviru subregijaosiguravaju dnevne protoke ljudi i dobara, dnevnuopskrbu i zaštitu ljudi sa gledišta ljudskih potreba.• Policentrizam

Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba bititemeljen na policentričnom načelu, a to značiorganizaciju regionalnog prostora sa više središtaiz kojih se na određenom nivou utječe na razvi-tak gravitacionog prostora. Međuodnos pojedinihsredišta u prostoru počivao bi na suradnji ikonkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jakuinicijativu pojedinih središta, veći dinamizam iprivlačenje kvalitetne privredne i uslužne struk-ture. Preduslov za sve navedeno je kvalitetna ces-tovna mreža koja veže pojedina središta među-sobno, kao i sa centrom gravitacionog područja.• Prostor kao resurs

Razvojno načelo organizacije prostora je da seprostor racionalno koristi i zaštiti u svim elemen-tima korištenja. Prostor jedne regije može se oči-tovati u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnostinamjene i sa iznimnim geoprometnim položa-jem. Prostor se tada očigledno pojavljuje kaonajvrjedniji resurs te sredine, sa prostranstvima,

pitkim vodama, prirodnim ljepotama, sa poljimai sl. Ako se toj činjenici doda kvalitet i geografskipoložaj, onda se značaj prostora kao faktorarazvoja uvećava.• Otvorenost prostora

Područje regiona, osim omeđenosti upravnimgranicama, je otvoren prostor za interregionalnui međunarodnu saradnju. Otvorenost regio -nalnog sistema prema bližem i daljem okruženjuje činitelj reprodukcije i razvitka područja.Organizacija prostora po načelu otvorenostimora se ogledati u svim elementima, počev odsaobraćajnih tokova, privrednih, uslužnih, obra-zovnih i drugih funkcija.• Integracija prostora

Povezivanje regija sa obodnim prostorima jepotreba i nužnost koju nameće privredna ori-jentacija (transport, turizam, trgovina), a temelje-na je na otvorenosti prostora (4. načelo).Integriranje sa vanjskim prostorom treba ostvaritipreko važnih transportnih koridora na kopnu,zraku i moru. Za Bosnu i Hercegovinu od pre-vashodnog su značaja cestovni i željezničkievropski koridor Vc, kao i cestovni magistralni iregionalni koridori.• Održivi razvoj

Održivi razvoj je sintagma savremenog razvo-ja i načelo organizacije prostora. Održivi razvojkao načelo organizacije prostora je polazište zasadašnji razvitak i zalog za budućnost, kako sagledišta korištenja prostora tako i sa gledištatrošenja prirodnih resursa.

U organizovanju prostora treba se pridržavati idrugih načela, a posebno onih iz područja urban-izma kao što su načela kompatibilnosti namjeneu prostoru, opterećivanja prostora (nosivost pros-tora), humanosti u namjeni prostora a posebnoljudskih naselja, i konačno načela koja se odnosena zaštitu i unaprijeđenje prirodnog bogatstva.

Tendencija kontinuiranog naseljavanjaodređenih područja, te njihovo totalno zagušen-je infrastrukturom i radnim zonama bi trebala ubudućnosti da se zaustavi i usmjeri na susjednapodručja. I saobraćajni standardi autoputa kaobrze saobraćajnice , sa priključcima na određen-im većim udaljenostima na saobraćajnu mrežunižeg reda, doprinose tome da se sistem naselja-vanja u odnosu na postojeći treba posebno raz-matrati.

Pogodnosti autoputa su upravo lakša i udobnija



30

savladavanja prostora navećim odstojanjima, štoće u postojećem siste-mu naselja dovesti dostvaranja novih gravita-cionih dometa za dnevnakretanja stanovništva. Ovo jejedan od osnovnih para-metara na kojim se temeljipotreba preoblikovanja pros-tornih cjelina, razvoj regiona, subre-giona i novih konurbacija.

3. PRIMJENANAČELAORGANI-ZACIJE PROSTORA U OSTVARIVANJU ODRŽIVOG RAZVOJA INFRASTRUK-TURE TRANSPORTA I TURIZMANAPRIMJERU EKONOMSKE REGIJECENTRALNA BiH

Projekat Evropske unije za regionalni ekonomskirazvoj u Bosni i Hercegovini (EU RED) imao je za ciljusvajanje pristupa regionalne politike u BiH, kao iupoznavanje Bosne i Hercegovine sa evropskompolitikom ekonomske i socijalne kohezije (ESC).

Usvajanje pristupa regionalne politike zahtijeva

pripremu regionalne ekonomske strategije, što je iurađeno u formi nacrta za 5 specifici-

ranih regija BiH u okviru pro-jekta CARDS 2002. Jednaod specifiranih ekonomskih

regija u navedenom projektuje Ekonomska regija Centralna

BiH1.

3.1Održivi razvojinfrastrukture trans-porta i turizma u regijiCentralna BiHRegionalna razvojna

strategija za ekonomsku regijuCentralna Bosna i Hercegovina(CBiH) je vrlo ilustrativan primjer

mogućnosti primjene osnovnihevropskih principa i načela organi-

zacije prostora i na teritoriju sa prob-lematičnom administrativnom organizacijom koja jeupravo prisutna u ovoj regiji. Naime, ova regijaobuhvata 16 općina u dva entiteta i dva kantona. Toje predstavljeno na priloženoj mapi i na pre-gledanom prikazu svih općina u regiji.

Općine se znatno razlikuju u veličini, od malihopćina (Usora i Doboj-Jug) sa površinom manjomod 100 km2, do Teslića koji je najveća općina u regi-

1 Informacije prezentirane u ovom poglavlju su uzete direktno iz socioekonomske analize (SEA)za ekonomsku regiju Centralna BiH, pripremljene od strane partnerske grupe i radne grupe, odjanuara do aprila 2004. Integralna SEA prezentirana je od strane EU RED-a i REZ-RDA-e u maju 2004. Dokument je dostupan na www.eured-bih.org/ba/publications.htm



31

Tabela 1. Transportna infrastruktura u regiji CBiH u kilometrima

ji CBiH i pokriva površinu od 846 km2. Četiri općinese kategorišu kao velike (preko 500 km2).

Čitava regija doseže 5.367,80 km2, što predstav -lja više od 10% teritorije BiH. U tom kontekstu,CBiH se ne smatra velikom regijom, ali pri tomeCBiH obuhvata teritoriju oba BH entiteta, uključu-jući ukupno 16 općina: 1 općina u Republici Srpskoj(RS) i 15 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). 15općina u FBiH administrativno spadaju u 2 različitakantona.

Zbog svog geostrateškog položaja regija CBiH imaogroman potencijal za razvoj. Regija je blizu svih bit-nih poslovnih centara i transportnih čvorova (putevi,aerodromi i luke) u Bosni i Hercegovini i izvan nje.Međutim, postojeća transportna infrastruktura(Tabela 1.) ne pruža dovoljno kvalitetnu podršku zarazvoj, obzirom na to da je cestovna infrastruktura ulošem stanju i da je glavnina cesta niskog ranga, aželjeznički sistem je zastario i nije u funkciji. Kaobitna činjenica koja će utjecati na razvoj regije, jebudući autoput na koridoru VC, koji će djelomičnoprolaziti kroz ovu regiju. Kako bi se pomogao razvojruralnih regija i razvoj poljoprivrede i seoskog turiz-ma, neophodno je poboljšati lokalnu putnu infra-strukturu.

Održivi razvoj infrastrukture transporta i turizmapotrebno je postaviti kao strateški cilj za regiju CBiHkako zbog iznimno povoljnog geostrateškog položa-

ja i mogućnosti međure-gionalne saradnje, tako izbog obilja prirodnih lje-pota i potencijalno zan-imljivih turističkih sadržaja.

3.2. Rezultati analizepostojećeg stanja,potreba i razvojnihmogućnosti infrastruk-ture transporta i turiz-ma u regiji CBiH

Ima mnogo interesant-nih lokacija u regiji, koje bimogle privući turiste:banje, ski centri,planine,religiozni centri, historijskonaslijeđe, spomenici, itd.Ova regija je takođe blizumnogih interesantnihlokacija, kao što su:Sarajevo, Olimpijske pla-

nine, Međugorje, Una, Neretva, itd. Nažalost, nepostoji dovoljno razvijena turistička infrastruktura(turistički centri, promotivni centri, hoteli, restorani,itd). Potrebno je ujediniti i standardizirati ponudu ipoboljšati pristup tržištu, a istovremeno izgraditi irazviti nove turističke pogone. Pored toga, educi-ranje turističkih operatera bi koristilo u ciljupoboljšanja kvaliteta usluga. Aspekt ekologije istvaranje povoljnog i zdravog okruženja, za ekološ-ki održiv razvoj, je jedan od neophodnih zahtjevaza razvoj turizma, kao specifične industrije, alitakođer i za kvalitet življenja.

Nerazvijeni urbanistički i prostorni planovi suglavna prepreka sistemskom razvoju regije. Kakobi se to stanje poboljšalo, potrebno je završitiproces razvoja ovih planova, na sistemski način, ina općinskom i na regionalnom nivou.

Nedostatak informacija je jedna od glavnihprepreka regionalnom razvoju. Bez odgovarajućeinformatizacije, nemoguće je organizirati ili vodi-ti procese, posebno na regionalnom nivou. Kakobi se to ostvarilo, potrebno je napraviti i uvestimoderan jedinstven sistem informacija, naregionalnom nivou, koji bi bio korišten u svrhurazmjene informacija. To podrazumijeva izradubaza podataka, kao što je geografski informativnisistem (GIS), baze podataka o tržištu rada, bazepodataka o obradivoj zemlji i poljoprivredi, baza



32

Administrativna struktura teritorije, koju pokriva regija CBiH

podataka sa poslovnim informacijama, - ponu-da/potražnja, itd.

Na osnovu navedenog, moguće je identifiko-vati najznačajnije probleme u regiji kojionemogućavaju adekvatan razvoj turističkeponude, kako bi se dostigao strateški razvojni cilj.To bi bili sljedeći problemi:• Nedostatak odgovarajuće transportne mreže – slab

kvalitet putne infrastrukture i nizak nivo korištenjaželjeznica;

• Slaba povezanost između ruralnih i urbanih područja;• Usitnjena i parcijalna turistička ponuda;• Slaba promocija turističkih kapaciteta i loš pristup

tržištu;• Nerazvijeni urbanistički i prostorni planovi i• Nedostatak regionalnih informacionih sistema -

baze podataka.Navedene problemske tačke moguće je

ukloniti interdisciplinarnim djelovanjem u real-izaciji sljedećih rješenja:• Izgradnja saobraćajnica visokog ranga (koridor Vc);• Poboljšanje lokalne putne infrastrukture;• Poboljšanje korištenja željezničkog transporta;• Poboljšanje turističkih kapaciteta;• Efikasno upravljanje otpadom;• Promoviranje kapaciteta regije;• Uspostavljanje urbanističkih i prostornih plano-

va, na općinskom i regionalnom nivou i • Uspostavljanje različitih sistema baza podata-

ka, na općinskom i regionalnom nivou.

Navedena rješenja su osnovne pretpostavkeza održivi i uravnotežen razvoj regije, koji je bazi-ran na osnovnim načelima organizacije prostora.Sprovođenje rješenja imalo bi za rezultatsljedeće:• Izgrađene saobraćajnice visokog ranga (autop-

ut na koridoru Vc i veze sa autoputevima uširem okruženju);

• Modernizirana putna infrastruktura;• Osnivanje turizma, kao vodeće privredne dje-

latnosti;• Uspostavljanje urbanističkih i prostornih planova;• Uspostavljanje baza podataka i• Zdravo okruženje.

Konkretni efekti sprovedenih rješenja ogledalibi se u sljedećim pokazateljima:• Broj u kilometrima modernog autoputa i

lokalnih puteva;

• Povećan stupanj korištenja željeznica;• Broj atraktivnih turističkih destinacija;• Povećani prihodi od turizma;• Razvijeni urbanistički i prostorni planovi, na

općinskom i regionalnom nivou i• Kvalitet života.

Strateški razvojni cilj i navedena rješenja kojavode do toga cilja, podrazumijevaju značajan vre-menski period za realizaciju odnosno dugoročnodjelovanje, kao i sistemski i kontinuiran rad narealizaciji sa definisanim redoslijedom aktivnosti.Na temelju ovakvog pristupa, potrebno je izstrateškog cilja izvesti prioritetne ciljeve kao prvineizbježan korak u procesu realiziranja.

Svaki prioritetni cilj fokusiran je na grupumeđusobno povezanih problema, tako da jeveoma bitno koordinirati proces realizacije svihprioritetnih ciljeva. Od ključne je važnosti da seshvati kako je ostvarivanje svih prioritetnih ciljevapreduvjet za realiziranje strateškog cilja.

Neki od prioritetnih ciljeva koji bi vodili doefikasnog povezivanja regije modernim komu-nikacijskim sistemima i do razvoja turističkeponude navedeni su i kratko obrazloženi unarednim tačkama.

1. Uvezana turistička i promotivna ponuda regijeNivo razvoja turističke privrede je nizak. Ponuda

je usitnjena i nema sistemskog načina u pristuputržištu. Regija ima ogroman potencijal za razvoj jerje veliki broj banja, ski centara, religioznih centara,planina, historijskog naslijeđa, spomenika, itd.Regija je blizu mnogih drugih interesantnih lokaci-ja, kao što su: Sarajevo, Olimpijske planine,Međugorje, Una, Neretva, itd.

Nema dovoljno adekvatno razvijene turističkeinfrastrukture (turistički centri, promotivni centri,hoteli, restorani, itd). Potrebno je objediniti, stan-dardizirati i kategorizirati ponudu, kako bi sepoboljšao pristup tržištu, posebno intenzivnompromocijom, kroz različite kanale. Jedno odobećavajućih rješenja je razvoj turističkihklastera, na osnovu studije izvodljivosti.

Rekonstrukcija i razvoj novih turističkihsadržaja su preduvjeti za uspješan razvoj. Poredtoga, edukacija turističkih operatera bi se trebalakoristiti sa ciljem poboljšanja kvaliteta usluga.

Neki od bitnih kapaciteta bi se trebali zaštititii staviti pod zaštitu države , kao što su historijski iprirodni kompleksi: Vlašić, Ajvatovica, itd.



33

2. Međuregionalna i regionalna uvezanostputnim mrežama

Kao što je gore pomenuto, zbog svoggeostrateškog položaja, ova regija ima ogromanpotencijal za razvoj. Regija se nalazi blizu bitnihcentara i transportnih čvorova, kao što su:• Željeznički čvor Doboj;• Autoput Beograd – Zagreb;• Aerodromi u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci,

Mostaru, Zagrebu;• Riječna luka Brčko i• Pomorska luka Ploče.

Glavni gradovi regije su uvezani putevima(različite kategorije), a neki od njih i sa željezni-com. Međutim, postojeća transportna infrastruk-tura ne pruža dovoljno kvalitetnu podršku zarazvoj. Lokalna putna infrastruktura nije dovoljnorazvijena.

Bitna činjenica, koja ce utjecati na razvoj, jebudući autoput na koridoru Vc, koji će djelimičnoprolaziti kroz ovu regiju. Koridor Vc ce biti glavnikoridor u širem području, koji povezuje komplet-nu Centralnu Evropu sa lukom Ploče, prolazećiduž Bosne i Hercegovine, od Sjevera ka Jugu.

Paralelno sa budućim autoputem, željezničkapruga na koridoru Vc takođe spaja CentralnuEvropu sa lukom Ploče. Sasvim je izvjesno da će saovim cestovnim i željezničkim pravcima na kori-doru Vc, regija postati centralna tačka za protokroba u širem području.

Zbog važnosti razvoja infrastrukture, neophod-no je nastaviti sa radom na poboljšanju putne infra-strukture, te širenju kapaciteta i korištenja že -ljeznice. Prije toga, trebaju se uraditi studijeizvodljivosti i programi na općinskom i regional-nom nivou.

3. Ostvareno povoljno okruženje za ekološkiodrživ razvojOvaj prioritetni cilj je direktno povezan sa

svim prethodno pomenutim ciljevima, posebnou cilju razvoja poljoprivrede, proizvodnje siro -vina, proizvodnje energije, i turizma.

Kako bi se stvorilo ekološki zdravo okruženje,potrebno je prihvatiti i pridržavati se odredbi istandarda Evropske unije.

Nabitniji problem povezan sa ovim ciljem, jeupravljanje otpadom, izgradnja deponija smeća,recikliranje otpada, izgradnja kolektora otpada,pročišćavanje kanalizacija, i certifikacija ekološk-ih poljoprivrednih područja.

4. Funkcionalan i uvezan sistem institucijaza urbanizam, prostorno planiranje i zaštituokoline sa usklađenim prostornim planovima

Urbanistički i prostorni planovi su ključnidokument strateškog planiranja za usmjeravanje iupravljanje urbanističkim rastom i promjenama.U slučaju urbanističkih područja, urbanističko iprostorno planiranje će koordinirati lokaciju uvremenu i mjestu ponude i potražnje za infra-strukturom i kapacitetima i definirati će korišten-je zemljišta, što će povećati efikasnost i efek-tivnost usluga, i sinhronizaciju u odnosu napostepeni razvoj zemlje. Ovi planovi takođermogu smanjiti troškove izgradnje, popravke,eksploatacije i održavanja puteva, kanalizacione,vodovodne, telefonske, kao i energetske infrastruk-ture. Urbanistički plan je pored ostalog, sredstvoza uspostavljanje industrijskih zona, kao mjestagdje bi industrijski kapaciteti trebali biti locirani.

Veliki problem je potcjenjivanje važnostiurbanističkog projektovanja i prostornog plani-ranja. To je razlog zašto većina općina nije razvi-la urbanističke i prostorne planove. Nerazvijeniurbanistički i prostorni planovi su glavna prepre-ka sistemskom razvoju regije. Većina općina izregije nisu pristupile izradi modernih urbanisti -čkih i prostornih planova. Ista situacija je i naregionalnom nivou. Općinski planovi bi trebalibiti uzeti u razmatranje, kao dio integralnogplana na regionalnom nivou.

Kako bi se ta situacija popravila, potrebno jerealizirati čitav proces izrade planova, na sistem-ski način i na regionalnom nivou.

5. Razvijen sistem upravljanja informacijamaNedostatak informacija je također jedna od

glavnih prepreka regionalnom razvoju. Bez odgo-varajućih informacija nemoguće je organizirati ilivoditi razvojne programe, posebno na regional-nom nivou u dugoročnom periodu.

Da bi se ovaj problem riješio, potrebno jeraditi na uvođenju modernog i jedinstvenoginformacionog sistema na regionalnom nivou,koji će se koristiti za razmjenu informacija međuopćinama u regiji i šire.

Na taj način će biti omogućeno razvijanjebaza podataka, kao što su sistemi geografskihinformacija (GIS), baze podataka o tržištu rada,baze podataka o nekretninama, baze podataka oobradivoj površini i poljoprivredi, baze podataka



34

o dostupnom poslovnom domenu, baze podata-ka sa poslovnim informacijama – ponu-da/potražnja, itd.

4. ZAKLJUČAK

Namjera autora ovoga rada bila je da se ukažena značaj i potrebu usvajanja i primjeneosnovnih načela organizacije prostora. Ovanačela su već definirana kao Evropski principiodrživog i uravnoteženog prostornog razvoja,primjenjuju se u većini zemalja EU i sasvim je sig-urno da će sa širenjem EU u „ujedinjenoj“ Evropinjihov značaj u budućnosti biti sve veći, i to nesamo u oblasti infrastrukture transporta i turizma,već u svim manifestacijama življenja.

U drugom dijelu rada napravljen je pokušaj dase na konkretnom primjeru pokaže nezavisnostnačela organizacije prostora od administrativneorganizacije i teritorijalnih podjela. Strategijerazvoja moraju se raditi po regionalnom principuuzimajući pri tome u obzir ekonomsku i socijal-nu koheziju kao prioritetni faktor regionalizacije ibudućeg razvoja.

LITERATURA

1. CEMAT-Evropska konferencija ministaranadležnih za regionalno planiranje:

„Perspektiva evropskog prostornog razvoja(ESDP)“, Potsdam, 1999.

2. EC-European Commission: „Urbanization andthe Function of Cities in the EuropeanCommunity (CEC)“, Brussels, 1992.

3. ESPON Coordination Unit: „Potentials forpolycentric Development in Europe-AnnexReport A: Critical dictionary of polycentricityEuropean urban networking“, Luxembourg,2004.

4. EC-European Commission: „Europe2000+ Cooperation for European territo-rial Development“, Luxembourg ,OOPEC, 1994.

5. „Studija utjecaja autoputa Šamac-Pločena društveno – ekonomski razvoj i pros-torno uređenje“, Sarajevo, 1990.

6. www.eured-bih.org/ba/publications.htm:EU RED (Projekat EU za regionalniekonomski razvoj u BiH), „Zajednička usm-jerenja kroz pet BH regionalnih strategijarazvoja“,2004.

7.www.eured-bih.org/ba/publications.htm: EURED (Projekat EU za regionalni ekonomskiRazvoj u BiH), „Regionalna strategijaekonomskog razvoja ekonomske regijeCentralna Bosna i Hercegovina“,2004.



35

Ključne riječi: razvoj, turizam, privatizacija,devastirani objekti, perspektiva

SA@ETAK

Realnost postsocijalističkih zemalja je impe -rativna potreba prelaska u državni sistem sadominantnim privatnim kapitalom.

Problemi razvoja privrede preslikani su naprobleme u razvoju turizma (devastirane turi -stičke atrakcije, ski staze, bazeni i dr).

Rješavanje ovih problema nazire se u privati-zaciji svih turističkih djelatnosti.

U mjere razvoja turizma predlaže se osavre-menjivanje razvoja znanja i sposobnosti ljudskihfaktora, prodaje turističke infrastrukture privat-nim licima, obezbjeđenje drugih sredstava(donacije, krediti) obezbjeđenje povratka izb-jeglih i raseljenih lica i sl. Navedene i druge pro -bleme riješit će privatni kapital što predstavljapokretačku snagu privrede a time i turi zma.Navodimo samo primjer razvijenih zemalja zapa-da gdje turizam ostvaruje veća novčana sredstva

UVOD

U uslovima tranzicije društvenog u državni iprivatni kapital, pitanje razvoja turizma poprimanove dimenzije. Proces privatizacije izazivavelike poremećaje u obimu i stukturi zaposleno -sti, prestruktuiranju postojećih privrednih su -bjekata i uopće razvoja privrede u cjelini.Izmjenom stukture privrede logično se javljapotreba za analizom razvoja turizma unovonastalim uvjetima. Ovo posebno zato što jevrhunski turizam u posljednjem stoljeću doživiokorjenite promjene, tako da sva važnija događa -nja nose imena kompanija koja ih podržavaju.Turizam postaje djelatnost gdje se pored učesni-ka direktno sučeljavaju korporacije.

Turizam je složena djelatnost koja obuhvata:edukaciju djece školskog uzrasta, turističkurekreaciju radnika i građana i drugo. U slučajukada se govori o bilo kojoj od navedenih oblasti

treba istaći da ulaganje u turizam mora bitivezano sa komplementarnim (pratećim) djela -tnostima kao što su ugostiteljstvo i razne uslužnedjelatnosti koje obuhvataju sve vrste populacije.Imajući u vidu njegovu društvenu i privrednuulogu, tu rizam je izuzetno pogodan za atraktivnaulaganja. U vezi s tim treba naglasiti da on imaširoke mogućnosti primjene, tj. animiranjaogromne mase ljudi na svim nivoima. Razvojemniza pratećih djelatnosti koje su vezane za tur-izam, omogućit će se poboljšanje uslova i načinaživota, a time i aktivno sudjelovanje sve većegbroja ljudi u turističkim aktivnostima.

U mnogim zemljama turizam se smatra poseb-nom privrednom granom sa velikim udjelom uukupnom društvenom proizvodu. Turistička dje-latnost je veliki potrošač različitih turističkihpotencijala. Potražnja za ovim potencijalima jezapažena i trajna s obzirom na dobru isko-rištenost. Istovremeno, ponuda ovih domaćihpotencijala je veoma dobra tako da u potpunos-ti zadovoljava potrebe BiH.

Veliki broj nezaposlenih i fiktivno zaposlenihosoba, kao i oslobađanje viška zaposlenih,uzrokuje potrebu sveobuhvatne politike zapošlja-vanja koja zadire i u domen turizma.

Sama dimenzija problema isključujemogućnost njegovog rješavanja putem regu-larne socijalne politike. Zato rješavanje neza-poslenosti i politika sprječavanja nezaposleno -sti u periodu privatizacije moraju činiti integral-ni dio ukupne politike prestrukturiranja e k o -nomije BiH.

Razvoj bosanskohercegovačkog turizma nalazise u fazi stagnacije obzirom na:

• Zatečenu porušenu, devastiranu i dobrimdijelom opljačkanu privredu BiH koja nije u sta -nju da pruži zadovoljavajući stepen privrednograsta. Ratna razaranja dovela su privredu u sta njetotalnog kolapsa i vratila je desetine godinaunazad. Sudbinu privrede dijele i druge oblastikada je u pitanju razvoj BiH.

RAZVOJ TURIZMA I PRIVATIZACIJARasim Dacić, Mujo Dacić, Fakultet za menadžment i turizam, Travnik



36


• Neobična državna zajednica sa dva entitetai tri konstitutivna naroda dodatno opterećuje io -nako tešku socijalno-političku situaciju.Neriješeni međuentitetski odnosi zakočili sukoordiniranje razvoja ne samo u turizmu, nego iu svim oblastima privrednog djelovanja.Nejedinstven prostor i opstrukcija predstavnikapojedinih naroda dodatno koče dalji razvojprivrede i turizma.

• Interesi međunarodne zajednice u velikojmjeri determinišu budući razvoj BiH a time i tu -rizma. Proces integracije svjetske privredepodrazumijeva jedinstvenu globalnu ekonomskupolitiku koja je u fazi realizacije. U takvim uslovi-ma problematika stvaranja male i srednje razvi-jene zemlje dobiva nove dimenzije. Zaduženostovih zemalja determinira njihovu ekonomskupolitiku u pravcu poštovanja pravila igre koja diri-giraju subjekti svjetske privrede. Logika interna-cionalnog razvoja mijenja pozicije privrede upogledu međunarodne razmjene rada izaokružene nacionalne privrede. Poseban odrazovakve međunarodne politike osjetit će se naprostorima ex Jugoslavije čija je privreda bila uvelikoj mjeri integrirana.

• Posljedice razvoja privrede kao cjelineodrazit će se i na razvoj turizma, pogotovu ako seima u vidu obnova turističkih destinacija i komu-nikacija.

• Proces privatizacije (tranzicije) društvene uprivatnu i državnu imovinu je prelaz sakomandnog na tržni ekonomski sistem, i samimtim je veoma složen. Poznavanje ove prob-lematike značajan je ograničavajući faktor razvo-ja privrede u BiH. Posljedice prelaska na sistemsa domina ntnim privatnim kapitalom odrazit ćese i na razvoj turizma kao cjeline.

• Masovni egzodus stanovništva, turista ikadrova neophodnih turizmu jedan je odosnovnih problema razvoja turizma u ovommomentu. Veliki broj stručnjaka koji su imalizapažene rezultate u prijeratnom periodu nalazese u inostranstvu. Uz to turistički potencijalhendikepiran je četvorogodišnjim trajanjem ratačime se spriječila i njegova turistička edukacija,što se teško može nadoknaditi.

• Nizak investicioni kapital domaćih subjeka-ta uslovljava oslanjanje turizma u strani kapital,koji na bilo koji način podstiče razvoj privrede iturističke infrastrukture. Orijentacija na ulaganjakapitala i privredne djelatnosti koje pružajumogućnosti zarade primarni je zadatak u uslovi-ma privatizacije. Privatni kapital zasnovan je naprofitabilnim ulaganjima, te se u tom pravcu itreba usmjeriti podsticajna politika razvoja turi -zma uopće.

• Socijalističko naslijeđe bazirano na slabimradnim navikama odrazit će se na teško pri-lagođavanje stanovništva novonastalim uslovimaprivatizacije, pri čemu treba istaći činjenicu da sestanovništvo teško uklapa u novi društveniporedak. Stare navike privređivanja i pristupasvim društvenim pojavama, među kojima je i tu -rizam, još uvijek su prisutne. Tako je širokorasprostranjeno mišljenje da se država brine osvemu, pa i o turizmu.

Privatno vlasništvo kojim raspolaže određenagrupa ljudi u mogućnosti je da na području turi -zma angažira kvalitetne kadrove u najkvalitetni-jim turističkim destinacijama (hoteli, rekreacionicentri, reumali i dr). Pored toga privatni kapital semože angažirati ulaganjem i osnivanjem turisti -čkih zajednica, što se u praksi polako ostvaruje.

Aktivne mjere za unaprjeđenje turizma unovonastalim uslovima koje diktira proces tranzi-cije, mogu se sažeti u nekoliko tačaka:

1. Osavremenjivanje razvoja znanja i sposobnos-ti ljudskog faktora. Osavremenjivanje nastaveu srednjim i osnovnim školama i na fakulteti-ma značajan su faktor koji utječe na znanje ipristup turizmu. Savremeni pristup edukaciji irealizaciji turizma djelovat će na masovnostove pojave. Ulaganja u izdavačku djelatnost idijagonostiku nerazdvojiv su zadatak u pogle-du edukacije i informiranja najaktuelnijihmomenata iz područja turizma.

2. Obezbjeđenje sredstava iz donacija, kredita isamoinicijativnih ulaganja pojedinaca.Angažiranjem sredstava stranih ulagača zaobnovu i izgradnju ratom porušenih turi stičkihobjekata omogućit će se osnovni uslovi izgra -dnje sveopće klime za bavljenje turi zmom.



37

Inicijalne mjere pokretanja privatnih pre-duzeća čija je osnovna djelatnost turizam za -snivale bi se na povoljnim kreditima koji bi seodobravali potencijalnim korisnicima.Turističke djelatnosti u kojima bi se mogla ost-variti egzistencija radnika, vrlo su različite.Izgradnja turističkih objekata, održavanjeobjekata, upravljanje njihovim korištenjem,organizacija turističkih aktivnosti, izgradnjapratećih djelatnosti i dr. samo su neke odmogućih aktivnosti.

3. Ulaganje u turističku infrastrukturu privatizaci-jom raznih objekata putem objekata na obala-ma prirodnih i vještačkih jezera (Modrac,Boračko jezero, Jablaničko jezero, Prokoško idruga jezera) omogućit će se zadržavanjemturista u okviru granica uz podsticanje turizmau tom pravcu. Pred toga privatizacijom planin-skih, travnatih i drugih terena stvaraju se usloviza ekonomično i racionalno korištenje prosto-ra u cilju omasovljenja turizma. Planine poputVlašića, Bjelašnice, Igmana, Trebevića iJahorine oduvijek su privlačile pažnju stranih idomaćih turista. Obezbjeđenje infrastrukturena ovim terenima može se postići jedino ula-ganjem privatnog kapitala.

4. Razvoj turizma i izgradnja turističkih destinaci-ja je također od velikog značaja za poslijeratnirazvoj BiH. Poznato je da velika populacijaturista u zemlji zahtijeva organiziran turizam irekreaciju. Osim toga, razvoj turizma odlika jesvake razvijene i civilizirane zemlje, što trebabiti značajan motiv za ulaganje u tom pravcu.

5. Obezbjeđenje povratka izbjeglih i raseljenihlica osnova su privrednog ili bilo kojeg drugograzvoja svake zemlje. Poznato je naime, da jejoš uvijek preko 50% stanovništva BiH izbjeg-lo, raseljeno ili prognano što znatno otežava

turističke aktivnosti. Veliki broj stručnjaka, tur-ističkih radnika i samih turista nalazi se u dijas-pori. Obuhvatanje ove populacije, koja jestekla izvjesna iskustva u inostranstvu, imalo biizrazite pozitivne efekte na razvoj turizma iturističke aktivnosti.

6. Razvoj prateće propagandno-reklamneproizvodnje vezan je za uspješnost turističkihzajednica, pojedinaca ili organizacija čiji sesimboli veoma uspješno mogu koristiti usuvenirskoj trgovini. Ovdje treba napomenutida znatan broj stranih državljana u BiH mogutakođer biti interesantan potrošački potencijalkojeg treba iskoristiti.

Iz datih razmatranja se može zaključiti da seomasovljenje turizma u uslovima privatizacije,može postići sa velikim uspjehom.

Privatni kapital predstavlja pokretačku snaguza razvoj svih vrsta turizma.

Razvojem niza pratećih (komplementarnih)djelatnosti vezanih za turizam, omogućilo bi sepoboljšanje uslova i načina života stanovništva atime i povećano aktivno sudjelovanje sve većegbroja ljudi u turističkim aktivnostima.

LITERATURA.

1. Bašić M.: BIH PRIVREDA U KLINIČKOJSMRTI, Ekonomski fakultet Sarajevo ,1998.god.

2. Grupa autora: MANAGEMENT IPODUZETNIŠTVO, Centar za poduzetništvo,Zagreb, 1994. god.

3. M. Bartoluci i saradnici : MANAGEMENT IPODUZETNIŠTVO U SPORTU I FITNE-SU,Centar za poduzetništvo, Zagreb, 1996.god.



38

Ključne riječi: relacije, rekreacija, turizam, lokacije

SAŽETAK

U istraživanju na uzorku studenata, anketnimupitnikom, prikupljene su informacije o turizmu,rekreaciji i turističkim lokacijama. Podaci su sor-tirani, a nakon normalizacije obrađeni kano -ničkom korelacijskom analizom, s logičkim kriter-ijima iz prostora lokacija/sadržaja. Rezultatipokazuju da ispitanici percipiraju operativno tur-ističko djelovanje s nizom indikacija koje upuću-ju na potrebu cjelovitijeg sagledavanja potreba,što se posebno odnosi na činjenicu da je vrlo lošajavna ponuda lokacija koje bi sadržavale boravaku planini, uz sportske i medicinske tretmane.Vidljivo je i to da se općenito smatra kako turistinisu dobro informirani, kao i da je situacijaopćenito loša, te da se u tim uvjetima ne mogupostizati neki znatniji rekreacijski efekti, već suciljeviu okrenuti uglavnom lokalnim i kratkoroč -nim ekonomskim efektima.

Key words: relations, recreation, tourism, locations

ABSTRACT

In this research with sample of students, byquestionnaire we collect information abouttourism, recreation and tourist locations. Data

were sorted, and after normalization, the canon-ical correlation analysis was applied, with logicalcriteria from tourist location space. Results haveshown that students percept operative tourist act-ing with several indicators that lead forwardneeds of global integration of effort. Especially,their attitudes point to fact that public presenta-tion of location offer is poor, considering thatmountain benefits, as well as sports and medi-cine treatment have to be more effective. It isobvious that general standings shown that touristsare not informed well, just as the global situationis bad, so that condition significantly limit betterrecreational effects, so the aims of acting are lit-tle to much directed to local and short-terms eco-nomic effects.

1. UVOD

Procjena vrijednosti aktualnih stavova o turis-tičkim sadržajima i lokacijama od velikog jeznačenja za planiranje djelovanja u jednoj takosloženoj aktivnosti kao što to turizam uistinu jest(Andrijašević, Blažević i sur., 2006). Informacije odimenzijama socijalnog statusa koje realizirajumanifestne odnose i stanja unutar nekog, varijabla-ma razapetog prostora, uvijek su od najvećegznačenja za razumijevanje pojava u kineziologiji, anapose u rekreaciji i turizmu (Andrijašević, 2001;Bonacin Da. i sur., 2006). Jedan takav iznimno zan-imljiv prostor, sasvim sigurno je turizam. Ovo iz

KANONIČKE RELACIJE INDIKATORAREKREACIJSKOG TURIZMA I INDIKATORALOKACIJA TURISTIČKE PONUDE

CANONICAL RELATIONS OF RECREATION-AL TOURISM INDICATORS AND OF INDICA-TORS OF TOURISTIC OFFER LOCATIONS Dobromir Bonacin, Kineziološki fakultet Univerziteta u Travniku, BiH Žarko Bilić, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanostiSveučilišta u Mostaru, BiH



39


razloga što je turizam u svoj svojoj slojevitosti isloženosti prepun najrazličitijih mogućih inicijativa,sadržaja, modaliteta, oblika rada, načina djelova njai drugih aktivnosti koje sve zajedno određuju usm-jerenost stručnih i znanstvenih akcija s ciljem even-tualnog zadovoljenja nekih ljudskih potreba(Bartoluci i sur., 2004). Tako složen konglomeratmogućih lokalnih i globalnih pojava, socijalna stra -tifikacija, interakcije među potencijalnim elementi-ma rekreacijskih i turističkih modela, i sl., ne do -puštaju nam površnost u sagledavanju zakonitost ikoje stvarno egzistiraju unutar takvih mogućih sis-tema. Međutim, upravo je primjetna disproporcijaizmeđu stupnja tvrdnji koje se nerijetko nekriti čkiiznose kao konačne i istinite, s jedne strane, iizvršenih relevantnih istraživanja koja bi realno opi-sivala skup ozbiljnih referentnih parametarapripremljenih upravo za procjenu tih i takvih,možda ad hoc izrečenih stavova i mišljenja. Jasnoje da će, čim se radi o turizmu, najveći dio razmi-šljanja danas biti usmjeren prema kapitalnoj i dru-goj dobiti koja se u takvoj aktivnosti može rea -lizirati, što je dakako jedna, čak i djeci koja ljetiprodaju smokve, sasvim poznata ekonomska kate-gorija. Što se međutim, nalazi u dubini interakcijezanimanja i interesa određenih populacija, to je,nažalost, znatno manje poznato i istraženo (Bilić,2006), a što ne začuđuje zbog složenosti odnosakoji u turizmu egzistiraju, kao i nedovoljnog brojarelevantnih, metodološki zaokruženih istraživanja(Andrijašević, Bonacin i sur., 2006).

2. METODE

Anketa kojom su prikupljeni podaci za ovoistraživanje posebno je konstruirana i sadrži 24pitanja koja su se odnosila na stavove entiteta orekreaciji i turizmu. Skala je bila Likertovog tipa sa5 ponuđenih tvrdnji u rasponu od maksimalnogslaganja do potpunog neslaganja (Nipošto, Ne, Neznam, Da, Potpuno), te s nekoliko izraženih zah -tjeva kojom se ovakva skala interno validira i pro -vjerava. Skalu je izradio dr.D.Bonacin. Bilo jeuključeno 16 temeljnih pitanja/varijabli: SRPL –potrebno je isplanirati unaprijed 5-10 godina štose može pripremiti i onda to stalno provoditi, SRST– nema se što pitati turiste, jer su oni nekompe-tentni pa o tome može odlučivati samo struka,SRUN – sve je to zamišljeno samo kako bi se tur-

istima izvukla sredstva iz novčanika, SRKA – struč-na razina kadra u rekreaciji je preniska za ikakveozbiljne efekte, SRTK – turizam je iznimno važanza kineziološku rekreaciju, SRND – turisti niti neznaju što hoće, treba ih naučiti da se odrede štohoće, pa im to dati, SRES – rekreacija u turizmu jebesmislena jer se oni poslije vrate kući i na posaoa efekta nema, SREN – angažman rekreacijom uturizmu je prevelik a efekti praktično nikakvi,SRTO – turisti dolaze samo kako bi se malo odmo-rili i relaksirali, a ne naporno vježbali, SRNV –sredstva koja treba izdvojiti za bavljenje sportom uturizmu su previsoka, SRTU – o kompletnoj ponu-di u turizmu isključivo moraju brinuti turoperatori,tj. oni koji ih i dovode, SRSA – nemoguće je dobropripremiti odgovarajuće sadržaje zbog prevelikihrazlika turista u željama, SRPO – prevelike su raz-like među pojedincima u turizmu da bi se mogloišta ozbiljno napraviti, SRRE – treba javno istaknu-ti ponudu sadržaja, a turisti ako to žele neka se iz -vole uključiti, SRKT – kineziološka rekreacija je iz -nimno važna za turizam, SRTN – nije mogućeozbiljno djelovati sportom u turizmu zbog općesituacije. Logički kriteriji bio je skup od 8 različitihsadržaja koji opisuju određene turističke lokacije:SRRI – Rijeke i jezera nemaju većih mogućnosti zazadovoljenje turističkih interesa, SRPP – u turis-tičku ponudu treba puno više uključiti pješačketure i lakše planinarenje, SRDU – duhovna svetiš-ta i rekreacija potpuno se međusobno nespojivipojmovi, SRPZ – posjete povijesnim zanameni-tostima nemaju u suštini nikakve veze s rekreaci-jom, SRPN – planine su izuzetno zahvalne sredineza primejnu rekreativnih sadržaja, SRTP – turisti -čka ponuda treba sadržavati obvezno sportsku isličnu ponudu, SRME – turistima treba samo med-icinski tretman, a ne rekreativni, SRMZ – turistimaje samo do mora, kupanja i zabave.

Upitnik je ponuđen uzorku od 40 studena-ta II godine Fakulteta fizičke kulture uMostaru. U konačni efektiv ušlo je 38 entiteta.Inicijalni podaci su normalizirani kako bi sepripremili za multivarijantne obrade. Prijeprovođenja kanoničke korelacijske analize jošje izvršena redirekcija svih varijabli tako daveći rezultat znači i bolji rezultat. Sve metodeobrade podataka primijenjene su sukladnouobičajenim standardima (Bonacin, 2004).



40

3. REZULTATI

Na temelju podataka u Tabeli 1. vidljivo je dasu entiteti sistematski i pouzdano odgovarali napostavljena pitanja. Naime, pregledom ove tabelevidi se izjašnjavanje globalno na slijedeći način:rijeke i jezera su podobni za primjenu rekreaci-jskih sadržaja, ture i pješačenja također, povijesneznamenitosti imaju direktnu vezu s rekreacijom,moguće je pripremiti sadržaje ovisno o željama,razlike generirane iz pojedinačnih stavova turistanisu prepreka kompoziciji sadržaja, rekreacija jevažna za turizam, sredstva koja treba odvojiti nisuprevisoka, angažman i efekti ostaju. Također, tur-istima nije samo do kupanja i zabave, postojeefekti i kad se vrate kući, ne može se tvrditi da tur-isti nisu kompetentni, a ponuda mora uključivati isport, te im nije potreban samo medicinski tret-man, dok su planine izuzetno zanimljive sa staja -lišta rekreacijske ponude, i ne radi se sve to samoradi novčanika. U određenim anketnim odgo -vorima, entiteti kao grupa su pokazali dvojbe,odnosno bimodalnost rezultata: kod uloge turo -peratora, utjecaja opće situacije, kod postavkeznaju li turisti što hoće, je li turizam važan zarekreaciju i zadovoljava li stručna razina kadra.

Kanonička korelacijska analiza dala je jednu znača-jnu linearnu kombinaciju, s koeficijentom kanoničkekorelacije 0.92, što je bilo značajno na razini p<0.002.

4. RASPRAVA

Rezultati u tabeli 2, jasno pokazuju kakavskup stavova egzistira unutar odabranog uzor-ka, kao i da su ti stavovi očita posljedica real-nih faktora koji stvarno postoje u životu. Upodprostoru općih vrijednosti nalazimo višejasnih prediktora srednje visine doprinosa li -nearnoj kombinaciji. To su indikatori: turisti suse došli odmoriti (0.54), opća situacija je loša(0.51), angažman bez efekata (0.46), turisti neznaju što hoće (0.42), samo se uzimaju sredst-va iz novčanika (0.39), svi pozitivni.Negativno je projicirana varijabla koja opisujejavnu ponudu sadržaja (-0.41). U podprostorulokacija (sadržaja) primjetne su tri značajnoizražene saturacije: planine su zahvalne sre-dine (0.61), sportska i slična ponuda (0.61) imedicinski tretman (0.47), sve pozitivne.Inicijalni rezultati frekvencija po pojedinoj varijabli

Tabela 1.

Tabela 2.

Rezultati kanoničke korelacijske analize



41

Na taj način se može ustvrditi kako postoji vrlospecifičan skup značajki vezanih za aktivnosti uturizmu općenito. Ne može se ne zapazitiopćenita sklonost ispitanika da ocijene kako seturisti općenito ne bave nekim posebnimrekreacijskim sadržajima, te da su općenito cilje-vi turizma znatno prozaičniji nego li se to običnomisli, u što se uklapa negativni stav prema javnojponudi. S druge strane vidljivo je da od svihmogućih sadržaja/lokacija ispitanici težište dajuna planinske ugođaje, te sportsku i medicinskuorijentaciju. Ovakav stav očito je generiran iztemeljnih ideja o zdravom životu, koji je mogućedohvatiti na planini, te u sportskim i medicinskimtretmanima. Ostali sadržaji ispitanicima ne pred-stavljaju neke posebno zanimljive ili privlačnekategorije tj. mjesta koja bi željeli koristiti priodmoru ili u slobodnom vremenu (godišnjiodmori, vikendi i slično).

Ovakav skup kanoničkih relacija indikatoragovori u prilog činjenici da općenito ne postojisustavno djelovanje u smislu upravljanja razvo-jem turizma s adekvatnim korištenjemraspoloživih lokacija i njima svojstvenih sadržaja.Čini se da su ispitanici vrlo dobro informirani odisproporciji koja nastaje između ponude istvarnih efekata koji se postižu relativno površn-im djelovanjem.

5. ZAKLJUČAK

Provedeno je istraživanje na uzorku stude-nata Fakulteta fizičke kulture u Mostaru, s cil-jem dobivanja informacija o turizmu i konezi-ološkoj rekreaciji. U tu svrhu primijenjena jeanketa s 24 pitanja/tvrdnje Likertovog tipa s 5mogućih intenziteta. Podaci su sortirani, anakon normalizacije obrađeni kanoničkomkorelacijskom analizom, s logičkim prediktori-ma iz podprostora stavova o turističkim lokaci-jama, te logičkim kriterijima iz prostora lokaci-ja / sadržaja. Rezultati su pokazali kako ispitani-ci determiniraju operativno turističko djelovan-je kao površno s nizom indikacija koje upućujuna potrebu cjelovitijeg sagledavanja potreba,što se posebno odnosi na činjenicu da je vrlološa javna ponuda lokacija koje bi sadržavaleboravak u planini, uz sportske i medicinsketretmane. Vidljivo je i to da se općenito smatra

kako turisti nisu dobro informirani, kao i da jesituacija općenito loša, te da se u tim uvjetimane mogu postizati neki znatniji rekreacijskiefekti, već su ciljevi okrenuti uglavnomlokalnim i kratkoročnim ekonomskim efektima.Ovi rezultati jasno upozoravaju na potrebuformiranja globalnih planova i programa turis-tičke ponude, kao i cjelovitijeg upravljanja tur-ističkim resursima, uz aktiviranje svih mogućihsadržaja-lokacija radi postizanja sveobuhvatnihučinaka.

LITERATURA

1. Andrijašević M, Bonacin, D., Prskalo, I., i sur.Model objektivnog utvrđivanja inicijalnihskupina, njihovog statusa i željenih ciljnihfunkcija transformacija. Odgojne znanosti, 8,1(11):191-208, 2006.

2. Andrijašević M, Blažević, S., Bonacin, D.,Bilić, Ž. Welness – novi trend u turizmu.Homo Sporticus, 9, 2., 2006.

3. Andrijašević M (ur). Slobodno vrijeme i igra.Zagreb, FFK, ZV. 2000.

4. Bartoluc M. i sur. Menedžment u sportu i tur-izmu. Zagreb: Kineziološki fakultet.

5. Bilić Ž. Structural changes in the set of bimo-tor function dimensions of the boys of V-VIIclass at primary school. Anthropological statusand physical activity of children and youth –Interdisciplinary scientific conference, NoviSad, pp:349-356, 2006.

6. Bilić Ž. Identifikacija procesnih i strukturalnihpromjena kao temelj kvalitetnog življenja.Sport za sve – Konferencija Zagreb, pp:45-50,2007.

7. Bonacin D. Uvod u kvantitativne metode.Vlastito izdanje, Kaštela. 2004.

8. Bonacin D., Bilić, Ž., Bonacin, D.Podudarnosti percepcije parametara općegstatusa i slobodnog vremena te zdravstvenogstatusa kod odraslih muškaraca. Sport za sve –Konferencija Zagreb, 2007.



42

Ključne riječi: kvantitativno, istraživanja, tur-izam, eksperiment, statistika.

SAŽETAK

Nisu svi istraživački projekti određeni. Ciljevinekih istraživanja, izviđanja su prikupiti prelimi-narne podatke koji bi mogli osjetiti stvarnu priro-du problema i sugerirati moguća rješenja ili noveideje. Neka su istraživanja deskriptivna - istražu-ju određene veličine. Neka su istraživanja kauzal-na - njihova je svrha testiranje uzročno-posljedičnih veza. Neophodno je istaći da posto-ji potreba za kvantitativnim istraživanjima turis-tičkog tržišta na makro i mikro nivou. Jedna odglavnih karakteristika turizma kao privredne dje-latnosti i njene strukture je koordiniran razvojturizma na državnom nivou. To ukazuje naneophodnost istraživanja turističkog tržišta zem -lje u cjelini, kao osnove za postavljanje i vođenjeefikasne turističke politike tj. postavljanjadugoročnog plana i programa razvoja turizma. Usvim razvijenim turističkim zemljama najzna ča -jnija istraživanja turističkog tržišta vrše se u okviruodgovarajućih nacionalnih turističkih organizaci-ja. Isto tako postoji potreba za istraživanjem tu -rističkog tržišta i na federalnom kao i na kanton-alnim nivoima. Sva ova istraživanja turističkogtržišta, predstavljaju istraživanja na makro nivou.

Ključne riječi: quantitatively, research, tourism,experiment, statistics.

ABSTRACT

Not all research projects are determined.Some of them are scouting research their goal isto collect preliminary data that could feel realnature of the problem and suggest possible solu-

tions or new ideas. Some researches are descrip-tive - they research certain sizes. Some research-es are casual - their purpose is testing of cause -consequence connections. First of all, it is neces-sary to state that there is a need for quantityresearches of tourist market on macro and microlevel. One of the main characteristics of tourismas economy activity and its structure is coordinat-ed development of tourism on the national level.It shows necessity of research tourist market onthe level of the country as who like a base forestablishment and managing efficient tourist pol-icy, in other words setting long-term plan andprogramme for development of tourism. In alldeveloped tourist countries the most significantinvestigations of tourist market are performedwithin corresponding national tourist organiza-tions. In the same way, there is a need forresearch tourist market on the federal as well ascantonal levels. All these research of tourist mar-ket represent researches at macro level.

1. UVOD

Prilikom provođenja kvantitativnih istraživanjaistraživači u turizmu ne smiju doći u situaciju daproblem definiraju preusko ili preširoko.Istraživač u turizmu ima zadatak da "sazna sve štomože o potrebama gostiju prve klase". Prilikomistraživanja dobiće mnogo beskorisnih inepotrebnih informacija. Ako istraživač kaže:"Saznaj je li dovoljan broj gostiju voljan platiti 25KM više za cijenu smještaja u hotelu kako bi imalibržu internet vezu i kako bi hotel pokrio svojetroškove u pružanju ove usluge", onda preuskoshvata taj problem. Istraživač u turizmu može čakpostaviti i sljedeće pitanje "Zašto upotrebanajbrže internetske veze mora koštati 25, a ne 10ili 50 ili čak više KM? Zašto hotel mora pokritisvoje troškove na račun usluge, ako će ova nova

KVANTITATIVNA ISTRAŽIVANJA U TURIZMU

QUANTITATIVE RESEARCH IN TOURISMDženan Kulović, Haris DacićUniverzitet u Travniku, Energopetrol BiH d.d. Sarajevo



43


usluga privući nove goste?" Kada razgovaramo oovom problemu, možemo otkriti još jedan prob-lem. U slučaju da nova usluga bude uspješna,koliko će vremena trebati drugim hotelima da gakopiraju? Konkurencija među hotelima puna jeprimjera novih usluga koje su prebrzo bile kopi-rane, pa ustvari niti jedan hotel nije ostvariokonkurentsku prednost u odnosu na drugehotele. Koliko je važno u turizmu biti prvi i kakoto održati? Za istraživanja najbolje je postavitipitanje na sljedeći način: "Hoće li pružanjeusluge upotrebe brzog interneta u hotelupovećati sklonost klijenata da konzumirajuusluge tih hotela i hoće li to stvoriti dobit koja ćeopravdati te troškove koji bi se možda mogliuložiti u neke druge investicije. Kvantitativnaistraživanja nam služe za odgovor na ova pitanja.Da bi se krenulo sa kvantitativnim istraživanjima,istraživači u turizmu trebaju navesti odluke odkojih će početi kvantitativno istraživanje:1) Treba li hotel ponuditi uslugu brze internetske

veze?2) Koliko bi gostiju prvog razreda moglo koristiti

uslugu brzog interneta po različitim cijenama?3) Koliko će novih gostiju koristiti baš usluge tog

hotela?4) Kakvu će dugoročnu korist osigurati ova uslu-

ga za taj hotel?5) Koliko je gostima hotela važna usluga brzog

interneta u odnosu na ostale usluge, kao što suneki zabavniji sadržaji?

Sljedeći korak za istraživače u turizmu jeodrediti specifične istraživačke ciljeve:1) Koji bi tipovi gostiju prvog razreda reagirali na

korištenje brzog interneta?2) Koliko će gostiju prvog razreda vjerovatno

koristiti uslugu brzog interneta po različitimcijenama?

3) Koliko će dodatnih gostiju prvog razredaodabrati ovaj hotel jer pruža takvu vrstuusluge?

4) Koliko će dugoročno ova usluga pridonijetiimidžu ovog hotela?

5) Koliko je gostima prvog razreda važna uslugabrzog interneta u poređenju sa drugim usluga-ma, kao što je zabavni sadržaj.

Kako bi se pomoglo provođenju istraživanja,istraživači u turizmu koriste kvantitativne

metode. Prilikom ovih istraživanja, osnovno poljeinteresovanja jeste turističko tržište sa stanovištaturističke tražnje i analiza adekvatne turističkeponude u odnosu na sadašnju i potencijalnu tur-ističku tražnju, što je potrebno detaljnije pojasni-ti. Istraživanje na makro planu je osnova zaistraživanje na mikro planu.

1.1. Turistička ponudaTuristička ponuda je količina turističkih dobara

koja se želi plasirati uz određeno stanje cijena nadomaćem tržištu, odnosno uz različite deviznecijene na inozemnom tržištu. Turistička se dobrasastoje ponajprije od turističkih usluga u koje suuključene različite vrste robe i specifična dobrajedne zemlje, a čine ih ekološki očuvana priroda,kulturno-historijska baština, sigurnost političkog idruštveno-ekonomskog sistema, infrastruktura(ugostiteljstvo, saobraćajnice, zdravstvo, putničkeagencije, komunalne djelatnosti, zanatstvo i osta-lo), kojima se stvaraju uslovi za podmirenje turis-tičke potražnje. Većina segmenata turističkeponude je neprenosiva, neumnoživa i nepotroši-va i tek u turizmu dobiva tržišnu valorizaciju (npr.klima, priroda, kulturna baština). Zbog svojestrukture turistička ponuda je razmjerno statičkakategorija, što zahtijeva veće napore u strategijistvaranja konkurentskih prednosti na globalnomtržištu, kako za zemlju u cjelini tako i za pojedi-na poduzeća.

1.2. Turistička tražnjaTuristička tražnja je količina turističkih dobara,

usluga i robe koju su turisti skloni prihvatiti uzodređeni nivo cijena, odnosno uz određenidevizni kurs, ako je posrijedi inostrana turističkatražnja. Osnovu za definisanje turističke tražnjepredstavlja kombinacija turističkih potreba zaputovanjem, odmorom, upoznavanjem novihkrajeva, ljudi i komunikacijom. Pretvaranjepotreba u stvarnu turističku tražnju moguće jetek kada se upotpuni efektivnom kupovnommoći stanovništva kao presudnom pret-postavkom uključivanja na turističko tržište.Značajke turističke tražnje su: sezonski karakter ivisok stepen njezine elastičnosti čiji su uzrocičesto izvanekonomski. Ekonomski kriteriji tražn-je najviše zavise od raspoloživog prihoda poje -dinca i domaćinstva, cijene turističkih usluga,dobrog turističkog marketinga, te o individualnim



44

razlozima, odnosno željama i preferencijamačovjeka, zadovoljavanju i ispunjenju očekivanja isl.

Preduzeća turističke privrede (ugostiteljske,turističke agencije, saobraćajne, trgovinske, itd.)također vrše odgovarajuća istraživanja tržišta sasvog stanovišta tj. zahtjeva vođenja efikasnogstrateškog menadžmenta. Ovakva istraživanjapredstavljaju istraživanja na mikro planu.

2. KVANTITATIVNE METODEISTRAŽIVANJA U TURIZMU

Smatra se da je najrealnije kao kriterijumgrupisanja metoda istraživanja turističkog tržištauzeti kvantitativne naučne metode. Kao bazaodređenih metoda uzima se matematičko-statis-tički instrumentarij za provođenje istraživanja.

Ova grupa metoda se bazira na matematici ilistatistici, a izvor podataka mogu biti sekundarnipodaci, koji se već nalaze u preduzećima ili semogu dobiti na bazi zvaničnih statistika, odnosnopostojećih naučnih i stručnih radova, ili primarniizvori, koje je istraživač prvi pribavio na bazi sop-stvenih istraživanja.

Ovdje možemo dodati i informacije koje sedobivaju na bazi posmatranja u uslovima eksper-imentalnog modela. U okviru kvantitativnihmetoda istraživanja postoje tri najvažnije pod-grupe:1) historijski metodi ili metodi direktnih podata-

ka koji se baziraju na sekundarnim izvorimainformacija,

2) metodi ispitivanja (sondaža), koji se u osnovibaziraju na isključivo na primarnim izvorimainformacija,

3) eksperimentalni metodi, koji se baziraju napribavljanju informacija na osnovu eksperi-mentalnog posmatranja,

4) metodi opservacije posmatranjem određenihfaktora iz okruženja,

5) bihevioralnim podacima gdje klijenti ostavlja-ju tragove prilikom posjete nekoj zemlji i

6) metodom fokus grupe koja je odabrana natemelju određenih kriterija.

Stručnjaci predlažu da istraživači osim kvanti-tativnih metoda, a radi uspješnosti, koriste kom-binaciju kvantitativnih i kvalitativnih metoda dabi rezultati predstavljali odnos za preduzimanje

konkretnih mjera u domenu poslovne politike namakro i mikro nivou.

2.1. Historijski metodi ili metodi direktnihpodataka

Ova podgrupa kvantitativnih metodauglavnom obuhvata statističke metode kao štosu: srednje vrijednosti, mjere varijacije, indekse,trend, korelaciju i regresiju, na osnovu kojih jemoguće konstruirati modele kao što je gravita-cioni model, model tržišnih segmenata i dr.Primjena ovih metoda posebno je značajna uoblasti istraživanja sadašnjih i potencijalnihbudućih potreba, turističke tražnje i turističkeponude. Značajna je prilikom izrade sred-njoročnih i dugoročnih projekcija razvoja turiz-ma.

2.1.1. Gravitacioni modelGravitacioni model se primjenjuje kod prog-

noziranja zakonitosti na kojima treba zasnovatituristička predviđanja, u osnovi mu jemetodologija regresione i korelacione analize.Pod regresionom analizom podrazumijeva se sta-tističko istraživanje zavisnosti između dvije ili višepojava na čijoj se osnovi vrši predviđanje.Regresiona analiza pokazuje kako se jedna poja-va mijenja sa promjenom druge pojave. Kodregresione analize zadatak je naći regresionu lin-iju koja u općem slučaju može biti prava,parabola, eksponencijalna funkcija, stepenafunkcija, logistička kriva i slično. Linija regresije jekriva linija koja je najbliža originalnim tačkama (ugrafu), tj. linija kod koje je zbir kvadrata odstu-panja od orginalnih tačaka minimalan.

Za konstrukciju gravitacionog modela važnuulogu igra i elastičnost. Elastičnost jedne pojave uodnosu na promjenu faktora definira se kaoodnos relativne promjene pojave prema rela-tivnoj promjeni faktora. Iako očite elementedefinicije elastičnosti potražnje nalazimo već uCournotovu nužnom uslovu za maksimizacijuukupnog prihoda, prvi ju je u Palermu nedvos-misleno definisao A. Marshall 1881. ili 1882.godine. Bez obzira na to o kojem se ekonom-skom fenomenu radi, elastičnost funkcije y = f(x)u tački x proporcionalna je promjena funkcije ypo jedinici proporcionalne promjene nezavisnevarijable x.

Ako se sa y označi pojava, a sa x faktor,



45

elastičnost je:

Granična vrijednost ovog izraza kada je je:

Ukoliko je ε<1, kažemo da je pojava neelastič-na, ako je ε>1 da je pojava elastična, i to utolikoelastičnija ukoliko je elastičnost veća od 1. Pojavuindiferentne elastičnosti predstavlja ε= 1.

Ukoliko imamo slučaj stepene funkcije y=axb,ε= b, tj. stepena funkcija, ima konstantnuelastičnost. Kod višestruke stepene regresijeelastičnosti b1, b2… bk su konstante. Zbog oveosobine stepena funkcija se upotrebljava koddugoročnih metoda planiranja razvoja turizmaputem gravitacionog modela.

Polazeći od svega navedenog gravitacionimodel se može posmatrati kao regresiona linija,najčešće stepenog oblika.

Ako sa Yij označimo turistički promet turista izZE-DO kantona (i) koji koriste turističku ponuduu Travniku (j), a sa Pi broj stanovnika u ZE-DOkantonu (i), i sa Dij udaljenost ZE-DO kantona odTravnika (j), gravitacioni model se može izrazitifunkcijom:

ili u stepenom obliku

Veličina Dij može se grubo izmjeriti fizičkomudaljenošću, ali je pogodnije mjerenje izraženotroškovima putovanja.

Udaljenost svakako negativno djeluje na turis-tički promet, pa je i koeficijent c negativnogznaka. Koeficijent b je po pravilu pozitivan, jerveće tržište obezbjeđuje i veći turistički promet.Ovi koeficijenti predstavljaju konstanteelastičnosti.

Pored udaljenosti i veličine tržišta, na turistički

promet utječu i drugi faktori, kao što su GDP,godine starosti, mobilnost i nivo obrazovanja,koji na izvjestan način formiraju "potrošačkemogućnosti".

Zajedničke osobine ovih modela su u tomešto kretanja između i i j zavise samo od promjen-jivih vrijednosti koje se odnose na kanton i iponudu j.

Na turistički promet utječe čitav niz faktorakoje je ponekad i teško sagledati, da se pri tomene izgubi njihova informativna sposobnost.

2.1.2. Model tržišnih segmenata u istraživa -nju turističkog tržišta

Polazeći od datih karakteristika kvantitativnihpokazatelja za formiranje tržišnih segmenatastranih i domaćih turista, potrebno je analiziratimogućnost postavljanja konkretnih mate -matičko-statističkih metoda za izbor adekvatnihtržišnih segmenata u turizmu. Statistička metodakoja može da posluži određivanju rang listetržišnih segmenata u turizmu je metoda diskri -minacione analize - metoda "I odstojanja",Mehalanobisovo i Frešovo odstojanje.

Problem klasifikacije segmenata svodi se naodstojanje između dva segmenta. Za mjerenjeodstojanja dva segmenta dat je izraz:

gdje xir i xik predstavljaju vrijednosti nekog odizabranih obilježja r-tog odnosno k-tog segmentaili baznog segmenta, δi standardnu devijacijuizabranog obilježja, rij koeficijent korelacijeizmeđu xi i xj. Na osnovu ovoga jasno je da semora voditi računa o stohastičkoj zavisnosti obi -lježja. S obzirom da se na bazi "I odstojanja"dobijaju odstojanja između dva segmenta,neophodno je izabrati bazni segment. Bazni seg-ment se posmatra kao fiktivan segment sa svojimobilježjima.

Redanjem segmenata prema veličini njihovih"I" odstojanja od baznog segmenta dobija se ranglista segmenata. Kako je bazni segment najnepo-



46

voljniji mogući segment, to će r-ti segment bitiutoliko povoljniji ukoliko je "I odstojanje" odbaznog segmenta veće. To mogu da budu svaobilježja segmenata iz sljedeće tri grupe:društveno-ekonomske karakteristike turista,geografske varijable, lične potrošačke i ostaleosobine turista.

Mjerenja kod skupova se mijenjaju u različitimperiodima pa može doći do promjene vrijednos-ti obilježja u toku proteklog vremenskog periodaizmeđu dva mjerenja. Ovakve pojave su čestekod ekonomskih problema, čija su obilježjaizražena novčanih jedinicama, jer ako mjerenjavršimo u različitim vremenskim trenucima t1 i t2

dobijene razlike mogu biti posljedica i nastalepromjene u cijenama u toku proteklog perioda.U ovakvim i sličnim slučajevima mjere se "Iodstojanja" između dva skupa. Kod ovih djelo-vanja između, umjesto apsolutne razlike arit-metičkih sredina i odgovarajućih obilježja uzimase zbir apsolutnih razlika frekvencija skupova.Standardnu devijaciju σi zamjenjuje standardnadevijacija strukture Si, a koeficijent korelacije rij

kolektivni koeficijent korelacije Rij pa je

U procesu su obično uzeta komponenta obil-ježja koja daju informacije o jednoj kompleksnojveličini koja nas zanima. Uvijek je moguće obil-ježja definisati da je koeficijent između njih poz-itivan. Ako su, međutim, koeficijenti korelacijenegativni, tada je strukturno "I odstojanje" maloizmijenjeno pa je njegov kvadrat:

Raznovrsnost ovih obilježja i nejednakost nji-hove mjere ne ometa primjenu ovog modela.Mjerenjem "I odstojanja" između dva segmenta,određuje se rang lista adekvatnih segmenata.

2.2. Linearno programiranjeModel linearnog programiranja razvijen je

1940. godine po Georgeu Dantzigu, a njegovuširoku primjenjivost od tada pa do danas objaš -njava, uz jednostavnost i efikasnost, velika aplik-

abilnost na različite praktične probleme kao štosu: optimalizacija mješavina i proizvodnog pro-grama odnosno asortimana, izbor najbolje strate-gije zaliha, isplativost proizvodnje ili nabaveodređenih komponenata, problemi agregatnogplaniranja i terminiranja, izbor najbolje lokacijepogona i skladišta, itd.

Primjenu tehnike linearnog programiranjaposebno potencira to što su kompjutorski programii paketi za ovakvo programiranje dostupni i prim-jenjivi skoro na svakom kompjuterskom sustavu.

Stoga je najvažnije utvrditi kako neki prob-lem može biti reprezentovan linearnim pro-gramom u vidu konkretnog modela (u praksitreba na bazi konkretnih podataka o tomeodlučiti), nakon čega slijedi formulisanje mo -dela, što se može smatrati ključem za razrješe -nje problema.

Mnogi problemi sa kojima se susreću pre-duzeća zahtijevaju optimalnu upotrebu resur-sa koji su raspoloživi u ograničenim količina-ma. To su zahtjevi da se odredi maksimalnadobit, dohodak, prihod od izvoza, akumulaci-ja, korištenje strojeva, zaposlenost radnesnage ili minimalni troškovi. Postavljeni zah -tjevi su uvijek vezani za jedan ili više uslovakao što su: tehničko-tehnološki, planski, orga-nizacioni i sl.

Takvi problemi se najčešće mogu postaviti kaoproblem linearnog programiranja i mogu rješavatimetodama linearnog programiranja. Prilikomrješavanja problema neophodno je da ispunjava-ju sljedeće uslove: (1) jasno definiran cilj koji seželi postići, (2) postojanje ograničavajućih fakto-ra, limitirajućih ili nedovoljnih resursa, (3) posto-janje više mogućih rješenja, veći broj ostvarivihrješenja, (4) mogućnost izražavanja međuzavis-nosti varijabli linearnom vezom.

Tok rješavanja problema sastoji se od pre-ciziranja (opisa problema), formuliranja mod-ela, utvrđivanja parametara modela, rješava -nje modela i analize rješenja.

Opći je problem optimizacije, a to značimaksimizacije ili minimalizacije linearnefunkcije u tome da se pronađe njezin optimumzavisno od funkcije cilja i uz uslov linearnihograničenja varijabli. Opća struktura linearnogprograma izražena u formi linearnog modelaima sljedeći oblik:



47

Optimizirati

Kod toga x∞ predstavlja n varijabli odlučivanja i cilj jeutvrditi vrijednost tih x∞ koje optimiziraju (maksimizirajuili minimiziraju) funkciju cilja koja je

kod čega je simbol c poznati koeficijent (kon-stanta, parametar) profita ili troškova.

Optimizacija je pod određenim ograničenji-ma. Tako je i prethodni generalni problem podograničenjima. Radi se o m ograničenja, a triznaka (<, =, >) koriste se kako bi se jednim odnjih označilo o kojem se ograničenju radi.

Koeficijenti aij poznati su kao konstante isko-rištavanja resursa budući da oni predstavljajukoličinu resursa za aktivnost j. Vrijednosti b1, b2,…bm predstavljaju raspoloživost svakog od mresursa, a koji menadžeru stoje na raspolaganju.

Za bilo koji problem koeficijenti aij, bi, cj supoznati pa mi koristimo linearno programiran-je kako bismo pronašli najbolju vrijednost var-ijable xj, a to zapravo znači varijablu kojadovodi do optimalnog rješenja konkretnogmodela linearnog programiranja. Trebaistaknuti da je široka primjena modela li -nearnog programiranja u turizmu.

2.3. Metod ispitivanjaMetod ispitivanja spada u najčešće korištene

metode istraživanja turističkog tržišta. Kod primjeneove metode treba istači metodu sondaže, odnosnoispitivanje primjenom metode uzoraka. Ispitivanje sevrši putem ličnih ispitivanja kao što su direktni kon-takt, e-mail, pošta i slično. Uzorci se mogu podijelitiu dvije velike grupe:1) prosti slučajni uzorci (masa iz koje se dobivaju je

homogena te sve jedinice imaju iste šanse dabudu izabrane u uzorak) i

2) uzorci po principu slučajnosti (masa iz koje sebiraju je prethodno razgraničena).

Tipovi uzoraka koji se najčešće koriste za ispiti-vanje turističkog tržišta su:- Stratifikovani uzorak (masa je podijeljena u

više grupa koje se nazivaju stratumi pa se izsvakog stratuma, po slučajnom izboru, uzimaodređeni broj jedinica u uzorak),

- Višestepeni uzorak (traži se u slučaju kada semasa dijeli na više hijerarhijski podređenihgrupa jedinica pa se slučajnim izboromodaberu najprije jedinice najvišeg reda, zatimse u okviru ovih jedinica biraju jedinice dru-gog reda itd., dok se ne dođe do izboraosnovnih jedinica posmatranja),

- Višefazni uzorak (postoji onda kada iz bilo kojegrazloga ne posmatramo obilježje koje nas intere-suje, nego neko drugo koje sa posmatranim imavisok stepen slaganja, odnosno visoku korelaciju).

Postoje i mnogi drugi tipovi uzoraka koji nisupredmet interesovanja u turizmu. U istraživanjuturističkog tržišta često se pravi kombinacijanavedenih uzoraka. Ispitivanja turističkog tržištatreba prilagoditi specifičnim uslovima. Potrebnoje obezbijediti kontinuitet dobivanja rezultata, naosnovu anketiranja domaćih i stranih turista.Strane turiste treba anketirati u njihovoj zemlji,na granici, prilikom dolaska u zemlju, u objekti-ma za smještaj ili tokom prevoza. Radi dobijanjarelevantnijih informacija potrebno je anketirati ipredstavnike putničkih agencija, prevoznika, kaoi ostalih učesnika turističke privrede.

2.4. Eksperimentalni metodiEksperimentalna metoda predstavlja temeljnu

metodu dobivanja primarnih podataka o pojavama iprocesima u prirodnim, medicinskim, poljoprivred-nim i drugim naučnim i stručnim područjima.Rijetko se primjenjuje u poslovnim i privrednimistraživanjima, osim u istraživanju tržišta. Podaci sedijele na opservabilne i eksperimentalne.Opservabilni podaci su svojstva jedinica statističkogskupa ili uzorka zabilježena sredstvima posmatranja(upitnika, mjerenjem, brojenjem i sl.) i na njih istraži-vač nema uticaja. Eksperimentalni podaci su vrijed-nosti pojave čije se varijacije generiraju (vrijednostizavisne varijable, response) pomoću neke druge va -rijable, odnosno drugih (nezavisnih) varijabli u kon-troliranim uslovima. Jedinica na kojoj se mjere efek-ti varijacije nezavisnih varijabli naziva se eksperi-mentalnom jedinicom. Faktori su nezavisne varijable



48

varijacije koje su pod kontrolom istraživača.Modaliteti nezavisnih varijabli definisani u eksperi-mentu nazivaju se tretmanima. Broj eksperimental-nih jedinica na kojima se primjenjuje tretmanodređenog faktora su replikacije tretmana. Tretmanimogu biti modaliteti kvalitativne ili kvantitativne va -rijable. Izbor zavisne varijable (reakcija eksperimen-talne jedinice na nivoe faktora), faktora, tretmana inačina njihove alokacije na eksperimentalnejedinice i druge uvjete odvijanja eksperimentaodređuju se eksperimentalnim dizajnom. Postojiveliki broj eksperimentalnih dizajna i njihov odabirovisi o određenom slučaju primjene. Eksperiment seredovito odvija u laboratoriju, a primjena, npr. umarketingu, u prirodnom okruženju (npr. robnojkući). Laboratorijskom je eksperimentu svojstvenapotpuna kontrola uvjeta njegova provođenja, štonije slučaj s terenskim. Statistička analiza rezultataeksperimenta provodi se u sklopu analize varijanse,kojom se ispituje važnost uticaja faktora na vrijed-nosti zavisne varijable. Primjer jednofaktorskogeksperimenta je varijacija prodaje (response)proizvoda izloženog na trima visinskim nivoima(jedan faktor s tri tretmana, tri različite visine),eksperimentalna jedinica je kupac proizvoda. U tomeksperimentu postoji kontrola tretmana faktora, aline i eksperimentalnih jedinica, jer je eksperimentterenski, a ne laboratorijski. Svrha je eksperimentaispitivanje uticaja visine izloženog proizvoda naopseg prodaje.

2.5. Metodi opservaci jeNovi se podaci mogu prikupiti putem posmatra -

nja odgovarajućih faktora iz okruženja. Gosti semogu nesmetano pratiti prilikom konzumiranja tur-ističke ponude.

2.6. Bihevioralni podaciGosti ostavljaju tragove ponašanja prilikom

konzumiranja turističke ponude koji su vidljivi naosnovu skeniranja u turističkim objektima, bira -nja kataloških lokacija, te iz baza podataka gosti-ju. Mnogo se može saznati analizom tih podata-ka. Stvarno konzumiranje usluga odražava nji-hove sklonosti i često je pouzdanija od izjavakoje klijenti daju istraživačima turističkog tržišta.

2.7. Fokus grupeFokus grupa je skup od šest do deset ljudi

odabranih na temelju određenih demografskih,

psihografskih ili drugih faktora koji su pozvanikako bi razgovarali o različitim temama iz oblastiturizma. Učesnicima se obično isplaćuje manjasvota novca kao naknada za učestvovanje ugrupi. Moderator koji je istraživač pripremapitanja zasnovana na vodiču za diskusiju ili planukoji je pripremila osoba odgovorna da se dobijepotreban materijal. Moderator pokušava pronaćipotencijalno korisno shvaćanje i otkriti porive kli-jenata koji ih vode do određenog izbora. Sastancise obično snimaju, pa se kasnije detaljno anal-iziraju.

3. ZNAČAJ KVANTITATIVNOGISTRAŽIVANJA U TURIZMU

Najvažniji elementi u kvantitativnom istraži-vanju turističkog tržišta su:- vođenje pravilne politike obezbjeđenja turis-

tičke ponude,- utvrđivanje ukupne mase i strukture investici-

ja za izgradnju turističke privrede, kao i utvrđi-vanje efikasnosti investicionih ulaganja urazvoj turizma,

- vođenje pravilne politike u pogledu region-alnog razvoja turizma u okviru date turističkezemlje,

- vođenje pravilne politike unaprjeđenja turiz-ma (u pogledu određivanja strategije, propa-gande i utvrđivanja sfere interesovanja zaunaprjeđenje određenih užih ili širih tržišta,posebno u inostranstvu) i utvrđivanje ukupnemase sredstava za te svrhe,

- vođenje politike cijena turističkih usluga,posebno sa stanovišta prilagođavanjakonkurentnim uslovima,

- organizacija turističke privrede i preduzeća povertikalnoj i horizontalnoj osnovi, itd.

LITERATURA

1. Unković S, Ekonomika turizma, 10. izdanje,Savremena administracija, Beograd, 2005.

2. Kotler P, Keller K. L, Upravljanje mar-ketingom, 12. izdanje, Mate, Zagreb, 2008.

3. Hadžiahmetović Z, Softić S, Kulović Dž,Organizacija (teorije, strukture, ponašanje),Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2008.

4. Hadžiahmetović Z, Kulović Dž, Jurešić S,Menadžment - putokaz za menadžere, 2.



49

izdanje, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica,2007.

5. Hadžiahmetović Z, Kulović Dž: Odlučivanje,Fakultet za menadžment i turizam u Travniku,Travnik, 2007.

6. Andre R, Organizational Behaviour, PearsonPrentice Hall, New Jersey, 2008.

7. Avelini-Holjevac I, Ekonomska analiza radnihprocesa u hotelu, Informator, Zagreb, 1987.

8. Avelini-Holjevac I, Upravljanje kvalitetom u

hotelskoj industriji, Fakultet za hotelijerskimenadžment Opatija, Opatija, 2001.

9. Pavličić D, Teorija odlučivanja, Centar zaidavačku delatnost Ekonomskog fakulteta uBeogradu, Beograd, 2007.

10. Andrijić S, Matematičke metode i modeliprogramiranja u gospodarskom društvu,Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2002.



50

Ključne riječi: strategija, turizam, razvoj.

SAŽETAK

Bosna i Hercegovina jeste i treba da bude turistič-ki orijentirana zemlja. Rast turističkog prometaposljednjih godina potvrđuje da je BiH na putu da tur-izam postane aktivni generator razvoja privrede.

Kako bi se povećale ekonomske koristi od turizma,neophodno je usvojiti i implementirati strategijurazvoja turizma usmjerenu na održivi razvoj sa ori-jentacijom na one oblike turizma koji će stvarati koristisvim sudionicima.

Gotovo čitavo područje FBiH posjeduje iznimnoraznolik i očuvan prirodni i kulturni-historijski turistič-ki potencijal, što je dragocjena ostavština koja se moraočuvati i zaštititi kako bi dugotrajno pridonosila razvo-ju turizma.

Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretačarazvoja i u područjima u kojima je do sada bio mar-ginaliziran usprkos kvalitetne resursne osnove.

Cilj je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne, suvremenei inovativne turističke ponude koja će povećatikonkurentnost bosansko-hercegovačkog turizma natržištima turističke potražnje i kapitalnih investicija isvrstati BiH u red vodećih turističkih zemalja u ovomdijelu svijeta.

Key words: strategy, tourism, development.

ABSTRACT

Bosnia and Herzegovina is and it attempts to betourism oriented country. Growth of tourism traffic inthe previous few years confirms that B&H is on the

way that tourism becomes active generator of econ-omy development. In order to increase economicbenefits from tourism, it is necessary to adopt andimplement strategy of tourism development directedto maintaining development with the orientation onthose shapes of tourism which will create benefits toall participators. Almost whole area of FB&H pos-sesses various and preserved natural and cu1tural-historical potential, which represents precious her-itage that has to be preserved and protected so thatit can contribute in a long term to the developmentof tourism. Tourism has to become one of the basicinitiators of development even in the are as where itwas limited so far despite quality resource base. Thegoal is to create frame for development of quality,contemporary and innovation tourist offer which willincrease competence of Bosnian tourism on themarkets of touristic demand and capital investmentsand place B&H on the top of leading touristic coun-tries in this part of the world.

1. UVOD

Najveći nedostatak planskog razvoja turizma jenepostojanje strategije turističkog razvoja zemljena nivou Federacije Bosne i Hercegovine.Nedonošenje jednog ovako značajnog akta, kojibi u sebi sadržavao smjernice budućeg razvojaturizma, u velikoj mjeri umanjuje efekte koji bi sepo osnovu turističkog prometa mogli ostvariti. Toznači, da u zemlji nemamo utvrđene smjernice iosnovni okvir za konkretniju operativnu razraduuspješnijeg razvojnog puta ovog privrednog sek-tora, a time ni planskih dokumenata o prostorno-

ZNAČAJ IZRADE STRATEGIJE RAZVOJATURIZMA BOSNE I HERCEGOVINE

IMPORTANCE OF THE STRATEGIC PLANFOR THE DEVELOPMENT OF TOURISM INBOSNIA AND HERZEGOVINANedjeljko BabićFederalno ministarstvo okoliša i turizma



51


planskoj izgradnji objekata za potrebe turizma.Pored nepostojanja strategije razvoja turizma,

ne postoji ni Turistički plan Federacije Bosne iHercegovine, kojim bi se osigurala kvalitetnapodloga, na kojoj bi se temeljila buduća turistič-ka politika, odnosno prostorni plan izgradnjeobjekata turističke privrede.

Da postoje ova dva osnovna dokumenta, tadabi i mogućnosti privlačenja direktnih stranihinvesticija u ovaj sektor privrede bila realnija.Znamo da stranci svoj kapital ulažu samo ako susigurni da će se isti oploditi u kratkom vremenu.A osnov toga su planski dokumenti, kako nanivou države, tako i lokalne društveno-političkezajednice za određeno područje. Planski doku-menti pružaju zainteresiranim stranim ulagačimapouzdane odrednice, odnosno, služe im kaovodič za investicije u kojem su sadržane informa-cije o mogućnostima, te izgledima i rizicima tur-ističkih investicija.

Kao rezultat nepostojanja ovih akata značajnihza razvoj turizma u zemlji, imamo izrazitu kon-centraciju turističke ponude u njenom pri-morskim i planinskim dijelovima, koja se unajvećoj mjeri ogleda u neadekvatnoj gradnjiobjekata za smještaj i ishranu posjetioca.

2. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA UFEDERACIJI BOSNI I HERCEGOVINI

Razvoj turizma u Federaciji Bosne iHercegovine u dosadašnjem periodu najvećimdijelom je bio disperzivan. Ovo je, s jedne strane,posljedica disperzivnog razmještaja turističkihmotiva u prostornom obuhvatu zemlje, a s drugestrane, posljedica određenih društveno-ekonom-skih faktora koji su podsticali takav razvoj. Kakose na teorijskom nivou ne može definitivno pre-suditi u korist disperzije ili koncentracije pros-tornog razvoja turizma, s obzirom da svaki oblikizgradnje ima svoje komparativne prednosti inedostatke, to se opravdanost disperzije, odnos-no koncentracije, mora utvrđivati u svakomkonkretnom slučaju, a u funkciji socio-ekonom-skih ciljeva koji se žele postići. Kako disperzijanije odraz disperzivne tražnje u zemlji ili izvannje, s obzirom da je tražnja koncentrisana u parvelikih urbanih centara na čelu sa glavnimgradom i na magistralne saobraćajne pravce, toznači da turistička ponuda nije uvijek odraz za -

htjeva tražnje, već je prije odraz poremećaja ufunkcioniranju tržišnih mehanizama u dosadašn-jem periodu.

U cilju da se odredi mjesto i uloga turizma uFederaciji Bosne i Hercegovine treba najprijeutvrditi osnovne strateške ciljeve razvoja turis-tičke privrede:1. Potpunija valorizacija turističkih potencijala,

zasnovana na strateškom pristupu upravljanjau turizmu,

2. Tržišno repozicioniranje i izgradnja vlastitogidentiteta Federacije Bosne i Hercegovine, kaoturističke destinacije, razvijenog zimsko-sport-skog i primorskog turizma, odnosno prostorana kojem se ukrštaju kulture istoka i zapada

Operacionalizacijom navedenih odrednicastvorili bi se uvjeti za planski pristup sagledavan-ja prostora kao elementa bitnog za postizanjepostavljenih ciljeva, a osnovni cilj je razvoj turiz-ma zasnovan na kvalitetnim osnovama i na za toutvrđenim prostorima.

U kontekstu naprijed navedenog, proizašli suciljevi i orijentacija za istraživanjem i radom naprostornoj koncepciji razvoja turizma uFederaciji i Bosne i Hercegovine. U tom smislusagledana je pozicija ovog dijela zemlje. Naosnovu toga se može zaključiti da je pravilnopozicioniranje na dinamičnom i konkurentnomturističkom tržištu uvjetovano:• praćenjem suvremenih trendova kroz koje se

identificiraju kretanja potražnje, • nove tržišne prilike, • područja mogućih ulaganja i infrastrukturne

potrebe.

Posljednjih godina turističko tržište obilježavajupreferencije gostiju prema specifičnim vrstamaturizma zasnovanim na:• kulturno-povijesnoj baštini,• kvalitetnim i jedinstvenim prirodnim resursima i• bogatoj ponudi raznolikih sadržaja i zabave.

U strateškim ciljevima i mjerama razvoja u FBiH iBiH (PRSP Strategija razvoja) turizam kao gospodars-ka aktivnost (djelatnost) je prepoznat kao veomaznačajan i prioritetan.

On je posebno u funkciji identifikacije turističkihpotencijala FBiH i promocije turističkih destinacija.

Ocjenjuje se da se bogati turistički potencijali



52

FBiH uz pažljivo planirana ulaganja i u relativnokratkom roku mogu staviti u funkciju. Neki od turis-tičkih potencijala FBiH danas se aktivno koriste,međutim, razina njihovog korištenja nije na zadovo -ljavajućoj visini.

S druge strane postoji čitav niz turistički atra -ktivnih područja i segmenata koje tek treba istražiti,identificirati, pripremiti, staviti u funkciju i promovi-rati. Taj posao se ne može realizirati bez strategijekoja treba da predstavlja polazni dokument u tomprocesu.

Bosna i Hercegovina danas je suočena sa brojnimekonomskim problemima.

Rat je imao za posljedicu, kako devastaciju turis-tičkih i drugih pratećih sadržaja, tako i stvaranjenepovoljnog imidža zemlje i regije u percepcijidomaćih i inozemnih turista i gostiju.

Čini se da će otklanjanje posljedica ovog drugogzahtijevati više vremena. Ipak, proces uspostavljanjapovjerenja, stvaranja ugodnog ambijenta za dolazaki boravak kako domaćih, tako i inozemnih turista uFBiH treba započeti odmah i bez oklijevanja, kakobi se i efekti mogli što je moguće prije osjetiti, odnos-no ostvariti ciljevi. Proces razvoja turizma u FBiHzahtijevat će i eliminaciju potencijalnih opasnosti zabuduće turiste (npr. od mina).

Nerješavanje ili neadekvatno rješavanje ovogproblema moglo bi imati nepovoljne posljedice narazvoj turizma.

Pored toga, neophodno je uložiti napore za revi-talizaciju i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa,okoliša, ugrožene flore i faune, itd

. 3. ELEMENTI STRATEGIJE

Pošto se radi o istraživanjima koja su koncipi-rana i sprovedena na način koji u FederacijiBosne i Hercegovine do sada nije u dovoljnojmjeri primjenjivan, u pogledu dovođenja ufunkcionalnu međuzavisnost prostorno-planskekoncepcije i razvoja turizma, moguće je pret-postaviti da će elementi navedeni u radu, datiodređenu argumentaciju u vezi daljnjeg planskograzvoja turizma u vremenu i prostoru. Ovim seposebno želi ukazati, između ostalog, na nužnostplaniranja prostorne koncentracije izgradnjeodređenih sadržaja i uvođenje više naučno-istraži-vačkog rada u ovu privrednu djelatnost, kao i inter-disciplinarno razmatranje brojnih faktora, kojiimaju u uticaj na razvoj turizma u zemlji.

Zato planiranje budućeg razvoja turizma uFederaciji Bosne i Hercegovine treba bazirati naprirodnim, saobraćajno-geografskim, kulturno-historijskim i drugim turističkim vrijednostimaove zemlje.

Planiranje uređenosti turističkih destinacijatreba posmatrati sa mikro i makro nivoa.

Na mikro nivou treba • adekvatno urediti i obilježiti turističku mikro-

lokaciju.

Uređenje na makro nivou treba da obuhvata:• čišćenje gradova, sela, parkova, puteva, jezera

i korita rijeka, • eliminaciju divljih i drugih neuređenih

deponija i održavanje opće čistoće i higijenekao trajnog zadatka koji je u neposrednojfunkciji razvoja turizma,

• održavanje, rekonstrukcije i izgradnju putnih idrugih komunikacija, njihovo obilježavanje,

• razvoj direktnih i indirektnih turističko-receptivnih kapaciteta i sadržaja (hoteli,prenoćišta ili svratišta, pansioni, turisti -čka naselja, moteli, kampovi i drugi obli-ci smještaja, objekti za pružanje uslugaishrane i pića: restorani različitih vrsta inamjene, bifei i sl.) postavlja se kaoneophodan preduslov razvoja turizma.

Svaki od ovih objekata zahtijeva standard-izaciju, kategorizaciju i osiguranje visokog nivoakvaliteta usluge.

Razvoja turizma nema bez razvoja turističkihagencija koje posreduju u turističkom prometu.Njihova uloga je da kreiraju nove turističkeproizvode, potiču i usmjeravaju turističkupotražnju, upotpunjuju promociju turističkih des-tinacija, informiraju postojeće i potencijalne tu -riste, distribuiraju, odnosno prodaju turističkearanžmane, te organiziraju i realiziraju turističkaputovanja i sadržaje u destinaciji.

Način komuniciranja agencija sa potencijal-nim klijentima treba značajno unaprijediti. Noviturista je samostalan, iskusan, tehnološki orijenti-ran, traži vrijednost za novac, aktivan i želi učitiod drugih kultura, uzima sve više kraćih odmora,ekološki i socijalno je senzitivan. Prema tome,turističke agencije svoju ponudu trebaju pri-lagoditi korisnicima, odnosno kreirati je u skladu



53

sa očekivanim promjenama u svjetskom turizmu(smanjenje troškova putovanja, smanjenje dužineboravka, promjene u načinu rezervacije odmora(Internet), promjene u glavnim motivima putovan-ja, novi proizvodi i načini promocije i drugo).

Razvoj turizma ima povoljne efekte na zapošl-javanje lokalnog stanovništva u različitim djelat-nostima koje pružaju usluge turistima. To, poredizgradnje turističkih i drugih sadržaja koji su ufunkciji razvoja turizma, podrazumijeva i školo-vanje, prekvalifikaciju ili dodatnu i kontinuiranuedukaciju osoblja koje će biti angažirano narazličitim poslovima.

Ne manje značajan jeste segment odnosalokalnog stanovništva prema turistima. Ovopodrazumijeva izgradnju i razvijanje svijesti označaju turizma, te uključivanje prigodnihedukativnih sadržaja o turizmu u sadržaj školskihnastavnih programa, javnih tribina i slično.

4. ZAKLJUČAK

Izložena koncepcija buduće strategije razvojaturizma u Federaciji Bosne i Hercegovine, polaziod realne pretpostavke, da će osnovna karakter-istika razvoja u narednom periodu biti pokušajizlazka iz krize i ostvarenje ekonomske stabi-lizacije. Razvoj turizma ne može se bazirati naplaniranje izgradnje smještajnih i drugih objekatana teritorije cijele FBiH. Upravo iz razloga štoovaj dio Bosne i Hercegovine ne može imati usp-jeha na evropskom i svjetskom turističkom tržištusa recimo 20 nedovoljno opremljenih turističkihcentara, može se nadati uspjehu sa 3-4 izvanre -dno opremljena planinska i banjska centra, kojise uz adekvatne organizacione i propagandnenapore mogu u određenom vremenskom perio-du lansirati na inostranom tržištu.

Davanje regionalnog prioriteta razvoju turiz-ma i pokušaj njegovog prostornog usmjeravanjaka regijama i zonama koje imaju najizrazitijekomparativne prednosti nije nova ideja u našojteoriji i praksi, i ona je bila ugrađena u prostorneplanove zemlje. Međutim, problem je bio u tomešto su prioriteti bili brojni i preširoko postavljeni išto se u praksi nisu dosljedno ostvarivali. Tako seu Prostornom planu BiH II u dijelu koji obrazlažeekonomske komponente organizacije uređenja

prostora, kaže sljedeće: "Utvrđeni pravci razvojazahtijevaju izgradnju onih turističkih zona ilokaliteta, koji prema konstelaciji odlučujućihfaktora (obim tražnje, atraktivnosti lokaliteta,komunikativne veze i dr.) obećavaju najvećeekonomske efekte.

U skladu s tim, Strategija treba dati odgovor nata i druga pitanja, jer praksa nas upućuje na to daje neophodno pristupiti utvrđivanju lokacija nakojima će biti građeni namjenski objekti, a nekao do sada, da namjenu određuje investitorprema svom nahođenju. Ovo je posebno važnoza lokalitete na planinama u okolini Sarajeva i naVlašiću, Neumu i drugim mjestima. Naime,Bosna i Hercegovina za razliku od ostalih zemal-ja koje razvijaju zimsko-sportski turizam imaizrazito slabu ugostiteljsko-turističku ponudu nasvojim planinama.

Uređenje novih lokaliteta, može se ocijenitipoželjnim, samo na za to atraktivnim mjestima iu kontekstu rezervacije pojedinih prostora zabudući turistički razvoj. Ovo posebno naglašava-mo sada, u vremenu kada se pristupilo izgradnjipojedinih dionica budućeg autoputa kroz Bosnui Hercegovinu - koridora Vc, jer od kvalitetno istručno urađenih planova za izgradnju ostalihsadržaja uz saobraćajnicu, u velikoj mjeri će ovis-iti i prihodi od turizma, posebno tranzitnih turis-tičkih kretanja.

LITERATURA

1. Clawson M i Knetsch J. L, Economics ofOutdoor Recreation, Baltimore: JohnHopkins Press, 1966.

2. Garod G i Willis K. G, Economic Valuationof the Enviroment. Cheltenham: EdwardElgar, 1999

3. Long S, Regression Models for Categoricaland Limited Dependent Variables. London:Sage Publication, 1997.

4. Prioritetni lokaliteti značajni za brži razvojzimskog, banjskog i primorskog turizma uBiH. Privredna komora BiH. Odbor koor-dinaciju razvoja zimskog, banjskog i pri-morskog turizma u BiH Sarajevo, 1981.god.str.6.



54

55



TURISTIČKE VRIJEDNOSTI VISOČKO-KAKANJSKE SUBREGIJE I DETERMINANTEEKONOMSKE VALORIZACIJE PROSTORA

TOURISTIC VALUES OF VISOKO – KAKANJ SUB-REGION AND DETERMINANTS OF ECONOMICAL VALORIZATION OF THE AREA

Ključne riječi: Narušena ekološka ravnoteža,kvalitet okoline, integralni kvalitet turističkogproizvoda, turistička ponuda

SAŽETAK

Narušena ekološka ravnoteža flore i faune iiscrpljivanje prirodnih resursa sirovina i energijena cijeloj planeti bitno utječu na sve tokove ži -vota i rada ljudi. Veza između prirodnih i kul-turnih elemenata čovjekove okoline i turizmapredstavlja sastavni dio sveukupnog kvaliteta tu -rističkog proizvoda. Kvalitet okoline kao segmentintegralnog kvaliteta turističkog proizvoda je sin-teza artificijelnih elemenata te okoline, pri čemuarticifijelni elementi predstavljaju komplekssavremene turističke infrastrukture, historijskih ikulturnih znamenitosti i društvenog sadržaja.Osnovna determinanta uspješnosti oblikovanja teokoline zahtijeva studioznu analizu i uvažavanjesvih prirodnih elemenata i reperkusija tih zahva-ta na prirodni ekvilibrij. Kompletna elaboracijaovog ispitivanja zasniva se na premisi da jekvalitet okoline subregije u gornjem toku rijekeBosne, na potezu od ušća Stavnje u rijeku Bosnudo ušća Lašve u rijeku Bosnu, od vitalnogznačenja za kvalitet turističke ponude i razvojturizma uopće. Zadatak ovog rada je sugeriranjeizrade projekta sa akcentom na utjecaj ekološkeneravnoteže i zagađivanja na razvoj turizma uovoj subregiji.

Key words: Disrupted ecological balance, envi-ronment quality, integrated quality of touristicproduct, touristic offer

ABSTRACT

Disrupted ecological balance of flora and faunaand overcroping of natural resources and energyhave substantially effect on all courses of human lifeand acts. Relationship between natural and culturalelements of environment and tourism presents inte-gral part of entire quality of tourist product. Quality ofenvironment as a part of integral quality of touristproduct is a synthesis of artificial elements of thesame environment, while the artificial elements pres-ent complex of modern tourist infrastructure, histori-cal and cultural sights and social contents. The ele-mentary determinant of shaping this environmentinsists on meticulous analysis and appreciation all nat-ural elements and repercussions of these interven-tions to natural equilibrium. Complete elaboration ofthis testing is based on premises that quality of envi-ronment in sub-region of the Upper Bosna, from theplace where the river Stavnja flow into the riverBosna to the place where the river Lasva flow to theriver Bosna, and have the vitally importance for thetourist offer and tourist development generally. Themain task of this study is suggestion for making proj-ect with main accent to influence of ecological imbal-ance and pollution to tourist development in this sub-region.

Namik ČolakovićFakultet za menadžment i turizam Travnik


1. UVOD

Turizam je nezaobilazan dio savremenogdruštva, nosilac pozitivnih društvenih funkcija ikao privredna djelatnost povezuje najviše sektorai nivoa djelovanja. Potrebno je napomenti da uzvaloriziranje specifičnih turističkih atraktivnostiodređenog lokaliteta, kao krucijalna prepostavkaza razvoj turizma figurira kvalitet životne sredinetretiranog prostora. Praktično treba odgovoriti napitanje koji je to ekonomski minimum zagađenjaprirodne sredine, da bi se turizam kao ekonoms-ka djelatnost mogao razvijati na nekom lokalite-tu koji posjeduje određene potencijale za razvojturizma. Rješenje je praktično u postizanjuskladnog odnosa između ekonomskog razvoja iprirodne sredine, odnosno upravljanju prirod-nom sredinom. Jasno je da nema razvoja iproizvodnje bez trošenja prirodne sredine izagađenja i to je nezaobilazna ekonomska kate-gorija u razvoju sa kojom se treba računati, aliistovremeno i cijena tog razvoja. To je razlog zauspostavljanje adekvatnog stepena odgovornostiprema prirodi, koji implicira da društveni odnosprema prirodnoj sredini mora biti aktivan, izprostog razloga što su prirodna ograničenjapostala nezaobilazan pratilac razvoja u cjelini injegov strukturni element dinamike. Zato jezaštita i očuvanje prirodne sredine podjednakovažan makroekonomski cilj, kao što su i rezultatiproizvodnog procesa. Imajući u vidu specifičnostprirodne sredine, posebno njenu neregenera-tivnost, njena zaštita i očuvanje mora biti općiinteres i ona mora biti zadatak svih nivoa uprav -ljanja.

2. VALORIZIRANJE TURISTIČKIHRESURSA

Zadatak integralnog oblikovanja nekog tur-ističkog prostora izrazito je kompleksan i morase bazirati na sveobuhvatnoj i temeljitojbiološkoj, ekološkoj, antropološkoj, poli-tološkoj, ekonomskoj i futurološkoj analizi.Zadatak ovog rada je sugeriranje izrade pro-jekta sa akcentom na utjecaj ekološke ne -ravnoteže i zagađivanja na valoriziranje turis-tičkih resursa i razvoj turizma na područjuopćina Visoko i Kakanj.

Posmatrano područje karakterizira to što nika-da u svojoj historiji nije bilo organiziranog pristu-pa turističkoj djelatnosti, iako posjeduje evident-nu raznovrsnost prirodnih pogodnosti, historijskei kulturne baštine, koja na tim temeljima možeizgraditi vlastitu superiornost i identitet turis-tičkog proizvoda u najkvalitetnijim oblicima isadržajima.

Područje subregije od ušća Stavnje u rijekuBosnu, lokalitet Podlugovi, do ušća Lašve u rijekuBosnu posljednjih godina intenzivno ulazi ufokus interesiranja sa perspektivom za razvoj tur-izma. Posebno se moraju apostrofirati dva rele-vantna lokaliteta na ovoj subregiji i to grad Visokosa bližom okolinom i lokalitet Tičići u općiniKakanj.

Visoko je u proteklom dvogodišnjem periodupostalo metom turističkih znatiželjnika iz cijelogsvijeta koji su željeli da provjere hipotezu o pos-tojanju Bosanskih piramida. U tom intervalu jeprema posljednjim podacima oko 400.000 ljudiboravilo na ovom lokalitetu, što je impresivnabrojka i ishodišna tačka za sve turističke projekci-je i perspektive. Iako postoje osporavanja ovehipoteze od strane oficijenih naučnih krugova, uovom radu ne postoji intencija ka dokazivanjutvrdnji, nego je evidentno da se Bosna iHercegovina ponovno pojavljuje u svjetskimmedijima, istina ovaj put ne sa ratnom pričom,nego kao historijska, arheološka i i turističkatema. Dakle, promatrano sa poslovne iekonomske strane to je signal za promptnuaktivnost na podizanju turističke spremnosti daprihvati veliki broj posjetilaca i saglasno tome pri-lagodi plan i program turističkog razvoja.

Pored toga na području općine Visoko se vršearheološka istraživanja na lokalitetu Okolište idosadašnji rezultati pokazuju da će nauka dobitiizuzetna saznanja o životu ljudi iz perioda od3000 godine p.n.e. Kao turistička atraktivnost susrednjovjekovni grad i tvrđava Visoki. Danas jestari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne iHercegovine. U neposrednoj blizini Visokog nalokalitetu Arnautovići se nalaze ostaci kraljevskogstolnog i sabornog mjesta, te krunidbenog igrobnog mjesta bosanskih kraljeva u vrijemesrednjovjekovne Bosne. Na ovom mjestu je bio



56

smješten i državni arhiv srednjovjekovnebosanske države i zborno mjesto državnog sabo-ra. Na području Moštra se nalazio i jedan odnajstarijih univerziteta u Europi, gdje su seizučavale mnoge teme vezane za teologiju, kaošto su egzegeza, teozofija, kosmogonija, antropo-zofija, medicina, etika, sakramentologija. Iz togperioda se na ovom potezu nalazi i mjesto borav-ka posljednjeg bosanskog kralja na lokalitetuBobovac u općini Kakanj. Posebno se kao turis-tička atraktivnost grada Visokog mora izdvojitiinterval od 15 dana, kraj jula i početak avgusta, ukojem svake godine kroz grad Visoko prodefilujedesetine hiljada posjetilaca u povodu održavanjatradicionalnih Visočkih dana kulture i trgovine,što u svim relevantnim turističkim i ekonomskimanalizama uopće, predstavlja sasvim ozbiljanindikator koji treba pomno analizirati i donositiadekvatne zaključke.

Drugi relevantan lokalitet koji posjeduje turis-tičku perspektivu i može postati evidentan turis-tički proizvod je lokalitet Tičići na područjuopćine Kakanj, zbog postojanja znatnih kapacite-ta termalne vode. Eksploatacija ovog resursamože se vršiti za potrebe izgradnje banjskog tu -rističkog kompleksa i razvijanja posebno popu-larnog vida turizma, zdravstvenog. Napravljenesu određene analize ove termalne vode, ali zarazvoj zdravstvenog turizma mora se uraditisveobuhvatna analiza, koja će pokazati stvarnoprisustvo korisnih sastojaka i minerala i koje bi seindikacije bolesti mogle uspješno tretirati. Osimprisustva vode, za razvoj ovog vida turizmapotrebno je analizirati klimatske prilike i kvalitetokoline, s posebnim naglaskom na kvalitet zraka.Razlika između zdravstvenog i konvencionalnogturizma je u tome što prirodni faktori koje pro-movira zdravstveni turizam moraju imatidokazan zdravstveni učinak.

Razlog zbog kojeg sam u ovom radupovezao pomenute turističke atraktivnostije prije svega saobraćajna komunikacija,zatim rijeka Bosna u čijoj su dolini stacioni-rane i koja je najzorniji indikator postojan-ja ekološke neravnoteže i zagađenosti nakompletnom području, onda struja vjetrovakoja se kreće niz riječne tokove i ima velikiutjecaj na kvalitet okoline, jer zračnim

putem, osim korisnih, prenosi i štetne sas-tojke okoline, i na kraju njihova blizina imogućnost ponude komplementarnih turis-tičkih sadržaja.

3. PROJEKCIJA IZRADE ANALIZEZAGAĐENJA I EKOLOŠKIH POREMEĆAJA

Ovaj rad dakle sugerira izradu projekta ilistudije koji treba da analizira ekološke pore-mećaje i proces zagađivanja i sve izvore zagađi-vanja podijeli na tri cjelishodne skupine:

1. Ekološki poremećaji koji su nastupili kao pro-dukt zagađenja nastalih van margina proma-tranog područja i najčešće su riječnim tokovi-ma poremetili ekološku ravnotežu, a njihovnastanak se može pripisati industrijskim pogo-nima, lošoj politici odlaganja otpada i odvozasmeća i na kraju nemaru domicilnogstanovništva područja koje graniči sa proma-tranim područjem.

2. Ekološki poremećaji koji su izazvani turis-tičkom eksploatacijom prostora. Obzirom daturistički razvoj podrazumijeva izgradnju ade -kvatnih infrastrukturnih sadržaja, razumljivo jeda pri tome dolazi do određenog stupnjaekološke devastacije i narušavanja okoliša. Zaturističke svrhe, ti poremećaji moraju biti štodiskretniji i prilikom projektiranja gradnjeinfrastrukture mora se voditi računa da se ovajekološki debalans permanentno kontrolira.

3. Ekološki poremećaji nastali u promatranoj subregijikao posljedica industrijskog zagađenja i loše politikeodlaganja otpada i nereguliranog odvoza smeća.

U pristupu izrade budućeg projekta moraju se decid-no definirati osnovni ciljevi , kao npr.:a) identificiranje strukture turista s obzirom na

motive dolaska na ovo područje;b) identifikacija oblika ekoloških poremećaja i

izrada tipologije oblika zagađenosti;c) identificiranje izvora zagađivanja i izrada

tipologije izvora (stalni-povremeni, privredni-neprivredni,kontrolirani-nekontrolirani, hemi-jski-biološki);

d) procjena stupnja tolerancije određenih izvorazagađenja;



57

e) ispitivanje percepcije važnosti poduzimanjazaštitnih mjera na lokalnom i osobnom nivou;

f) davanje okvirnog koncepta za budućepovremene i stalne kontrole ekoloških prom-jena na relaciji turizam-zagađenost.

U sklopu usvajanja projektnih opredjeljenjapotrebno je izvršiti kompiliranje raspoložive lite -rature iz domaćih i inozemnih izvora i konsulti-rati izvjestan broj eksperata iz određenih stručnihdijelova područja zaštite i unapređenja okoline.

U taj projekat svakako treba uključiti i rezultate istraži-vanja ekoloških promjena koje permanentno vršenadležne državne institucije. Te pokazatelje trebamokomparirati sa našim istraživanjima predviđenim ovimprojektom, i na taj način steći uvjete da sačinimo korek-tnu ekonomsko-poslovnu procjenu o aspektima razvojaturizma i valoriziranju turističkih resursa, odnosno for-muliramo istraživačke hipoteze za terenske istraživačkeakcije.

Osnovni cilj takvog, metodološki značajnogistraživanja, bio bi da snimi postojeću situaciju istanje okoline na ovoj subregiji što podrazumije-va postupke prikupljanja, elaboriranja i siste -matiziranja. Akcenat treba staviti na:- sistematiziranje izvora zagađivanja,- sistematiziranje karaktera zagađivanja,- sistematiziranje konkretnih okolinskihsituacija na ovoj subregiji.

Rezultati postojećih konvencionalnih istraži-vanja koristili bi se samo kao polazište, dok bi seosnovni sadržaj tog istraživanja sastojao u nji-hovoj interpretaciji, čija je polazna osnovadoživljeni kvalitet okoline i poslovno-ekonomskaprocjena s aspekta razvoja turizma na promatra-nom području, odnosno formuliranja hipoteze zaterenske istraživačke aktivnosti.

Istraživanjem mišljenja i stavova formalnihnosilaca odluka, kao drugom predviđenomistraživačkom akcijom, nastoji se na interdiscipli-naran način, anketiranjem eksperata raznihspecijalnosti, ukazati na mogući daljnji razvojsituacije životne okoline. Zbog toga se može ko -nstatirati da je ova istraživačka aktivnost prospek-tivno orijentirana i da je njezin osnovni ciljutvrđivanje modaliteta mogućih postupaka i

tehnika, koje je ovog momenta moguće koristiti,a putem kojih se može izravno djelovati na zašti-tu i unaprjeđenje životne okoline.

Posebnu pozornost treba posvetiti emisiji kru-tih čestica koju izbacuju industrijski zagađivači„Tvornica cementa“ i „Termoelektrana“ u Kaknju,a sve u funkciji ocjene da li je moguće izgraditizdravstveno-lječilišni i sportski kompleks uTičićima. Osnovna intencija je dobiti odgovor napitanje koliko ova industrijski izazvana emisijautječe na kvalitet zraka i može li se dokazati osno-vanost odluke o poduzimanju investiranja u razvojbanjsko-lječilišnog turizma. Treba uvijek imati naumu da se projektiranjem razvoja ovog tipa turizmau svim razvijenim turističkim destinacijama, koje suspecijalizirane i prefereriraju ovu vrstu turističkihusluga, podrazumijeva da su ovi tipovi turističkih ibanjskih centara ujedno i zračne banje.

U Visokom je izražen problem kvalitete zrakadrugog tipa, koji je nastao u skorije vrijeme pokre-tanjem tvornice kože iz grupacije „Prevent“, čija jelokacija uz rijeku Bosnu na samom izlazu iz grada upravcu Kaknja. Korištenjem kemikalija za preradukože u atmosferu izlazi oštar i zagušujući „miris“ i širise na ulazu u grad, što se najbolje „osjeti“ u ljetnomperiodu. Naravno, bilo je reagiranja određenih for-malnih i neformalnih struktura i traženja odgovoraod nadležnih iz ove tvornice vezano za ove neu-godne „mirise“, ali i obećanja od strane nadležnih iztvornice da će se izvršiti neutraliziranje i aroma-tiziranje ovog „mirisa“. Ovi neugodni „mirisi“ moguse veoma negativno reflektirati na turističke perspek-tive Visokog i ozbiljan su problem koji se mora rješa-vati uvažavajući koncepciju održivog razvoja, odnos-no postizanja konsenzusa između potreba privrede iodržavanje potrebnog kvaliteta okoline.

Osim pomenutog postoji još jedan upitnik ostrukturi otpadne vode iz ove tvornice u rijekuBosnu, jer se u biti promatra cijeli poljoprivrednipojas nizvodno, koji koristi riječnu vodu za zalije-vanje poljoprivrednih kultura.

Samonametnuti problem zagađenja životne oko-line u Visokom je i nepropisno odlaganje organskogotpada, koji se pojavljuje u procesu prerade iproizvodnje suhomesnatih proizvoda, na obalamariječnih tokova. Rješenje za ovaj tip onečišćenja oko-



58

line postoji, prvenstveno zato što je subjektivnogkaraktera, ali aktivnosti na rješavanju ovog problemamoraju se provesti brzo i efikasno, jer ovaj tip otpa-da je opasan, jer se radi o organskim materijamakoje su uvijek potencijalni izvor zaraza i infekcija, avizuelno izazivaju deprimirajući osjećaj, što je u tu -rističkom smislu porazno. Zagađenje riječnih tokovaje najočitije, jer su na obalama vidljivi brojni amba -lažni produkti načinjeni od vještačkih materijala ipraktički predstavljaju štetan otpad.

Međutim, na kvalitet vode utječu i svi agensi ilužine koje se iz industrijskih pogona kao otpad-na voda ispuštaju u rijeke. Isto tako, sve većimurbaniziranjem područja između gradskih središ-ta, nastaje problem direktnog odvođenja kanal-izacijskih voda u riječne tokove, bez kolektora,što je prava ekološka diverzija i uzrokuje velikeporemećaje ekološke ravnoteže. Sigurno je daovo donosi nove devastacije prirode i onečišćen-ja okoliša i da se to mora regulirati na način kojiprimjenjuju ekološki savjesnije države.

Zagađenje životne okoline izazvano emisijomštetnih plinova koju proizvode automobilskimotori je također jedna od krucijalnih tema ovogprojekta.

Dakle, čitava ova nabrojana grupa razloga ini-cira da se provede ovakav tip istraživanja sanavedenim ciljevima, pod naučnim okriljem, jerbi to doprinijelo ukupnom kvalitetu životne oko-line, samim tim i kvalitetu našeg osobnog života izdravlja, a pomoći će nam da svrsishodnijeutvrdimo na koji način i kojim instrumentimarazvijati turističku djelatnost na promatranompodručju.

U sklopu projekta je poželjno izvršiti i teren-sko anketno istraživanje pomoću reprezenta-tivnog uzorka sa postavljena četiri pitanja:1. Opći stav o razlogu dolaska u obilazak

pomenutih tustičkih atraktivnosti ?2. U kojoj mjeri posjetioci doživljavaju lokalne i

opće oblike zagađenosti i koliko im takvisimptomi smetaju ?

3. Ocjena potrebe za poduzimanje akcije nasuzbijanju zagađenosti ?

4. Da li ispitanici doprinose zagađenju prostora ?

4. ZAKLJUČAK

Ekološki poremećaji i zagađenje okoline napromatranom području, koje obuhvata gornji tokrijeke Bosne (općine Visoko i Kakanj), se opažajui osjećaju sa nekim svojim fenomenima, štosmanjuje turističku atraktivnost područja, tjsmanjuje zahtijevani kvalitet integralnoshvaćenog turističkog proizvoda.

Ekološki faktori će zasigurno imati sve značajni-ju, ako ne i presudnu ulogu u komponiranju ioblikovanju turističkog proizvoda u bliskojbudućnosti i to prvenstveno zbog:- sve višeg životnog standarda ljudi i zahtjeva za

višim kvalitetom života, zdravljem, rekreacijom;- globalnog porasta turističkih kretanja i adekvat-

no tome porastu broja turista;- sve značajnijih ekoloških poremećaja u domici -

lima turista.

Zbog ovih konstatacija je potrebno vršiti kon-tinuirana, intenzivna istraživanja uzroka, fenomenai mogućnosti otklanjanja ekoloških poremećaja izagađenosti na promatranom području. To morabiti široka, dobro vođena društvena akcija naoblikovanju, zaštiti i revitalizaciji prostora, bazira-noj na naučnoj informiranosti i interdisciplinarnojtimskoj analizi i saradnji.

Ovako koncipiran projekat bi pokazao realanodnos turizam-ekološka zagađenosti na područjuopćina Visokog i Kaknja, niz riječni tok rijeke Bosne,a to može predstavljati polazište za određenedruštvene akcije, odlučnije djelovanje vezano za tu -rističku djelatnost i uopće za privredni i kulturnirazvoj ovih sredina.

LITERATURA

1 Festić M : „Turizam i ekonomski razvoj“, FPNSarajevo, 1997. godina, str 137-157.

2. Keller G: Međunarodni simpozij – Turističkiproizvod, Visoka škola za vanjsku trgovinu –Institut za trgovinu – Odjel za znanstvenaistraživanja u turizmu, Zagreb, 1974. godina

3. Golić B: „Ekonomija i ekologija – održivirazvoj“, Univerzitetska knjiga- Sarajevo,1998. godina



59

Ključne riječi: strateški plan, turistička ponuda,prirodni resursi, strukturni elementi, kvlalitet,inventarizacija, TQM model,

SAŽETAK

Društveno ekonomske promjene praćeneraznim okolnostima u općini Fojnica nametnulesu potrebu da se istraži položaj turizma u novimuslovima. Iskorak koji je učinjen u razvoju turiz-ma posljednjih godina dodatno je nametnuomišljenje da je turizam i korištenje prirodnihresursa osnova budućeg razvoja i potreba da seusporedno teži ostvarenju većih ekonomskih isocijalnih ciljeva. Ako se žele slijediti savremenitrendovi, te potrebe lokalnog stanovništva i tržiš-ta, stvara se obaveza definiranja pravca i strategi-je razvoja na novim polazištima. To bi predstav -ljalo prekretnicu sveukupnog razvoja općine ukojoj turizam treba postati značajna pokretačkasnaga ukupnog razvoja. Istraživanja provedena uokviru Strateškog plana razvoja općine Fojnica iLokalnog ekološkog akcionog plana-LEAP,uvažavala su specifične interese svakog pojedi-načnog lokaliteta, te njegove posebnosti i he -terogenosti raspoloživih turističkih resursa i atrak-cija. Pošlo se od uvažavanja svih relevantnihpolazišta, na način da se oblikuje turističkiproizvod turističkih destinacija, uz uvažavanjeciljeva razvojnog modela Fojnice koji se sagledau jedinstvenom spoju mogućnosti, kroz korišten-

je prirodnih resursa i mogućnosti koje nudizdravstveni, kontinentalni, vjerski turizam. Usredištu razvoja općine Fojnica prije nepune trigodine izgrađen je turistički REKREACIONI CEN-TAR „BRUSNICA“ koji je omogućio kontinuiranopoboljšanje kvalitete turističke ponude, i većprivlači korisnike s eko-senzibilnih tržišta, te pod-stiče ukupni privredni razvoj općine Fojnica.

Key words: strategic plan, touristic supply, nat-ural resources, structural elements, quality, inven-torysation, TQM model

ABSTRACT

Socio – economic changes followed by sever-al circumstances in Fojnica municipality imposeda need to explore tourism in new conditions.Lunge which has been done few years ago is theproof that tourism and natural resources usageare backbones of future development, and moreimportant, potential frameworks of accomplish-ment for bigger economical and social objectives.If we want to follow contemporary trend andlocal maket needs, we need to define clear strat-egy of our activities. This should represent a mile-stone of global municipality development –which shows tourism as main direction.Researches that have been made in framework of«Strategic plan of Fojnica municipality develop-ment» and «Local ecologic action plan – LEAP»,

PROFIL OPĆINE FOJNICA ZA POTENCIJALNEINVESTITORE SA POSEBNIM OSVRTOM NAREKREACIONI CENTAR “BRUSNICA”

Elmir Pamić„BOR-TRADE“ d.o.o - RC BRUSNICA Fojnica

THE PROFILE OF FOJNICA MUNICIPALITY FORPOTENTIAL INVESTORS WITH THE SPECIALFOCUS ON RECREATION CENTER „BRUSNICA“



60


focused on each location and its individuality,touristic resources and attractions. This con-cerned each relevant starting point which isoverview of Fojnica development model –unique conjunction of possibilities trough naturalresources utilisation and health, continental andreligious tourism. In the middle of Fojnica munic-ipality development, 3 years ago, Recreationcenter «Brusnica» is build. «Brusnica» is offeringcontinuous touristic services, and already attract-ing beneficiaries from eco-sensible areas.

1. UVOD

Fojnica, živopisni bosanski gradić, prostire sepedesetak kilometara zapadno od Sarajeva na587 metara nadmorske visine, na istoimenoj rije-ci. Administrativno Fojnica pripadaSrednjobosanskom kantonu sa sjedištem uTravniku. Općina Fojnica graniči sa općinamaGornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača,Kiseljak, Kreševo i Konjic. Fojnica se definira kaosrednje razvijena općina s naznačenim strateškimpravcima razvoja zasnovanim na prirodnimresursima kao što su voda, šuma i ruda. Zavisnood potreba u određenim historijskim razdoblji-ma, mijenjao se i redoslijed upotrebe i značajanavedenih resursa. Ne tako davno bile su torude, a danas sve više vode i šume. „Voda kaolijek, voda kao piće, voda kao atrakcija, voda kaoenergent“ - na bazi ova dva resursa osamdesetihgodina XX stoljeća došlo je do snažne privredneekspanzije kroz zdravstveni i rekreativni turizam.

Kulturno – historijski spomenici -Džamije,Tekije, Adhanama, Franjevački samostanPrvi mesdžid podigao je Mustafa Hadr,1551.god.(958 hidž).Drugu džamiju podigao jeŠaban Ahmed efendija, 1666 god. (hidžr1077). S obzirom da su obje navedene džami-je do danas zadržale svoj prvobitni izgled pred-stavljaju značajno kulturno-historijsko naslijeđeFojnice.

Među posebnim znamenitostima fojničkogkraja, značajno mjesto zauzimaju i tri tekijenakšibendijskog reda (Vukeljići, Živčići iOglavak), po kojima je ovaj kraj duže vremenapoznat širokom krugu interesanata islamskogmisticizma.

Prema nekim izvorima, prvi samostan saskromnom crkvicom izgrađen je 1339. godine sadolaskom Dubrovčana, ugarskih Sasa i dalmatin-skih Latina na mjestu Pazarnice, da bi na današ -njem mjestu samostan bio izgrađen 1502.godine. Franjevački samostan u Fojnici poznat jepo svojoj knjižnici, u kojoj se čuva oko 10.000knjiga, iz svih oblasti svjetske i religiozne litera-ture. Važno je spomenuti Ahdnamu kao najstar-iji dokument o ljudskim pravima u historiji, 326god. prije Francuske buržoaske revolucije 1789god. odnosno 485 god. prije Međunarodnedeklaracije o ljudskim pravima iz 1948 god. akoja se spominje u kontekstu pismene garancijeza lična i imovinska prava i slobode domaćemstanovništvu, te prve povelje o vjerskim i građan-skim slobodama.

Kontinentalni turizamKao poseban vid turističke ponude Fojnica je

sa svojim prirodnim resursima i raspoloživimsmještajnim kapacitetima svrstana u red prepoz-natljivih turističkih destinacija. Prosječna uda -ljenost od većih urbanih sredina je oko 60 km.Fojnica pruža posjetiocima mogućnost boravka uzdravoj sredini uz povoljne klimatske uvjete, ide-alnu nadmorsku visinu i tradicionalnu gostolju-bivost domaćina. Vrlo zanimljivi i raznovrsniprirodni tereni i obilje voda omogućavaju lov iribolov. U planinama oko Fojnice ima medvjeda,srneće divljači, divljih svinja, divokoza i tetrijeba, aLovačko društvo ima četiri lovačke kuće sa oko 75ležaja (Pogorelica, Jezernica, Kozovgrad i Zahor).Različite vrste ribe (naročito pastrmka i lipanj) ima urijekama Fojnica, Gvožđanka, Jezernica, kao i naProkoškom jezeru.

U posljednje vrijeme Fojnica ima velikemogućnosti razvoja sportskog, lovnog, ribolovnog teseoskog turizma.

Zdravstveni turizamFojnica je danas najpoznatija po svojoj vodi

čija se radioaktivnost i ljekovitost ispitivala joškrajem 19. stoljeća. Fojnička radioaktivna mine -ralna voda pripada slabo mineraliziranim termal-nim vodama, sa temperaturom 31,5° C i snageradioaktivnosti oko 45 Machovih jedinica. Hotel“Reumal”, nova bolnica i novoizgrađeno apart-mansko naselje „Aquareumal“ sa oko 900 leža-



61

ja i popratnim sadržajima: bazenom, saunom,trim kabinetom, restoranom, kafanom, kaminsalom i kompletnim medicinskim sadržajem,predstavljaju centar za medicinsku rehabilitaciju.

2. KONCEPT ZA INVESTICIJE

Krajem 80-ih razvija se novi koncept razvo-ja turizma kao rezultat novih oblika potražnjeza turističkim proizvodima koji se baziraju naprincipima održivog razvoja. Novi potrošači susofisticirani, ekološki svjesni i odgovorni popitanju prirode i žele raznolike turističkeproizvode obogaćene specijalnim programi-ma. Turistička djelatnost povezuje brojneprivredne grane i na njih utiče multiplikativno.To je glavni razlog da većina država, bez obzi-ra na stepen privrednog razvoja, političkuusmjerenost i kulturnu različitost, podstičerazvoj turizma kao jednu od strateških razvo-jnih usmjerenja. Na tom aspektu zasniva sestrateški razvoj turizma, koji mora oko sebe

okupljati proizvodnju i usluge (poljoprivreda,industrija prehrambenih proizvoda i pića,trgovina, saobraćaj itd.), pa govorimo oklasterskom pristupu planiranja i razvoja turiz-ma. Na taj način se ostvaruje veći broj i obimprivrednih efekata od turizma, što je značajnoza zemlje koje moraju stvarati radna mjesta,očuvati ravnomjernu naseljenost i razvojmanje razvijenih područja i domaću radinost.Planinski turistički centri se sve više razvijajuu velike i bogate turističke destinacije sa cil-jem da za svaki tržišni segment ima adekvatnuturističku ponudu i programe 365 dana ugodini. Istraživanja pokazuju da je trendprovođenja odmora u planinskim centrima uporastu i iznosi nešto više od 40 procenata.Da bi privukli potencijalne investitore,prethodno treba uraditi prostorne planove sajasnom slikom gdje i kako se mogu graditi tur-istički kapaciteti, te na taj način izbjeći komp-likovane procese pribavljanja građevinskihdozvola, što je trenutno veliki problem. Izrada

prostornih planova i izgradnjakomunalne infrastrukture može bitinajveći doprinos lokalnih zajednicaka bržem razvoju turizma, kao i nji-hov udio kapitala u turističkiminvesticijama. Investitori u turizam utom slučaju će ulagati u čiste turis-tičke kapacitete i programe, što ćeubrzati period investiranja, povećatirentabilnost uloženog kapitala i povećatistabilnost partnerstva, jer se povezujulokalna zajednica i investitor, koji jenajčešće iz inostranstva.

Proces globalizacije te stalne prom-jene zahtijevaju inovativna rješenja, čijije zadatak podići organiziranost desti-nacije kroz studiju sopstvenih snaga i sla-bosti, odnosno prepoznavanjamogućnosti i prijetnji iz okruže nja(SWOT matrica), pri čemu je porukada "prednosti treba istaknuti,mogućnosti iskoristiti, nedostatkereducirati a prijetnje izbjeći".

Shodno tome, rad na razvoju općineFojnica bazira se na dvije razvojne istrateške studije i to: Strateški plan razvo-ja općine Fojnica i Lokalni ekološkiakcioni plan - LEAP.

PREDNOSTI-geoprometni položaj

-prirodna i kulturno-povijesnabaština turistička tradicija

-prepoznatljivost na tržištima -pozitivan stav lokalnog

stanovništva prema razvoju turizma-većim dijelom dobro očuvan okoliš -strateška dokumentacija i planovi

-visoka razina sigurnosti -jedinstvo različitosti

PRIJETNJE

-konfliktnost razvojnih opcija -konkurencija ostalih destinacija

-potencijalno zagađenje -vizuelno zagađenje prostora

-prekomjerna izgradnja (apartmani i vikendice)

-turbulentno i nepredvidivo okruženje

MOGUĆNOSTI

-novi turistički proizvodi -selektivni oblici turizma

-diverzifikacija područja i proizvoda -valorizacija potencijalnih resursa

-stalno unapređenje integralne kvalitete

-mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja

-bolja pozicioniranost na tržištima -održivi razvoj -promocija

lokalnog kulturnog identiteta -proširenje zaštićenih

područja prirode -partnerstvo

NEDOSTACI-nedovoljno diferencirana ponuda

-nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta i

njihova nedostatna kvaliteta -nedovoljna turistička

opremljenost i infrstruktura -nedovoljna turistička signalizacija -izostanak poznatih «brand»-ova -nepostojanje sinergije djelovanja



62

3. PREDSTAVLJANJE PONUDE

Prema ovim strateškim dokumentima, prio -ritete razvoja predstavlja makro zona planineVranice. U ovoj zoni prepoznate su dvije mikrozone kao potencijalni planinski centri, koji pred-stavljaju nosioce lokalne turističke ponude a to suProkoško jezero – prirodni fenomen koji je prijedvije godine proglašen spomenikom prirode sajedne, a sa druge strane lokalitet Poljane sa većizgrađenim turističkim kapacitetima zaokruženimu rekreacioni centar „Brusnica“.

Rekreacijski centar „Brusnica“ nalazi se nanadmorskoj visini od 1580 m, na planini Vranici,udaljen je 15km od središta Fojnice, a 67 kmzapadno od Sarajeva. Raspolaže sa 11 luksuznoopremljenih apartmana (svaki ima kuhinju, plin-sko grijanje, terasu) sa ukupno 46 ležaja,saunom, salonom za masažu, restoranom i kaminsalom sa 70-tak mjesta, terasom sa koje pružapogled na okolne planine (Bjelašnica, Jahorina,Prenj, Bitovnja, Trebević), kao i ljubaznimosobljem koje će učiniti sve da boravak u centrubude što prijatniji. Osiguran je vlastiti parking beznaknade. Na raspolaganju su dva ski lifta (sidro)dužine 400 i 1090 metara, kapaciteta 550 – 600skijaša na sat. Dužina ski staza je 1100 i 1600metara, visinske razlike 1500 – 1870 m n/v, nag-iba terena 30 – 40 %. U centru je moguće iz -najmiti svu potrebnu ski opremu, te naučiti skijatiu školi skijanja koju organizira Ski klub «Vrankamen». Za zdravstvenu sigurnost gostiju angaži-rano je medicinsko osoblje Doma zdravlja izFojnice sa ambulantom u sklopu Centra.

Bogata ljetna ponuda sadrži: program jahanja,vožnje biciklom, šetanje markiranim i uređenimstazama, sakupljanje ljekovitog bilja, šumskihplodova i gljiva, planinarenje (najatraktivnijatransverzala je do Prokoškog jezera duga oko 33km,), a u samoj blizini objekta je i trim staza«KILOMETAR I POL ZDRAVLJA» kroz prelijepušumu. Blizina rijeke Bistrice i Dubokog potoka,pruža mogućnost ribolova. Poseban sadržaj sušetnje do značajnih povijesnih mjestaKozovgrada, Bakarnih jama, Dubrovačkogsajmišta, Jezera i Vran kamena sa educiranimvodičima. Bogata tradicionalna i moderna gastroponuda, veliki izbor kvalitetnih pića sa posebnimakcentom na prirodne sokove, te čajeva odljekovitog bilja sa ovog područja, razlog su više za

uživanje u RC „Brusnica“ Uz druženja i dobrezabave, čuvanje starih običaja, natjecanja u kuli-narskim vještinama, izložbe i degustacijedomaćih proizvoda, zaboravlja se svakodnevnicai stres. Nakon svega toga pogled na život će bitidrugačiji.

4. INVENTARIZACIJA I PROCJENARESURSA U TURISTIČKOJ DESTINACIJIRC BRUSNICA

Inventarizacija i procjena turističkih resursaizrađena je na osnovu stručne ocjene i zajednosa turističkim ekspertima i radnicima u turističkimcentrima, općinama i hotelsko-turističkim pre-duzećima, i vrednovana na osnovu 5 kategorija:

• Osnovne geografske karakteristike,• Prirodni i antropogeni resursi,• Turistički kapaciteti,• Turistički programi,• Manifestacije.

U okviru svake od navedenih kategorijaizvršene su procjene pojedinih podkategorija.Između osnovnih geografskih karakteristika vred-novani su: geografski položaj, saobraćajna dos-tupnost, zdravstvene i sigurnosne usluge i turistič-ka organizacija. Druga kategorija su prirodni, kul-turno-historijski i sakralni resursi. Sljedeća jeocjena turističkih kapaciteta lokaliteta, u kojoj jeuvrštena: ponuda smještajnih kapaciteta, lokalniprevoz, turističke servisne ponude itd. U okviruocjene turističkih programa specificirani su: sporti rekreacija, zdravstvo, zabava i slobodno vri-jeme, hrana i piće, itd. Posljednja kategorija su:kulturne, etnološke, sportske i dr. manifestacije.

Evidentan je veoma pozitivan stav općine Fojnicai Kantona SBK u pogledu mogućnosti razvoja RC„Brusnica“ kao prepoznatljive turističke destinacije.

5. FAZA REALIZACIJE I PLANIRANJE

U svim fazama realizacije razvoja RC„Brusnica“ stavljen je naglasak na izgradnjieko pristupa (uvođenje eko-labelinga), uzuvažavanje općih i posebnih ciljeva razvoja, a poseb-no jasno definiranje turističke zone za dalju izgradnjus pratećom infrastrukturom i sadržajima. Polazeći odprethodnog sadržaja i obrazloženja izbora modela i



63

ciljeva, kao i predočene vizije Fojnice kao lokalnezajednice, u daljim planiranjima trebalo bi datipojašnjene strategije pozicioniranja destinacijski hproizvoda kojima su dati prioriteti. Nakon toga trebauslijediti detaljan pregled kvantitativnih elemenata ikvalitetnih načela razvoja kao i pregled svih pred-loženih projekata ulaganja na razne destinacije.Za razvoj turističke ponude zimi, od najvećeg jeznačaja razvoj skijališta sa dodatnom opremom zazasnježavanje i osvjetljenje, priprema staza zatrčanje na snijegu, za snowboard, izgradnja ipriprema klizališta i dr.

Normativna rješenja i praktična iskustva iz EUmogu poslužiti kao primjer u razvoju planinskogturizma, koja ako bi se prilagodila i primijenila zanaše potrebe, omogućila bi zadovoljenje triosnova načela: tehničke standarde, bezbjed-nost i ekološka pitanja.

Posebno su značajne investicije u hotelskekapacitete, i to prvenstveno u podizanjukvalitete smještaja, i u profiliranju ponude,prihvatajući trendove razvoja na način da setržištu ne mogu nuditi hoteli općeg tipa.Njihovo razvrstavanje uključuje i specijal-izaciju na niz podvrsta, kao što su:• Poslovni (Business) - smještaj specija -

liziran za poslovne ljude. • Konferencijski hotel - specijaliziran u

održavanju sastanaka. • Klub hotel - specijaliziran u rekreativnim i

sportskim aktivnostima koji nudi najmanje 5 različitih sportskih sadržaja

• Obiteljski hotel - smještaj usmjeren kaporodicama s djecom.

• Osobe treće dobi - smještaj prilagođen da jamčizdravlje i sigurnost, kao i zabavni program posebno prilagođen ovoj vrsti korisnika.

5.1. Strukturni elementi upravljanja RC „BRUSNICA“

5.2. Resursi kao strukturni element sistemaupravljanja RC „BRUSNICA“

Resursom se smatraju "sredstva, mogućnosti,zalihe, rezerve, izvor, prirodna bogatstva...“

To podrazumijeva odgovornost menadžmentaRC „Brusnica“ za osiguravanje raspoloživostiresursa nužnih za odvijanje poslovnih procesa.

Bez obzira na činjenicu da su svi resursi važniza odvijanje poslovnih procesa u turizmu, naj -značajniji resurs su ljudski potencijali, odnosnoljudski kapital. Ljudskim se resursima daje sveviše značaja, oni će i u budućnosti biti odluču-juća konkurentska snaga.

Zbog toga edukacija kadrova u turizmu sa ciljemrazvoja ljudskih potencijala predstavlja jednu od

temeljnih komponenti unaprjeđenja kvaliteteproizvoda, procesa i sistema upravljanja, a time irazvoja svake organizacije.

Sukladno zahtjevima TQM – modela ISO9001:2000 menadžment organizacije je odgovo-ran za osiguravanje resursa potrebnih za odvija -nje poslovnih procesa, pravovremeno i utraženom opsegu. Nedostatak bilo kojeg resursau traženom opsegu i kvaliteti, ugrožava rezultatposlovnih procesa organizacije i utječe na nje-govu sposobnost ispunjenja zahtjeva zainteresi -ranih strana.

ZAKLJUČAK

Turizam je kompleksna i multidiscipli-narna djelatnost. Stoga i normativnarješenja nisu jedinstvena i ne potičusamo iz jednog resora. Problemi multidis-ciplinarnosti pojedinih općina rješavali suse različito, pošto je bilo potrebno osigu-

Slika 1. Sistem upravljanja i njegovi strukturni elementi

Slika 2. Prikaz tri tipa poslovnih procesa



64

rati suštinski i vremenski usklađeno djelovanjezakonskih rješenja i politika podsticanja razvoja tur-izma. Za općine je veoma važno da imajuodređene i poznate strateške pravce razvoja turiz-ma i da normativnim uređenjem i instrumentimapolitike postižu realizaciju strategije razvoja turiz-ma. Također je važno da prate realizaciju strategi-je i ciljeva razvoja i istovremeno efikasnost mjeraturističke politike i sprovođenje normativnih ure-đenja.

Kod tih rješenja vodi se računa o dva cilja: • omogućiti što efikasniji razvoj i konkurentnost

ponude i ponuđivača u turizmu i • osigurati bezbjednost, kvalitet i zaštitu turista.

Fojnica ima duboke korjene turističkog orga-niziranja i raspolaže sa velikim prirodnim, kulturnim,rekreativnim, zdravstvenim... resursima, koji suokosnica razvoja turizma. Neophodno je izvršiti val-orizaciju i pozabaviti se pitanjem turističke privredekoja još nije u dovoljnoj mjeri organizirana. Razvojturizma započinje prihvatanjem i ispunjavanjemobaveza prema standardima u turizmu. Inventarizacijai procjena stanja kulturih i prirodnih vrijednosti i nji-hova zaštita, inventarizacija stanja zemljišnih resursate stalno osposobljavanje kadrova, pretpostavka je zabrži razvoj destinacijskog turizma.

LITERATURA

1. Injac N i Bešker M, Metodologija izgradnjeposlovnih procesa u sustavu kvalitete, Oskar, Zagreb, 2003, str. 3.

2. Martyn A. Ould, Business Processes,John Wiley & Sons Ltd, Chichester, England, 1995,

3. Ould,M. A., Business Processes, John Wiley &Sons Ltd, Chichester, England, 1995

4. Vujić, V., "Izgradnja sustava kvalitete uhotelijerstvu i turizmu," u knjizi grupe autora,Sustav upravljanja potpunom kvalitetom uskladu sa zahtjevima norme ISO, Fakultet za turistički i hotelski menadžmentOpatija, Opatija, 2000.

5. Wood, C. R., Leej, H. T. and Shibaa, S., ItegralManagement Systems,Center for Quality Management in Cambridge – Mass,Cambridge, England, 2000.

6. HRN EN ISO 8402, Upravljanje kakvoćom iosiguravanje kakvoće, Rječnik (ISO 8402:1994; EN ISO 8402:1995), Četverojez-ično izdanje.

7. Harrington, Mathers: ISO 9000 and Beyond,McGraw Hill, 1997

8. Regional Tourism Masterplan, Horwath Consulting, 1996

9. web;brusnica.ba

10. web; fojnica.ba



65

1. REGIJA GRADA PEĆI, TURISTIČKOGMJESTA (U OKVIRU KOSOVA KAOTURISTIČKE DESTINACIJE)

Kosovo kao geografski pojam i kao regija sa tu -rističkom ponudom smješteno je u centruzapadnog Balkana, i naslijedilo je, u biti, približnoistu historijsku i kulturnu baštinu koju posjeduju isusjedne države, s razlikom što je tokom perioda1945-1980 imalo primjetan zaostatak u odnosuna druge regije tada zajedničke države SFRJ.

Poslije 1999. godine, zabilježen je nagli razvojturizma i rast turističke ponude, ali mora seustanoviti da se to zbivalo bez određene koordi-nacije i planiranja na duže staze.

Prednost Kosova je što se ovdje prepliću nasli-jeđa raznih perioda i raznih naroda i vjera, što gačini osobitim, a istovremeno ima sličnosti sa sus-jednim regijama, koje je moguće uzeti kao uzor za

razvoj turizma i planove zadalje unaprjeđenje turizma kaogospodarske grane koja obeća-va pospješivanje ukupnoggospodarskog napretka Kosovai zauzimanje značajnog udjelau sticanju i povećanjunacionalnog dohotka.

Grad Peć/Peja lociran je uzapadnom dijelu Kosova, narubu planinskog vijencaProkletije/Albanski Alpi, što uprvom susretu na svakogostavlja posebano upečatljivdojam. Naravno da osim plani-

na grad ima i svoje posebnosti i historijsko nasli-jeđe koje se nadopunjuje drugim sadržajima kaošto su rijeke, banja, itd.

Turizam je čimbenik lokalnog gospodarstva ijedna od turističkih destinacija za posjetioce izokolnih mjesta i sa Kosova u cjelini. Svakako, Pećkao kontinentalna regija pruža spektar atrakcija,koje su locirane u samom gradu i u okolini grada imogu biti podloga za izgradnju ponude na desti-nacijma sa historijskim značajem za sam grad Peć,ali istovremeno uključujući i atrakcije okružja.

U regiji postoji nekoliko značajnih turističkihpoduzeća, čije se iskustvo i entuzijazam mogu

HISTORIJSKO NASLIJEĐE KOSOVA USVJETLU NOVIH TRENDOVAU RAZVITKU TURIZMA

THE HISTORICAL HERITAGE OF KOSOVO INTHE LIGHT OF THE NEW TRENDS OFTOURISM DEVELOPMENTFatos UkajFakultet primijenjenih znanosti u biznisu, Peć



66


smatrati dobrom podlogom za daljnji put karazvoju turističke ponude.

Sigurno da Peć kao regija i kao turistička des-tinacija ne može očekivati ili planirati da postaneu skorije vrijeme važna turistička destinacija, ida, konkurira velikim turističkim destinacijamakao što su primorje Albanije, Crnogorsko primor-je ili Ohridsko jezero. Međutim, Peć ima svojeskrivene potencijale, koji mogu učiniti da se prom-jeni uloga turizma u gospodarstvu uopće, a i u sta-bilizaciji i izgradnji sveobuhvatnog turističkog profi-la, koji će omogućiti porast potrošnje posjetilaca uregiji i dati na potporu lokalnim biznisima i, nar-avno, onima koji pružaju turističke usluge.

U cilju pospješivanja i pomoći turizmu, jedanod prijedloga je uvođenje marketing konceptakao oruđa za prezentiranje potencijala regije Peću okviru sveobuhvatne turističke ponude Kosova.

1.1. Turizam i marketing, cilj ka razvitkuTurizam se definira na različite načine, ali, u

biti, turizam se razvija kao odgovor na kretanja-putovanja ljudi i njihovo prebivanje na različitimdestinacijama. U takvim kretanjima, turisti sejavljaju kao činitelji tržišta ili kupci koji kupujuusluge ili robu.

Turizam, dakako, treba promatrati sa različitihaspekata, a neki od njih uključuju:

• aspekt biznisa (poduzeća),• aspekt države (zemlje),• aspekt potrošača (korisnika).

Predviđa se da uloga marketinga bude od pre-sudne važnosti za razvoj Peći kao turističke desti-nacije, ali se provedba implementacije trebavoditi prema gore navedenim aspektima, koji će,ako se dobro razumiju i koordiniraju, dati velikipomak u podizanju vrste ponude, kvalitetaponude i zaštite interesa kupaca-potrošača.

Marketing koncept, koji će se uvoditi, trebalobi da pomogne i usredotoči se na povećanjebroja posjetilaca i na profiliranje turističkog tržiš-ta regije Peć. Ovo će biti moguće uz izgradnjuobjekata u regiji, koji bi trebalo da su na dobrojlokaciji i da budu dostupni za posjetioce, što ćeistovremeno značiti potporu u porastu gospo-darske moći regije.

1.2. Strategijski ciljevi projektaSa jamstvom se može tvrditi da se promjene

moraju zbiti, ali dok se ne dese, glavni načinorganiziranja i glavni način da se one potaknu,jeste postavljanje sljedećih ciljeva:

• što učinkovitiji prikaz turističke ponude regijePeć kao turističke destinacije i istovremeno,postignuće da se Peć pretvori u jedan većicentar za domaće, ali i inostrane posjetioce,

• što bolji razvitak tržišta za dnevne posjetioce uregiji Peć, kao centra od značaja za Kosovo iza druge zainteresirane, što će se postićipovećanjem broja boravka posjetioca i duži-nom njihovog ostanka u regiji,

• izgradnja turističke ponude regije Peć kaoglavno središte između Albanije, Crne Gore iostalog djela Kosova,

• izgraditi turističke saveze sa širokim predstav -ljanjem turističkih poduzeća i onih drugih, kojidirektno ili indirektno ispunjavuju potrebe izahtjeve posjetilaca-turista,

• što bolja potpora i pomoć dugoročnomrazvitku turizma i što bolje prezentiranje regi-je Peć na temelju marketing koncepta.

2. KONCEPT, CILJEVI I VIZIJA

2.1 KonceptNa temelju ranijih iskustava u turizmu i ugos-

titeljstvu, regija Peć bi trebala graditi konceptutemeljen na izgradnji identiteta „turističkog mjes-ta“, koji će postati sinonim za posjetioce - korisnikepostojeće turističke ponude i za una prjeđenje novihsadržaja zasnovanih na historijskoj i kulturnoj bašti-ni kojom raspolaže Pećka regija.

Historijska mjesta interesantna za turiste suPećka čaršija, 10 arheoloških nalazišta iz II vijekai novijih vremena, kule kao karakterističnegrađevine, džamije u gradu i 23 druga musliman-ska vjerska objekta, Patrijaršija i 12 hrišćanskihobjekata uključujući manastire, itd. Kulturnonaslijeđe se može vidjeti u gradskom etnograf-skom muzeju, izložbenim postavkama poKulama, na dramskim, pjesničkim i muzičkimmanifestacijama, koje se zbivaju u različitim vre-menskim periodima.

U daljnjem razvitku koncepta „turističkogmjesta“ za regiju Peć, smatramo da pažnju trebausredotočiti na „turističku ponudu“, koju treba



67

razraditi kako bi pokrila, osim historijskog kul-turnog naslijeđa, i druge sadržaje kao što suprirodne ljepote planina, jezera, rijeka i također,zdravstveni turizam utemeljen na Pećkoj banji iplaninama kao „fabrici krvnih zrnaca“,

Gradnja turističke ponude i njene razine oso-bito trebaju da se baziraju na ispunjavanju za -htjeva postojećeg segmenta korisnika turističkeponude ali istovremeno, treba nastojati da ovaponuda „Turističkog mjesta“ regije Peć nađeadekvatno mjesto u:

• ponudi Kosova,• ponudi regije, i • ponudi globalnog turističkog tržista.

2.2 Ciljevi Postavljeni koncept treba prevashodno pratiti

postavljanjem odgovarajućih ciljeva suglasnopostojećim mogućnostima regije, ali i u skladu saplanovima za budućnost.

Treba postaviti osnovne zahtjeve kako bi sepostiglo realiziranje ciljeva kao što su:

• Kvalitetna ponuda sa povoljnom cijenom,• Ostvariti moto „više gostiju po prihvatljivijim cijenama“,• Ostvariti paritet „Cijena = korištenje usluga“,• Istovremena težnja da se razina usluga

dovede do najvišeg stupnja,• Osposobljavanje ljudskih potencijala za

pružanje turističkih usluga,Sveobuhvatna analiza postojećeg stanja turiz-ma i njegove ponude pokazuje znakovenapretka i rasta, koji, unatoč tome, nije ujed-načen i koordiniran.

2.3 VizijaU sadašnjem trenutku osjeća se da je tražnja

turističkih korisnika zasićena ponudom, štodovodi do potrebe da se, svakako, više obratipažnja na marketing, a osobito na promocijuturističke ponude regije Peć.

U bliskoj budućnosti, ali počevši već od sada,redoslijed koraka za stvaranje „ponudebudućnosti“ „turističkog mjesta“ regije Peć treba-lo bi uskladiti sa planetarnim pokretom ekologijei zdravom prirodom. Taj odnos trebalo bi postavi-ti na osnovu formule sa tri kombinacije, i to :

1. Ekologija - Priroda , (plemenitost)2. Ekologija - Čovjek, (savjest)3. Ekologija - Ponuda, (sveobuhvatnost)

„Turističko mjesto“ uključuje temeljne ele-mente razvitka, koji bi morali biti:

• orijentisanje poslovanja ka potrebama potrošača,• racionalno iskorištavanje resursa,• poštivanje poslovnog okružja „Turističkog mjesta“.Postizanje harmonije u pogledu poštivanja

prirode i briga za ekologiju pružiće dalji poticajrazvitku turizma u budućnosti.

3. AKTIVNOSTI, KVALITETA, KOMU-NIKACIJA

3.1 AktivnostiU cilju pospješivanja razvitka turističke

ponude u regiji Peć treba sačiniti plan akcija koji,između ostalog, treba sprovesti u cilju stvaranjapreduvjeta za konstantni rast turističke industrije.Akcije treba voditi na razini „turističkog mjes-ta“na sljedeći način: • Stvaranje i razvitak asocijacija ili turističkih

udruga na regiji Peć, koje bi trebalo dafunkcioniraju kao „Zajednice za razvoj turiz-ma-biznisa“,

• Razvitak ponude na tržištu za jednodnevneposjetioce,

• Priprema i sprovedba marketing akcija znača-jnih za cijelu regiju, koje bi bile od značaja zadalje profiliranje zajednica u okviru razvitkaindustrije turizma i biznisa uopće.Sve ovo je značajno sa makrospekta, a dalja

suradnja niz piramidu vodi do bolje koordinacijepojedinačnih aktivnosti za ukupnu dobrobitbiznisa koji sudjeluju u turizmu.

3.2 KvalitetaBaziranje na emocije potrošača prema postojećoj

ponudi nije preporučljivo, jer se osjeća zasićenost turis-tičke ponude, stoga treba posvetiti, između ostalog,pozornost kvaliteti usluga u dugom roku.

Što se tiče kvalitete u turizmu, ona treba da bude usredištu pozornosti i da se čine neprekidna nastojanjada se usavrši način pružanja i ponude usluga, i to:• Kvaliteta treba da postane glavni činitelj za sve

poslove - aktivnosti koje će se preduzimati,• Treba insistirati na kvaliteti kod svih roba-uslu-

ga koje sačinjavaju ponudu na probirljivomtržištu i sa sve rafiniranijom tražnjom na turis-tičko-ugostiteljskom tržištu.

• Treba stvoriti i uvesti u poslovanje jedan pro-



68

gram koji bi obuhvatio regionalne vrijednostikvaliteta, sa standardiziranjem kvalitete, kakobi se postiglo stvaranje imidža za turističkuponudu i druga pitanja vezana za nju.

Uvođenje standarda kvalitete hitan je zadataki tu su na potezu i biznisi i institucije.

3.3 KomunikacijaU savremenom razvitku turizma na temelju

marketing koncepta, neshatljivo je ne uspostavitisustav komunikacije koji će omogućiti praćenjekretanja na regionalnom, nacionalnom i global-nom tržištu turizma.

Potreba za komuniciranjem našeg „turističkogmjesta“ treba da se osloni na sljedeće aspekte :

• Interna komunikacija (biznis, zajednica,potrošači),• Komunikacija sa spoljnim činiteljima (turis-tičko mjesto, nacionalno tržište, globalno tur-istiško tržište),• Miks komunikacija (zajednica, turističkomjesto, nacionalno tržište, potrošači),U ovisnosti od načina komuniciranja izmeđučinitelja u turističkoj razmjeni, koriste serazličita sredstva koja mogu biti a) konven-cionalna sredstva i b) specijalizirana sredstva.

4. IMIDŽ REGIJE PEĆ KAO TURISTIČKE DESTINACIJE, STVARANJETURISTIČKOG BRENDA

Dalji razvitak turizma u regiji Peć određen je,u biti, prema stavu same zajednice i institucijagrada koji zajedno sa poduzećima, uključenim uturističko-ugostiteljsku granu, treba da dajusmjernice i doprinos stvaranju imidža za samgrad i za regiju kao „turističko mjesto“.

Imidž turističkog mjesta treba da počiva nasljedećim premisama:• Opis Peći kao „nečega što se razlikuje od

ostalih regija na Kosovu“ predstavlja imidžgrada i regije kao turističke regije,

• Isticanje ostalih činitelja koji će graditi imidžPeći, kao što su: tradicija, historija, kultura,priroda, turistički kapaciteti, itd.

• Ispoljavanje i isticanje onoga što posjetiocitraže u Peći, a to su: razonoda, osvježenje,

sport, doživljaj netaknute prirode, itd.• Isticanje kvalitete usluga i ponude regije.

Stvaranje brenda u turizmu regije će omogućiti da se:• Postigne psihološka diferencijacija ponude tu -

rističkog mjesta,• Pomogne u kreiranju turističkog brenda na

razini cijele zemlje.Brend će odraziti pojedinosti i specifičnosti

regije Peći u njenoj ponudi, a temelji se nastvaranju identiteta sa kojim će biti lako prepoz-natljiva kod potrošača.

5. ZAKLJUČAK

Sa saznanjima i informacijama kojim raspolažemo,regija Peć, u biti, ne teži momentalno da postanenajveća ili velika turistička destinacija, koja će biti takmacvećim turističkim destinacijama, kao što su gorepomenute grad Skopje, Ohrid, Albansko primorje, itd.Ali ovaj grad ima svoje skrivene turističke mogućnostikoje, sa jednom strpljivom gradnjom, mogu da napravekorak ka promjeni uloge turizma, sa povećanjem brojaturista i povećanjem razine potrošnje koja će, istovre-meno, biti poticaj za veće upošljavanje, ali i ponududrugih usluga.

Kako bi se pružila potpora boljem razvitkuturizma, predlaže se izrada marketing planakoji će ustanoviti podatke o turizmu regije ipotencijale da se privuče više dnevnih posjeti-laca, ali i onih sa višednevnim boravkom.Uočena je potreba za osnivanjem turističke zajed-nice koja će koordinirati i voditi aktivnosti za razvi-tak turizma i stvaranje dugoročne strategije za pot-poru razvitku turizma i marketinga regije Peć ucjelini.

Iz saznanja i konkretnog istraživanja, može sezaključiti da postoji priličan broj atraktivnih i intere-santnih mjesta i objekata za turiste u samom graduPeći, u njenim planinama, ali i u cijeloj regiji.

Regija Peć raspolaže solidnim smještajnimkapacitetima i mogućnostima za smještaj irazonodu.

Interesantno je da se svakim danom stvarajunovi kapaciteti, dakako onih tipova koji sadanedostaju u ponudi i koji će biti komplemen-tarni sa već postojećim.

Jedan od najvažnijih zadataka je stvaranjestručnog kadra i onoga koji je specijaliziran u



69

oblasti turizma i ugostiteljstva, kao i dopunskihuslužnih djelatnosti.

Ne posjetiti Peć, dešava se. Kada posjetiš Pećjednom, da se ne vratiš više, ne dešava se.

LITERATURA:

- Ukaj F “Promocioni dhe segmentet bashkeko-hor promocional ne turizem” (“Promocija isavremeni promotivni segmenti u Turizmu”),Konferencije “Perspektiva seoskog Turizma uRegiji Rugova”,1-4, 07.April.2007, Pec.

- www.ks-gov.net/ESK/

- www.visitkosova.org

- www.kotas-ks.org

- www.kosovundp.org

- www.euinkosovo.org

- www.rugovaexperience.org



70

Ključne riječi: turizam, razvoj, planiranje,Bosna i Hercegovina

SAŽETAK

Razvoj turizma u Bosni i Hercegovini (BiH) bizasigurno doprinio poboljšanju i napretkumnogih privrednih grana u zemlji, pa čak i oži v -ljavanju nekih, a potencijali za to su mnogobro-jni. Naravno, da bi se postiglo sve to, potrebno jemnogo planiranja, kako na najvišim tako i nanajnižim nivoima. Planiranje razvoja turizma uBiH do sada je imalo beznačajan rezultat štodokazuje da planiranje prema individualniminteresima i već zastarjelim metodama neće ovuzemlju pretvoriti u turističu destinaciju kakvazaista može biti. Cilj ovog rada je, također,navesti problematiku postizanja dogovoraizmeđu institucija kao glavnog uzroka sporognapretka u BiH, ali isto tako neizbježnog ijedinog načina djelovanja kad se govori o razvo-ju održivog turizma, zadovoljenju interesamnogih grupa i turizmu koji ima potencijal daobnovi privredu ove zemlje.

Key words: tourism, development, planning,Bosnia and Herzegovina

ABSTRACT

Development of tourism in Bosnia andHerzegovina (BiH) for sure would bring improv-

ment to many sectors in the country and alsorevive some other, for what the great potentialsexist. Of course, in order to achieve all that it isneeded much planning at lowest and highestllevel. Now planning of touristic development inBiH provided meaningless results what provesthat planning according to individual interestsand using old methods will not shape this countyinto an tourism destination as it can be. The aimof this study is also to mention the problematicissue of acheiving agreement among the institu-tions as one of the main reasons of slow develop-ment in BiH. Also, at the same time that is theonly and unavoidable way of acting when we talkabout tourism development, satisfying the inter-ests of many groups and tourism that has poten-tials to recover the economy of this country.

1. UVOD

Turizam je danas jedna od glavnih tema raz-govora mnogobrojnih akademika, industrija,vlada pa i šire javnosti. Dok neki turizam naziva-ju industrijom, drugi ga definiraju kao djelatnost,a treći pak kao aktivnost (1), ali bez obzira na to,jedno je sigurno da turizam kako god se opisivaoutiče na sve konvencionalne sektore privrede,društvene, prirodne i kulturne aspekte. Turizamje također značajan i zbog širokog djelovanja naljude i na mjesta u kojima isti žive (2), a ne samozbog broja ljudi koje ova industrija zapošljavai priliva novca koji omogućava. U velikoj mjeri

POTENCIJALI, PROBLEMI I SUGESTIJE ZARAZVOJ TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI

POTENTIALS, PROBLEMS AND SUGGESTIONS FOR DEVELOPMENT OFTOURISM IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Lejla DizdarevićInternacionalni univerzitet Philip Noel Baker



71


čak i danas postoji problem kreiranja definici-je turizma koja bi obuhvatila sve aspekte djelo-vanja ove djelatnosti (3). Kao i za svaku drugudjelatnost ili industriju, tako i za turizam, potre -bno je planiranje kako bi se organizovanije i lakšepostigli ciljevi koji su postavljeni uz minimalnenegativne utjecaje. Uzimajući u obzir komple -ksnost turizma, procesu planiranja potrebno jepristupiti spremno, odlučno i odgovorno. Upravoovaj rad ima za cilj da ukaže na probleme uplaniranju razvoja turizma u BiH i da predstavimodel za efikasno planiranje i formiranjeodrživog turističkog sistema. Ovaj model iako dosada nije primijenjen u praksi (4), poznat kaoThird Way (Treći Način), upravo odgovaraekonomijama u tranziciji kao što je i BiH.

2. TURISTIČKI POTENCIJALI BOSNE IHERCEGOVINE

Razvoj turizma u BiH zasigurno bi dopriniopoboljšanju i napretku mnogih privrednih grana uzemlji, pa čak i oživljavanju nekih novih, a potencijali zato su mnogobrojni. Ovo je zemlja poslijeratnog karak-tera koja je u već poznatom periodu poprimila drugiizgled, pa i političko uređenje, a u isto vrijeme zadobilateške povrede nad svojim ljudskim, prirodnim, kulturn-im, ili kraće rečeno, svim svojim potencijalima. Od togperioda BiH pokušava da se oporavi, da ponovo bardijelom bude ono što je bila, ali teško joj ide, a uzrocispore i teške revitalizacije više su nego očigledni jer supreviše javni. Ako na stranu stavimo tešku političkusituaciju i opstru kciju oporavka ove zemlje, možemo sasigurnošću reći da uz malo volje, edukacije i predanosti,ova zemlja ima velike šanse da iskoristi svoje potencijalekako bi usvojila ono dobro koje se turizmom možepostići. Potrebno je spomenuti i činjenicu da turizam uBiH nikad nije bio glavna privredna grana, ali su turis-tičke aktivnosti i djelova nja uvijek bila prisutna. Danasmnogi ukazuju na važnost i mogućnost razvoja turizmau BiH i dobiti koja može biti ostvarena, a ponajviše izrazloga što ova zem lja uistinu obiluje prirodnim i kulturn-im potencijalima. Popularnost takvih potencijala u svjet-skom turizmu je danas velika, usljed zasićenosti stan-dardnim i već poznatim turističkim destinacijama i onimšto one nude. Kako u današnjem globalnom svijetu sveiz dana u dan mijenja svoj izgled, granice i mogućnostitako se i turistička potražnja mijenja. Turistička potražnjadanašnjice u velikoj mjeri je usmjerena ka rijetkostima,privatnosti i prirodnosti. Upravo BiH posjeduje takve

potencijale. Efikasno i optimalno iskorištavanje tih poten-cijala, kao i njihovo očuvanje primjenom turizma, bimoglo ovu zemlju pretvoriti u destinaciju vrijednu pos-jeta, i što je još bitnije, omogućiti ravnomjernu raspod-jelu dobara. Drugim riječima, to bi značilo da BiH imašansu ali treba usmjerenost kako bi se primarnoomogućilo lokalnom stanovništvu da djeluje nasvojim prostorima uzimajući učešća u planiranjudaljnjeg razvoja, a sekundarno omogućilo turisti-ma da dožive nešto drugačije. Prirodni i kulturnipotencijali BiH su mnogobrojni o čemu nemapotrebe detaljno pisati jer ovaj rad ionako ima zacilj da samo ukaže na postojanje istih. U svakomslučaju potrebno je naglasiti da svi postojećipotencijali direktno utiču na razvoj ove komplek-sne industrije ili djelatnosti zvane turizam.Također, neophodno je bar spomenuti da BiHobiluje prelijepim rijekama, planinama, pejzaži-ma, gradovima i kasabama u kojima se preplićuotisci različitih civilizacija. Pored toga, BiH posje-duje različite kulture, religije i običaje, kao što usvojoj knjizi spominje Clancy: «U BiH se možedoživjeti i lijepo i ružno, dobro i loše, ali to jeautentični okus ove zemlje i kad bi bilo drugači-je to ne bi bila Bosna».

3. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA RAZVOJA TURIZMA

Navedeno je u samom uvodu ovog rada da seisti fokusira na ukazivanje problematike razvojaturizma i neefiksnog iskorištavanja turističih potencijala,a problema vezanih za to je na žalost više.Naravno, najbitnije je spomenuti one najveće inajutjecajnije. Jako je bitno prepoznati problem ikrenuti od njegovog izvora ka rješavanju. BiH sesuočava sa problemom (ne)planiranja. Želimistaknuti da se proces planiranja olako shvata odstrane onih koji direktno utječu na donošenjeodluka i koji su u velikoj mjeri odgovorni za revi-talizaciju i dalji razvoj turizma u BiH. Sam pojamplaniranja se može koristiti u vezi sa individua-ma, organizacijama, vladama, a također možebiti primijenjen na različitim nivoima kao naprimjer, lokalnom, regionalnom, nacionalnom iliinternacionalnom nivou. U svakom slučaju bezplaniranja postoji rizik da će poduzete aktivnostibiti štetne, neformalne i nekontrolirane i najčešćedovesti do različitih negativnih utjecaja naekonomiju, društvo i okolinu (6). Kao što je poz-



72

nato i prihvaćeno, turizam ima široko polje djelo-vanja. To daje karakteristiku složenosti ovojindustriji. Sve to navodi na prihvatanje činjeniceda je planiranje u turizmu mnogo kompleksnije izahtjevnije nego u nekim drugim granamapirivrede (7). Ova problematika se obrađuje većdecenijama, iz čega je proizašlo mnogo različitihmišljenja, teorija i modela, za što efikasnije plani-ranje razvoja turizma. U skladu sa tim ustanovl-jeno je da velikim dijelom kompleksnost turizmakao djelatnosti nosi u sebi problem obuhvatanja iusklađivanja svih elemenata na koje utječe. Mnogiautori pozivaju planere da budu odgo vorniji i dauzmu u obzir što veći broj ekonomskih, socijalnih,i ekoloških potreba, ne isključujući domaće vrije -dnosti, i uvrste ih u proces planiranja kako bi seprimarno izbjegao negativni utjecaj turizma. Patako Haywood (8) naglašava da bi ovlaštene insti-tucije i organizacije trebale biti odgovornije premalokalnom stanovništvu potencijalne turističke des-tinacije iz tog razloga što tu rizam ima značajanutjecaj na njihove živote. Pored problemanedostatka odgovornog i profesionalnog plani-ranja razvoja turizma u BiH, tu je i problem(ne)postizanja dogovora oko zajedničkih interesa,ciljeva i strategija. Ova problematika je zastupljena usvim porama politike u BiH, a kako politika ima veli-ki utjecaj na sve u zemlji tako i razvoj turizma bivauskraćen. Ovim želim da istaknem da u komplek-snosti, mnogobrojnosti, neodgovornosti, a i u velikojmjeri neznanju rukovodećih figura i institucija,nalazi se sam korijen identifikovanih problema zarazvoj održivog turizma. Na osnovu navedenog vrlolako je zaključiti i očekivati da će ishod biti ne -gativan. U nedavno objavljenoj studiji (8) ukazuje sedetaljno na ove probleme i zaključuje da sadašnjasituacija u BiH turizma može sa punim pravom bitiadresirana na kompleksnost političkog uređenja ovezemlje i nespremnosti rukovodstva da se zauzme zaprofesionalno planiranje koje traži prije svega znan-je, odgovornost i predanost. Iz prethodno nave-denog teksta može se ukratko zaključiti da u velikojmjeri ako ne i najvećoj, postoji nedostatak odgov-ornog i profesionalnog planiranja. Pored toga javljase i nesposobnost rukovodstva da uskladi ciljevei interese, i postigne konsenzus oko istih, neisključujući potrebe lokalne zajednice i zaštituprirodnih resursa, što doprinosi nemogućnostikreiranja uspješnog koncepta ili master plana zarazvoj održivog turizma u BiH.

4. PRIJEDLOZI ZA MODELIRANJERAZVOJA TURIZMA

Potrebno bi bilo što prije identificirati strategiju kojamože biti korištena u rješavanju problematike, a uovom slučaju problem se odnosi na revitalizaciju iuspješni razvoj održivog turizma u BiH. Kao što seprethodno navodi u ovom radu, isti ima za cilj dapredloži jedan od modela koji ima predispozicije dariješi idenifikovane problema BH turizma. To nijemodel koji se koristi za planiranje razvoja masovnogturizma, a nije ni model čija primjena zahtijeva dugivremenski period kako bi se rezultati pokazali.Zapravo, ovaj model, poznat kao Third Way (TrećiNačin) nosi u sebi elemente i kriterije koji upravoodgovaraju zemljama u tranziciji kao što je i BiH (9).Također, potrebno je naglasiti da ovaj model još nijepraktično primijenjen ali da za to postoji velika šansa.U vrijeme preispitivanja ovog modela planiranja imogućnosti njegove primjene, rezultati su pokazalida model Third Way nije bilo moguće primijeniti iimplementirati u cilju razvoja održivog turizma u BiH.Kao razlog toga identifikuje se nedostatak volje i ambi-cije aktera turizma i vlasti da se predaju implementaci-ji ovakvoj jednog modela, u cilju što bolje i efikasnijefo rmulacije master plana za razvoj BiH turizma.Model Third Way nije jednostavni administrativni pro-ces već predstavlja vodič koji seže daleko iza granicaorganizacionih vježbi kako bi osigurao osnovu zaformiranje sistema turizma. Takvim jednim sistemombilo bi teško manipulirati kad god dođe do promjenepolitičkih aktera. Pored toga, upravo ovaj model nosiprefiks odgovornog planiranja i postizanja dogovoraoko ciljeva i interesa, što je neophodno kada se gov-ori o turističkom napretku a i šire. Ovaj rad ne navodiniti detaljno obrađuje svaki elemenat spomenutogmodela, ali svakako će ukazati na bitne faktore kojiovaj model čine tako posebnim. Model Third Waysadrži elemente i zahtijeva aktivnosti koje su tipičnoturističke i naglašava orijentiranost ka održivom razvo-ju. Neke od specifičnih karakteristika su:

* Harmonizacija sa prirodom u vidu zaštite prirodnihresursa , ekosistema i sl.,

* Podsticanje izgradnje infrastrukture uzimajući u obzirpotrebe lokalne zajednice i turista,

* Osiguravanje profita ali ne bez preuzimanja odgov-ornosti (10),

* Težnja ka izjednačenju uslova i standarda življenjapopulacije,

* Osiguravanje naplate za načinjenu štetu od stranezagađivača.



73

Pored gore navedenih karakteristika, modelThird Way također sadrži bitne elemente kojimoraju biti usklađeni i primjenjivi a to su:

* Identifikacija turističkih potencijala i problema, * Uspostavljanje sistema za razvoj održivog turizma, * Identifikacija tehnika i aparata implementacije, * Ujednačenje ciljeva i postizanje konsenzusa oko istih,* Učešće nevladinih organizacija, * Identifikacija turističkih proizvoda fokusirajući se

na unikatnost destinacije,* Planiranje optimalnog i održivog korištenja

zemljišta u granicama legalnog,* Identifikacija ciljanog tržišta i marketinške strategije, * Razjašnjenje uloge privatnog sektora i njegove

odgovornosti,* Priprema i usklađivanje turistički specifičnih

interesa samog planiranja sa postojećim Masterplanom zajednice.

Uzimajući u obzir ove elemente, ili bolje rečenokriterije, mehanizam za planiranje održivog turizmaće postojati ili će biti u progresu (11). Bitno je naglasitida primjena ovog modela nije klasični korak po korakproces planiranja, jer ima za cilj da različitim meto-dama i taktikama obuhvati sve aspekte djelovanja tur-izma, da usaglasi ciljeve interesnih grupa i da pri-marno minimalizira negativne posljedice razvoja.Pored toga, cilj je dati prednost i šansu lokalnoj zajed-nici kao i lokalnim vrijednostima kako bi postali diocjelokupnog razvoja. Može se zaključiti da postojerazličiti modeli za planiranje razvoja ovog ili onog sek-tora, ali i da postoji bolji od boljeg, ili bolje rečenopravi model za dati prostor i situaciju. Model ThirdWay je upravo taj pravi kada se radi o razvoju turizmau zemljama u tranziciji kao što je i BiH. Želim nagl-asiti da postoji detaljniji opis modela Third Way (12)i studija koja daje dorađeni model u skladu sa situaci-jom u BiH (13).

5. ZAKLJUČAK

Značaj turizma može se posmatrati iz mnogihuglova i sa različitih stajališta, ali u svakom sluča-ju je nemoguće ne vidjeti ga i ne prepoznatipotencijale za njegov razvoj. Kao što navodeCook, Yale and Marqua (14) citiram: “Turizam jejako sličan slonu, različit i ponekad težak zaopisati, ali baš kao slon isuviše velik da bi bioignorisan”. Pa tako i u BiH postojanost turističkihpotencijala je više nego očigledna, ali također i

nedostatak profesionalnog planiranja za njihovo opti-malno i efikasno korištenje. Cilj ovog rada bio je daspomene mogućnost iskorištenja potencijala u svrhurazvoja održivog turizma u BiH, i također da ukaže nafaktore spore revitalizacije i daljnjeg razvoja ove zeml-je pa i samog turizma. Pored toga, ovaj rad predlaže iukratko opisuje potencijalni model (Third Way) zaplaniranje razvoja turizma, koji u sadašnjoj situaciji iprostoru nudi mogućnosti za postizanje uspješnosti.Na kraju, može se reći da nada još uvijek postoji daće ovlaštene institucije i glavni akteri turizma reagiratina ovu dobronamjernu kritiku kao reakciju na njiho-vo neodgovorno djelovanje.

LITERATURA

1. L. J. Lickorish i C.L. Jenkins, Uvod u Turizam,Ekokon d.o.o., Split, 2006

2. P. Mason, Tourism Impacts, Planning andManagement, Biddles Ltd., Great Britain, 2003

3. L. J. Lickorish i C.L. Jenkins, vidi (1)4. P. Burns, Tourism Planning;A Third Way?, Annalas

of Tourism Research,31 (1),24-43, 20045. T Clancy, Bosnia and Herzegovina, Bradt Travel

Guide Ltd. England, (str. x), 20046. S. Williams, Tourism Geography, Routledge,

London, 19987. M. Baud-Bovy, New concepts in planning for

tourism and recreation,Tourism Menagement,December, 1982

8. H. Alipour and L. Dizdarevic, A conceptual sus-tainability approach to tourism planning and development in post-war Bosnia andHerzegovina (BiH), Tourism and HospitalityPlanning & Development, 4 (31), 211-230,Decembar, 2008

9. P. Burns, vidi (4)10. S. R. Staley, Sustainable development in

American planning: A critical appraisal, The Town Planning Review, 77 (1), 99-126, 2006

11. H. Alipour and L. Dizdarevic, vidi (8)12. P. Burns, vidi (4)13. H. Alipour and L. Dizdarevic, vidi (8)14. R. A. Cook, L. J. Yale and J. J. Marqua, Tourism;

The Business of Travel, Pearson Education, Inc., New Jersey, (str. 5), 2002



74

Ključne riječi: geologija, stari rudnici, geostaza,ispiranje zlata, nalazišta fosilnih ostataka, turizam

SAŽETAK:

Ovaj rad ima za cilj da prezentira prirodnu ba -štinu gornjovrbaske regije koja je u geološkom, arhe-ološkom i historijskom smislu vrlo interesantna. Sageološkog aspekta prostor koji obuhvata gornji diosliva rijeke Vrbas je zanimljiv zbog svoje starosne,litološke i mineraloško-petrografske raznovrsnosti. Uovim krajevima tragovi rudarenja sežu duboko uprošlost. Tu se rudarilo još od doba starih Ilira,Rimljana, pa sve do danas. Brojni su tragovi starihrudarskih aktivnosti, koje nepovratno uništava zubvremena. Zamisao autora je da bar neka od tih mjes-ta otrgnemo od zaborava i omogućimo svim zain-teresovanim njihov obilazak. Ta mjesta bi bilapovezana trasom jedne geostaze. Pored starihrudarskih radova na geostazi bi se našle i pojedineprirodne znamenitosti gornjovrbaskog kraja, kao ineki aktivni rudnici. Svijet je odavno prepoznaopotencijal ovog vida turizma i prakticira ga većdecenijama. Gornjovrbaska regija je u Bosni iHercegovini vjerovatno najpogodnija za primjenuovakve ideje i na turističkim radnicima je da je, uzpomoć ljudi od struke, pretvore u stvarnost.

Key words: geology, mining, abandonedmines, geopath, gold slicking, occurences offossil remnants, tourism

ABSTRACT:

This paper work has the goal to present nat-ural heritage of Gornji Vrbas region, which isvery interesting in geological, archaeologicaland historical sense. This region is interestingfrom the geological point of view because ofits different age, lithological, mineralogicaland petrographic variability. Mining wasalready began in this terrain already in theages of Illyrian and Roman period and it existsto these days too. The idea of the authors is topresent some of these places by the trace ofone geopath. In the frame of this geopath,beside old mining works, it should be includethe several natural greatnesses and now activemines also. Detour of such geopath wouldhave touristic-educative character and it couldbe interesting to geologists, miners, archaeol-ogists, geographers as well as to all fans ofnature and its rareness.

REVITALIZACIJA RUDARSKIH PROSTORAKROZ PROJEKAT “GEOSTAZA GORNJOVRBASKE REGIJE” I NJEGOVI STRUČNO-TURISTIČKI ASPEKTI

Ibrahim Kličić, Hazim Hrvatović, Emina Brkić, Ismir HajdarevićFederalni zavod za geologiju, Sarajevo

REVITALISATION OF MINE SPACESTHROUGHT PROJECT “GEOPATH OF GORNJI VRBAS REGION” AND ITS PROFESSIONAL AND TOURISTIC ASPECTS



75


1. UVOD

Na područji gornjovrbaske regije u central-nom dijelu, na magistralnom putu Jajce – Mostar,između planina Vranice i Raduše, uz rijeku Vrbasnalazi se Gornji Vakuf-Uskoplje. Taj gradić je isjedište istoimene općine koja obuhvata površinuod 402,7 km2. Priroda je zaista bila darežljivaprema ovom prostoru obdarivši ga rijekamaVrbasom i Bistricom, većim brojem manjih poto-ka koji se ulivaju u njih, te šumskim i rudnimblagom, vještačkim i prirodnim jezerima, pito-mim poljima i posebno gostoljubivim ljudima.

Danas je vrijeme velikih promjena u društvuvodi se polemika i iznalaze načini da se uspostaviravnoteža zahtjeva između ekonomije i ekologi-je, a u cilju stvaranja ambijenta održivog razvoja.U našem vremenu i prostoru posebnu pažnjutreba posvetiti zaštiti čovjekove okoline, odnosnozaštiti prirodnih resursa koje treba razumnokoristiti, a istovremeno ih sačuvati za budućegeneracije.

Teško možemo naći prostor u BiH koji jegeološki raznovrsniji i bogatiji sa vodnim, rudnim,arheološkim, šumskim i drugim prirodnim resur-sima. Iz tih razloga, a u cilju revitalizacije starihrudarskih resursa, te upoznavanja šire javnosti saprirodnim ljepotama ove regije, odlučili smo seda predložimo geostazu koja bi imala eduka-tivno-turistički karakter. Geostaza vodi uz Vrbas,od Gračanice, pa do njegovog izvorišnog dijela,te uz rijeku Bistricu, od njenog ušća u Vrbas doizvora. Više lokaliteta u dolinama ovih rijeka, uzmalo truda, mogu se prilagoditi za posjete turista,a okolne planine, posebno Vranica, pružaju ide-alne uslove za rekreativno planinarenje.

Geološku građu terena duž geostaze činetvorevine kvartara, miocena, srednjeg i gornjegtrijasa, gornjeg perma, devona i silur devona. Tusu zastupljeni raznovrsni dolomitični krečnjaci,mermerisani krečnjaci, mermeri, škriljci, dolomi-ti, kvarc porfiri i kvarcdiori. Od ležišta i pojavamineralnih sirovina, prisutno je oko 15 različitihmineralnih sirovina od kojih je većina bila, ili je idanas u eksploataciji. To su ležišta uglja, gipsa,dolomita, tetraedrita, kvarcita, željeza, mermera,krečnjaka, barita, zlata, mangana, krede, kvarca,

sedre i vode. Ovakva genetska i litološkaraznovrsnost na malom prostoru predstavljazaista jednu prirodnu rijetkost i smatramo da ovubaštinu treba detaljno obraditi i ponuditi javnostina čuvanje i zaštitu.

Predložena geostaza može biti vrlo značajanprirodni poligon za edukaciju geologa, rudara,arheologa, hidrogeologa, hemičara, geografa idrugih ljubitelja prirode i prirodnih resursa.

Područje gornjovrbaske regije je bilo predmetinteresovanja istraživača i korisnika mineralnihsirovina još od starih Ilira i Rimljana pa do danas.Vremenom se mijenjao interes za pojedine min-eralne sirovine. U starom vijeku se kopalo i ispi-ralo zlato. Za vrijeme Austro-Ugarske, krajem XIXi početkom XX vijeka su intenzivirana istraživan-ja ruda žive, zlata, barita, željeza, kvarca, uglja inekih drugih mineralnih sirovina. Rudarskaaktivnost je obavljana i na olovo, cink, bakar, je -zersku kredu, a danas je aktivna proizvodnja uglja,gipsa, tehničkog kamena, kvarcita i mermera.

Ovaj kraj predstavlja i značajno arheološko-historijsko područje. Rudarska djelatnost u go -rnjovrbaskoj regiji, prema istraživanjima i utvrđe -nim nalazima, seže u prahistoriju, u doba kad čo -vjek počinje upoznavati i svrsishodno koristitirazličite mineralne sirovine, kako bi od njihpravio neophodna mu oruđa, oružja i različitepredmete od upotrebne vrijednosti.

2. PREZENTACIJA POTENCIJALNIHTURISTIČKIH DESTINACIJA

Obzirom da geostaza obiluje mnogobrojnim iraznovrsnim prirodnim resursima, odlučili smo sesamo za one punktove koji su pristupačni i imajuzaista turističko-edukativni karakter. Ovdje daje-mo osnovne podatke o izabranim destinacijamakoje se nalazi na geostazi. Priložene fotografijeprezentiraju više detalja o opisanim tačkama.

2.1. Vještačko jezero rudnika uglja"Gračanica"

Prva destinacija na geostazi je rudnik uglja"Gračanica". On se nalazi na desnoj obali rijekeVrbas, uz asfaltni put G. Vakuf – Bugojno. Od G.Vakufa udaljen je oko 9 km. To je danas resurs od



76

najveće ekonomske moći i sa najvećim potenci-jalom u ovom području.

Eksploatacija uglja na ovim prostorimazapočela je 1939. godine u selu Vesela kodBugojna. Ubrzo je istraživačka i proizvodnaaktivnost prebačena na područje Gračanice, gdjeje do 1974. godine vršena jamska eksploatacija.Tada se prešlo na površinski način eksploatacije,koji je i sada prisutan. Rudnik "Gračanica" godi -šnje proizvodi oko 200 hiljada tona kvalitetnoglignita, kojeg u cijelosti plasira na domaće tržište.

Ugalj je gornjomiocenske starosti. U glavnomugljenom sloju su nađeni brojni ostaci kljova i molaramiocenskih rilaša (Bunolophodon angustidens iDynotherium giganteum). Radi se o prastarimslonovima-mastodonima. Ovi fosilni ostaci se i danasmogu naći prilikom otkopavanja uglja. Neposrednukrovinu glavnog ugljenog sloja čine laporoviti kre -čnjaci sa puno fosilnih ostataka puževa.

Na prostoru starog površinskog kopa se formiralojezero, koje je poribljeno, a mještanima i izletnicimasluži i kao kupalište.

2.2. Ugašeni rudnik barita "Grnica"Slijedeća destinacija na ovoj geostazi je ugašeni

rudnik barita Grnica. To je samo jedan od nekolikorudnika barita na ovom prostoru u kojima je vršenaeksploatacija. Smješten je oko 6 kilometara sjevernood G. Vakufa.

Ležišta i pojave barita u području gornjovr-baske regije lokalizirana su u terenima paleozo-jske starosti, a stvarana su u dvije vremenski razd-vojene faze. Locirana su u karbonatnoj sredini, astarost im se procjenjuje na donji i srednji devon.Po genezi su to hidrotermalna ležišta, a nosilacorudnjenja je kvarcporfir. Baritno – kalcitnog surudnog, odnosno genetskog tipa. Ležišta su sočivas-tog oblika sa prelazom u žično sočivaste forme.

Od mnogobrojnih ležišta barita u okoliniGornjeg Vakufa na kojima je vršena eksploatacijamožemo izdvojiti slijedeća: Grnica, SabeljinePećine i Srdivode. Istraživanje i eksploatacijabarita na lokalitetima oko Gornjeg Vakufa suvršena u periodu od 1954. do 1960. god.

Terenskim uvidom u stanje nekoliko starihjamskih radova, utvrdili smo da bi se jedan brojmogao sa malo sredstava i rada revitalizirati ipretvoriti u turistički resurs.

2.3. Rudnik gipsa "Bistrica"Ležište gipsa "Bistrica" nalazi se 3 kilometra

sjeverozapadno od Gornjeg Vakufa, uz put zaNovi Travnik, na desnoj obali rijeke Bistrice. To jesedimentno ležište permotrijaske starosti. Uzgips, na nešto većoj dubini su prisutne i značajnerezerve anhidrita. Ležište se u obliku dijapirskebore probilo na površinu kroz pješčare, alevro-lite, škriljce i šupljikave krečnjake permotrijasa.

Slika 1. Jezero na starom površinskom kopu Slika 2. Ulaz u napušteni potkop rudnika barita "Grnica"



77

Na ležištu se vrši eksploatacija, gdje se na licumjesta može vidjeti način na koji se ona obavlja.

2.4. Vještačko jezero na napuštenomrudniku željezne rude "Radovan planina"

Trasa geostaze dalje vodi uz rijeku Bistricu, azatim uz potok Veliki Guser do Radovan planine,na čijem užem području se nalazi veći broj poja-va i ležišta niskomanganske rude gvožđa. Po min-eraloškom sastavu ležišta su magnetitsko-hematitsko-limonitskog sastava. Nosioci orud-njenja su dioriti i kvarc-dioriti ladinskog katasrednjeg trijasa.

U pitanju su slijedeća ležišta: Dobre vode, Grič,Previja, Kruška, Raževac, Bijele Vode i druga. Rudagvožđa je na Radovan planini eksploatisana u perio-du od 1964. do 1987. godine. Eksploatacija je obus-tavljena zbog otežanih uslova i nastale problematikeu oblasti crne metalurgije. Značajna količina rude jeostala neizvađena, a pošto su ovo niskomanganskerude željeza, one mogu predstavljati stratešku rez-ervu za zemlju.

Na Radovan planini na mjestu nekadašnjegpovršinskog kopa Dobre vode formiralo se vrlointeresantno jezero, koje se nalazi na nadmorskojvisini od 1200 m. Okruženo je prekrasnim livadamai šumskim stazama, što može predstavljati osnovu zaturističku ponudu. Ovdje napominjemo da postojedevastirani rudnički objekti, koji bi se, poslijepreuređenja, također mogli iskoristiti.

2.5. Kamenolom mermera "Dolovi"Peta tačka na našoj geostazi se nalazi na

sjeveroistočnim padinama Brezovače, nalokalitetu Dolovi. U pitanju je ležište mer-mera. Nalazi se na oko dva kilometrasjeveroistočno od ležišta željezne rude DobreVode, na pola puta Gornji Vakuf-Novi Travnik.Vjerovatno je srednjodevonske starosti.Istraživano je polovinom prošlog vijeka, aprobna eksploatacija je počela na početkuovog. Na ovom lokalitetu postoje tragovistarog rudarenja u obliku šahti i većih usjeka.

Utvrđene su značajne rezerve ovekvalitetne mineralne sirovine. Do sada se ovajmermer uglavnom koristio kao ukrasnigrađevinski kamen, iako mu visok sadržajCaCO3, nizak sadržaj štetnih komponenti iizuzetna bjelina omogućuju širok spektarprimjene. Može se koristiti: kao punilo uindustriji boja i lakova, za izradu raznih vrstagotovih fasada i maltera, za izradu ekološkihfiltera i dr.

Na ovom kamenolomu je moguće vidjetitehnologiju rezanja blokova iz stijenske mase,a prekrasna priroda planine Brezovače nikogane ostavlja ravnodušnim. Inače, zbog načinaeksploatacije (ne minira se i nema prašine),kao i zbog neznatne veličine kamenoloma, onnema većeg uticaja na okoliš.

Slika 3. Jezero na bivšem površinskom kopu željezne rude

"Dobre Vode" Slika 4. Izrezani blokovi mermera na ležištu Dolovi



78

2.6. Tragovi rudarenja na zlato - "Zlatno guvno"Možda i najinteresantnije lokacije za geologe, ali

i za ostale zaljubljenike u prirodu i njena blaga, naovoj geostazi su one na kojima se mogu naći ostaciantičkog i srednjovjekovnog rudarenja na zlato.

Centralni dio srednjebosanskog rudogorja jeod davnina poznat po pojavama zlata i obojenihmetala, o čemu svjedoče mnogobrojni ostacirudarske aktivnosti i sami toponimi potoka inekoliko lokaliteta kao što su Zlatno guvno,Zlatan potok, Zlatno vrelo i dr. U mnogobrojnimradovima istraživača navedeni su podaci o pro-centualnom sadržaju zlata u kvarcno -limonit-skim žicama, limonitnim pojavama, u nanosimarijeka i potoka i u raspadnutim dijelovima kvarc-porfirskih masiva.

Iz doline Bistrice geostaza vodi uz potok Suhodol,te dalje uz zapadne obronke planine Vranice dolokaliteta Zlatno guvno. To je jedno od mjesta natom prostoru, gdje su vidljivi tragovi rudarskeaktivnosti na ispiranju materijala u cilju dobijanjazlata. Zlato je pranjem dobijano iz crvenkaste mase,koja je ustvari bila jako trošan eruptiv, ili su krupnijikomadi usitnjavani i ispirani. Poslije ispiranja jalovamasa je odlagana na gomile koje su i danas vidljivena području Zlatnog guvna, a posebnou donjem toku rijeke Bistrice.

U sklopu ove destinacije dajemošematsku kartu rudarskih šahti i pra -lišta zlata u donjem toku rijekeBistrice. Ova prirodna rijetkost semože iskoristiti, tako što bi se za tu -riste pripremile određene pozicijena kojima bi mogli okušati sreću uispiranju zlata.

2.7. "Ždrimačka jezera" i vodopad“Crnido”

Poslije obilaska Zlatnog guvna naplanini Vranici spuštamo se uUskopljansku dolinu. Prva slijedećadestinacija na geostazi su Ždrimačkajezera. Ukupno ih je tri, a moždanajinteresantnije od njih je Hadžićajezero. Po poznatim podacimavode Ždrimačkih jezera drenirajupermotrijaski kompleks gipsa i

anhidrita, te imaju mineralizaciju preko 1 g/l itemperaturu 19,5oC.

U neposrednoj blizini je i vodopad potokaCrnidol. Tu se sa nekoliko desetina metara vodaovog potoka obrušava, što predstavlja rijetkoviđen prizor. U proljeće, kad potok nabuja odotopljenog snijega sa Vranice, vodopad izgledajoš atraktivnije.

Ždrimačka jezera i vodopad Crnidola pred-stavljaju neprocjenjiv dar prirode ljudima, kojiga, bar do sada, nisu mogli, ili nisu umjeli koristi-ti u turističke svrhe. Ukoliko se ovim dvjemainteresantnim prirodnim rijetkostima posvetidužna pažnja i budu dovoljno istražene, sigurnomogu biti ponuđene kao zanimljive turističkedestinacije. Do ovih lokaliteta postoje već solidneputne komunikacije i može se bez problema doćiautomobilom, ali su vrlo pogodne i zarekreativno pješačenje.

2.8. Ugašeni rudnici tetraedrita"Mačkara – Mračaj"

Put nas dalje vodi uz Vrbas, do posljednje des-tinacije na našoj geostazi. U blizini ušća riječiceDesne u Vrbas nalaze se stari, zatvoreni rudnicitetraedrita i barita Mačkara i Mračaj.



79

Slika 5. Zlatno guvno na planini VraniciSlika 6. Skica prališta zlata i starih radova kod

Bistrice-Gornji Vakuf

Tetraedrit je polimetalična ruda koja sadržibakar, živu, zlato, srebro i još neke elemente.Pojave i ležišta tetraedrita u gornjem toku Vrbasasu dugo vremena bile predmet interesovanjaistraživača. Još za vrijeme Austro-Ugarske jezapočeta eksploatacija, koja je posebno bilaintenzivna na ležištima Mačkara i Mračaj.Rudnik je zatvoren 1939. godine.

Ova destinacija je raj za ljubitelje prirode jeromogućava zdravo planinarenje, ribolov, lov iboravak u iskonskoj prirodi.

LITERATURA

(1) "Mineralne sirovine B i H", Tom I i II(2) F. Katzer, "Geologija B i H", Sarajevo - 1926 god.(3) V. Simić, "Istorijski razvoj našeg rudarstva",

Beograd - 1951god.(4) M. Ramović, "Stari rudnici Bosne i

Hercegovine", Sarajevo - 1981 god.



80

Ključne riječi: kvalitet, usluga, SERVQUAL, turizam

SAŽETAK:

Percepcija usluge obilježena je karakteristika-ma koji je čine znatno kompleksnijom za elabo-raciju u odnosu na percepciju proizvoda.Istovremeno, udio usluge u bruto društvenomproizvodu većine zemalja sve više raste, čime sei akademskim i menadžerskim krugovimanaprosto nameću zadaci na iznalaženju najboljihnačina za njeno interpretiranje.

Hotelska usluga, zbog izrazite he -terogenosti korisnika i nužnosti interakcije,iziskuje poseban napor na svom evaluira -nju. Zbog toga, za utvrđivanje nivoakvaliteta hotelske usluge nužna je primjenaznanstvenih instrumenata, kako bi se profi -lirala usluga za projiciranje najboljih fina -nsijskih efekata.

Ovaj rad inaugurira instrumentSERVQUAL, te nudi moguće varijante nje-gova korištenja za utvrđivanje nivoa kvalite-ta hotelske usluge sa ciljem njenog unapri-jeđenja, te time i unaprijeđenja turizmauopće. SERVQUAL je znanstveni instrumentza mjerenje kvaliteta usluge, apliciran uraznim segmentima usluge, čija se prednostu odnosu na druge metode ogleda prven-stveno u statistički dokazanoj pouzdanostidobijenih rezultata.

Key words: quality, service, SERVQUAL. tourism

ABSTRACT:

Serv ice percept ion i s marked wi thcharacter i s t ic s that make i t more com-plex for e laborat ion compar ing i t tothe product percept ion. At the samet ime, serv ice percentage in the wor ldeconomy i s increas ing cont inuos ly andtherefore academic and management ' sc i rc les must be forced wi th explor ingthe bes t manners for serv ice in terpreta-t ion.

Due to enormous heterogenity of usersand a need of interactions, hotel servicerequires an extraordinary effort just to beevaluated. Regarding pre-mentioned,process of quality level in numerous casesof hotel service, usage of scientific instru-ment is a "must" so the service could beprofiled for a projection of the best finan-cial effects.

This work inaugurates the scientificinstrument for measuring service qualitySERVQUAL. Also, this work offers possiblevariation of SERVQUAL usage for the deter-mination of quality level belonging to hotelservice and carrying the supreme goal -improvement of tourism.

MJERENJE KVALITETA HOTELSKE USLUGEINSTRUMENTOM SERVQUAL

MEASUREMENT OF THE HOTEL SERVICES QUALITY BY USING THESERVQUAL INSTRUMENTDžemal Kulašin

Ekonomska škola Travnik/Fakultet za menadžment i turizam Travnik



81


1. UVOD

Problemi u mjerenju kvaliteta usluge javljajuse zbog nedostatka jasnih i mjerljivih parametarau određenju kvaliteta, što nije slučaj kod kvalite-ta proizvoda. Naglašavajući kompleksnost evalu-acije usluge, Ghobadian navodi nekoliko mome-nata: a) neopipljivost (usluge nisu objekti i nemogu se opipati kao proizvodi), b) neodvojivostusluge od njene konzumacije (simultana"proizvodnja" i "potrošnja" usluge), c) he -terogenost usluge (istu uslugu u jednoj institucijimože izvoditi više osoba) i d) nemogućnost"skladištenja" usluge, što je posljedica prethodnihkarakteristika. Sve to rezultira da je usluga još uvi-jek obojena nedoumicama (1) te i dalje širomotvoren prostor za istraživanja u akademskimsvjetskim krugovima.

Hotelska usluga u potpunosti reflektira svukompleksnost usluge uopće, za koju Tribe ističeda predstavlja svojevrstan kontinuum, niztransakcija, što dodatno usložnjava standardizaci-ju usluge i ustanovljavanje nivoa kvaliteta.

Zbog toga, u neumitnoj težnji zapoboljšanjem kvaliteta hotelskih usluga izadovoljstva hotelskih gostiju, hotelskimenadžeri doista nailaze na problemmjerenja kvaliteta usluga (2). PremaMarković, mogu se razlučiti dvije prepreke;prvo, hotelski menadžeri ne znaju šta svehotelski gosti smatraju važnim prilikomprocjenjivanja kvalitete hotelskih usluga, tekakva su njihova očekivanja; i drugo, hotel-ski menadžeri nemaju pouzdane i valjaneinstrumente za mjerenje očekivanja i per-cepcije hotelskih gostiju, u pogledu kvalite-ta usluge.

Analizirajući problematiku kvalitetausluge u svijetu, te postojećih instrumenataza mjerenje kvaliteta usluge, može seustanoviti da je dominantan instrumentmjerenja kvaliteta usluge u svijetu instru-ment SERVQUAL. Autori instrumenta –Parasuraman, Zeithaml i Berry, tvrde da jeSERVQUAL statistički pouzdan i valjaninstrument za mjerenje kvaliteta usluge, teda je primjenjiv u širokom spektru uslužnogkonteksta (7a,b). Doista, Buttle navodi daje SERVQUAL primijenjen u gotovo svim

aspektima usluge, poput turizma, visokogobrazovanja, računovodstvenih firmi, bolni-ca, bankarski sektor, lokalne vlade, itd.. (3)

Uzimajući u obzir sve veći značaj hotelskeusluge na području SBK, odnosno BiH u cjelini,te nedostatak adekvatnih načina mjerenjakvaliteta usluge, čini se itekako zanimljivim stavi-ti u korelaciju karakteristike hotelske usluge ikoncept instrumenta SERVQUAL, te eventualnoiznaći pogodnu metodologiju za evaluacijukvaliteta hotelske usluge čime bi se, u konačnici,omogućilo kontinuirano poboljšavanje ukupneturističke ponude.

2. KONCEPT INSTRUMENTASERVQUAL

SERVQUAL je robustan i pouzdan instru-ment mjerenja kvaliteta usluge, čija je sušti-na u pronalaženju razlike ili tzv. jaza (eng.gap) između kupčevih očekivanja i njegovepercepcije aktuelne usluge. Od kada je1985. godine SERVQUAL prvi put publici-ran (7a,b), njegovi tvorci Parasuraman,Zeithaml i Berry, radili su na njegovomdaljnjem razvoju i promovirali tehnologijukroz seriju publikacija. Model na kojem jerazvijen SERVQUAL prikazan je na Slici 1,gdje se uočava pet gap-ova: Gap1: očeki-vanja kupaca - percepcija menadžmenta,Gap2: specifikacija kvaliteta usluge, odnos-no "dizajn" usluge, Gap3: pružanje usluge,Gap4: eksterna komunikacija i Gap5: razli-ka očekivane usluge i percepcije aktuelneusluge, kao funkcija Gap-ova 1 - 4.

Kvalitet usluge prezentiran je kao multi-dimenzionalna konstrukcija, identificirankroz pet komponenti (dimenzija):

1. Reliability (pouzdanost), 2. Assurance (povjerenje), 3. Tangibles (opipljivost), 4. Empathy (susretljivost) i 5. Responsiveness (poistovjećivanje). Prema šemi, instrument ima 22 elementa (čes-

tice), raspoređenih u tzv. RATER skali po šemi

Gap5 = f(Gap1, Gap2, Gap3, Gap4)



82

4+5+4+5+4, pri čemu svaki element ima dva“istovjetna” pitanja:

1. šta izvrsna usluga treba da pruži i 2. šta pruža aktuelna usluga.SERVQUAL instrument se administrira dva

puta u različitim formama, pri čemu se odgovori

respondenata bilježe na tzv. Likert skali: prviput, mjere se očekivanja i drugi put, mjeri sepercepcija kupca, nakon čega se izračunavagap (jaz, razlika) između percepcije i očeki-vanja kao mjera kvaliteta usluge.

Konačno, kvalitet usluge definiraju kao"jednostavnu" relaciju:

gdje je:SQ - kvalitet usluge P - percepcija kupca mjereno sa 22 čestice iE - očekivanje kupca mjereno sa 22 čestice.Ovim konceptom, odnosno razlikom percep-

cije i očekivanja, instrumentSERVQUAL se približava instrumentuza mjerenja zadovoljstva kupca.Naime, zadovoljstvo kupca se defini-ra kao veza između očekivanja i per-cepcije (rezultata); ukoliko su ocjenepercepcije sukladne sa ocjenamaočekivanja, kupac je uglavnom zado-voljan; ukoliko statistički utvrđenarazlika između percepcije i očekivan-ja prelazi očekivanja, kupac jeveoma zadovoljan, a ako je statističkiutvrđena razlika očekivanja veća odpercepcije, kupac je nezadovoljan (2).

SERVQUAL prati složena analizapodataka, koja se provodi prim-jenom statističkih metoda kao što jeANOVA, T-test, faktorna analiza ianaliza pouzdanosti i valjanosti,korištenjem specijalističkih statisti -čkih softvera, poput SPSS-a.Pouzdanost SERVQUAL-a, kao najvažnija

karakteristika svakog naučnog instrumenta, dokazuje seizračunavanjem Cronbach-ovog alpha koeficijenta.

3. APLICIRANJE INSTRUMENTA

Prema autorima instrumenta, Parasuraman idr. (7a,7b), SERVQUAL je univerzalni instrumentkoji ima najveću vrijednost za praćenje trendakvaliteta usluge te posebno kada se koristi usprezi sa ostalim metodima za praćenje kvaliteta

Tablica 1: Dimenzije kvaliteta usluge, definicije i broj elemenata SERVQUAL-a

Slika 1. GAP koncept instrumenta SERVQUAL

SQ = P - E



83

usluge: «Puno će se spoznati o usluzi kada se nadkupcima - ali i uposlenicima, provede istraživa njeinstrumentom SERVQUAL, dva ili tri puta godišn-je, te uz to, prikupljaju i analiziraju žalbe i prim-jedbe kupaca». Pri tome, autori naglašavaju daprimjena u specifičnim oblastima usluge zahtije-va redefiniranje pojedinih izraza (reword)izvornih elemenata, a kako bi se umanjilamogućnost utjecaja na pouzdanost metode,promjene izraza trebaju biti što manje. Npr. orig-inalno pitanje E12 glasi: "Their employees do notalways have to be willing to help customers(Njihovi uposlenici nisu uvijek voljni pomoćikupcima)". Revidirano pitanje E12, kada se, npr.,primjenjuje u mjerenju kvaliteta hotelske uslugemoglo bi glasiti: "Hotels emploees do not alwayshave to be willing to help customers (Hotelskiuposlenici nisu uvijek voljni pomoći kupcima)" (2,8).

SERVQUAL je, kako navodi Robinson, bezsumnje, najprimjenjiviji instrument za mjerenjekvaliteta usluge (18), za kojeg Asubonteng tvrdida će «...biti dominantan instrument za mjerenjekvaliteta usluge sve dok se ne pojavi bolji, ali jed-nako jednostavan instrument» (10). Ghobadianističe da je SERVQUAL dijagnostički alat, koji,pravilno upotrijebljen, omogućava menadžmen-tu identificiranje sistematskih propusta kvalitetausluge (9). Potencijalne mogućnosti njegoveprimjene SERVQUAL-a analizira i Wisniewski (5),

koji predlaže nekoliko modaliteta ovog instru-menta. Ključni modaliteti aplikacije SERVQUAL-a, prema Wisniewski, su: a) razumijevanjeaktuelnog kvaliteta usluge, b) izračunavanjetežinskog udjela pojedine dimenzije usluge, c)kompariranje različitih dijelova usluge, d) razu-mijevanje internih kupaca i e) realizacija uslugekroz vrijeme.

Prema Buttleu (3) apliciranje instrumentamoguće je sa varijacijama analiza u više formi:

a) element po element (npr. P1-E1, P2-E2), b)dimenzija po dimenziju (npr. (P1+P2+P3+P4)/4– (E1+E2+E3+E4)/4) i c) izračun jedinstvenemjere kvaliteta usluge ((P1+P2+P3+...P22)/22)-((E1+E2+E3+...E22)/22)) - tzv. SERVQUAL gap.

Postojećim modalitetima apliciranja instru-menta SERVQUAL-a može se dodati i mogućnostzasebne primjene skale očekivanja i skale per-cepcije, iako tada više ne možemo govoriti oinstrumentu SERVQUAL, već o praktičnimmenadžerskim alatima za identificiranje nivoausluge .

3.1. Apliciranje instrumenta u hotelskoj usluziUspješna primjena instrumenta SERVQUAL u

hotelskoj industriji susreće se kroz brojne radoveviše istraživača u svijetu, poput Nadiri&Hashif,Bojanic&Rosen,Akan, Juwaheer, Gabbie&O'Neill(12-16) i dr.; u ovom radu, izdvaja se nekolikomarkantnijih istraživanja.

Tako, Bigne i dr. daju decidnu potvrdu statis-tičke pouzdanosti SERVQUAL-a u sektoru turiz-ma, kroz vrijednosti Cronbach-ovog koeficijenta(4). Tablica pouzdanosti dimenzija instrumenta,koji su dobili nakon svojih istraživanja, uskraćenoj verziji, data je u Tablici 2:

Snažnu znanstvenu podršku primjeneSERVQUAL-a u hotelskoj usluzi nudi Marković,čija doktorska disertacija dokazuje pouzdanost i

valjanost instrumenta SERVQUAL u segmentuhotelskog turizma: "Sukladno svrsi i cilju istraži-vanja postavljena je znanstvena hipoteza:znanstveno utemeljenim metodama i instrumen-tima za mjerenje kvaliteta usluga, hotelskimenadžeri mogu efikasno utjecati na poboljšanjekvalitete hotelskih usluga i zadovoljstvo hotelskihgostiju, kao i na poboljšanje ekonomskih perfor-mansi hotelskog poslovanja. Hipoteza je

Tablica 2: Pouzdanost dimenzija kroz Cronbach vrijednosti

1 Inače, zasebne skale očekivanja i percepcije predmetom su istraživanja pojedinih autora, te je, recimo, na skali percepcijenastao novi instrument SERVPERF [19].



84

dokazana, a za njeno dokazivanje korištene sumetode univarijante, bivarijante i multivarijante(faktorska analiza i analiza pouzdanosti) statis-tičke analize.

Ipak, najilustrativniji primjer uspješne prim-jene instrumenta je projekat Fakulteta za turizamiz Opatije (17), čiji je znanstveni tim konstruiraoempirijski model za mjerenje kvaliteta uslugehotelske industrije, sa sljedećim ciljevima: a)evaluirati očekivanja i percepciju hotelskih gosti-ju na studijskom uzorku, b) izračunatiSERVQUAL gap, c) testirati pouzdanostSERVQUAL instrumenta u hotelskoj industriji i d)utvrditi dimenzije kvaliteta hotelske usluge prim-jenom faktorske analize. ". Model je primijenjenna 16 hotela Opatijske rivijere (Opatija, Lovran iMošćenička Draga) u sezoni 2001/2002., nakončega su izveli slijedeće zaključke: "...The resultsof the quantitative application of SERVQUALinstrument show that this model can providemanagers with useful information for the assess-ment of expectations and perception of hotelguests, with the aim of learning about gaps inindividual service quality dimensions. Need forthe application of SERVQUAL model in hotelindustry is confirmed by the fact that, in theobserved sample, hotel managers do not knowthe expectations of their guests because thedimensions of service quality they consider mostimportant, do not match those that are mostimportant for the clients, which is confirmed bythe total SERVQUAL gap. To sum up, this articletend to clarify the SERVQUAL model as not onlyprovider to the managers with a clear picture ofthe quality of the provided service, but also help-ing in discovering the needs, wishes and expec-tations of the guests. The same is analyzed bydetermining the characteristics of service qualitythat are most important for guests. We can saythat it helps managers in setting the standards forthe provision of services in the hospitality industry".

4. ZAKLJUČAK

Svjedoci smo da u cijeloj BiH ubrzano rasteinteres za turizam kao perspektivnu privrednugranu, te su itetako potrebni kvalitetni načiniunaprijeđenja svih vidova turističke ponude, gdjehotelska usluga zauzima posebno mjesto. Unatočtome, hotelska usluga nema specifičan instrument

mjerenja kvaliteta usluge te se hotelski menadžerisuočavaju sa problemima utvrđivanja percepcijekvaliteta od strane njihovih konzumenata, čime jeotežano i pravilno evaluiranje njihova zadovoljstva.Stoga je analiza instrumenta SERVQUAL itekakokorisna, kako bi se ponudio instrument za utvrđivan-je nivoa kvaliteta hotelske usluge primjenjiv, uz nužneprilagodbe, u našim uvjetima.

Korelirajući prirodu hotelske usluge i karakter-istike instrumenta, proizilazi više tvrdnji kojeopravdaju primjenu SERVQUAL-a (ili njegovihvarijacija) u hotelskoj usluzi: - cjelovita primjena instrumenta je relativno jed-

nostavna, uz primjenu statističkog softverapoput SPSS-a,

- očigledan statistički pokazatelj kvaliteta uslugeiskazan kroz razliku (gap) percepcije i očeki-vanja kupaca menadžerima omogućavadvostruki manevar ka korigiranju usluge:

a) na mjestima gdje se ne ispunjavaju očekivanja ib) na mjestima gdje se očekivanja nadmašuju i

gdje se «nepotrebno» ulažu dodatni napori nakvaliteti,

- primjena instrumenta za kontinuirano praćenjeusluge kroz vrijeme, iz sezone u sezonu, kako bise na pravilan način usluga prilagođavala eventu-alnim promjenama u očekivanjima i percepcijikupaca, što je u segmentu hotelskog turizmaitekako izraženo,

- segmentacija gostiju i adekvatno prilagođavanjeusluge.

Sumirajući navedeno, može se konstatirati da jeSERVQUAL dokazan instrument za evaluacijukvaliteta hotelske usluge i potencijalno praktičanznanstveni alat za unaprjeđenje turizma u našojzemlji. Pored toga, hotelska usluga generirana jeaktivnim procesom, što takođe opravdava primjenuSERVQUAL-a, kao instrumenta primarno orijentira-nog ka procesu.

Na kraju, treba naglasiti da je SERVQUALinstrument koji je pobudio ogromno interesovan-je istraživača u svijetu, gdje je, na jednoj strani,poslužio kao osnova konstruiranju novih instru-menata i za mjerenje kvaliteta hotelske usluge(LODGSERV, HOLSAT (6)), dok je na drugojstrani neprestano izložen i kritikama, u kojima seosporava utvrđena dimenzionalnost i diskonfir-mativna paradigma.



85

LITERATURA

1. Kulašin Dž., Klarić S. (2006): Servicequality measurement: The area of(dis)agreement, 10th InternationalResearch/Expert Conference TMT 2006 -“Trends in the development of Machinery andAssociated Technology”, Barselona-Lloret deMar, Spain.

2. Marković S. (2003), Mjerenje kvaliteta uusluga u hotelskoj industriji - atributivni prist-up, doktorska disertacija, Opatija, Hrvatska.

3. Buttle F. (1996): SERVQUAL: review, cri-tique, research agenda, European journal ofmarketing, Vo. 30, No. 1, pp. 8-32.

4. Bigne J.E., C. Martinez, M.J. Miguel, L.Andrue (2003): SERVQUAL reliability andvalidity in travel agencies, Annals of tourismResearch, Vol. 30, No.1, pp. 258-262.

5. Wisniewski M. (2001): Using SERVQUALto assess customer satisfaction with public sec-tor services, Managing service quality, Vol. 11,No. 6, pp. 380-388.

6. Armstrong R.W., Connie M., Go F.M.(1997): The importance of cross-culturalexpectations in the measurement of servicequality perceptions in the hotel industry,Hospitality management, Vol. 16, No.2, pp.181-190.

(7a) Parasuraman A., Zeithaml V.A., BerryL. L. (1985): A conceptual model of servicequality and its implications for future research,Journal of marketing, Vol. 49, Fall 1985., pp.41-50.

(7b) Parasuraman A., Zeithaml V.A., BerryL.L. (1988): SERVQUAL: A multiple item scalefor measuring consumer perceptions of serv-ice quality, Journal of retailing, Vol. 64, No. 1,pp. 12-40.

8. Marković S., Horvat J. (2002): Highereducation quality measurement: A case studyin the application of Servqual , kongres"Human Capital, Culture and Quality inTourism and Hospitality Industry", Opatija,23.-26. oktobar 2002., pp. 141-161

9. Ghobadian A. (1994): Service quality:

concepts and models, International journal ofquality and reliability management, Vol. 11,No. 9, pp. 43-66.

10. Asunbonteng P., McCleary K.J., SwanJ.E. (1996): SERVQUAL revisited: a criticalreview of service quality, The journal of serv-ices marketing, Vol. 10, No. 6, pp. 62-81.

11. Tribe J., Snaith T. (1988): FromSERVQUAL to HOLSAT: holiday satisfaction inVaradero, Cuba, Tourism Management, Vol.19, No. 1, pp. 25-34.

12. Bojanic D.C, Rosen D.L (1994):Measuring service quality in restaurants: Anaplication of SERVQUAL instrument,Hospitality Research Journal 18(1), 3-14.

13. Nadiri H., Kashif H. (2005): Perceptionsof service quality in North Cyprus hotels,International Journal of ContemporaryHospitality Management, Volume 17 Number6, pp. 469-480

14. Akan P. (1995):Dimensions of servicequality: a study in Istanbul, Managing ServiceQuality Volume 5 Number 6, pp. 39-43

15. Juwaheer T.D. (2004): Exploring inter-national tourists' perceptions of hotel opera-tions by using a modified SERVQUALapproach – a case study of Mauritius,Managing Service Quality, Volume 14 Number5, pp. 350-364

16. Gabbie O., O'Neill M.A. (1996):SERVQUAL and the Northern Ireland hotelsector: a comparative analysis - part 1,Managing Service Quality, Volume 6 Number6, pp. 25-32

17. Gržinić J. (2007): Concepts of servicequality measurement in the hotel industry,Ekonomska misao i praksa, god XVI, broj 1,pp. 81-98.

18. Robinson S. (1999): Measuring servicequality: current thinking and future require-ments, Marketing intelligence&planning,17/1, pp. 21-32.

19. Cronin J.J., Taylor S.A. (1994):SERVPERF versus SERVQUAL: Reconcilingperformance-based and perceptions-minus-expectations measurement of servicequality, Journal of retailing , vol. 58, pp.125-131.



86

Ključne riječi: tenis, turizam

SAŽETAK

Tenis je danas jedan od najmasovnijih sporto-va koji se upražnjavaju u slobodno vrijeme. Tenisu svim svojim pojavnim oblicima korespondira saturizmom i na određeni način podstiče turizam.Ipak ni tenis se ne može jednostavno opiratinovim sportovima i izbjegavati interese pojedi -nca koji želi što više raznolikosti i dinamike usvakodnevnom životu. Teniski sport nudi velikemogućnosti u igri, kako za početnika, tako i zadobrog rekreativca. No, potrebno je poznavatiosnovna pravila igre i aktivno se u nju uključiti.

Tereni za tenis se mogu naći uz svaki većihotel ili na vanjskim terenima za sportskurekreaciju. Čak i u prospektima turističkih agen-cija, pored ostalih sportova redovito se navodi imogućnost igranja tenisa kao upražnjavanjaaktivnog odmora. Menadžmenti hotela i odmar-ališta vec su odavno zaključili da igranje tenisa neznači samo takmičenje već je u prvom reduugodna zabava.

Key words: tennis, tourism

ABSTRACT

Tennis is one of the most popular free timesports nowadays. It supports development oftourism in many ways. There are also many newfree time sports that meet the needs of peoplewho like diversity and dynamics in everyday life.Tennis as a sport offers many possibilities forstarters as well as for people who play tennis forrecreation. Anyway, there is a need of knowingthe rules of the game to become and active par-ticipant.

You can find tennis courts as parts of everybigger hotel as well as outdoor ground for sportsrecreation. Even the tourist agencies give infor-

mation about possibility to play tennis in theirleaflets. Managements of hotels and recreationcentres have already realized that playing tennisis not only the matter of contest but also a great joy.

1. UVOD

Tenis je sport fascinantne individualnosti, neis-crpne maštovitosti, elegantan, jednostavno sportkoji okupira čovjeka i bez kojeg se više ne može,a u to lako uvjeriti. Tenis u svijetu privlači milionerekreativaca.

Nasuprot vrhunskom tenisu, tenis o kojem migovorimo tj. tenis u okviru sportske rekreacije,neposredno doprinosi duševnom i tjelesnomblagostanju kao i boljem saživotu svih uzrasnihskupina. Tenis u okviru sportske rekreacije posta-je najljepša sporedna stvar na svijetu. Čovjekprije svega uživa u tišini, ima vremena da se divijednom uređenom kompleksu, može da uživa usuncu i toplom vjetru, da posmatra složene ikoordinirane pokrete ruku i nogu kao i jednos-tavnost i opuštenost sa kojom se udara lopta.Možete sa oduševljenjem pratiti putanju loptekoja pada tačno tamo gdje ste vi to zamislili.Možete se diviti dobrim udarcima vašeg protivni-ka i prilikom promjene strane nasmijati se nje-govim šaljivim sugestijama. Možete biti iskrenikada morate prosuditi da li je lopta vašeg pro-tivnika bila unutar ili van igrališta. Ovdje nećetevrištati od sreće kada pobijedite ali nećete niplakati kada izgubite. Jedan jedini udarac kojivam do tada nikada nije uspio može meč odluči-ti u vašu korist. I kakav užitak kada poslije igrestanete pod vruć tuš i popijete neko osvježava-juće piće!

Tenis je još po nečemu karakterističan, jer iprilikom njegovog upražnjavanja, u slobodnovrijeme, kao i prilikom takmičenja postoje ipored zvaničnih pravila i propisa neka“nepisana pravila”.

Kao turistička ponuda i oblik rekreativneaktivnosti, tenis je prisutan u svim turističkim des-

TENIS U FUNKCIJI TURIZMAElvir Kazazović, Admir Hadžikadunić, Amela HadžiahmetovićFakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo



87


tinacijama. U ovomu tekstu se nastoji odgovoritina sljedeća pitanja:

- Kakva je uloga teniskog sporta?; - Koje su mogućnost primjene tenisa kao

rekreativnog oblika aktivnosti?; - Koja je uloga tenisa u svakodnevnom životu?; - Kakva je uloga ovog sporta u razvoju turis-

tičke ponude Bosne i Hercegovine. Cilj ovog rada je predstavljanje tenisa kao

sportsko rekreativnog sadržaja.

2. MOGUĆNOSTI PRIMJENE TENISA

Tenis se može igrati na vanjskim ili unutrašn-jim terenima. Iako na vanjskim terenima na igruutječu vremenski uvjeti (vjetar, kiša) teniski sportse ipak više realizuje vani nego na unutrašnjimterenima. Teniski tereni u zatvorenim prostorimazauzimaju mnogo prostora zbog toga vrlo malibroj turističko rekreativnih centara ima zatvorenateniska igrališta. Iako visoki troškovi svrstavajutenis u skuplje sportove, on je jako popularannaročito u poslovnom svijetu.

I zbog čega baš tenis? To je jedan od najrašireni-jih sportova na svijetu, ali i jedna od najpopularnijihigara s lopticom i reketom za svaku životnu dob. Taigra omogućuje da se njome, na svoj način, bave svibez obzira na uzrast i sposobnost. Tenis je posebnopreporučljiva igra zbog nepostojanja kontakta sapartnerom tj. protivničkim igračem, i samim tim su imanje mogućnosti povređivanja. Mala mogućnostozljeđivanja i relativno nisko opterećenje svrstavajuovaj sport u rekreativne aktivnosti s naglaskom nadobru prevenciju od ozljeda, s karakteristikamapokreta nižeg intenziteta. Kao pogodan oblikrekreacije starijih osoba i nekih vrsta rehabilitacijepreporučuju ga mnogi liječnici, fizioterapeuti ikineziolozi. Zbog svega toga, tenis je idealan sport zakorisno i zdravo upotpunjavanje slobodnog vremena.

3. ULOGA TENISA USVAKODNEVNOM ŽIVOTU

U današnjem ubrzanom tempu života,ispunjenom stresom i napetošću, teniska igramože pomoći i pridonijeti : • izgradnji individualnosti, • uspješnijem timskom radu, • povećanju komunikativnosti,

• kontroli stresa i zdravijem načinu života.

Uz lige, turnire i tenis kampove, turističkaponuda sa svojim programima učenja i igranjatenisa uklopila je tenis u dio interaktivne izgrad-nje boljih međuljudskih odnosa. Tenis je sportkoji se može početi igrati u bilo kojoj životnojdobi i može ga naučiti svatko neovisno o tome dali se prije bavio sportom ili ne. Tenis kao individ-ualni sport traži razvoj ličnosti sa svojim fizičkim ipsihološkim karakteristikama.

Neovisno o individualnosti tog sporta, kroz našeprograme zajedničkih treninga, liga i team-liga, aposebno teniskih kampova uz druženja, rekreaciju izabavu dolazi do sklapanja dugogodišnjih prijateljsta-va. Svakom čovjeku je cilj da ostvaruje maksimalnerezultate na poslu, a to će se postići samo uz dobru iotvorenu komunikaciju koja se mora razvijati i izvanradnog mjesta. Vrlo je važno bolje upoznati radnuatmosferu, otkriti i poticati upravo ono u čemu smonajbolji, povećavati produktivnost i efikasnost tesmanjiti konflikte. Neki ljudi cijeli radni vijek proveduradeći automatizmom bez ikakve inicijative, inven-tivnosti, a nekima od njih možda treba samo malomotivacije. Pravi izazov je usmjeriti ljude prema čvrstopovezanoj cjelini koja se bori za zajednički cilj.

3. IGRA ZA SVAKOGA

Rekreativna igra se u mnogo čemu razlikujeod takmičarske, a i rekreativna igra se razlikujeod igre radi zabave. Tereni koji se mogu naći uhotelima i odmaralištima nisu namijenjeni za tak-mičarsku igru. Oni služe da motiviraju goste naakivnost i korisno i zdravo upražnjavanje slo-bodnog vremena. Osim toga, ovisno o znanju iumješnosti sportskih animatora ovisi koliko će sekoristiti i socijalni faktor igra važnu ulogu, u sm -islu međusobnog upoznavanja turista, što nijezanemariva činjenica.

Naravno, nije dovoljno goste ostaviti same, jerneki zbog svog malog predznanja trebaju dodat-nu motivaciju. S obzirom na ciljane skupine, ani-matori u turizmu mogu ponuditi različite načineigranja tenisa, npr: turnire između različitih grupagostiju, pojedinaca, parova, turnire za djecu,seniore... Dobra promocija će sigurno biti jošbolja, ako se teniska igra promovira kroz egzibi-cijski nastup vrhunskih igrača, s kojima će nakraju i gosti izmijeniti nekoliko udaraca. Ko ne biželio zaigrati tenis sa nekim od svjetskih igrača?



88

5. ZAKLJUČAK

Nasuprot vrhunskom tenisu o kojem senajviše govori, u ovom radu smo govorili otenisu kao sadržaju u okviru sportske rekreaci-

je, koji neposredno doprinosi duševnom i tje-lesnom blagostanju kao i boljem suživotu svihdobnih skupina, jer se tenisom možemo bavi-ti u svakom životnom dobu, što bi se reklo od''od 7 do 77 god.''.

LITERATURA

1. Andrijašević M. i sur. (2000): Slobodno vri-jeme i igra, Zagrebački velesajam, Fakultet zafizičku kulturu, Zagrebački športski savez,Zagreb.

2. Armenulić, R.: Sve o tenisu, Sportska knjiga,Beograd, 1983.

3. Bollettievi – „Classic Tennis Handbooik” –USA 1999.

4. Brown, J.: Steps to Success, Human Kinetics,Wilson Racket Sports, National Advisory Staff,Atlanta Georgia.

5. Hadžikadunić, M. i sar. (2002): Sportskarekreacija, Fakultet za fizičku kulturu,Sarajevo.

6. Królak A.- „Tenis - technika, psychomotoryka,trening”. C.O.S. W-wa 1998r

7. Rybi sk, G. i Bali ski, A.– „Zapiski StuletniejPrzeszło ci” – SKT 1999.

8. Schuster, T.: Wie schpielt man traumhafttennis?, Walter Rau Verlag , Dusseldorf,1994.



89

Ključne riječi: rekreacija, planinski turizam

SAŽETAK

Cilj rada je prezentacija programskihsadržaja rekreacije u planinskom turizmu.Sportsko rekreativna aktivnost u svim svo-jim pojavnim oblicima korespondira sat u r i z m o m i na određeni način podstičeturizam. Turizam kao društvena pojavaprisutan je praktično koliko i svijest čovjekao samom sebi. Razne potrebe su pokretalečovjeka, tako da su najstarija putovanja bilaprvo radi religijskih običaja, li ječenja,trgovine, učenja zanata i dr. Najveći svojrazvoj turizam je doživio poslije indu -strijske revolucije kada kod ljudi postoji,realno posmatrano, veća potreba za prom-jenom, tj. odmorom..

Savremeni način života nosi sa sobomčitav niz negativnosti, kao što su zagađenjezemlje, vode i zraka. Ubrzan je tempo živ-ota i rada, povećan je broj stresnih situaci-ja..

Turistički boravak na planini treba daomogući ljudima poboljšanje zdravstvenogstanja i da zadovolji rekreativne potrebe.Vrijednosti boravka na planinama poznatesu od davnina. Za razvoj planinskog turiz-ma potrebni su adekvatni programirekreacije koji za gosta znače više odzabave. Posjetilac planine treba da učestvu-je u izboru oblika razonode i odmora,odlučujući se za one oblike koji mu najvišeodgovaraju. Svi vidovi rekreativne aktivnos-ti treba da budu raznovrsni, zanimljivi,vaspitni i da na taj način utiču na povoljanoporavak organizma.

Dosadašnja iskustva i zapažanja eksperataza rekreaciju u planinskom turizmu govore daprogram mora da bude postavljen tako da unjemu svaki gost može vidjeti sebe i svoje

potrebe.Key words: recreation, mountain tourism.

ABSTRACT

The aim of this work is to present the content ofthe recreational program of mountain tourism.Sports recreational activities in there all ways corre-spond with tourism and support its development aswell. Tourism exists as long as human beings.People moved for different reasons, so that the firstmovements happened because of religious rituals,healing, trade or some other reasons. The tourismflourished after the industry revolution, when peo-ple showed a great interest for change as well asrest and when is a free time incrises.

Contemporary life has many disadvan-tages like pollution of air and water, noise andstress, but the worst one is the lack of movement.Time spent on the mountain should help you tosolve your health problems and satisfy yourneeds for recreation. The value of the time spenton the mountain is precious.

For the development of mountaintourism, the adequate program of recreation isneeded. The tourist who plans to go to themountain should choose the way they want tospend their time themselves. All kinds of recreationshould be divertive, interesting, and educative so thatthey have a positive effect on one’s recovery.

From experience of experts for recreationin mountain tourism it is important to have theprogramme that is adjustible to every guest sothat they can realise themselves through theactive participation in it.

1. UVOD

Rekreacija i turizam sve više predstavljajubiološko-kulturnu potrebu i dio standarda

ZNAČAJ I MOGUĆNOST PRIMJENEREKREACIJE U PLANINSKOM TURIZMUMirza Čelik, Fakultet za poslovni menadžmentElvir Kazazović, Erko Solaković, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo



90


masovnog društva. Organizatori modernog turiz-ma uočili su interesovanje i oduševljenje turistakojima je bio pripremljen sadržajni boravak. Onisu u repertoar usluga uvrstili sportsko-rekreativne aktivnosti i vrijednosti toga vide usljedećem: uspješniji boravak turista sazdravstveno-vaspitne i rekreativne tačke gledišta,sadržajnije zadovoljavanje potreba gostiju bezosjećanja dosade i izgubljenog vremena, sig-urnost prodaje kapaciteta, ubjedljivost reklame ipovećanje prometa.

Treba naglasiti da svaki čovjek mora povre-meno da se izdvaja iz ambijenta u kojem živi i daode u novu sredinu, u prirodu, na odmor irekreaciju. Odmor savremenog čovjeka se nedešava sam od sebe. To je ozbiljan problem-pro-ces u XXI vijeku koji mora biti: osmišljen, pre-cizno planiran i realiziran u potpunosti. Odmorpredstavlja aktivan i složen proces u kome seprvenstveno: regeneriraju bioenergetski resursiorganizma; optimalizira funkcija CNS-a; opti-mizira funkcija imunog sistema; organizam sepriprema za nove zadatke.

2. PROGRAMSKI SADRŽAJI

Svakodnevni program obuhvata programskecjeline kao što su jutarnje aktivnosti: prelazak iznoći u dan, aktivnost umjerenog intenziteta nasvježem zraku kao što su: hodanje, trčanje,vježbe istezanja, gipkosti, okretnosti.

Mogućnost realizacije : 1. Stalno na istom, dobro odabranom i odgo-

varajuće opremljenom mjestu. Program trajeod 7 do 8 sati gosti dolaze i odlaze kada žele,učestvuju onoliko koliko im tog jutra prija.Program vode stručne osobe uz pomoćmuzike i ozvučenja.

2. Programi iznenađenja uvijek počinju na istommjestu i u isto vrijeme, a potom grupa kreće uneki novi nepoznati kraj. Program je pri-lagođen uslovima i ambijentu u kojem sedešava. Ova vrsta rekreacije ostavlja učesnici-ma mogućnost da kreiraju atmosferu sop-stvenim dodatnim programom.Rekreativne aktivnosti u kojima preovladavaju

ciklična kretanja, kao što su: hodanje, trčanje,vožnja bicikla, veslanje i sl., zavise od uslova iekonomskih potencijala centra i programskihopredjeljenja. Sve ove aktivnosti mogu se orga-

nizirati u dva osnovna vida: kao unaprijed najavl-jeni programi ili kao programi izleta u nepozna-to. U ovu vrstu programa spadaju i svi izleti kojise kombinuju prevozom i pješačenjem gdje se zaosnovni pravac bira neka turistička atrakcija, kul-turno-istorijski spomenik i sl.

Sve je veći broj onih koji za svoj program bira-ju pojedine sportove i sportske igre. Takav gosttraži priliku da se oznoji, umori, nauči neštonovo. Tu su brojne aktivnosti: tenis, klizanje,košarka, skijanje, fudbal, stoni tenis, kuglanje, pli-vanje, trim-staza, aerobik, strečing, itd. Oveaktivnosti se mogu organizirati u tri nivoa:1. obuka odraslih početnika za pojedine sportske

aktivnosti,2. rekreativno učešće, samostalno zakupljivanje

terena, zakazivanje susreta putem oglasnetable i sl.

3. rekreativni turniri, nadmetanje, najčešće sasamim sobom ili za simboličnu nagradu.

Popularna su predavanja u okviru rekreativnogsavjetovališta koje vodi tim stručnjaka koji se bavisvim aspektima rekreativnog učešća.

Večernji programi su poseban izazov. Ukolikogajimo oblike zabave koji su prisutni čak više ibolje nego na nekim drugim mjestima, po tomeće se gost sjećati tog mjesta i ponovo mu sevraćati. Večernje aktivnosti mogu se organiziratiuz pomoć profesionalaca, ali puno više se pamteone večeri i programi koji se organiziraju sa gos-tima. Trud koji se ulaže u animiranje gostiju uvi-jek se isplati.

Nedjeljni program čine aktivnosti koje seponavljaju svakih sedam dana, a vezane su zapojedine izlete, dolazak i odlazak gostiju.

Vikend turnir je takmičenje sa kojim se prak-tično produžava sezona. Zbog turnira se dolazi,plaćaju tereni, hotel, organizacija takmičenja.Gost je spreman sve to da plati da bi imao šansuda učestvuje i eventualno pobijedi.

Sezonski program mora da obuhvati čitav nizkonkretnih akcija i događaja koji ne pripadajuustaljenoj dnevnoj i nedjeljnoj šemi. Na prigodannačin treba obilježiti početak i kraj turističkesezone, tradicionalne proslave vezane za nekidan u godini, državni praznik, vjerski običaj(Bajram, Božić...) ili, kako to već rade nekiplaninski turistički centri, organizirati danekosidbe, dane lova...

Ovakve programske cjeline ili tematske



91

zabave zahtijevaju posebnu pripremu (organiza-cionu, markentišku i propagandnu) jer prevazi-laze okvire uobičajnih programa.

U ovakvim situacijama program se realizira utri nivoa:1. program koji se posmatra;2. program u kojem se učestvuje,

da se proba nešto novo;3. takmičarski program.

Dječija zabavištaBriga o djeci je nešto što najviše okupira

roditelje, koji se vrlo često odlučuju na putovan-je upravo zato da bi djeca promijenila sre di nu.Kada se dođe u neko planinsko turističko mjestoonda su roditelji upućeni da sa djecom provodecijeli dan, što je i za djecu kao i za roditeljeveoma teško. Organizirana služba prihvatanja irealizacija programa sa djecom na sat ili cijeloprije podne je program koji roditelji rado prih-vataju. Djeca se nerijetko radije igraju sa svojimvršnjacima nego sa roditeljima.

3. PROSTORNO TEHNIČKI USLOVI

Program za koji se odlučimo da ga realiziramozahtijeva i potrebne prostorno-tehničke uslove. Naosnovu onoga čime se raspolaže, pravi se planadaptacije postojećih prostora i izgradnja i nabavkaonoga što nedostaje.

Za realizaciju programa na otvorenom potrebni su:1. Sportski tereni za pojedine sportove ili uni-

verzalni tereni, koji uz male izmjene mogu bitikorišteni na više načina (nogomet-rukomet-košarka-odbojka, teren za balote, teniskiteren);

2. Obilježene staze za šetanje, u određenimbojama i određene dužine uz upotrebu uput-stva za korištenje;

3. Ljetna pozornica za realizaciju programskihsadržaja kulturno-umjetničkog tipa;

4. Piknik-plac sa uređenim ložištima i odgovara-jućim nastrešnicama, stolovi, stolice;

5. Pokretno ozvučenje za realizaciju programa;6. Dječije zabavište za igru djece na otvorenom.

Od zatvorenih prostora potrebno je graditi:1. Dijagnostički centar sa opremom potrebnom

za praćenje osnovnih, motoričkih i funkcional-nih sposobnosti.U sklopu centra treba da

funkcionira i savjetovalište za korisnike programa.2. Renta servis za iznajmljivanje sportske opreme

i rekvizita: skijaška oprema, lopte, reketi,bicikli i sl.

3. Zatvorene sportske terene: sale za nogomet-rukomet-košarku-odbojku, bazen, sauna,solarijum, trim-kabinet, kuglana, streljana, bi -lijar, stoni tenis, pikado.

4. Prostor za društvene igre (šah, karte, domine,jamb), za društveni život (video-klub, disco-klub) i za večernje zabave sa potrebnomtehničkom opremom.

4. STRUČNI KADAR

Kad je u pitanju angažiranje određenogstručnog kadra za realizciju programa često smou situaciji da to predstavlja ključni problem urealizaciji. Turizam uvijek zahtijeva timski rad,visok stepen koordinacije i tolerancije izmeđusvih koji realiziraju određeni program.

Situacija na terenu zahtijeva stalne promjene ipromjene aktivnosti, radi se sa ljudima, u pitanjuje njihov odmor i uloženi novac tako da sve morada funkcionira i svi moraju da biti zadovoljni.

5. MARKETING

Svaki turista u planinskom turizmu je poten-cijalni korisnik usluga u oblasti rekreacije. To jeosnovno polazište kada se govori o marketingu tj.propagandi i informisanju potencijalnih i prisutnihgostiju. Informacija predstavlja kapital, kada seplasira u pravom trenutku i na pravom mjestu.Informisanje dijelimo na

a) pripremno (o uslovima puta i boravka, pro-gramima, cijenama, mogućnostima dodatnihaktivnosti itd) i b) Informisanje u toku samog borav-ka koje može biti putem plakata, oglasne table,internog razglasa ili putem žive riječi, eventualnoputem interne televizije i video tehnike.

Propaganda u funkciji planinskog turizma pred-stavlja aktivnost smišljenu s ciljem stvaranja pozitivneopredijeljenosti potencijalnih gostiju za ovu vrstuboravka. Propagira zdrav način života, ishrane,aktivni odmor, povratak prirodi, radost življenja i kre-tanja. Marketing mora biti svuda prisutan. Centriplaninskog turizma moraju biti prisutni na tržištu i dase nameću potencijalnim korisnicima koji su zain-teresovani za zdrav način života.



92

6. ZAKLJUČAK

Osnovna namjena ovog rada sastojala se udefiniranju značaja i mogućnosti primjenerekreacije u planinskom turizmu, na osnovu for-muliranja programskih sadržaja, koji bi obuhvatiosve aspekte koji utječu na definiranje sportskihsadržaja kao turističkog proizvoda. Suštinski diorada je dakle orijentisan prema formiranju mo -dela, koji je urađen na pretpostavkama, kojipredstavljaju neophodne uslove njegovogfunkcioniranja, istovremeno predstavljajućipitanja od vitalnog značaja za razvoj turističkeponude u planinskom turizmu Bosne iHercegovine.

Sagledavanjem trenutnog stanja primjenerekreacije u planinskom turizmu Bosne iHercegovin, uočava se nizak nivo razvijenostiturističkog sistema, usljed slabe organizacije kojaza sobom povlači neadekvatan pristup i odgovorna turističku tražnju.

LITERATURA

1. Andrijašević M. i sur.: Slobodno vrijeme iigra, Zagrebački velesajam, Fakultet za fiz-ičku kulturu, Zagrebački športski savez,Zagreb, 2000.

2. Bokša, G. i dr.: Klimatoterapija, Zdravlja,Kiev, 1996.

3. Hadžikadunić, M. i sar.: Sportska rekreaci-ja, Fakultet za fizičku kulturu, Sarajevo,2002.

4. Mitić, D.: Rekreacija, Fakultet sporta i fiz-ičkog vaspitanja, Beograd, 2001.

5. Relac, M.; Bartoluci, M.: Turizam i sportskarekreacija, Informator, Zagreb, 1987.

6. Živanović, Ž.: Rekreacija i turizam, Fizičkakultura, Beograd, 1974/1/35



93

Ključne riječi: pohodi, planinarenje, ture,rekreacija, priroda.

SAŽETAK

Bosna i Hercegovina svojim geografskimpoložajem i prirodnim bogatstvima možeponuditi široku lepezu sportsko-rekreativnihaktivnosti. Da bi se maksimalno iskoristiopotencijal naših ljepotica Bjelašnice, Jahorine,Vlašića i dr. neophodno je planirati i programi-rati ativnosti koje će se na njima realizirati.Mnoge od vrlo atraktivnih i traženih aktivnostisvakako predstavljaju planinarenje, pohodi iture. Kroz ove oblike rekreacije moguće je zarelativno kratko vrijeme vidjeti ljepote našezemlje i osjetiti sve čari u prirodnim uslovima.

Kay words: visit, hiking, tours, rekreation,naturally.

ABSTRACT

Bosnia and Herzegovina with its geographi-cal position and natural resources has a widevariety of sport – leisure activities to offer. Tohave the maximum use of our beauties:Bjelašnica, Jahorina, Vlašića and other moun-tains, it is necessary to plan and program activ-ities. Many of the very attractive and soughtactivities certainly are mountaineering and hik-ing. Through these leisure activities it is possi-ble to see the beauties of our country in a shortperiod of time and to feel the magic of thephysical load in natural environment.

1. UVOD

Istorijski razvoj pohoda, planinarenja i turaimao je dugu tradiciju i u svijetu i u našoj zemlji.Pohodi kao termin bili su poznati prije nekolikohiljada godina. Širok je spektar upotrebe pojmapohodi. Tako se termin pohodi najčešće vezivaoza vojne, vjerske, a tek kasnije za turističkepohode određenih destinacija. Danas se terminpohodi uglavnom veže za turističko-rekreativneponude, a često se vezuje i za termin ture, takoda ova dva termina često mogu imati i istoznačenje. Jedna od zahtjevnijih i atraktivnijihaktivnosti svakako je planinarenje.

2. TURE

Kao aktivnost, ture mogu biti: pješačke, bicik-lističke, skijaške, autobuske, rafting, kajakaške,jahaće, vinske, brodom, i mnoge druge. Danas ječesta pojava tzv. relaksploracionih tura. Imerelaxploration tour, već govori da se radi oposebnom programu relaksacije i istraživanja(relax+explore). Ovim turama najbolje se moguobići, vidjeti i upoznati naše olimpijske ljepotice,Bjelašnica, Igman i Jahorina. Za relaxploraci oneture u Bosni i Hercegovini najbolje je koristitikombinovane ture i to npr. dolazak doodređenog mjesta autobusima, a onda nastavitipješačenjem. U ljetnim mjesecima, za one savišim nivoom fizičke pripremljenosti za obilazakodređenih destinacija pogodne su biciklističketure. Jahaće ture moguće je koristiti u manjimgrupama i selektivno, u zavisnosti od materijalnihuslova u kojim se određena aktivnost želi real-izirati. Popularne su i tzv. kayaking ture. Naimeradi se o turama koje nisu zahtjevne pa su stogaprilagođene ljudima prosječne fizičke spreme.

VISOKOGORSKI POHODI, PLANINARENJE I TURE KAO TRADICIONALNASPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U BOSNI I HERCEGOVINIErko Solaković, Elvir Kazazović, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu



94


Dosta vremena provodi se na određenim dioni-cama gdje se akteri mogu kupati i sunčati, stogasu ove ture najpogodnije za osobe koje vole vodui izazove koje voda sa sobom donosi.

3. POHODI

U svom začetku pohodi su imali prvenstvenovojno - osvajačku funkciju i služili su za osvaja njenovih teritorija i za eventualne napade na drugezemlje. Kasnije, paralelno sa vojno – osvajačkomulogom, pohodi imaju i vjersko – religijskufunkciju u kojoj su vjernici obilazili sveta mjesta ipohodili svete „puteve“. Ono što je u modernomsvijetu ostalo od tih pohoda jeste to da su i daljeaktuelni neki oblici pohoda u vjerskom smislu, jerse i dalje obilaze određene vjerske destinacije. Usvojoj sportsko-rekreativnoj funkciji pohodidanas imaju neki prijelazni oblik između tura iplaninarenja, tako da će se veći akcenat dati uobjašnjavanju planinarenja koje obuhvata mnogoširi pojam od tura i pohoda skupa.

4. PLANINARENJE

Planinarenje obuhvata sve čovjekove djelat-nosti direktno i indirektno vezane uz vlastonožnokretanje u planinskim predjelima. Planinarenjenije besciljno lutanje po brdima i osvajanje većosvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzomorati sići; naprotiv, planinarenje je način i stilživota, čitav niz aktivnosti koje savremenom čov-jeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasveljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavatiljepote zemlje, uživati u prekrasnim gorskimvidicima, sticati nove prijatelje. Planinarenje nijesport, jer tu nema takmičarske borbe koja jebitno obilježje svakog sporta. U posljednje vri-jeme planinarenje postaje sve popularnije, sveviše ljudi, posebno mlađih, otkriva prednostirekreacije koja je još donedavno bila rezervisanaza stariju generaciju. U okrilju planina vrlo brzose zaboravlja haotična i stresna svakodnevica.Brige, problemi i frustracije ustupaju mjesto uži-vanju u ljepotama netaknute prirode, ali i uvlastitim koracima, disanju punim plućima iničim opterećenim mislima. Uz to, neosjetno sepoboljšava fizička kondicija, jača mišićna masa ipodiže otpornost organizma. Naspram prekrasneprirode i romantične idile koja nas bez sumnje

očekuje na planinama, planinarenje nipošto netreba poistovjetiti sa šetnjom u obližnjem parku.Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblažiuspon ne treba upuštati bez prethodne fizičkepripremljenosti. Ako se aktivno ne bavite nekimod oblika organizirane sportske rekreacije,najbolje je da otprilike mjesec dana prije odlaskau planine, svakodnevnim brzim hodanjem ilitrčanjem postignete neophodnu fizičku kondici-ju. Osobe koje imaju problema sa zdravljem,prije nego se upute u planine, obavezno semoraju posavjetovati sa svojim ljekarom. Jednakotako, stručnjaci smatraju da prije polaska u pla-nine osobe iznad 50 godina života morajuobavezno obaviti specijalistički pregled srca, dokse i onima iznad tridesete preporučuju. Nadalje,prije nego se krenete na odabranu planinarskurutu treba se dobro proučiti planinarska karta ivremenska prognoza, te pomno isplaniratiboravak u prirodi. Kako se najviše korisnih savje-ta može dobiti od onih koji se već bave pla -ninarenjem, najuputnije je obratiti se plani-narskom društvu.

4.1. kako planinariti?!Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne

trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke nekaipak budu u laktu savijene pod pravim uglom teaktivnije nego inače, a vaš hod neka bude neštobrži nego što ste na to navikli. Kako prije svakefizičke aktivnosti treba zagrijati organizam, prijenego se započne sa penjanjem, treba odraditiseriju vježbi razgibavanja i istezanja za svemišićne grupe. Prvih petnaestak, dvadesetakminuta treba hodati laganijim hodom. Tempohoda prilagoditi svojim mogućnostima, a ako steu društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilikesvaka dva sata se neizostavno kratko odmoriti ipriuštiti sebi manji obrok, npr. energetskupločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, aotprilike svakih pola sata nešto popiti. Stoga se naplaninarenje treba ponijeti dovoljno tečnosti,negazirane mineralne vode, vodom razrijeđenjabukov sok ili lagano zaslađen voćni čaj.

4.2. upozorenja• izabrati izlet koji se tjelesno i vremenski može

savladati,• ne ići u planinu sam, ne odvajati se od grupe,• obavijestiti porodicu o smjeru kretanja i vre-



95

menu povratka, i držati se toga,• upisati se u knjigu posjetitelja na planinarskim

domovima,• pitati i poslušati savjet domara ili iskusnih planinara,• računati na moguću promjenu vremena, imati

sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštituod kiše i vjetra,

• nositi uvijek baterijsku lampu,• nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću,• nositi uvijek malu ličnu apoteku za pružanje

prve pomoći,• na svakom dužem izletu nositi planinarsku

geografsku kartu i po mogućnosti kompas,• držati se markiranih planinarskih puteva,• na nogama nositi čvrste, udobne cipele s

gumenim rebrastim potplatom,• zimi biti posebno oprezan i misliti na rano

padanje mraka,• ne ići zimi na izlete koje ne poznajemo u ljet-

nim uslovima,• u viša brda zimi ne ići bez iskusnih članova u

planinarskoj skupini,• nakon obilnih snježnih padavina tri dana ne ići

u više planine,

• pratiti vremensku prognozu i obavijesti o stanju

snijega i rizicima od lavinaTokom planinarenja ne ostavljati svoje

tragove u prirodi, a posebno ne ostavljatesmeće ! ! !

5. ZAKLJUČAK

Bosna i Hercegovina svojim prirodnim potencijalimai resursima sigurno može zadovoljiti visoke evropskestandarde. Da bi sportsko-rekreativna ponuda bila nazadovoljavajućem nivou, neohodno je u taj rad uključi-ti kvalifikovane eksperte iz područja sporta i sportskerekreacije a to su na prvom mjestu profesori sporta i tje-lesnog odgoja, zatim diplomirani sportski rekreatori,alpinisti, planinari i osobe koje su educirane u pojedin-im specijalističkim područjima. Jedino osobe koje poz-naju planine i rekreaciju mogu biti vodiči i animatori zaturiste, a to se svakako ne može efikasno raditi iz kance-larije kako je to kod nas uglavnom slučaj.

LITERATURA

1. Andrijašević, M. i sar. (2000). Slobodno vrijeme iigra. Zagrebački velesajam, Zagreb: Fakultet zafitičku kulturu, Zagrebačku športski savez.

2. Hadžikadunić, M. i sar. (2002). Sportska rekreaci-ja. Univerzitetski udžbenik, Sarajevo: Fakultet zafizičku kulturu.

3. Nurković, N., Hmjelovjec, I., Kazazović, E. (2006).Boravak u prirodi. Nastavnički fakultetUniverziteta „Džemal Bijedić”. Mostar.

4. Živković, Ž.(1979). Priroda, alpnizam, aklimati-zacija i logorovanje. Nipro Partizan. Beograd.



96

Ključne riječi: etika, moral, organizacijsko pon-ašanje, turizam, hotelijerstvo.

SAŽETAK

Posljednjih godina u ekonomskoj teoriji i prak-si značajno raste interes za pitanje etičnosti imorala u biznisu. Provedena istraživanja ukazujuna sve veći značaj stvaranja etičke klime vrlinakao dobrog puta za dugoročnu održivostkonkurentskih prednosti, privlačenje najkvalitet-nijeg kadra s tržišta rada i postizanje standardaizvrsnosti. Također, pitanje poslovnog moralausko se vezuje i za strategije motiviranjazaposlenih u smislu poboljšavanja njihovih per-formansi. Poslovna etika i moral poseban značajimaju u uslužnim djelatnostima, naročito u turiz-mu i hotelijerstvu, obzirom da je veliki broj dje-latnika u direktnom kontaktu sa klijentima, te dadinamika ovih uslužnih grana zahtijeva sinhro-niziran timski rad svih zaposlenih. Ovaj radsadržava osnovne pojmove vezane za etiku imoral, ukazuje na razloge za primjenu etičkihnačela u poslovanju i njihovu implementaciju.Poseban akcent stavljen je na etiku i moral u tur-izmu i hotelijerstvu, predstavljanjem «Globalnogetičkog kodeksa u turizmu» kojeg je ustanovilaSvjetska turistička organizacija. Upoznavanje saovim područjem produbljeno je nizom prak-tičnih savjeta potrebnih za usklađivanje ponašan-ja BH djelatnika u turizmu i hotelijerstvu sameđunarodnim standardima, ali i gradnju vlasti-tih etičkih standarda.

JEL klasifikacija: L200 -Firm Objectives, Organization, and

Behavior: General

1. ETIKA I MORAL – POJMOVNO ODREĐENJE

Uobičajeno poimanje morala jeste da moraldaje osnovu za razlikovanje «dobrog» od «lošeg»ponašanja, odnosno univerzalnog dobra od uni-verzalnog zla, za što korijen možemo pronaći ureligijama, filozofskim učenjima i tradicijama svihnaroda svijeta. S druge strane, etika kao naukasistematizira moralna načela. Možemo citiratijednu od definicija: «Etika je znanost o moralu,njegovim izvorima i razvitku, o načelima i norma-ma ljudskog ponašanja i djelovanja, o njihovojulozi u društvenom i osobnom životu čovjeka.Moral je predmet proučavanja etike...i u najopći-jem značenju moral možemo odrediti kao jedanod načina reguliranja međuljudskih odnosa; kaosustav društvenih normi, pravila i načela o ljud-skom ponašanju u društvu.»1

Pod etičnim ili moralnim ljudskim osobinamauobičajeno se smatraju: poštenje, pravičnost,iskrenost, humanost i druge vrline. Potreba zauspostavljanjem određenog sistema vrijednostinastala je iz nužnosti za usklađivanjem zahtjevapojedinca i ostalih članova društvene zajednice.Time je moral postao referentna norma kojaograničava pojedinca u njegovim postupcima, aliga i kao ravnopravnog člana uključuje u društveniživot, te mu osim dužnosti, osigurava određenaprava i ljudske slobode.2 Slobodno možemo rećii da su iz korijenskih etičkih načela postupnoformirani i današnji pravni sistemi, te da upunom smislu riječi odslikavaju kulture iz kojihsu nastali.

Time dolazimo do veoma bitne činjenice,sadržane u nepostojanju globalnog konsenzusa

ETIKA I MORAL U TURIZMU I HOTELIJERSTVUSenad Softić, Tamara ŠerićEkonomski fakultet Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu

1 Vukasović A.: Etika, moral, osobnost, Školska knjiga – Filozofsko-teološki institut D.I., Zagreb, 1993, str. 39.2 Klopić R.: Osnovi poslovne etike, J.U. Narodna i univerzitetska biblioteka «Derviš Sušić», Tuzla, Univerzitet «Džemal

Bijedić» - Fakultet za poslovni menadžment, Mostar, 2005., str. 8.



97


oko etičkih standarda, kao posljedice historijskograzvoja filozofije u krilu ljudskih kultura. Budizamističe ideal dobrobiti na zemlji, a kroz izraz«dharma», dužnost ispravnog moralnog života.Konfučijanizam svoje sljedbenike uči da budu«zaokruženi ljudi koji će biti korisni društvu idržavi», a da se čovjekoljublje sastoji iz ljubaviprema drugima uz devizu «ne čini drugima onošto sebi ne želiš». Moralna svijest Jevreja jeizražena kroz Talmud, s mnoštvom dobrih ipoučnih misli o etici i ljudskom ponašanju,posebno vezanih za poslovanje, što se značajnoodrazilo na njihov tradicionalno dobar poslovniuspjeh. Ideal Kur´ana je kretanje srednjim putemispravnosti, izbjegavanje svih vrsta pretjerivanja isudjelovanje u dobrim stvarima svijeta. Etičkastanovišta kršćanstva, pak, utkana su u Desetzapovijedi Božijih, a ističu se svetost, pobožnost ibožanska milost.

Razmatranjem historijske misli o etici i moralu,možemo zaključiti da se uglavnom radi o autori-ma koji su predstavnici «zapadne» civilizacije.Slično tome, mnoge teorije menadžmenta i lead-ershipa zasnovane su i empirijski utvrđivaneisključivo u okruženju zemalja razvijene tržišneekonomije i anglo-saksonskog kulturnog miljea.Obzirom na procese globalizacije, značajno jenaglasiti postojanje relativno neistraženih obraza-ca sistema vrijednosti koji su karakteristični zakolektivističke kulture širokog konteksta, teosobenosti posebnih etničkih grupacija. Za prim-jer ćemo uzeti Gandhija (zvan Mahatma – velikaduša), indijskog političara i reformatora, vođuoslobodilačkog pokreta, čiji je pogled na svijetblizak prirodi i zemlji, neovisan o strojevima, snenasiljem kao vrhunskim načelom.

Uzimajući u obzir dvije krajnosti, ortodoksnozapadnjačko i ortodoksno istočnjačko shvatanjemoralnog, moguće je pronaći bezbroj nijansi imješavina sasvim osebujnih sistema vrijednosti iponašanja. Jedinstvena globalna misao o moraluteško da će biti uskoro utvrđena, ali će miješanjeuzrokovano lakoćom komunikacije i mobilnošćuljudi zasigurno potaći potrebu za njenim kreiran-jem. Tragove istog uočićemo u nastavku teksta, udijelu koji se odnosi na etički kodeks Svjetske tur-

ističke organizacije (World Tourism Organization-WTO).

Za nas u Bosni i Hercegovini ova pitanja imajuposeban značaj. Tranzicijski procesi u opšte-društvenom, pa samim tim i ekonomskom smis-lu, još uvijek nisu dali konačan odgovor omnogim pitanjima koja se tiču identiteta ljudi saovih prostora. Jedno od otvorenih pitanja je ietički kodeks, čija bi kreacija, ili barem njegovaosnova, bila izuzetan korektivni mehanizamdruštva, počevši od individualaca, pa do grupa ilibiznisa. Ujedno, etički kodeks bi nudio global-nom auditoriju sliku kulturnog naslijeđa iosobenosti naroda Bosne i Hercegovine. Nemasumnje da bi bilo više nego poželjno kada bi taslika bila iznimno lijepa, pogotovo kada su upitanju turizam i hotelijerstvo.

2. ETIKA I BIZNIS

Zašto je etika važna za biznis? Zbog čega bibiznis uopšte bio etičan? Nije li osnovna svrhabiznisa ostvarivanje profita i rasta, bez obzira naetičnost njegovog djelovanja na tržištu?Istraživanja pokazuju kako «etički osjetljivije»kompanije postižu bolje poslovne rezultate, tekako neetično ponašanje određene kompanijeizazivaju smanjenje cijene njezinih dionica,opadanje njezinog ugleda i slično. Ovo jasnoukazuje da se slobodno može izreći konstatacijao uzajamnoj vezi etike i profita, odnosno usvo-jenim i primjenjivanim etičkim kodeksima i prof-itabilnosti kompanije. Da bismo započeli bilokakvu diskusiju na ovu temu, poželjno je pod-sjetiti se značenja pojedinih pojmova kojiposlovne aktivnosti povezuju sa etikom3:

Poslovna etika – primjena etičkih načela uposlovnim odnosima i aktivnostima. Mnogapoduzeća imaju u pisanom obliku formalneetičke kodove koji pomažu menadžerima i ostal-im uposlenicima u poduzeću da svoje ponašanjeusklade s kodovima i načelima poslovne etike.4

Poslovni moral – skup moralnih načela kojaodređuju ponašanje sudionika poslovnog komu-niciranja; nepisana pravila ponašanja za koja sesmatra da ih mora poštovati svaki poslovan čov-

3 Pojmovi preuzeti iz: Holjevac A.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, 4 Natuknica, poslovna etika: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža» i Masmedia, Zagreb, 1995., str. 693.5 Natuknica, poslovni moral: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža» i Masmedia, Zagreb, 1995., str. 696.



98

jek. Čak i kod rješavanja sudskih sporova sudovise, u pravilu, također rukovode načelimaposlovnog morala, koji često dopunjuju pravnenorme i služe sudskoj praksi kao izvor tumačenjapri određivanju sadržaja pravnih normi. Pravilaposlovnog morala zahtijevaju korektne, dobre,dobronamjerne, poštene i sl. odnose i izvršavan-je svih svojih obveza na vrijeme i točno.5

Etički kodeks – pisana izjava o temeljnim vri-jednostima, etičkim načelima i standardima koji-ma se rukovodi neka organizacija u svojimaktivnostima i postizanju ciljeva. Kodeks činitemelj za usmjeravanje individualnog, grupnog iorganizacijskog ponašanja, daje smjernice zarješavanje etičkih dilema i utvrđuje ključnapodručja etičkog ponašanja i odgovornosti (uodnosu na klijente, potrošače, zaposlene,konkurente, dobavljače, društvenu zajednicuitd.) s jasnim stajalištima i zahtjevima koji vrijedeza ponašanje i odnose svih u organizaciji.6

Etička dilema - situacija koja nastaje ondakada se svi alternativni izbori ponašanja koji stojena raspolaganju osobi čine nepoželjnim zbogpotencijalno negativnih etičkih konzekvencija. Tosu situacije u kojima je teško razlikovati ono štoje ispravno i ono što je krivo i donositi etički jed-noznačne i prave odluke i izbore. Veliki dioetičkih dilema u sebi sadrži konflikt izmeđupotreba etičkih standarda dijela i cjeline; pojed-inca i organizacije, organizacije i društva i slično.Mnoge etičke dileme i problemi javljaju seizmeđu potreba i aktivnosti organizacije i individ-ualnih prava i sloboda zaposlenih.7

Etički relativizam – stajalište da u prosudbi vri-jednosti i normi ne postoje neki apsolutni ili uni-verzalni moralni standardi nego ih treba posma-trati u odnosu na standarde različitih grupa.Etičnost je određena prema relevantnim očeki-vanjima zajednice, a ne nekim čvrstim unutarn-jim etičkim kriterijima. To znači da ono što je

etično u jednom društvu može biti neetično udrugom, ali se treba ponašati prema pravilimadruštva u kojem čovjek djeluje, što izražava izre-ka «Kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin».Ukratko, postoje različiti sustavi moralnosti ukontekstu kojih treba promatrati i evoluiratispecifične socijalne norme.8

2.1.B2B etikaU primjerima iz prakse možemo vidjeti i mnoge

situacije u kojima su multinacionalne korporacijegubile tlo pod nogama etičkih dilema. Poznate suafere sa izrabljivanjem djece u tvornicama sportskeobuće, prodaja roba neodgovarajućeg kvaliteta uodnosu na marketinške poruke, ekološki neprih-vatljiva ponašanja, diskriminatorska ponašanja...

Gubitak ugleda, višestruko može naškoditiorganizaciji. Kako je svaka organizacija dio kom-pleksnog društvenog sistema i ne može djelovatiizolovano, realno je za očekivati da se loš glasradijalno raširi velikom brzinom. Uz tradicionalniWOM (eng. word-of-mouth) i savremena sredst-va komunikacije, gotovo je nemoguće prikritimoralno posrnuće i njime praćen negativan pub-licitet na veoma dug rok. Dakle, u donošenjuodluka koje u sebi sadrže etičku komponentu,neophodan je maksimalan oprez, jer ono što semože činiti lako zarađenim novcem, može jošlakše postati etička zamka iz koje nema izlaza.Neovisno o vlastitim moralnim predubjeđenjimamenadžer-lider biznisa mora biti svjestan etičkogrizika9 u koji se upušta svakom moralnom dile-mom. U ovakvim slučajevima, korisno se posluži-ti nekom od tehnika poslovnog odlučivanja,počevši od najjednostavnije cost-benefit analize,pa do kompleksnijih timskih metoda. Stoga,uputno je zauzeti vlastiti stav i uspostaviti sop-stvene organizacijske etičke standarde. Takopostavljeni standardi mogu poslužiti i kao izvrsnomjerilo odabira partnera u tržišnom djelovanju.Ukoliko potencijalni partner ima nekonzistentno

6 Natuknica etička dilema: Leksikon menadžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001., str. 106-107.7 Natuknica etički kodeks: Leksikon menadžmenta, Op.cit., str. 106-1078 Natuknica etički relativizam: Leksikon menadžmenta, Op.cit., str. 108

9 Pod etičkim rizikom autori podrazumijevaju moguće konsekvence neetičkog ponašanja



99

poslovno ponašanje, mnogo je lakše potražitidrugog nego rizikovati vlastiti image.

S posebno složenim etičkim problemima sus-reću se kompanije koje svoje poslovanje ostvaru-ju na međunarodnom tržištu. Iako postojiodređen broj globalno usvojenih etičkih normi,neophodno je posvetiti pažnju specifičnostimakultura pojedinih naroda i država iz koje klijentiizvorno potiču, jer značajne različitosti moguvoditi kros-kulturalnim kontradikcijama. Kadafirme rade izvan matične zemlje, sučeljavaju se sbrojnim novima moralnim izazovima. Naročita jeteškoća u tome što su etički standardi od zemljedo zemlje različiti.

Istraživanja što ga je proveo Denis Collins, arezultate objavio Journal of Business Ethic,potvrdilo je pomenute različite uvjete. Tako su,primjerice, poslovni ljudi iz Amerike moralnoosjetljiviji od njihovih kolega u Grčkoj, HongKongu, Novom Zelandu, Ukrajini i Britaniji.Australci su visoko na ljestvici kada se mjeriskupo razbacivanje i sukob interesa. Francuzi iNijemci se nisu baš iskazali u vezi s njegovanjemkorporacijske društvene odgovornosti, a Kinezi suveoma loše prošli u pogledu mita i odavanja pov-jerljivih obavijesti.

2.2. Moral i etika organizacijeSasvim je jasno da moralno i etičko ponašanje

organizacije na tržištu primarno zavisi od ljudikoji je posjeduju, vode i u njoj rade, a sekun-darno od različitih društvenih, nacionalnih i nasli-jeđenih faktora. Kako smo donekle razjasnilipotrebu za etičkim vrlinama u B2B poslovanju,sada ćemo se fokusirati na etičke i moralne iza-zove u samoj organizaciji.

Kao najvažnija etička pitanja budućnostimožemo nabrojati sljedeće: problemi saokolišem, sigurnost proizvoda, nadgledanjezdravlja zaposlenika, sigurnost kompanijinihdokumenata, interes dioničara i sigurnost na rad-nom mjestu. Kada analiziramo i klasificiramo ovaetička pitanja, možemo uočiti tri osnovna tipamogućih problema:

svakodnevne lice-u-lice etičke dileme koje suvezane za obavljanje pojedinih poslova, a koječesto imaju osobnu dimenziju;

korporativne etičke politike fokusirane su nanačin kako organizacija rješava probleme visokognivoa, kao što je npr. izlijevanje štetnih materija

ili moralno upitno oglašavanje, a vezane su zaodluke top menadžmenta i

etičnost funkcijskih područja organizacijeodnosi se na etičnost u djelovanju pojedinihfunkcija, kao što su to marketing, finansije,računovodstvo, informacioni sistem i drugo.

Implikacije pomenutih dilema mogu biti odmanjeg ili većeg značaja za cjelokupan uspjehbiznisa, ali nikako ne smiju biti zanemarene.Izrazom etička klima označava se moralni statuskompanije, kao posebna dimenzija kulture orga-nizacije. U praksi susrećemo kompanije u kojimapreovladava egoizam, benevolentnost ili princip-ijelnost, u zavisnosti od filozofije koju primjenju-je menadžment - kreator klime. Na primjer, akomenadžer podržava etičku klimu, održava pri-jateljske odnose, ukazuje na značaj timskog radai očekuje društveno odgovorno ponašanje svihzaposlenih, može se nadati višestrukoj dobiti. Zarazliku od prethodnog primjera, postoje organi-zacije u kojima preovladava egocentričnost,sukob osobnih i interesa kompanije i gdje jedruštveno odgovorno ponašanje predmetpodsmijeha.

Etička se načela često krše namjerno, aponekad su i posljedica neznanja. Kadkada suokolnosti tako složene da ljudi i u najboljojnakani učine greške.10

Po istraživanjima američkih autora11 defin-isano je pet tipova etičke klime: klima brižnosti,klima zakon i kodeks, klima pravila, instrumen-talna klima i klima nezavisnosti. Naravno, trebauzeti u obzir da ovo istraživanje obuhvataisključivo američke tvrtke, te da nije univerzalnoprimjenjivo.

Američko udruženje menadžera objavilo jedokument o općim moralnim načelimamenadžera što ih je napisao Kent Hodgson. Iakonema apsolutnog etičkog odgovora za svaku pri-liku, Hodgson smatra da bi menadžeri morali sli-jediti neka opća načela:a) Dostojanstvo ljudskog života – ljudski život se

mora poštovati. Ljudska bića samim postojan-jem imaju vrijednost i dostojanstvo, te imajupravo na život i to smo pravo dužni poštovati.

b) Autonomija – svi ljudi su jednako vrijedni iimaju pravo odlučivati o sebi. Naše ponašanjemora odražavati stav da je svaka osoba vrijed-na, te da ima pravo na dostojanstvo i sloboduizbora.



100

c) Iskrenost – moramo reći istinu onima koji jetrebaju znati. Ono što govorimo mora odraža-vati ozbiljnost okolnosti. Postoje prilike u koji-ma ljudi imaju pravo čuti istinu od nas, ali ionih koji nemaju pravo na to.

d) Lojalnost – obećanja, dogovore i ugovoretreba poštovati. To znači pouzdanost, držanjeobećanja, održavanje povjerenja javnosti,ispunjavanje građanskih dužnosti, kvalitetanrad, posvećenost poslu, te pridržavanjezakona i pravila.

e) Pravednost – prema ljudima se treba ponašatipravedno. Svaki čovjek ima pravo da ga se tre-tira pravedno, bez predrasuda jednako kaodruge.

f) f) Humanost – naše bi ponašanje trebaloprouzročiti pozitivne posljedice. Moramo izb-jegavati činiti zlo, te nastojati da činimo dobrosebi i drugima.

g) Opće dobro – ponašanje trebamo usmjeriti«postizanju što većeg dobra za što veći brojljudi». Treba djelovati i govoriti radi postizanjadobrobiti za što veći broj ljudi, ali istodobnoštiteći prava pojedinaca.

2.3. Implementacija etičkog načina rada uorganizaciji

Presudnu ulogu u uspostavljanju etičke klime ietičkih standarda ima, kako smo već rekli,menadžment kompanije, koji vlastitim prim-jerom daje osebujan ton poželjnom ponašanju.Naime, bez obzira na osobne moralne i etičkenorme, uposlenici ipak očekuju da prime smjer-nice o tome za šta se kompanija zalaže. Postojiniz koraka koji mogu biti poduzeti u ovompravcu. Posvećenost uprave kompanije izražavase sistemom vrijednosti i donošenjem politikaugrađenih u kulturu ponašanja. Nadalje, u ovugrupu aktivnosti mogu se uvrstiti kreiranje etičkogkodeksa, formiranje etičkog komiteta, etičko sav-jetovanje, zastupanje i uputstva, etičke «hot -lines», etički trening programi, etički auditi i pro-

grami i nagrade za etičko ponašanje.

3. ETIKA I MORAL U TURIZMU

Kada govorimo u turizmu, govorimo o brzo-rastućem globalnom biznisu u kome je do sre-dine 90-ih godina prošlog stoljeća radilo više od100 miliona ljudi, generirajući godišnji prihod od$2 – 3,5 triliona.12 Od tada do danas ovi su sebrojevi značajno povećali, čineći ovu uslužnugranu ne više tercijarnom, većprimarnomprivrednom djelatnošću, koja je svojom snagomprevazišla industriju čelika, automobila i elek-tronike.

Mnogi problemi s kojima se suočava industrijaturizma su etičke naravi, uključujući devastacijuokoliša, zagađenje, iscrpljivanje prirodnih resursa,ekonomski imperijalizam i seksualnu eksploataci-ju.13 Posebno velik udio u neetičnim aktivnostimazauzima marketing, obzirom da svaki sektor turis-tičke industrije nastoji osvojiti što veće tržišnoučešće, često ne birajući pritom sredstva.

3.1.Globalni etički kodeks u turizmuU cilju iznalaženja rješenja za savladavanje

ovih problema, WTO je na svojoj 13. Generalnojskupštini u Santiagu, Čile usvojila novi Globalnietički kodeks u turizmu 1. oktobra 1999. godine.Sastoji se od deset principa, od kojih devetpostavljaju «pravila igre» za učesnike, dok desetiukazuje na mehanizme njegove implementacije.

Globalni etički kodeks u turizmu (The GlobalCode of Ethics for Tourism – GCET, u daljem tek-stu Kodeks) je, dakle, sveobuhvatan set principačija je svrha da usmjerava svoje stakeholdere urazvoju turizma: centralne i lokalne vlade,lokalne zajednice, turističku industriju i njeneprofesionalce, kao i posjetitelje -internacionalne idomaće. Zahtjev za uspostavljanjem Kodeksapojavio se 1997. godine na sastanku u Istanbulu,u obliku rezolucije Generalne skupštineUNWTO. Tokom naredne dvije godine formiran

10 Rijevac, M. I Miljković, D. (2004.), “Najveća odgovornost vodećih menadžera”, Poslovni magazine, 7 i 8, str. 62-63.11 Bart Victor i John B. Cullen: The Organizational Bases of Etical Work Climates, Administrative Science Quaterly, vol 33.,

1988., str. 101-125.12 Whitney DL. Ethics in the hospitality industry: an overview. In: Hall SSJ, ed. Ethics in hospitality management: a book

of readings. East Lansing, Michigan: Educational Institute of the American Hotel & Motel Association, 1992. ; Exploring tourism

[editorial]. The Nation 1997;265:3.

13 Payne D, Dimanche F. Towards a code of conduct for the tourism industry: an ethics model. J Business Ethics

1996;15:997-1007.



101

je specijalni komitet za pripremu Globalnogetičkog kodeksa, te su generalni sekretar i njegovipravni savjetnici u konsultacijama sa UNWTOPoslovnim savjetom, UNWTO regionalnimkomisijama i UNWTO Izvršnim savjetompripremili početnu verziju.

U New Yorku, aprila 1999. godine, KomisijaUjedinjenih nacija za održivi razvoj (UnitedNations Commission on SustainableDevelopment) odobrila je koncept Kodeksa izatražila da UNWTO istraži dalje inpute od pri-vatnog sektora, nevladinih organizacija isindikalnih organizacija. Pisani komentari okodeksu su primljeni iz više od 70 UNWTOzemalja članica i drugih entiteta. Rezultujućih 10tačaka Globalnog etičkog kodeksa u turizmu, kaokulminacija dugotrajnog procesa konsultacija,jednoglasno je usvojena na pomenutom sastankuu Čileu, oktobra 1999. godine.

Kodeks je na inicijativu Ekonomskog i soci-jalnog vijeća Ujedinjenih nacija (United NationsEconomic and Social Council – ECOSOC)zvanično prepoznala i Generalna skupština UN(UN General Assembly) svojom rezolucijomA/RES/56/212 od 21.decembra 2001. godine,kojom je ohrabrila WTO u daljem promicanju iefektivnoj primjeni Kodeksa.14

3.2. Kritike KodeksaMeđutim, ovakav način kreiranja Kodeksa

doživio je i svoje kritike, naročito u zemljama«trećeg svijeta», odnosno zemljama u razvoju,koje su najčešće destinacije turista iz industrijal-iziranih zemalja i žrtve neetičnog turizma. Prvakritika odnosi se na simbolično učešće civilnogdruštva u kreiranju Kodeksa, čime je ugroženademokratičnost samog procesa. Niz kritika seodnosi na kontradikcije između Kodeksa i načinanjegove implementacije. Ukazuje se na protivl-jenje organizacija civilnog društva, na lokalnom iglobalnom nivou15, praksi masovnog turizma,čije su posljedice masovno uništenje lokalnih kul-tura, urođeničkog načina života, pogoršanje

kvalitete okoliša i iscrpljivanje prirodnih resursa,neujednačena ekonomska postignuća, porasteksploatataorskog komercijalnog seksa, zlostavl-janje djece, trgovina ljudima i istjecanje resursa iztrećeg svijeta putem podcjenjivanja usluga tedodatnog iznuđivanja. Naime, tekst Kodeksa nereflektira skup problema koje postavlja civilnodruštvo, niti prepoznaje njihovu urgentnost.Nadalje, smatra se da je data «preružičasta» slikaturističkih praksi i nerealno utemeljen utjecaj tur-izma na mirovne procese, obzirom da je umnogim zemljama trećeg svijeta «geopolitikaevolucije mnogih turističkih destinacija ispre-pletena sa ekonomskom agresijom, okupacijom,kolonizacijom i ratom...kao što Erderic Jamesonnaglašava u svom djelu ´Postmodernism, or theCultural Logic of Late Capitalism´, ´donja površi-na kulture je krv, mučenje, smrt i užas.»16

Kritizirana je još jedna pretpostavka Kodeksa – opozitivnom utjecaju slobodne tržišne ekonomijei mogućim koristima koje donosi, čime sefavorizira perspektiva industrije a ignorišu različi-tosti lokalnih zajednica i njihove muke u integri-ranju sa slobodnom trgovinom. Kodeks afirmišekompatibilnost turizma sa liberalizacijom uvjetakoji vladaju u trgovini uslugama, razvlašćujezabrinutost lokalnih zajednica i zauzima pro-GATS pristup, kojeg je većina zemalja u razvoju iglobalnih organizacija civilnog društva razotkrilau eksploatatorskom karakteru. Iako neki principiKodeksa teže da doprinesu predstavljanju kul-turnog naslijeđa, on otvoreno legitimizira hitnupotrebu globalnog kapitala da istraži i eksploatiranedirnuta područja i potpuno ih integriše utržišnu ekonomiju s riječima «resursi planete sujednako otvoreni svim stanovnicima svijeta». Uime koncepta «turističkih prava», Kodeks sesuprotstavlja zahtjevima marginaliziranih i obe-spravljenih zajednica na njihova prava dasprovode kontrolu nad svojom zemljom i resursi-ma. Dodatno, Kodeks zahtijeva da «posjetiociuživaju ista prava kao i domicilno stanovništvo»,čime se poništavaju redistributivne politike kao



102

14 http://www.wikipedia.com

15 “Position Paper for further discussion on the isssue on Global Code of Ethich for Tourism», Eqations, Tourism European

Ecumeical Network (TEN), Ecumenical Coalition on Third World Tourism (ECTWT).

16 TT Srecumar: Why Do We Need an Alternative Code of Ethics for Tourism?, Division of social science, Hong Kong

University of Science and Technology, Hong Kong. Also member Equations, Bangalore, India, 2005.

17 http://www.ahrcr.cz, Oktobar 2006. Prague.

što je cjenovna diferencijacija za turiste iz zemal-ja u razvoju, koje čine srž menadžmeta resursimai strategija održivosti mnogih destinacija u zeml-jama trećeg svijeta. Kodeks je i veoma elokventanu pravima stalno zaposlenih i preduzetnika u tur-izmu, te u stanovištu da multinacionalne korpo-racije ne bi trebale eksploatisati dominantnupoziciju koju «ponekad» okupiraju, ali se nedotiče prava neformalnog sektora i neformalnihradnika, koji su u zemljama trećeg svijetauglavnom žene i djeca. Ovo je bolno zapostavl-janje neformalnog sektora, obzirom da su tonajčešće osobe koje su izmještene iz svojih tradi-cionalnih zanimanja, koja su nestala kao posljed-ica agresivnog prodora turističke industrije.

Generalno govoreći, korijeni moderne glob-alne opozicije neetičnom turizmu sežu unatragdo konferencije održane u Manili 1980. godine,koju su vodili religijski lideri zemalja u razvoju,zabrinuti za negativan utjecaj turizma na njihovekulture. Zaključci ove konferencije oblikovani suu «Manila Statement» (Manilska deklaracija), zas-tupajući stav da «turizam čini više lošeg negodobrog ljudima i društvima trećeg svijeta».Posljedično, oformljena je Ecumenical Coalitionon Third World Tourism (ECTWT), koja je posta-la najpoznatija međunarodna organizacija kojase zalaže za odgovoran turizam.

3.3. U prilog KodeksuNe možemo ustvrditi da su pogledi svih turis-

tičkih zajednica, lokalnih i državnih jednako kri-tički raspoloženi prema Kodeksu. Za primjer uzi-mamo Udruženje hotela i restorana Češkerepublike (Association of hotels and restaurantsof the Czech republic -AHR CR), koje kao«otvorena, dobrovoljna asocijacija subjekata kojidjeluju u području ugostiteljstva, turizma i srod-nih djelatnosti, u liniji sa svojom odlučnošću dabrane i afirmišu profesionalne interese, teže daizvode sve svoje aktivnosti u maniru koji je adek-vatan generalno prihvaćenim etičkim pravilimapoduzetničkih aktivnosti i međuljudskih odnosauobičajenih u demokratskim društvima.»17

Na ovom primjeru uočavamo kako historijskei kulturne razlike zahtijevaju etičko očitovanjesvake zemlje svijeta prema Globalnom etičkomkodeksu u turizmu, te uspostavljanje vlastitihetičkih kodeksa, koji će domaćim i stranim turis-tičko-ugostiteljskim djelatnicima, kao i budućim

gostima, dati informaciju o identitetu naroda ipoželjnim ponašanjima u predmetnoj državi ilipodručju. Docnije ćemo vidjeti kako se ista tvrd-nja prenosi i na pojedinačne turističke objekte,uglavnom hotele i restorane.

3.4. Etičko ponašanje turistaPoseban etički problem je ponašanje i

shvatanje samih turista, čija su velika većina pri-padnici «zapadnjačkih» kultura uskog konteksta.Rastuća netrpeljivost prema stranim turistima umnogim zemljama domaćinima, specifično zeml-jama «trećeg svijeta», ima sasvim realnu podlogu.Neke od veoma teških posljedica određenih tur-ističkih aktivnosti kao što je donošenje i širenjeHIV virusa zahtijevaju etički prikladno ponašanjeputnika. Problem je u tome kako i kome povjer-iti rješavanje ovog problema. Striktna pravila sunemoguća za provođenje u djelo, ali bi nekavrsta edukacije i informisanja putnika prije puto-vanja mogla biti dobro rješenje. Upoznavanjeturista sa lokalnom kulturom i običajima države –destinacije putovanja, pa i određenim etičkimstandardima, mogu osigurati održiv rast turizma,sačuvati okoliš i obezbijediti klijentima ugodnijeiskustvo.

3.5. Noviji pogledi na etičan i održiv turizam Zbog svega nabrojanog, pojavila se potreba za

definisanjem koncepta «održivi turizam», kojiglobalni turizam usmjerava ka kvalitetnimproizvodima, neškodljivim za okoliš.18 Pod ovomidejom zaživio je ecoturizam, kao «odgovornoputovanje u prirodna područja, uz zaštitu okolišai poboljšavanje blagostanja lokalnog življa», a čijije tržišni udio do 1994. godine dostigao 10% uglobalnim razmjerima.19 Ecoturizam bi trebaopromovisati pozitivnu okolišnu etiku, biti biocen-tričan, radije nego homocentričan u svojoj filo-zofiji. Ali ni ovako pozitivna ideja nije ostalapošteđena kompanija – imitatora, koje nepostižu ni najniže standarde etike konzervacije, akamoli dobrobiti za turistička područja. Iako pos-toje prijedlozi za praćenje održivosti i prakse ukonzervaciji još uvijek nema regulatornih meha-nizama za procjenu utjecaja turizma.20

Još jedan noviji pristup etičnom turizmu jegeoturizam (eng. geotourism), koji je ustanovio ipromovisao National Geographic, imajući u viduGlobalni etički kodeks u turizmu WTOa i Povelju



103

principa kulturnog turizma (Principles of theCultural Tourism Charter) Međunarodnog savjetao spomenicima i područjima (InternationalCouncil on Monuments and Sites´ Principles).Koncept geoturizma se zasniva na turizmu kojiodržava ili poboljšava geografske karakteristikemjesta – okoliš, kulturu, estetiku, naslijeđe idobrobit lokalnog stanovništva. Slijedeći ovajkoncept, određen broj organizacija usvojio jesvoje etičke kodekse, među njima i WorldHeritage Alliance, prepoznajući njihov značaj iulogu u unaprjeđivanju destinacije i minimiziran-ju negativnih utjecaja, promovisanju društveneodgovornosti, osiguravanju zadovoljstva turista ivođenju biznisa na takav način da dobrobitosjete lokalne zajednice. Principi koje je usvojioWorld Heritage Alliance su sljedeći:- Utjecaj na destinaciju (integritet mjesta, tržišna

selektivnost, tržišni diverzitet, konzervacijaresursa, evaluacija),

- Društvena odgovornost - Iskustva turista (zadovoljstvo turista, interaktiv-

na interpretacija), - Prednosti za zajednicu.

4. ETIKA I MORAL U HOTELIJERSTVU

«Većina motela i restorana imaju neki tipnepisanog etičkog kodeksa, koji misterioznoostaje u glavama generalnih menadžera. Pisacovog teksta vjeruje da je kodeks ponašanja kojiartikulira etiku hotela...važan kao i moćan mar-keting plan ili rafiniran meni.»

Zašto su moral i etika važni za hotelijerstvo?Zato što je «više nego ikada, dobra etika dobarbiznis», kako se izrazio u svom članku za časopis«Hotel Online» iz maja 2006. godine gospodinKirby Payne21 CHA, predsjednik kompanijeTiverton HVS/American Hospitaity Management

Company.Za postizanje izvrsnosti u poslovanju iugradnji etičkih standarda predlaže:

Instalirajte procedure i kontrole – i budite sig-urni da postoje upozorenja.

Regrutujte iskusno osoblje za etički osjetljivepozicije; neiskusno osoblje može preći etičku lin-iju ne stoga što je neetično, već iz čistog neznan-ja (reklamno pretjerivanje vs. potpuna laž kaouobičajen primjer).

Zaposlite neke osobe sa ne-tehničkimtreningom, tako da možete dobiti širi pogledkakav ovakvi uposlenici često imaju.

Promatrajte ljude koji imaju pogrešne pris-tupe, kao što je ekstremna ambicija ili dosije oprekršajima zakona. Ovo se može činiti kao danije neka pamet – no naposljetku, bili biste izne-nađeni koliko mnogo kompanija nije uspjelopoduzeti ovaj korak.

U istom članku kaže i «U mojih 30 i više god-ina u ovoj industriji, povremeno sam viđao kakose podiže ružna glava neetičnog ponašanja.», tenaglašava da će nepoštenje na kraju pojesti svakukorporaciju, ako se u njoj pojavi. Za primjernavodi sitan prekršaj kao što je korištenje neli-cenciranog softvera, ali i napominje «da se tolako racionalizira, no da li je ispravno?» Sugerišeuspostavljanje politika koje bi omogućile da se«osmotre ljudi sa pogrešnim pristupom».

Dodatne sugestije date su u vidu etičke «check– liste», korisnog oruđa za donošenje etičkeodluke, pogodne za svakog menadžera uhotelijerstvu i šire: «Politika naše kompanije je davodi svoje poslove, kao i poslove klijenata naetički način. Sljedeći upitnik «etičke provjere»može biti od pomoći kada se suočavate sadonošenjem odluke:

18 Hawkes S, Williams P. The greening of tourism -from principles to practice, GLOBE'92 tourism stream: case book of best

practice in sustainable tourism. Vancouver, BC: Sustainable Tourism, Industry, Science and Technology, Canada, and the

Centre of Tourism Policy and Research, Simon Fraser University, 1993.

19 Western D. Defining ecotourism. In: Lindberg K, Hawkins DE, eds. Ecotourism: a guide for planners and managers. North

Bennington, Vermont: The Ecotourism Society, 1993:7-11.

20 Hiller H. Environmental bodies edge closer to green ratings for travel. The Ecotourism Society Newsletter 1991(summer):1.

Holland R. Rating and recommending ecotourism enterprises [abstract]. Presented at First World Congress on Tourism and the

Environment (Belize City), Belize, April 1992.

Shores JN. The challenge of ecotourism: a call for higher standards [abstract]. Presented at Fourth World Congress on

National Parks and Protected Areas (Caracas), Venezuela, February 1992.



104

Da li je legalno? Da li ću narušiti civilni zakonili politiku komapnije?

Da li je balansirano? Da li je fer za sve onekojih se tiče u kratkom roku kao i dugom roku?Da li promoviše win-win situaciju?

Na koji način će utjecati na moje mišljenje osamom sebi? Da li će me učiniti ponosnim? Da libih se osjećao dobro da moja odluka budeobjavljena u novinama? Da li ću se osjećati dobroako moja porodica sazna za ovo?»

Ovaj članak je svojim izdavanjem izazvaoširoke reakcije javnosti. Među interesantnimkomentarima posebno se izdvaja članak autoraBarry Napiera22 «Increasing Income by DubiousMarketing» iz juna 2007. godine, koji odlazikorak dalje sa pitanjem «Šta ako pogrešan pristuppočinje s vrha?». Komentirajući Kirbyjevu «etičkucheck-listu» u pitanjima «da li je balansirana» i«da li je fer za sve

zainteresirane», ukazuje na činjenicu dadanašnji hotelski turistički šefovi izdaju svoja etič-ka stanovišta u područjima koja im se čine sitni-ma, ali su devastirajuća za mnoge druge osobe. Unamjeri da stvare kratkoročni ekstra prihod, nji-hovi izbori mogu u igru uvesti trojanskog konjakoji dugoročno može učiniti organizacijuneetičnom i mračnom.

4.1.Etički kodeks u hotelijerstvuSvakako da je kodeks ponašanja ogledalo

hotela, te je njegovom pisanju potrebno posveti-ti najveću moguću pažnju. Na prvi pogled mnogietički kodeksi se čine glatkim i primjenjivim.Međutim, u naizgled sasvim bezazlenim riječimamože se skriti zamka koja može stvoriti reversnudiskriminaciju. Da bismo shvatili pojam reversnediskriminacije, zamislimo restoran koji odbija daposlužuje osobe koje jedu meso, misleći da ćetime privući one koji ga ne jedu. Problem nasta-

je kada čitav region prihvati istu strategiju, te sepojavljuju čitave regije koje ne rade ovo ili ono.Time postaju područja u koja posjetioci nedolaze, barem ne oni koji su na bilo koji načindio diskriminisane grupe. Na sličan način svakihotel može naznačiti preferenciju neke grupeposjetilaca, ali pri tome treba biti veomaoprezan, jer to automatski diskriminira drugegoste. Recept je da privučete što više klijenata, ane da nastojite dovesti manjine. Za kraj je izdvo-jeno nekoliko savjeta eksperta iz regije, tačnijeRepublike Hrvatske, koja turizmom i ugos-titeljstvom većtradicionalno ostvaruje velikegodišnje prihode. Prigodne primjere i objašnjen-ja dala je u svojoj knjizi prof.dr.sc. Ivanka AveliniHoljevac, koja na prvo mjesto stavlja poznavanjeposlovnog bontona. Nadalje, pitanja kojapostavlja su:

Isplati li se gostoljubivost?Ograničava li etikamogućnost zarade (profita)?Jesu li etika i profitkompatibilni? Jesu, jer poslovni moral nalaže datreba zarađivati,ali uz poštivanje etičkih načela.23

Na primjeru hotela «Sheraton» uspostavljapozitivnu korelaciju između etike i profita.Ukazuje na činjenicu da zaraditi puno za kratkovrijeme nije moguće na pošten način, te za pre-vladavanje moralnih dilema daje prioritet osjeća-ju društvene odgovornosti, uz devizu «Kupac senikada ne smije prevariti!». Napominje važnostkvalitete usluga koja mora biti kompatibilnacijeni, na zadovoljstvo kupca i prodavača, anačelo pravednosti kod podjele posla i stimu-lacije svih zaposlenih.

Profesorica Holjevac potiče kreiranje pravila,propisa i standarda za sve, kao način uspostavl-janja hotelskog profesionalizma, na čelu samenadžerom koji daje uzor i primjer. Po njenomshvatanju menadžer ima obavezu sticanja i filo-zofskog obrazovanja kojem pripada etika i moral,iako poštenje mora biti dio njegove osobnosti.

21 Kirby D. Payne, CHA, is president of Tiverton, RI-based HVS/American Hospitality Management Company, a full-service

hotel-management company which also has offices in South Florida. The company has operated hotels throughout the United

States and served a multiplicity of clients, including lenders, airport authorities, law firms and individual investors. Payne, a 30-

plus-year hotel-industry veteran, served as the 2002 Chair of the American Hotel & Lodging Association (AH&LA), is a former

director of the National Restaurant Association, and currently serves as a commissioner on the Certification Commission of the

AH&LA’s Educational Foundation. For more information, visit www.HVSHotelManagement.com.

22 mailto: [email protected]

23 Holjevac A. I.: Op.cit., str. 473.



105

Konačna preporuka je da etika treba biti inko-rporirana u sve aktivnosti u svim odjeljenjimahotela, pri čemu su etički elementi definiranispecifičnostima poslova i odgovornosti u pojedi-nom odjeljenju. Dakle, etički standardi morajubiti definirani za smještaj, posluženje, hranu ipiće, održavanje, marketing, računovodstvo,informacioni sistem, upravljanje kadrovima,konkurenciju, odnos s okruženjem, upravljanjeprofitom.

Za primjer uzimamo etičke elemente smješta-jnog odjeljenja:

Sigurnost gosta (eliminisanje krađe, neugod-nost)

Zaštita gosta (zdravlje i život)Privatnost gosta (diskrecija, povjerenje)Korištenje ekološki korektnih i neškodljivih

sredstava za čišćenje,Kvalitetan rad i tačnost u izvršenju zadatakaUpravljanje ljudskim potencijalima (po

zakonu, pošteno, pravedno).

Mogli bismo nabrojati još mnoga pravilaetičkog ponašanja u turizmu i hotelijerstvu, ali ciljovog rada je ispunjen ukoliko kod čitaoca, profe-sionalca ili početnika u struci gostoprimstva,ponuka na vlastito promišljanje o ovoj tematici.Kako smo već više puta naglasili, etički kodeksmora biti proizvod vlastitog identiteta i ubjeđen-ja – i treba ga poštovati.

LITERATURA

1. Aristotel (1970), Nikomahova etika, Kultura,Beograd.

2. Berenbeim, R. E.(1987), Corporate Etichs,Conference Board Research Report 900.

3. Canada Communicable Disease Report,Volume 29 ACS-9: STATEMENT ON ETHICSAND TRAVEL, An Advisory CommitteeStatement (ACS), Committee to Advise onTropical Medicine and Travel (CATMAT), 1.oktobar 2003.

4. ECTWT: “Position Paper for further discussionon the isssue on Global Code of Ethich forTourism», Eqations, Tourism EuropeanEcumeical Network (TEN), EcumenicalCoalition on Third World Tourism (ECTWT)

5. Ekonomski leksikon (1995), Leksikografskizavod «Miroslav Krleža» i Masmedia, Zagreb.

6. Exploring tourism [editorial], The Nation1997;265:3.

7. Grupa autora (1996): Business and Society,McGraw Hill, sedmo revidirano izdanje.

8. Hawkes S, Williams P (1993). The greening oftourism - from principles to practice,GLOBE'92 tourism stream: case book of bestpractice in sustainable tourism. Vancouver,BC: Sustainable Tourism, Industry, Scienceand Technology, Canada, and the Centre ofTourism Policy and Research, Simon FraserUniversity.

9. Hiller H.: Environmental bodies edge closer togreen ratings for travel. The EcotourismSociety Newsletter 1991(summer):1.

10. Holland R.: Rating and recommending eco-tourism enterprises [abstract]. Presented atFirst World Congress on Tourism and theEnvironment (Belize City), Belize, April 1992.

11. Holjevac-Avelini, I. (2002), Upravljanjekvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji,Fakultet za turistički i hotelski menadžment,Opatija.

12. Jodl, F. (1963), Istorija etike kao filozofskenauke do kraja prosvjetiteljstva (prva knjiga),Veselin Masleša, Sarajevo.

13. Kant (1981), Zasnivanje metafizike morala,BIGZ, Beograd.

14. Klopić, R. (2005), Osnovi poslovne etike, J.U.Narodna i univerzitetska biblioteka «D.Sušić»,Tuzla, Univerzitet «Dž.Bijedić» - Fakultet zaposlovni menadžment, Mostar.

15.Leksikon menadžmenta (2001), Masmedia,Zagreb.

16. Payne D, Dimanche F. Towards a code of con-duct for the tourism industry: an ethics model.

17. J Business Ethics 1996;15:997-1007.18. Payne D. K.: CHA, is president of Tiverton,

RI-based HVS/American HospitalityManagement Company

19. Platon: Država (knjiga deveta), Kultura,Beograd, 1969.

20. Rijevac, M. I Miljković, D. (2004.), “Najvećaodgovornost vodećih menadžera”, Poslovnimagazine, 7 i 8, str. 62-63.

21. Shores JN.: The challenge of ecotourism: acall for higher standards [abstract]. Presentedat Fourth World Congress on National Parksand Protected Areas (Caracas), Venezuela,February 1992.



106

22. TT Srecumar: Why Do We Need anAlternative Code of Ethics for Tourism?,Division of social science, Hong KongUniversity of Science and Technology, HongKong. Also member Equations, Bangalore,India, 2005.

23. Victor B. i Cullen B. J.: The OrganizationalBases of Etical Work Climates, AdministrativeScience Quaterly, vol 33., 1988.

24. Vukasović A.: Etika, moral, osobnost, Školskaknjiga – Filozofsko-teološki institut D.I.,Zagreb, 1993.

25. Western D.: Defining ecotourism. In:Lindberg K, Hawkins DE, eds. Ecotourism:aguide for planners and managers. NorthBennington, Vermont: The EcotourismSociety, 1993:7-11.

26. Whitney DL. Ethics in the hospitality indus-try: an overview. In: Hall SSJ, ed. Ethics in hos-pitality management: a book of readings. EastLansing, Michigan: Educational Institute of theAmerican Hotel & Motel Association, 1992.

27. mailto: [email protected]. http://www.ahrcr.cz, Oktobar 2006. Prague.



107

108



Ključne riječi: Bed & Breakfast, turističke atrak-cije, turističko- ugostiteljska djelatnost, turističkotržište, turistička ponuda i tražnja, konkurentnost,marketing u turizmu, strategija turističkog mar-ketinga, turistički benchmarketing, marketing mixu turizmu, turistički proizvod, životni ciklusproizvoda, marketing ponuda općone Kladanj

SAŽETAK

U radu se elaboriraju neke od ekonomskihobilježja turizma sa osvrtom na Bed & Breakfast– Kladanj i mogućnosti razvoja. Predmet istraži-vanja u okviru ovog rada je spoznaja osnovnihaspekata mjesta i značaja B & B, specifičnosti tur-ističkog tržišta, tj. karakteristike turističke ponudei tražnje, marketinga u turizmu, strategija turis-tičkog marketinga, marketing mixa u turizmu,turističkog proizvoda, turističkog tržišta područjaopćine Kladanj. Ovom analizom obuhvaćeni sunajvažniji segmenti mobilnosti tražnje, ponudekao i faktori njene konkurentnosti te marketingponude Kladnja. U radu su prezentirane različitetipologije turističkih aktivnosti koje mogu posluži-ti kao podsjetnik za izradu poslovnih programa.

OSNOVE RAZVOJA

Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju morabiti rezultat prezentacije prirodnih resursa, uza-jamne saradnje lokalnog stanovništva, te kolek-tivnog i timskog rada.

Seoski urbanizam• Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nas-

tojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo odturističkog industrijalizma i hotelijerskog lobijatako što je donio paket zakona od kojih jenajvažniji zabrana izgradnje objekata preko

dva metra visine i proglasio planinu Konjuhparkom prirode.

• Ovim zakonom je spriječena migracija seoskog stanovništva u gradove, a istovre-

meno, lokalnom stanovništvu je datamogućnost dobre zarade, te život u zdravojeko sredini i izlazak iz siromaštva.

• Tako se popravlja i socijalni status seoskihporodica. Ženska djeca se obrazuju i uključu-ju u biznis.

• Minimalna investiciona ulaganja omogućavajusvim stanovnicima da pokrenu familijarniposao, iskorištavajući postojeće resurse.

TURISTIČKE ATRAKCIJE

• Kladanj – srednjovjekovni grad iz 1366. godine,• Prahistorijski crteži u Djevojačkoj pećini

stari 10 000 godina,• Jezerski turizam; jezero Gorsko oko,• Riječni turizam; rijeka Drinjača,• Avanturistički turizam; planinarenje,brdski

biciklizam, lov i sportski ribolov,• Gastronomija – eko kuhinja,• Očuvanost prirodnih ljepota; šume, selo

okruženo planinskim liticama, pećine,• Voćnjaci šljiva, jabuka, krušaka i ostalog voća,• Ljekovito bilje,• Fauna; zaštićena životinjska vrsta tetrijeb,

mrki medvjed, kozorog, divlja svinja, vuk,jazavac, jastreb, srna, orao, sova, vidra,

• Zdravstveni turizam, izletnički, lovno-ribolovni turizam itd,

• Historijske znamenitosti poput potvrdeputopisca Evlije Čelebije iz 16. stoljeća oljekovitosti i afrodizijačkoj moći «Muškevode«, te zapis o postojanju prve gru-dobolne bolnice iz osmanskog perioda i dr.

BED & BREAKFAST - KLADANJ MOGUĆNOSTI RAZVOJA

Almazaga Ćatović, Sanela Smajlović,

Turistička zajednica Tuzlanskog kantona


109



REZULTATI RADA TURISTIČKE ZAJEDNICE

Timskim radom i uzajamnim povjerenjem,kao i dugoročnim planiranjem, stanovnici sela ivlasnici vikendica ovog područja imaju sve štoje potrebno za održivi razvoj turizma koji senalazi i u urbanističkom planu a to su:• Rent a car,• Restorani,• Disco&Caffe barovi,• Safari u prašumi Konjuha,• Mini marketi,• Suvenirnice i Gift shopovi,• Frizerski saloni,• Doktorska ordinacija/Prva pomoć.

Uz pomoć lokane vlasti usvojena je metodikarada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B!

• Svi turisti su srdačno dočekani.• Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje svoje goste

na ulici niti na taj način nudi svoje usluge.• Usluge su na raspolaganju gostu tek kada uđe

u dvorište objekta.• Svaki gost ima dojam kao da pripada familiji

u čijem je objektu smješten.• Gosti imaju priliku da i sami keiraju svoj menu• Gosti uživaju u prirodnim ljepotama i u

prirodnoj ishrani.

Turističke atrakcije

110



111



SAŽETAK

Ključne riječi: turistička tražnja, noćenja tur-ista, vremenska serija, prognoza.

Zbog tempa kojim se odvijaju poslovnidogađaji i urgentnosti donošenja odluka, velikapažnja se posvećuje prognoziranju, kako kratko-ročnom tako i dugoročnom. Upravo iz tog razlo-ga, u ovom radu se razmatra mogućnost prim-jene Holt-Wintersovog modela eksponencijalnogizglađivanja na vremensku seriju noćenja turista,kao jednog od glavnih indikatora turističke tražn-je. Ocjena uspješnosti provedenog empirijskog testi-ranja izvršiće se na temelju pojedinačnih ocjenakoeficijenata autokorelacije prognostičkih grešaka.

ABSTRACT

Key words: tourist demand, overnights tourist,time series, forecast.

Due to the current business changes and theurgency of decision-making processes, forecast-ing has become one of the main focuses of short-term and long-term business examination. Basedon the aforementioned the article evaluates the

application of the Holt-Winters forecastingmodel as one of the key indicators of touristdemand. Evaluation of the success of empiricaltesting was based on individual autocorrelationcoefficient forecasting errors.

1. UVOD

Prognoziranje turističke tražnje izraženenoćenjima turista je ključna pretpostavka plani-ranja i donošenja odluka o pravcima i smjernica-ma razvoja turističkog sektora u BiH. Brojne sumetode prognoziranja turističke tražnje na raspo-laganju, od naivnih do vrlo kompleksnih, a svakaod njih je prikladna u različitim okolnostima.Kada prognoziramo tražnju kod koje postoji kon-tinuitet između prošlosti, sadašnjosti i budućnos-ti, najvažniji su podaci koje pružaju vremenskeserije. To je jedna od najčešće primjenjivanihkvantitativnih metoda prognoziranja. Obziromda se prognoziranje vrši "in ceteris paribus"poželjno je kratkoročno prognoziranje zbogeventualnih promjena u okruženju. Imajući uvidu činjenicu da je vremenska serija noćenjaturista sezonskog karaktera, u radu ćemo akcenatstaviti na primjenu Holt-Wintersovog modelaeksponencijalnog izglađivanja.

PRIMJENA HOLT-WINTERSOVOG MODELAEKSPONENCIJALNOG IZGLAĐIVANJA UPROGNOZIRANJU BROJA NOĆENJATURISTA U BIH

APPLICATION OF HOLT-WINTERS EXPO-NENTIAL SMOOTHING MODEL IN FORE-CASTING TOURIST OVERNIGHTS INBOSNIA AND HERZEGOVINA

Samira Dedić, Senad FazlovićEkonomski fakultet Univerziteta u Tuzli


112



2. VREMENSKA SERIJA NOĆENJATURISTA U BIH

Mnoge vremenske serije okarakterisane su peri-odičnim ponašanjem kao rezultat dnevnih, se -dmičnih mjesečnih ili nekih drugih periodičnosti.Uopćeno, kaže se da serija pokazuje periodičnoponašanje kada se sličnost u seriji ponovo pojavinakon odgovarajućeg vremenskog perioda.

Polazno ishodište u predviđanju kretanjanoćenja turista u BiH predstavlja hronološkiuređen niz vrijednosti dosadašnjih kretanja tepojave. Kako se period između 1990. - 1996.godine može nazvati atipičnim razdobljem zarazvoj turizma, zbog ratnih sukoba, što jeznačajno smanjilo turistički promet i uzrokova-lo pad svih makroekonomskih pokazatelja, to jeu empirijskoj analizi akcenat stavljen na ra -zdoblje od januara 1997. godine do decembra2006. godine. Dakle, radi se o vremenskomhorizontu od deset godina, odnosno 120 mje-sečnih opservacija.

Podaci na kojima je izvršeno empirijsko testiran-je prikupljeni su iz mjesečnih statističkih biltena istatističkih godišnjaka objavljenih od straneFederalnog zavoda za statistiku, Agencije za statis-tiku BiH i Zavoda za statistiku Republike Srpske.Podaci su obrađeni uz podršku programskih pake-ta za statističku analizu: StatMaster verzija 1.51. iAutobox (Automatic forecasting systems, platform,version 6.0.0./2002).

Vremenska serija noćenja turista u BiH u peri-odu od januara 1997. godine do decembra2005. godine prikazana je narednom tabelom.

Na osnovu podataka u prethodnoj tabeli možemokonstatovati da se broj noćenja turista na područjuBiH kontinuirano povećava. Primjera radi, tako se u2005. godini broj noćenja turista povećao za27,91% u odnosu na 1997. godinu. S obzirom naprethodno predočene podatke o stanju tražnje zaturističkim proizvodom u BiH, dinamika turis-tičkog prometa izražena mjesečnim kretanjimanoćenja turista se može prikazati i grafički na sli-jedeći način (slika 1.).

Na grafikonu se jasno vidi da serija noćen-ja turista ima sezonski karakter, sa vrhovimatokom ljetnih mjeseci i relativno manjim bro-jem dolazaka tokom ostalih mjeseci. U prilogtome govore i ocjene koeficijenata autoko-relacije koje su značajno signifikantne od nuleu 12 i 24 pomaku. Na prvi pogled teško jeuočiti da li postoji neka razvojna tendencija ukretanju pojave tokom posmatranog perioda,jer je ona zamagljena prisustvom sezonskihfluktuacija. Ipak, ako uporedimo ljetne vrhove(sezonu) i zimsku sezonu vidimo da se poste-peno broj noćenja turista blago povećava.

3. PROGNOZIRANJE NOĆENJATURISTA HOLT-WINTERSOVIM

MODELOM EKSPONENCI-JALNOG IZGLAĐIVANJA

Holt-Wintersov model eksponenci-jalnog izglađivanja primjeren je analizisezonskih pojava. Baziran je na tri jed-načine izglađivanja – prvom se izglađu-je nivo pojave, drugom trend kompo-nenta, a trećom sezonska komponenta.

Tabela 1. Mjesečna kretanja noćenja turista u BiH (1997.-2005.)

Slika 1. Dinamika mjesečnih kretanja noćenja turista u BiH (1997.-2005.)

113



gdje je:s - broj mjeseci ili kvartala,Lt - nivo serije,bt – trend,St – sezonska komponenta iF(t+m) – prognoza za m perioda unaprijed.Ključni korak kod Holt-Wintersovog modela

prognoziranja jeste u izboru konstanti izglađivan-ja. Neophodno je pronaći optimalnu kombinaci-ju istih, tj. onu koja daje najmanju prosječnusumu kvadrata odstupanja. U našem slučaju opti-malnu kombinaciju postižemo sljedećim kon-stantama izglađivanja (rezultati konstanti izglađi-vanja su dati primjenom softverskog paketaAutobox - Automatic forecasting systems, plat-form, version 6.0.0./2002):

Konstante izglađivanja Konstanta izglađivanja za prosjek --.0.2000Konstanta izglađivanja za trend -- 0.6000Konstanta izglađivanja za sezonalnost -- 0.1000Izglađen prosjek -- 81418,929Trend faktor -- 528,659

Ostvarene i prognostičke vrijednosti u 2006.godini za seriju noćenja turista u BiH date su unarednoj tabeli.

Prognostičke greške su relativno male u perio-du od februara do septembra, uključujući idecembar. Naime, najmanje odstupanje ost-vareno je u augustu i to 0,12% naniže, u junu0,23% naniže i februaru 0,33 % naviše, a najvećeu januaru 16,23% i novembru 15,46% naniže.Komparacija ostvarenih i prognoziranih vrijed-nosti noćenja turista prikazana je narednomslikom.

Na grafikonu je vidljivo da je model daoveoma dobre prognoze za cijelu godinu. Znatnijaodstupanja prisutna su samo u januaru i novem-bru, dok su prognozirana noćenja u preostalimmjesecima skoro identična ostvarenim.

4. ANALIZA OCJENE USPJEŠNOSTIDOBIJENIH REZULTATA

Uspješnost dobivenih rezultata u ovom radućemo provjeriti pomoću pojedinačnih ocjenakoeficijenata autokorelacije prognostičkih greša-ka u cilju donošenja relevantnijih zaključaka. Akosu pojedinačne ocjene koeficijenata autoko-

relacije prognostičkih grešaka nesig-nifikantne uz dati nivo vjerovatnoće,odnosno ako se nalaze u intervalu pri-hvatanja hipoteze da su jednaki nuli(dozvoljeno odstupanje do tri koefici-jenta autokorelacije prognostičkihgrešaka), model se ocjenjuje kao prim-jenjiv u prognoziranju turističke tražn-je. Ukoliko se desi da je ocjena koefici-jenta autokorelacije s dvanaestim i/ilidvadesetčetvrtim pomakom signifikant-no različita od nule to se može smatratiposljedicom sezonalnosti. U suprotnommodel nije primjeren prognoziranju turis-tičke tražnje izražene noćenjima turista.

Tabela 2. Ostvarene i prognozirane vrijednosti noćenja turista u BiH za 2006. god

Slika 2. Komparacija ostvarenih i prognoziranih vrijednosti

noćenja turista u 2006. godini Holt-Wintersovim modelom ekspo-

nencijalnog izglađivanja

114



Kod Holt-Wintersovog modela standardnagreška koeficijenata autokorelacije iznosi0,10206, pa je interval u kojem bi se trebale naćiocjene koeficijenata autokorelacije nesignifikant-no različite od nule uz vjerovatnoću od 95% jed-nak 0>0,200. Ocjene koeficijenata autoko-relacije prognostičkih grešaka date su u narednojtabeli:

Dakle, u intervalu 0 > 0,200 se nalaze svi poje-dinačni koeficijenti autokorelacije prognostičkihgrešaka, odnosno uz vjerovatnoću od 95% se nitijedan koeficijent signifikantno ne razlikuje od nule.Prethodna argumentacija je indicirala na zaključakda se Holt-Wintersov model eksponencijalnogizglađivanja može veoma uspješno primijeniti uprognoziranju broja noćenja turista, kao jednog odglavnih indikatora turističke tražnje u BiH, te sepreporučuje korištenje istog.

ZAKLJUČAK

Za planiranje budućeg razvoja bosansko-hercegovačkog turizma nužno je izvršiti pro -gnoziranje kretanja turističke tražnje u narednomperiodu. Da bi se anticipirala buduća kretanjaturističke tražnje neophodno je raspolagatipodacima iz proteklih razdoblja. U tom konte -kstu, kao što je u radu apostrofirano, najvažniji su

podaci koje pružaju vremenske serije. Uteoriji postoje različiti pristupi analizi vre-menskih serija. U radu je odabran pristupanalize u domeni vremena. Kao referent-na analizira se serija iz oblasti turizma,odnosno turistička tražnja izražena noćen-jima turista. Dakle, radi se o vremenskojseriji koja ukazuje na tendenciju obna -vljanja unutar perioda od jedne godine, tj.seriji sa naglašenom sezonalnošću.Uvažavajući tu činjenicu u radu je testiranHolt-Wintersov model eksponencijalnogizglađivanja. Na osnovu provedene anal-ize ustanovili smo da se svi koeficijentiautokorelacije prognostičkih grešakaodnosnog modela kreću u dozvoljenomintervalu, odnosno da se niti jedan koefi-cijent signifikantno ne razlikuje od nule.Treba naglasiti da je ovaj model daoposebno uspješne prognoze u toku ljetnesezone gdje odstupanja u prosjeku iznosesamo 0,86%, te se stoga može konstato-vati da Holt-Wintersov model predstavljaveoma koristan i efikasan mehanizam uprognoziranju turističke tražnje što imedi-jativno implicira preciznije planiranje iorganiziranje kvalitetnije i inovativnije tu -rističke ponude, a samim time i dobru

pretpostavku za odlučivanje u turizmu.

LITERATURA

1. Dedić S., Uloga metoda analize vremenskihserija u prognoziranju turističke tražnje uBosni i Hercegovini, magistarski rad,Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla,2007.

2. Kovačić Z. J., Analiza vremenskih serija,Ekonomski fakultet, Beograd, 1995.

3. Kulendran N., Witt S., Forecasting the demandfor international business tourism, Journal of

Tabela 3. Ocjene koeficijenata autokorelacije prognostičkih grešaka Holt-

Wintersovog modela serije noćenja turista u BiH

115



travel research, vol. 41., no. 1., 2002.4. Makridakis S., Wheelwright S. C., Hyndman J.

R., Forecasting – method and applications,third edition, John Wiley & Sons, Inc., NewYork, USA, 1998.

5. Novak M., Odabrani statistički modeli kratko-ročnog prognoziranja, magistarski rad,Ekonomski fakultet, Zagreb, 1993.

6. Svilokos T., Predviđanje turističkog prometagrada Dubrovnika primjenom odabranihmodela prognoziranja, Ekonomska misao ipraksa, časopis Sveučilišta u Dubrovniku,2003.

7. Statistički bilten broj 2 (1999), Agencija za sta-tistiku BiH, Sarajevo.



10. Statistički bilten broj 4 (2002),Agencija za statistiku BiH, Sarajevo.

11. Ugostiteljstvo i turizam, Statistički bil-ten broj 1., Republički zavod za statis-tiku, Banja Luka, 2006.

12. Ugostiteljstvo i turizam, Statistički bilten broj1 i 2., Republički zavod za statistiku,Banja Luka, 2006.

13. http://www.fzs.ba/bilten.htm14. http://www.rzs.rs.ba15. Softveri: Autobox - Automatic fore-

casting systems, platform, version 6.0.0./2002 (Copyright 2002 Automatic fore-casting systems inc.), StatMaster verzija1.51., Zagreb, 1997

116



Ključne riječi: ponašanje, turizam, kontrolakvaliteta, standardi u turizmu.

SAŽETAK

Turizam je svjetska industrija bez granicaotvorena za sve promjene i poboljšanja i u pot-punosti orijentisana na turistu i zahtjeve svjetskogturističkog tržišta, dok je turistički proizvod grozdkoji je sastavljen od proizvoda i usluga velikogbroja različitih poduzetničkih i nepoduzetničkihdjelatnosti i ljudskih aktivnosti.

Upravljanje potpunim kvalitetom (TQM) jeveoma važan aspekt koji treba da usvoje i prim-jene kompanije u svakom segmentu svog poslo-vanja i na svim mjestima. TQM u potpunostimijenja organizaciju rada, odnos zaposlenih imenadžera, kao i odnos prema kupcu –potrošaču i osigurava sistemski i kontinuiranounaprjeđenje radnog procesa, povećava kvalitetproizvoda i usluga, osigurava nepotrebno trošen-je resursa, sprječava pojavu problema organizo-vanjem preventivnih mjera i omogućava ost-varenje cilja u najkraćem vremenu i uz najnižetroškove. TQM podrazumijeva i standardeupravljanja kojima pripadaju standardi sistemaorganizacije, planiranja, analize, kontrole i reviz-ije poslovanja hotela i standardi menadžmentainformacionih sistema hotela. Uključenje pre-duzeća u međunarodni sistem računovodstvenogpraćenja i iskazivanja rezultata poslovanja, kao i

eksterna komparaciju preduzeća u zemlji i svije-tu moguća je putem međunarodnih računovod-stvenih standarda.

Primjena standarda u turizmu i hotelijerstvuosigurava unaprjeđenje i razvoj turističkih usluga,zadovoljenje očekivanja turista i gostiju, posti-zanje efikasnosti i konkurentske prednosti na tur-bulentnom turističkom tržištu, postizanjepropisanog kvaliteta. Menadžeri i zaposlenipostižu optimalan kvalitet hotelskih usluga stal-nim i velikim naporima, brže i bolje odkonkurencije što im omogućava velikeekonomske koristi kroz smanjenje troškova ipovećanje kvaliteta.

U savremenom poslovanju, tržišno orijenti-sana organizacija pojačava i naglašava orijentaci-ju na kupca. Međunarodni hoteli istog lancaprimjenjuju iste standarde kvaliteta u svim zeml-jama tako da svaki gost tačno zna šta možeočekivati i po kojoj cijeni. Standardi koji se većdugo primjenjuju u američkim, a u posljednjevrijeme i u nekim evropskim hotelima i restoran-ima, su ekološki i zdravstveni standardi. Turizambudućnosti je veliki izazov, jer će sadržaj novogturističkog proizvoda biti diktiran čovjekovimpotrebama. Povratak prirodi i zdravstveni turizamće se u budućnosti vrlo brzo razvijati, a zdravihoteli će nuditi usluge vezane za očuvanjezdravlja, ljepote, fizičke i duhovne snage, zdravehrane, korištenjem prirodnih resursa smještenimuz izvore zdravlja (mineralne vode, more, jezera,rijeke, planine).

ORGANIZACIONO PONAŠANJE I UPRAVLJANJE KVALITETOM U TURIZMU IHOTELIJERSTVU

ORGANIZATIONAL BEHAVIOUR AND QUALITY MANAGEMENT IN TOURISM ANDHOTEL INDUSTRYSenad Softić, Fadila PilavacEkonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu


117



Key words: behaviour, tourism, quality control,standards in tourism.

ABSTRACT:

Tourism is the world industry without bordersopen for all changes and improvements andcompletely oriented on the tourist and requestsof the world tourist market, while the touristproduct grozd which is composed of productsand services of large number of business andnon-business activities and human activities.

Total quality management of (TQM) is a veryimportant aspect which has to be adopted andapplied by the companies in each part of its busi-ness and in all places. TQM completely changesorganization of work, relationship of employeesand managers, as well as the relationship towardsbuyer - consumer and ensures system and con-tinued improvement of work process, increasesquality of products and services, ensures unnec-essary consumption of resources, preventsappearance of problems by organizing preven-tive measures and enables achievement of thegoal in the shortest period of time and with thelowest expenses. TQM implies even standards ofmanagement which system standards of organi-zation belong to, as well as planning, analyzing,control and auditing of hotel business and man-agement standards of hotel information systems.Involvement of companies into international sys-tem of accounting monitoring and indication ofbusiness results, as well as external comparison ofcompanies in the country and the world is possi-ble by international accounting standards.

Application of standards in tourism and hotelbusiness ensures improvement and developmentof tourist services, satisfaction of tourist and guestexpectations, achievement of efficiency andcompetitor advantage on turbulent tourist mar-ket, achievement of prescribed quality. Managersand employees achieve optimum quality of hotelservice s by permanent and big effort, faster andbetter than competition which gives them bigeconomic advantage through decrease ofexpenses and increase of quality. In modern busi-ness, organization which is oriented to the mar-ket increases and emphasizes orientation on thebuyer. International hotel s of the same chain

applies same quality standards in all countries sothat each guest knows exactly what he canexpect and what price to expect. Standardswhich are applied for a longer period of time inAmerican, and lately in some European hotel sand restaurants are ecological and health stan-dards. Tourism of the future is a big challengebecause the content of new tourist product willbe dictated by human needs. Return to thenature and health tourism will develop veryquickly in the future, and healthy hotel s willoffer services related to maintaining health, beau-ty, physical and spiritual power, healthy food, useof natural resources, placed by sources of health(mineral water, sea, lakes, rivers, mountains).

1. UVOD

Cilj rada je ukazati na važnost kvaliteta i sis-tema upravljanja potpunim kvalitetom zaopstanak i razvoj turizma. Važnu ulogu u prim-jeni, mjerenju i stalnom poboljšanju kvalitetaimaju vlade sa svojim poticajima i podrškomrazvoja turizma; zatim menadžeri koji treba dakreiraju kulturu i klimu za prihvatanje i primjenusvih definisanih grupa standarda važnih za tur-izam i hotelijerstvo; i naravno zaposleni kojimoraju u potpunosti i bez greške da ih usvoje iprimjenjuju u svim segmentima svog posla.

U početku je ukazano na značaj kvalitetaproizvoda, procesa i usluga za kompaniju, ulogui značaj menadžmenta, te su istaknuti neki odmodela programa kvalitete i implementacijekvaliteta, a sve u cilju predstavljanja suštine orga-nizacije upravljanja kvalitetom i razvoja usp-ješnog menadžmenta. Primjenom ISO standardau kompanijama se osigurava odgovarajućikvalitet materijala, proizvoda, procesa i usluga.Svako nepoštivanje i zanemarivanje ISO standar-da kao posljedicu ima pojavu grešaka i uticaj nakvalitet. Bitnu ulogu u kompanijama imajumenadžeri. Oni svoje znanje i iskustvo u upravl-janju kvalitetom treba da prenesu na zaposlene ida razvijaju međusobno povjerenje. Zaposleni suti koji kod kupca-korisnika-konzumenta izgrađu-ju povjerenje u proizvod, uslugu i kompaniju.

Drugi dio rada tretira upravljanje kvalitetom iorganizaciono ponašanje u turizmu i hotelijer-stvu. Danas smo svjedoci raznih vrsta uslugarazličitog kvaliteta koje nam se nude. Svaka kom-

118



panija da bi postigla cilj neophodno je dametodološki, motivacijom i predanošćuzaposlenih uz punu odgovornost, razvija odgo-varajući radni kvalitet. Proces standardizacije jesložen i dugotrajan i zahtijeva timski rad. Vrlo jebitan sistem kontrole standarda koji registrirasvako odstupanje, i upravo su menadžeri ti kojisa saradnicima vrše analizu utvrđenog odstupan-ja u odnosu na standarde, te predlažu mjere inačin rješavanja problema. Sukladno sa tim,neophodno je nivo standardizacije poslovanja uBosni i Hercegovini podići na znatno viši nivo.

2. KVALITET

Organizacijsko ponašanje i upravljanje kvalite-tom u ekonomskom smislu vezani su uz sampočetak ljudske poduzetničke aktivnosti. O kvalite-tu se vodilo računa još od perioda primitivnezajednice i dalje kroz cijelu historiju do današn-jih dana. Kvalitet je tada shvaćen kao neštodobro, dok se danas pod kvalitetom podrazumi-jeva proizvoditi proizvode i pružati usluge bezgreške prvi put i svaki sljedeći put i kontinuiranopovećavati vrijednost za potrošača. Loš kvalitetproizvoda i usluge danas je drastičan i zastrašu-jući, i dovodi do propadanja preduzeća i neza-poslenosti.

Ekonomski aspekt kvaliteta je profit kao najvišiekonomski cilj svakog preduzeća, jer organizaci-ja treba da precizno odgovori na potrebe i očeki-vanja kupaca i korisnika, čime bi ostvarila ipodigla svoju konkurentnost na tržištu. Svakakompanija da bi postigla cilj neophodno je dametodološki razvija odgovarajući radni kvalitet.Radni kvalitet može postići motivacijom ipredanošću zaposlenih uz punu odgovornost.Ponašanje organizacije i metodologija rada treba-ju biti temeljeni na inicijativama i brizi za kupca.

Uvođenjem i primjenom ISO standarda kom-panija precizno određuje kriterije koje konstant-no koristi kao pravila i smjernice i definira karak-teristike. Svrha uvođenja ISO standarda je osigu-rati odgovarajuće materijale, proizvode, procesei usluge. Na ovaj način oni omogućavaju i među-narodnu razmjenu roba i usluga, razvijaju sarad-nju i doprinose da život bude jednostavniji, apouzdanost i učinkovitost roba i usluga kojekoristimo bude veća. Opći ciljevi standardizacije

potvrđuju širinu primjene standarda i njihovoveliko značenje.

Međunarodna organizacija za standardizaciju(ISO ) razradila je ove ciljeve u šest tačaka:• pojednostavnjenje sve većeg broja varijanti i

postupaka u životu čovjeka,• sporazumijevanje,• opća ekonomičnost,• sigurnost zdravlja i zaštita čovjeka,• zaštita interesa potrošača i društva,• uklanjanje zapreka u trgovini.

Svaka kompanija, da bi ponudila očekivanikvalitet potrošačima, treba najprije razumjeti iprihvatiti kvalitet, nastojati da bude učeća organi-zacija, jer se kvalitet temelji na znanju.

2.1. Elementi kvalitetaOpći elementi kvaliteta proizvoda i usluga

koje je potrebno usvojiti i primjenjivati u ciljupostizanja dobrih rezultata su sljedeći:• lako dostupni proizvodi i usluge,• pristojno i obrazovano osoblje, da pokazu-

je brigu prema klijentima,• komunikacija sa klijentima i informiranost

na jeziku koji mogu razumjeti o svimproizvodima i uslugama, te o svim nji-hovim promjenama,

• stručnost osoblja u smislu posjedovanjapotrebnog znanja, vještina i sposobnosti zapružanje usluga i proizvoda,

• da svaki proizvod i usluga odgovaraju stan-dardima,

• duže trajanje rezultata usluge ili proizvoda,• razumijevanje osoblja i pružanje individu-

alne pažnje svakom gostu,• proizvod ili usluga pruža efekat koji se

očekuje na diskretan i pouzdan način i čuvadostojanstvo i samopoštovanje klijenta,

• trajanje pružanja usluga i proizvoda jeodređeno u smislu odgovornosti,

• proizvod ili usluga se pružaju sa sigurnošću,bez rizika i opasnosti.

Stepen razvoja društva, kulturni i civilizaci-jski razvoj jedne zajednice, njene potrebe,geografsko mjesto i druge karakteristike utičuna različita shvatanja i vrjednovanje kvaliteta

119



jedne iste robe, pa je i pojam kvaliteta različi-to shvaćen i interpretiran.

2.2. Rangiranje kvalitetaDefinisanje i ocjenjivanje kvaliteta i isticanje u

prvi plan, temelj je natjecateljskog duha ikonkurentske prednosti, i treba da je motosvakog zaposlenika, restorana, hotela, preduzećai drugih organizacija. Standardi kvaliteta su svjet-ski standardi i unificirani su tako da u procesuglobalizacije tržište nema nacionalnih standarda.Znači, ne postoje standardi «kvaliteta za BiH» ili«Bosansko-hercegovački standardi» već postojisvjetski pojam kvaliteta, rangovi kvaliteta i svjets-ki način upravljanja sistemom potpunog kvalite-ta.

2.3. Troškovi kvalitetaTreba naglasiti da je kvalitet besplatan i da

donosi profit na isključivo pošten način. I ovačinjenica ukazuje na značaj osiguranjakvaliteta u kompanijama. Svi postupci zbogkojih se posao ne obavi dobro posljedica supojave grešaka i utiču na kvalitet proizvoda.Troškove postizanja i održavanja kvalitetamožemo podijeliti na interne i eksterne.

Interni troškovi kvaliteta se odnose natroškove marketinga, troškove planiranja,troškove dizajna proizvoda i usluga, troškoveplaniranja procesa i izrade specifikacije,troškove istraživanja uzroka postupaka igrešaka, troškove kontrole materijala,proizvoda i usluga, troškove unapređenjakvaliteta i drugi nespecifični troškovi.

Eksterni troškovi kvaliteta su: troškovi zam-jene proizvoda, popusti zbog lošijeg kvaliteta idr. I oni se mogu mjeriti i evidentirati u kom-paniji. Međutim, troškovi i gubici za kompani-ju koji su nemjerljivi odnose se na izgubljeniugled na tržištu, smanjenje konkurentskesposobnosti, gubitak tržišta, gubitak povjeren-ja kupca, manji prihod, niže cijene, a u turiz-mu i hotelijerstvu i gubitak turiste i gosta.

Primjena sistema TQM – potpunog upravl-janja kvalitetom utiče na povećanje profita iuspjeha kao i veće konkurentske prednostikompanije. TQM se temelji na preventivnom

djelovanju i onemogućavanju nastanka greša-ka. Ovakav pristup zahtijeva od svakogzaposlenog da postiže kvalitet prvi i svakisljedeći put i stopostotno izvršenje standardasada i u buduće. Kompanije koje su usm-jerene na osiguranje kvaliteta stimuliši inagrađuju zaposlene kako bi u potpunosti ost-varile svoj cilj. Zaposleni odgovorni zakvalitet, postizanjem potpunog kvalitetapovećavaju samopouzdanje, osjećaju važnosti zadovoljstvo za dobro obavljen posao.

Nepoštivanje i zanemarivanje standardaposljedica su pojave grešaka i utiču na kvalitetproizvoda. Što se kasnije otkriju to su troškoviveći. Međutim, greške koje kupci otkriju sunajskuplje, jer oni najčešće više ne kupuju istiproizvod ili uslugu. Posljedice lošeg kvalitetakoje uzrokuju greške su veći i nepotrebnitroškovi, gubitak posla za kompaniju i zazaposlene, smanjenje profita, što u krajnjemslučaju može dovesti do bankrota kompanije.

2.4. Kvalitet i povjerenjeIzgradnja povjerenja i kulture za kompani-

ju predstavlja temelj za osiguranje kvaliteta injeno stalno unaprjeđenje. Da bi kompanijauspjela u stalnom unaprjeđenju kvaliteta štojoj obezbjeđuje veću konkurentsku prednost,potrebno je da menadžeri vjeruju u kvalitet ida to vjerovanje prenesu na sve zaposlene.Menadžeri su nosioci politike povjerenja ikulture koja je temelj dobre organizacije iposlovnog uspjeha. Veoma je važno damenadžment razumije i prihvati sistem pot-punog upravljanja kvalitetom (TQM), da gaprenese na svoje zaposlene i da razvijajumeđusobno povjerenje. Sticanje povjerenja jestalan proces, a jednom stečeno povjerenjepotrebno je stalno održavati. Na taj načinpreduzeće ostvaruje dobar poslovni uspjeh ikvalitet rada u kome učestvuju menadžment isvi zaposleni.

Također, menadžeri treba da svoje vrijeme inapor ulažu u stvaranje atmosfere povjerenja ida djeluju preventivno u cilju sprječavanjanastanka greške. Povjerenje menadžmenta usebe i sve zaposlene, kao i zaposlenih umenadžment temelje se na kvalitetu rada iposlovnom uspjehu preduzeća.

120



2.5. Kvalitet i organizacijaU savremenom nestabilnom okruženju, kom-

panije stalno trebaju da prilagođavaju svoju orga-nizacionu strukturu promjenama određenihdeterminanti i/ili varijabli struktura. Kompanijekoje imaju fleksibilnu i tržišno orijentisanu orga-nizacionu strukturu, koje su lahko prilagodljivetržišnim promjenama i promjenama potrebakupaca, mogu implementirati sistem potpunogupravljanja kvalitetom. Pored eksternog pri-lagođavanja, potrebno je da kompanije prilagodestrukturu organizacije i promjenama unutar samekompanije. Interna struktura organizacije seodnosi na ljudske i materijalne resurse. Svakapromjena koja se želi implementirati zahtjevaprilagođavanje kako eksternim faktorima, tako iinterne resurse u cilju postizanja optimalnihposlovnih rezultata i tržišnog uspjeha.

U savremenom poslovanju, tržišno orijenti-rana organizacija ne negira složenost i odgov-ornost poslova, već pojačava i naglašava ori-jentaciju na kupca. Osoblje u kontaktu sa kupci-ma dolazi u prvi plan. Oni treba kod kupaca daizgrade osjećaj zadovoljstva i povjerenja uproizvod, uslugu i kompaniju. Menadžeri su u

tržišno orijentiranim organizacijama odgovorniza kvalitet u fazi implementacije kvaliteta istalnog unaprjeđenja kvaliteta, inicijatori supropisivanja standarda i izmjene standarda kojiće omogućiti unaprjeđenje kvaliteta, dok su svizaposleni zaduženi za kvalitet propisan standard-ima.

Politika kompanije orijentirana na kvalitet glasi«raditi tačno u skladu sa zahtjevima ili potaknutislužbenu promjenu zahtjeva u skladu s onim štomi i naš klijent želimo». Profesionalno obučenaosoba koja rukovodi poslovima kvaliteta i siste-mom potpunog upravljanja kvalitetom odgovor-na je za:

1. Prihvatanje proizvoda na svim razinama,2. Kvalitet dobavljača,3. Inženjerstvo kvaliteta:

• Analiza podataka i izvještavanje o stanju,• Korektivne akcije,• Planiranje,• Kvalifikacijsko odobravanje proizvoda,

procesa i postupaka,• Provjera,• Obrazovanje s područja kvaliteta,

4. Poboljšanje kvaliteta,5. Odnosi s potrošačima,6. Sigurnost proizvoda.

Slika 1. Ciklus kvalitete povjerenja 4

Izvor: Peterson, R., Trust for Quality, Measuring Business Excellence, Incorporating Quality Focus, Vol. 5, No. 4. 2001., str.55.

121



Pomoću Crosbyevog programa kvalitetenajbolje možemo predstaviti suštinu organizacijeupravljanja kvalitetom:1. Obaveza i prednost menadžmenta,2. Timovi za poboljšanje kvaliteta,3. Mjerenje (procjena) kvaliteta,4. Troškovi kvaliteta,5. Svijest o kvaliteti,6. Korektivne mjere i aktivnosti,7. Planiranje rezultata «nula pogreške» (formiran-

je odbora programa),8. Obrazovanje menadžera (voditelja),9. Postizanje rezultata s «nula pogreške» (dan

«nedostaci nula»),10. Postavljanje ciljeva,11. Otklanjanje uzroka grešaka,12. Priznanja (program nagrađivanja),13. Savjetodavno tijelo (vijeće) za kvalitet,14. Ponoviti cijeli postupak.

2.6. Kvalitet i opća društvena odgovornostOpća društvena odgovornost svakog pre-

duzeća odnosi se na poštivanje važećih nacional-nih i međunarodnih zakona i prava. Općadruštvena odgovornost definirana je međunarod-nim standardom SA 8000 – Social Accounrability(CEPAA SA 8000: 1997). Međunarodni standardSA 8000 definira sve međunarodne propise kojise odnose na društvenu odgovornost (definicijaprinudnog rada, definicija rada djece, definicijadobavljača idr.) i kriterije zahtjeva za društvenuodgovornost (rad djece, prisilni rad, diskriminaci-ja, radno vrijeme, zdravlje i sigurnost, naknada,sistem upravljanja i dr.). Uvođenjem SA 8000standarda kompanije dobijaju veći društveni iposlovni ugled. Na taj način dokazuju da štitesvoje zaposlene i doprinose napretku razvojaukupnog društva na nacionalnom i na globalnomnivou.

3. POJAM I ZNAČENJE UPRAVLJANJAPOTPUNIM KVALITETOM – TQM

TQM je sistem unapređenja, povećanja fleksi-bilnosti, efikasnosti i efektivnosti poslovanja istvara uslove da svi zaposleni zajedničkim snaga-ma stalno unapređuju i poboljšavaju proces tra-jnog kvaliteta i timskog rada na svakom mjestu.Primjenom TQM sistema kompanije djeluju pre-ventivno i nastoje da spriječe nastajanje grešaka

ili njihovo otklanjanja na samom početku. Greškeuzrokuju loš kvalitet proizvoda i usluga štopodrazumijeva niske cijene, manju produk-tivnost, nizak nivo konkurentske prednosti i lošeposlovne rezultate. Mnogo je razloga zbog kojihje bitna primjena TQM-a.

Na osnovu obavljenih brojnih istraživanja uperiodu od 1920. godine do danas upravljanjekvalitetom dobija na značaju u svim segmentimaposlovanja: osnivaju se posebna odjeljenja zakontrolu kvaliteta - Total Quality Control (TQC),uvodi se statistika kao sredstvo upravljanjakvalitetom, razvijeno je načelo klasifikacije greša-ka prema težini koje se i danas primjenjuje (poz-nato kao Pareto načelo) i tablice koje pomažu ukorištenju metode uzoraka u internoj kontroli,razvijeni su edukativni programi upravljanjakvalitetom i dokumentacijska podloga statističkekontrole.

Philip B. Crosby je 1961. godine razvio kon-cept «zero defects» (ZD) koji se temelji na odgov-ornosti zaposlenika za poslove koji su mu pov-jereni. Zaposleni nisu bili odgovorni za kvalitet,ali su mnoga istraživanja pokazala da su nastalegreške u velikom broju uslovljene ljudskim fak-torom. Napravljeni su programi pomoću kojih ćese mijenjati metode rada i uloga čovjeka u kom-panijama, smanjen je broj hijerarhijskih nivoa,skraćeni su rokovi razvoja, a programi unapr-jeđenja se uvode za sve aktivnosti.

Demingov program implementacije kvalitetakao recept za uspjeh menadžera podrazumijevasljedeće: 1. Stvoriti postojanost potrebe za poboljšanjem

proizvoda i usluga radi postizanja konkurentnos-ti, opstanka posla (preduzeća) i radnih mjesta.

2. Usvojiti novu filozofiju, biti svjesni izazova,naučiti šta je odgovornost i preuzeti vodstvoza promjene.

3. Prekinuti ovisnost o inspekciji radi postizanjakvaliteta.

4. Prekinuti s praksom nabavljanja na temeljucijene. Umjesto toga smanjiti ukupnetroškove. Okrenuti se samo jednom dobavl-jaču za svaki proizvod, na temelju dugoročnogodnosa, lojalnosti i povjerenja.

5. Konstantno pobošljavati sistem proizvodnje i

122



usluga, kako bi poboljšali kvalitet i produk-tivnost, i tako konstantno smanjivati troškove.

6. Uvesti obuku na svakom radnom mjestu.7. Uvesti vodstvo. Cilj nadgledanja (kontrole)

treba biti pomoć ljudima, strojevima i opremida rade bolje. Treba poboljšati nadgledanjemenadžmenta kao i sistem nadgledanjaproizvodnih zaposlenika.

8. Istjerati strah, tako da svako može djelotvornoraditi za preduzeće.

9. Srušiti prepreke među odjeljenjima. Ljudi kojirade na istraživanju, dizajniranju, prodaju iliproizvode trebaju raditi kao tim, kako bi pred-vidjeli probleme proizvodnje i korištenja kojise mogu pojaviti kod proizvoda i usluga.

10. Eliminirati parole, poticaje i ciljeve, kojima setraži rad bez grešaka i nove nivoe produk-tivnosti. Takve parole samo stvaraju suparničkeodnose, jer se većina uzroka lošeg kvaliteta i lošeproduktivnosti nalazi u samom sistemu i izvan sumoći zaposlenika – izvršitelja.

11. a/ Eliminirati radne standarde (kvote) uproizvodnji. Zamijeniti ih vodstvom. b/ Eliminirati ciljani menadžment. Eliminiratimenadžment koji se temelji na brojkama i bro-jčanim rezultatima. Zamijeniti ih vodstvom.

12. a/ Ukloniti prepreke koje oduzimajuzaposleniku (satničaru) pravo da se ponosisvojim radom. Odgovornost kontrolora morabiti kvaliteta, a ne samo brojčani rezultati. b/ Ukloniti barijere koje oduzimaju zaposleni-ma u menadžmentu i inžinjeringu pravo da seponose svojim radom. To znači, između osta-log, ukinuti godišnje mjerenje rezultata radakao i ciljani menadžment.

13. Uvesti intenzivan program obrazovanja isamounaprjeđenja.

14. Neka svi u preduzeću sudjeluju u provedbitransformacije. Transformacija je zadaća(posao) svakog pojedinca.

Demingov program implementacije pot-punog upravljanja kvalitetom obuhvatakvalitet i mjere stalnog unaprjeđenja kvalitetas naglaskom na zadovoljstvo zaposlenih,odgovornost svih za kvalitet, timski rad i stal-no obrazovanje i treninge. Današnji standardiISO 9000:2000 sadrže sve navedene zahtjeve,kao i nove zahtjeve koji su proizašli iz potrebetržišta i poslovne prakse.

Implementacija TQM-a zahtijeva privrženost,disciplinu i stalan napor svih zaposlenih, osigura-va sistematično i kontinuirano unaprjeđenje svihprocesa rada, povećava kvalitet proizvoda i uslu-ga, osigurava izbjegavanje beskorisnih napora inepotrebno trošenje resursa, kao i kulture životadanas i u budućnosti. Sprječavanjem pojaveproblema i organiziranjem preventivnih mjera,TQM omogućava ostvarenje cilja u najkraćemvremenu i uz najniže troškove.

3.1. Upravljanje potpunim kvalitetom u tur-izmu i hotelskoj industriji

Na području uslužnih djelatnosti, upravljanjepotpunim kvalitetom ima specifične karakteris-tike usluga u odnosu na proizvode. Specifičnostiusluga se ogledaju u neopipljivosti, kratkotrajnos-ti, istovremenosti i raznovrsnosti usluga. Turističkiproizvod čine heterogeni proizvodi i usluge(hoteli, restorani, transport, kulturne inicijative,trgovine i dr.) koje je potrebno podrediti jednomcilju, a to je stalnom unaprjeđenju kvaliteta.Dugo je vladalo mišljenje da je primjena standar-da u turizmu i hotelijerstvu nemoguća iliograničena. Razlozi za ovakvo mišljenje su bilepretpostavke da se primjenom standardaograničava personalizacija usluge, komunikacijaizmeđu gosta i zaposlenika, koči kreativnost i ini-cijativa, gubi prepoznatljivost ugostiteljskogobjekta, što je bilo pogrešno.

Elementi koji otežavaju jedinstveno definiran-je kvaliteta turističkih proizoda i usluga su hetero-geni korisnici turističkih usluga i heterogeniproizvodi i usluge. Posebno treba istaći potrebuda menadžeri, pri izradi strategije razvoja hotelai formiranju hotelske ponude i promocije hotelakoriste svoju i tuđu kreativnost, ali je neophodnopri implementaciji definirane strategije maksi-malno koristiti standarde.

Turisti i gosti očekuju više nego što dobijaju ine žele greške već žele dobiti kvalitet. Tržišnanužnost i konkurencija su utjecali na to da seupravljanje potpunim kvalitetom usluga počeloposebno istraživati i koristiti. Cilj je bio unapr-jeđenjem i razvojem turističkih usluga zadovoljitiočekivanja turista i gostiju, postići efikasnost ikonkurentsku prednost na turbulentnom turis-tičkom tržištu. Da bi postigli postavljene ciljeve,

123



turističke agencije, hoteli i drugi učesnici u turis-tičkoj ponudi su shvatili da je neophodnouvođenje kontrole kvaliteta, standarda i sistemapotpunog upravljanja kvalitetom.

Standardi čine osnovnu usporednu veličinupri ocjenjivanju imovine, kadrova, poslovnihrezultata i uspješnosti poslovanja hotela.Poređenjem stvarnog stanja u hotelu s propisan-im kvalitetom (hotelskim standarnima),uspostavlja se dijagnoza poslovanja. Odstupanjaod propisanih standarda ukazuju na manjikvalitet hotelskih usluga u odnosu na željeni, kaoi manju uspješnost u poslovanju. Kontinuiraniproces primjene standarda i kontrole kvalitetaomogućuje menadžerima da u svim potrebnimsegmentima poduzimaju korektivne mjere ipostižu propisani kvalitet, što ih dovodi do ost-varenja postavljenih ciljeva.

Ostvarivanjem uspješnosti poslovanja hotela,menadžment pokazuje i dokazuje svoja znanja iiskustvo kroz planiranje, organiziranje, kontrolu,

mjerenje i stimuliranje kvaliteta na svim nivoima.Napor zaposlenih se ogleda u usvajanju i svakod-nevnom održavanju propisanih standarda ukomunikaciji sa gostima i pružanju kvalitetnihugostiteljskih proizvoda i usluga. Stalni i velikinapori menadžera i zaposlenih da budu brži ibolji od drugih, čine hotele uspješnim i prepoz-natljivim, te na taj način održavaju optimalankvalitet hotelskih usluga.

Primjena standarda omogućava velikeekonomske koristi kroz snižavanje troškova ipovećanje kvaliteta. Primjena standarda u turiz-mu i hotelijerstvu se pored proizvoda i usluga,odnosi i na radne i tehnološke postupke, radnudokumentaciju, mjere, metode, veličine, načinpakovanja, transport, oblačenje, znanje, pon-ašanje, profesionalnu etiku, muzičke standarde,standarde ljudskih prava, zdravstvene standarde i dr.

Hotelski standardi su dali veliki poticaj razvo-ju i unaprjeđenju hotelijerstva u cijelom svijetu,jer bez standarda nema kvaliteta usluga i

Slika 2. Sistem kontrole standarda

Izvor: Ivanka Avelini Holjevac, Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelijerskoj industriji, Fakultet za turistički i hotelski menadž-

ment, Opatija 2002. str.117.

124



racionalizacije hotelskog poslovanja. Standardiomogućavaju pojednostavljenje rada i bržeizvršenje radnih zadataka.

Svaki hotel i nakon uvođenja standarda možei treba diverzifikacijom hotelske ponude i per-sonalizacijom servisa zadržati svoju specifičnost iprepoznatljivost, a hotelsko osoblje svojukreativnost. Na ovaj način, usluge su u potpunos-ti personalizirane, prilagođene svakom pojedi-nom gostu, tako da gosti dožive više nego što suočekivali.

Proces standardizacije je složen, dugotrajan istalan proces koji zahtijeva timski rad i ima neko-liko faza: • Propisivanje standarda,• Obrazovanje i trening svih zaposlenika u

hotelu (od portira do direktora hotela),• Realizacija standarda (provođenje u praksu),• Permanentna kontrola poštivanja standarda i

otklanjanje odstupanja,• Unaprjeđenje standarda i permanentno obra-

zovanje osoblja i menadžera.

Način odvijanja procesa kontinuirane kontroleprimjene i održavanja propisanih standarda usvim procesima rada i svim aktivnostima u hotelupredstavljen je kroz sistem kontrole standarda nasljedeći način (slika2).

U toku implementacije kontrole standardapotrebno je registrirati svako odstupanje, zatimutvrditi odstupanja, razloge zbog kojih je nastaloodstupanje i potrebu eventualne dopune, unapr-jeđenja standarda ili treninga osoblja. Menadžeriu saradnji sa analitičarom poslovanja ili kon-trolorom upravljanja, vrše analizu utvrđenihodstupanja stvarnog stanja u odnosu na stan-darde i predlažu način i mjere za uklanjanjeodstupanja.

Naše hotele karakterizira nizak opći nivo stan-dardizacije poslovanja, tako da bi rezultatiuvođenja cjelokupnog programa kvaliteta hotelaznatno povećali poslovnu uspješnost i vrijednostza korisnike usluga kroz povećanje kvalitetahotelskih usluga i povećanje kvaliteta upravljanjahotelom. Odstupanja od propisanog kvalitetanisu dopuštena, jer predstavljaju greške kojedovode do gubitka gostiju, smanjenja prometa,

smanjenja dobitka, smanjenja ugleda hotela idrugih negativnih posljedica. Možemo reći da suovo još neki od razloga koji ukazuju da jeuvođenje cjelokupnog programa kvaliteta hotelapotrebno u cilju smanjenja prevelikih i nepotreb-nih troškova. Činjenica je da kvalitet uslugeodređuje cijenu proizvoda i usluga hotela, pa jepostizanjem većeg kvaliteta, veća i cijena. Visokacijena hotelskih usluga treba da garantuje visokkvalitet koji je gost spreman da plati.

3.2. Standardi i kvalitet hotelskih uslugaKategorizacijom hotela koja je definirana sa

brojem zvjezdica, izvršeno je rangiranje kvalitetai cijena. Gosti pri izboru hotela polaze od kate-gorije hotela i vrše izbor onih hotela čije suusluge spremni i mogu da plate. Kategorije hotelau svijetu su manje – više izjednačene po kvalitetiusluga, ali ne i po cijeni. Međutim, međunarodnihoteli istog lanca primjenjuju iste standardekvaliteta u svim zemljama u kojima se hotelinalaze.

Kvalitet usluga je strogo kontroliran, a nepošti-vanje standarda povlači za sobom isključenje izlanca hotela. Svaki gost tačno zna šta možeočekivati u takvim hotelima i po kojoj cijeni.Poštivanje standarda predstavlja ključ uspjehahotelskih lanaca jer je garancija za veliki brojgostiju i poslovni uspjeh hotela.

Najkvalitetnije ugostiteljske proizvode i uslugei najširi asortiman hotelskih usluga uz najvišecijene nude hoteli najviše kategorije (pet zvjezdi-ca) koji imaju najviše standarde. Hoteli sa nižimkategorijama imaju niže standarde i nude ugos-titeljske proizvode i usluge nižeg kvaliteta i užegasortimana uz niže cijene. Za sve ove hotele jezajedničko što imaju visoke higijenske standarde.

Pored navedenih standarda, TQM podrazumi-jeva i standarde upravljanja kojima pripadajustandardi sistema organizacije, standardi plani-ranja, analize, kontrole i revizije poslovanjahotela i standardi menadžmenta informacionihsistema hotela. Oni sadrže sve informacijepotrebne za donošenje poslovnih odluka.Međunarodni računovodstveni standardiomogućavaju uključenje preduzeća u međunaro-dni sistem računovodstvenog praćenja poslova -

125



nja i iskazivanja rezultata poslovanja, te jemoguće vršiti eksternu komparaciju preduzeća uzemlji i svijetu.

Hotelijeri treba da prihvate i razrade među-narodne standarde upravljanja hotelom, kojiproizilaze iz dokumenta Standardi računovod-stvenih sistema za hotele (Uniform System ofAccounts for the Lodging Industry) koji je temeljza moderno i efikasno upravljanje poslovnimrezultatima.

Standardi koji se već dugo primjenjuju uameričkim hotelima, a u posljednje vrijeme i unekim evropskim hotelima i restoranima suekološki (mjesta rezervisana za nepušače) izdravstveni standardi. Primjena ovih standarda usvakom hotelu treba biti jedan od kratkoročnihciljeva. Na taj način dobijaju veći društveni iposlovni ugled i dokazuju da štite svoje zapos-lene i doprinose napretku razvoja ukupnog društ-va na nacionalnom i na globalnom nivou.

3.3. Kvalitet kao strategija razvoja malih hotelaU Bosni i Hercegovini razvoju turizma se ne

posvjećuje dovoljno pažnje. Vlade i resorna mi -nistarstva, bez obzira o kom nivo se radilo, treba-ju odigrati važnu ulogu u stimuliranjupoduzetništva i ulaganja u kapacitete hotelije -rstva i ugostiteljstva, uopće.

U cilju približavanja EU i stvaranja potrebnihuslova za ekonomski rast, u okviru projekta EUza regionalni ekonomski razvoj (EURED) formi-rano je pet ekonomskih regija koje nadilazeentitetske granice i druge političke barijere prikreiranju sveobuhvatnog regionalnog ekonom-skog razvoja. Vlada Federacije BiH i resornoministarstvo čitavim nizom aktivnosti činesnažne iskorake u strateškom opredjeljenju karazvoju turizma kao strateške grane bosanskohercegovačkog poduzetništva. Izrada sred-njoročne strategije razvoja turizma, masterplanova, sufinansiranje raznih aktivnosti ikonkretnih projekata na terenu, direktno i brzomogu uticati na razvoj turizma, koji se munjevit-om brzinom razvija u svijetu. Razvijajući oveaktivnosti potrebno je strogo voditi računa o oču-vanju naših prirodnih ljepota.

Naša zemlja raspolaže sa potencijalnim idonekle neiskorištenim prirodnim resursima.Tokom 2007. godine FIPA je izradila jedinstvenkatalog investicionih projekata iz oblasti turizma,sa svim podacima o uslovima i šansama za inve-stiranje u BiH koji su do sada bili sadržani urazličitim odvojenim materijalima. Predstavljanjeturističkih destinacija naše zemlje na međunaro-dnom tržištu, jedan je od programa privlačenjastranih investitora za razvoj turizma u BiH. Namnogobrojnim atraktivnim destinacijama, kojenisu iskorištene ili nisu iskorištene na pravi način,država u planu strateškog razvoja turizma ihotelijerstva treba organizirati razvoj malih hotelakoji su najelastičniji u prilagođavanju tržišnimpromjenama.

Primjena hotelskih standarda koji obezbjeđu-ju kvalitet proizvoda i usluga je jedan od presud-nih elemenata koji omogućava implementacijustrategije razvoja malih hotela, i na taj načinznačajno utiče na smanjenje visoke stope neza-poslenosti. Prednosti razvoja malih hotela su nji-hova elastičnost i brzina prilagođavanja promje-nama na tržištu i ostvarivanje veće stope profita.U uslovima jake konkurencije i sve većim zahtje-vima potrošača, kvalitet predstavlja temeljni fak-tor opstanka na tržištu.

Total Quality Management (TQM) je sistempotpunog upravljanja kvalitetom koji osiguravapostizanje i održavanje kvaliteta, povećanje flek-sibilnosti, efikasnosti i efektivnosti poslovanja,potpuno je orijentisan na tržište. TQM konceptse temelji na poštivanju pojedinca i socijalnojodgovornosti. Uvođenje TQM sistema, podrazu-mijeva radikalan pristup menadžmentu kojiodbacuje hijerarhiju, formalne odnose i specija -lizaciju. Rezultati tih promjena su da je odvijanjeaktivnosi prirodnije, veća usmjerenost na kupce itržište, veće osposobljavanje zaposlenih, boljaklima u preduzeću i veća motivacija zaposlenih.Pored prednosti koje TQM sistem obezbjeđuje,menadžeri moraju odlučiti koji su principi TQM-a dobri za njihovu kompaniju, usvojiti i kon-tinuirano primjenjivati one principe koji su važniza njih, koji će im omogućiti rješavanje problemai postizanje rezultata kako kratkoročno, tako idugoročno.

126



3.4. Sigurnost i zaštita gosta u hoteluDa bi se stvorili uslovi za sigurnost i zaštitu

gosta potrebno je razraditi i razvrstati standardepo grupama kojima će se pokriti cjelokupnoposlovanje hotela. Hotelski standardi surazvrstani u 12 grupa, a jednu od tih grupa činestandardi sigurnosti i zaštite zdravlja. Svakagrupa standarda veoma je važna, kao i njihovapravilna primjena u potpunom upravljanjukvalitetom. Oni čine jedan od elemenata ukup-ne kvalitete hotelskih usluga i obuhvataju sveaktivnosti koje su usmjerene ka sprječavanjusvega što može ugroziti osjećaj sigurnosti iudobnosti (život, zdravlje i imovinu) gosta.Poštivanjem svih standarda ostvaruju se uslovida svi zaposleni zajedničkim djelovanjem ost-vare zajednički cilj, odnosno da pruže kvalitet-nu uslugu koju gost želi i očekuje uz stalnounapređenje kvaliteta. Standardi sigurnosti izaštite odnose se na sve zaposlenike i na svegoste hotela.

Način na koji je moguće osigurati upravljan-je rizicima u cilju zaštite i sigurnosti gosta jepropisivanje standarda za sve operacije koje seprovode u hotelu. Dužnost menadžera je osig-urati ove propise i standarde, a dužnostzaposlenih je da ih u potpunosti poštuju i prim-jenjuju, od prijema gosta u hotelu do njegovogodlaska iz hotela. Za upravljanje rizicimapotrebno je evidentirati i mjeriti sva odstupan-ja (pismene i usmene žalbe gostiju i sve i naj-manje neugodnosti) od propisanih standardakvaliteta koji se odnose na sigurnost i zaštitugostiju, te spriječiti ponovno nastajanje.

Sva napisana pravila i postupci za sve mogućeslučajeve rizika koji ugrožavaju sigurnost gostatreba da se temelje na postojećim eksternimzakonima i pravilima i kućnim pravima hotela.Pravila i postupci treba da budu dostupni svakomzaposleniku i svakom gostu hotela. Na ovaj načinse gost upozorava na sve moguće rizike i upozna-je način kako da se ponaša u slučaju opasnosti.

3.5. Vizija turizma i hotelske industrije za 21 vijekTurizam je svjetska industrija bez granica

otvorena za sve promjene i poboljšanja.Razvojem nove tehnike i tehnologije dolazi do

brzih i značajnih promjena i sve većeproizvodnje i ponude. Turizam će se ubudućnosti sa razvojem novih tehnika komu-niciranja i dalje brzo razvijati, što će uticatina organizacijsko ponašanje kroz promjenustrukture, broja zaposlenih i izgradnju novekulture kroz nove vrijednosti i vjerovanja.Čovjek će se u budućnosti osloboditi teškog idugog rada, a svoje intelektualne sposobnos-ti će usmjeriti na stvaranje proizvoda i uslugakoji će zadovoljiti njegove nove potrebe inovi nivo vrijednosti još nedefinisanih potre-ba. Svoje slobodno vrijeme će koristiti dazadovolji svoje potrebe za odmor, čuvanje injegovanje zdravlja, odnosno živjećekvalitetno po svom izboru.

Unapređenje kvaliteta života u budućnostiza turizam je veliki izazov, jer će sadržajnovog turističkog proizvoda biti diktiran čov-jekovim potrebama za odmor, sport, fizičko imentalno zdravlje i udobnost. Povratak priro-di „zeleni val“ i zdravstveni turizam će se ubudućnosti vrlo brzo razvijati, a zdravi hoteliće nuditi usluge vezane za očuvanje zdravlja,ljepote, fizičke i duhovne snage, uz zdravuhranu, korištenjem prirodnih resursa,smješteni uz izvore zdravlja (mineralne vode,more, jezera, rijeke, planine).

Zemlje u razvoju će sa razvojem turizma istalnim prilagođavanjem ponude potražnji,riješiti probleme nezaposlenosti i smanjitistopu siromaštva. U budućem periodu potreb-no je konkretnim akcijama dati snažnu pot-poru razvoju održivog turizma u svim njegov-im segmentima i na cijelom području BiH.Sveobuhvatno kvalitetniji pristup temeljnimciljevima strategije razvoja budućeg turizma uBiH će doprijnijeti: povećanju konkurentnostiturističkog poduzetništva, povećanju deviznogpriliva od turizma, rastu domaćeg turističkogprometa, rastu zaposlenosti u turizmu,kreiranju pozitivnog imidža na svjetskom tržiš-tu, osiguranju dugoročne zaštite prirodnih,kulturnih i historijskih resursa u funkciji turiz-ma, poboljšanju kvaliteta života uz pomoć tur-izma i osiguranju zaštite turističkih potrošača.

127



4. ZAKLJUČAK

Turizam je nemoguće promatrati odvojeno oddrugih poduzetničkih djelatnosti. On posredno ineposredno generira više poduzetničkih grana imora u poduzetničkim tokovima u BiH postativodeća tendencija privređivanja, koja će koristitinaše nesumnjivo velike prirodne, historijske i kul-turološke vrijednosti.

Uspostavljanjem odgovarajućih standardapostižemo krajnji cilj: korisnici su zadovoljni, akompanije, u ovom slučaju hotelijerstvo i objektikoji su značajni za turizam jedne zemlje uspješnoprofitiraju. Proces standardizacije je složen idugotrajan i zahtjeva timski rad. Suočeni smo sačinjenicom da je nivo standardizacije poslovan-ja u Bosni i Hercegovini nizak. Bosna iHercegovina je mlada zemlja, u tranziciji, arazvoj turizma predstavlja strateški važnu djelat-nost. Država je ta koja treba da odigra važnuulogu u stimuliranju poduzetništva i ozbiljnijepristupi strategiji budućeg razvoja turizma nadržavnom nivou.

BiH nudi bogatsvo u prirodnim resursima;nepregledne poljane oivičene sa dramatičnimplaninskim vrhovima, kristalno bistre rijeke idoline, sunčana i topla ljeta, a snježne zime;koji nude najbolje uslove za čitavu lepezusportova i to od vožnje kanuima, raftinga doplaninarenja i fantastičnih skijaških centara.Postoje uslovi za banjski, tranzitni, riječni,planinski, vjerski, seoski, kongresni, sportski,lovni i druge vrste turizma. BiH je zemlja sa

bogatim kulturno-istorijskim naslijeđem: sre -dnjovjekovni gradovi, zamkovi, džamije, crkvei još puno toga.

Razvoj turizma ukazuje i na potrebu joškvalitetnijeg i konstruktivnijeg rada u budućnosti.Budućnost opstanka i razvoja turizma u BiH zav-isi od povezivanja hotela istih kategorija u lanachotela koji će biti povezani istim standardima ičiji će zajednički strateški cilj biti primjena stan-darda potrebnih za postizanje izvrsnosti i obrazo-vanja potrebnih kadrova i spremnih da prihvatei učestvuju u implementaciji izgradnje kultureizvrsne organizacije. Izvrsna organizacijapodrazumijeva primjenu svih standarda i načelau potpunosti, a stalno povećanje vrijednosti usvim segmentima treba da bude strateško opred-jeljenje svakog pojedinca.

LITERATURA

1. I. A. Holjevac, Upravljanje kvalitetom u turizmu ihotelijerskoj industriji, Fakultet za turistički i hotel-ski menadžment, Opatija 2002.

2. R. Peterson, Trust for Quality, Measuring BusinessExcellence, Incorporating Quality Focus, Vol. 5,No. 4. 2001.

3. M. Ćosić, Upravljanje kvalitetom turističkih usluga4. B. P. Crosby, Kvaliteta je besplatna: umijeće osig-

uravanja kvaliteta, Privredni vijesnik, BinozaPress, Zagreb, 1996.

5. W. E. Deming, Out of the crisis, MIT Press,Cambridge, London, 2000.

6. Uniform System of Accounts for the LodgingIndustry, 9th Edition, American Hotel and MotelAssociation, Naw York, 1996.

Ključne riječi: internet, predikcija, menadž-ment, djelovanje

SAŽETAK

U istraživanju na uzorku od 72 top-level sport-skih menadžera u Bosni i Hercegovini, anketnimupitnikom prikupljene su informacije omenadžerskom djelovanju. Takvih indikatora biloje ukupno 40, od čega je 39 imalo ulogu predik-tora, a potreba za korištenjem interneta je bilakriterijska varijabla u multivarijantnoj regresijskojanalizi. Predikcija kriterija je bila značajna(p<0.01) uz koeficijent determinacije od visokih0.79 i multiplu korelaciju od čak 0.89. Analizompojedinih statistički značajnih prediktora i gener-alizacijom rezultata zaključeno je da je internetpostao stvarna potreba u svim upravljačkim imenadžerskim djelovanjima danas. Zaključenoje također, da se uz adekvatno raspolaganje timresursom mogu ostvariti jednako poslovne ambi-cije, baš kao i stabilnost upravljačkih funkcijautemeljenih na integraciji globalnih i lokalnihinformacija.

Key words: internet, prediction, management, acting

ABSTRACT

In this research with sample of 72 top-levelsport managers in Bosnia and Herzegovina, byquestionnaire we collect information about man-agers acting. Such indicators were 40, and 39represent predictor set with internet usage needsas a criterion for multivariate regression analysis.Criterion prediction was statistically significant(p<0.01) with high determination coefficient(0.79), as well as multiple correlation was veryhigh (0.89). After analysis of particular significantpredictors it can be concluded that internetbecomes real need in all management processesand today’s acting. It is possible, with adequatedisposition of internet resource to accomplishsuccessive business ambitions, as well as highlevel of management functions stability based onintegration of global and local information.

1. UVOD

Nastanak i razvoj informacijskog sustava, aposebno Interneta smatra se najvažnijimtehnološkim dostignućem 20. stoljeća(Hadžiahmetović, Kulović, Jurešić, 2007). Premaopće poznatoj definiciji, internet je međunarod-

PREDIKCIJA INTERNET POTREBA SPORTSKOG MENADŽMENTA POMOĆUINDIKATORA MENADŽERSKOG DJELOVANJA

PREDICTION OF SPORT MANAGEMENTNEEDS BY MEANS OF INDICATORS OFMANAGEMENT ACTINGDanijela Bonacin, Dino Mujkić, Izet RađoFakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu



128


na računalna mreža ili mreža svih mreža, raču-nalno-komunikacijska insfrastruktura svjetskerazine koja osigurava razmjenu različitih infor-matičkih sadržaja (Malacko i Rađo, 2004). Što toznači? U današnje vrijeme, praktično sve.Budućnost svijeta u kojem je informacija cilj isredstvo zahtijeva svakodnevne inovacije, odnos-no rad na kvaliteti i kompleksnosti kanala kojimte informacije prolaze. To je posebno važnonapomenuti, s obzirom da se u skloputehnološkog napretka događaju brze i značajnesvakodnevne promjene što naravno stavlja pose-ban naglasak na menadžment. Ne jedno, već svapodručja, svako za sebe, neprekidno se razvijaju,a vrijeme nameće potrebu što čvršće vezeizmeđu pojedinih područja – sustav. Tako infor-macije bivaju povezane u cjelinu za koji se danasmože reći da predstavlja nervni sustav svihposlovnih sustava (Hadžiahmetović, Kulović,Jurešić, 2007). Područje koje nas zanima u ovomradu – sport, odnosno sportski menadžment,samo po sebi, dakle neovisno o drugim područji-ma obiluje različitim informacijama. Premanekim procjenama, količina informacija u svije-tu se svakih 20 mjeseci udvostručava dok se brojbaza podataka udvostručava u još kraćim vre-menskim intervalima (Bulat, 1977 prema:Hadžiahmetović, Kulović, Jurešić, 2007). U tomese svakako treba snaći. Tko najbolje zna što mutreba u poslu i tko se najbolje može snaći u sport-skom menadžmentu ako ne sam sportskimenadžer? Logično je da, ukoliko zastupaodređeni klub, kako bi njime upravljao (planirao,organizirao, kontrolirao...) mora imati maksimal-nu količinu informacija vezanih za taj klub. Ineprekidno mora „apsorbirati“ nove i nove infor-macije kako bi bio u toku. U odnosu na situacijudanas nije bilo puno informacija tj. ponude ipotražnje informacija te se to moglo tako i rješa-vati. No danas je tržište preplavljeno informacija-ma a ponuda i potražnja istih je više negoraznovrsna. Internet kao svjetska mreža među-sobno povezanih i dostupnih informacija značipraktično istodobnu komunikaciju s većim bro-jem suradnika (ili samo s jednim). U sportskommenadžmentu, mogućnosti koje internet pružastvaraju povezanost između klubova, izmeđusponzora ili donatora i klubova, između igrača ipublike tj. fanova itd. Današnji sportaši, prim-jerice, imaju svoje web stranice, skale vrijednosti

na kojima u svijetu kotiraju, svoju pozciju naanketama sportskih portala i slično. Iz toga je lakoizvući dosta dobre zaključke. Kako bi se u moruinformacija dobar i uspješan menadžer snašao, ikako ne bi zaostajao u svom poslu, informacijemoraju biti predočene smisleno te moraju bitiorganizirane i dostupne. Korisnici istodobnomoraju znati što žele i kako doći do toga. Internetto pruža, a onaj tko to ne zna, u današnjem svi-jetu mnogo gubi.

Pitanje je koliko i kako to shvataju , današnjisportski menadžeri.

2. CILJ I PREDMET

Postoje različite definicije menadžmenta, nojedna je specifična: definira menadžment kaoposlovne aktivnosti (menadžerske funkcije) kojeobavljaju menadžeri u okviru odgovarajuće orga-nizacije, a angažirajući potrebne resurse uz težn-ju da se osigura odgovarajući balans izmeđuefektivnosti i efikasnosti u kratkom i dugom roku(Šunje, 2002.). Uspješan menadžer ili topmenadžer objedinjavat će te segmente ufunkcionalnu cjelinu. Iz predočene definicijejasno je vidljiva uloga resursa, a iz toga slijedikako je adekvatan odnos prema raspoloživimresursima, jedna od ključnih stvari menadžerskogposla.

Iz svega navedenog slijedi kako predmet ovograda čine aktivni sportski menadžeri različitihprofila, čije djelovanje je procijenjeno odgo-varanjem na anketna pitanja (indikatori djelovan-ja). To je dakle, načelno, pokazatelj stanja usportskom menadžmentu danas.

Nadalje, kad uzmemo u obzir kako će semenadžment budućnosti sve više zasnivati nainformacijskim tehnologijama zbog moguće flek-sibilnosti nameće nam se na određeni načinnužnost procjene potreba za internetom u sport-skom menadžmentu. Stoga, cilj ovog rada je natemelju indikatora menadžerskog djelovanja(anketnih pitanja) multivarijantnim modelom, pro-cijeniti potrebu za internetom u sportskommenadžmentu.



129

3. METODE RADA

Za potrebe ovog rada, u ukupni efektiv uzor-ka odabrana su 72 aktivna menadžera visokopozicionirana u menadžerskom poslu u BIH.Ponuđena im je anonimna anketa (autor mr.D.Mujkić) od 40 pitanja vezano za široki spektarmenadžerskog djelovanja. Pitanja su se odnosilana opće karakteristike menadžera: razina posla,završena škola, trajanje posla, ukupni staž,pohađanje seminara, sudjelovanje u međunarod-nim projektima, trajanje seminara, organizatorseminara, pristup stručnoj literaturi, podrška naposlu, stručna literatura, znanje stečeno školo-vanjem, važnost cjeloživotnog učenja.

Pored toga, pitanja su se odnosila na informa-cije o novim tehnologijama, korištenje računala,znanje informacijskih tehnologija, korištenjeinterneta, važnost stranih jezika, znanje stranihjezika, važnost učešća u međunarodnim projekti-ma, informacije o međunarodnim projektima,sportska geneza menadžera, značaj školovanjamenadžera, način školovanja menadžera, željapohađanja nastave, značaj osobe u organizaciji,aktualnost infomacija o projektima, kontakti snadležnim tijelima, informacije iz nadležnihtijela, procjena razine razvijenosti sporta u BiH,zakon o sportu kao rješenje problema, strategijasporta kao rješenje problema, postojanje strategi-je u sportskoj organizaciji, te postojanje businessplana u sportskoj ogranizaciji.

Preostala pitanja odnosila su se na financiranje: finan-ciranje od nadležnog ministarstva, vlastiti prihodi, spon-zorstvo, donatorstvo i ostali izvori. Od četrdeset indika-tora menadžerskog djelovanja, 39 je bilo prediktora ijedan kriterij – treba mi internet u poslu. Podaci sunakon preliminarnih procedura obrađeni standard-nom multivarijantnom regresijskom (LSR) analizom(Bonacin, 2004).

4. REZULTATI

Predikcija kriterija je statistički značajna(78.49% ukupno objašnjenog varijabiliteta) sačetiri značajna pojedinačna prediktora od čegadva negativna a dva pozitivna.

Negativni prediktori su AZIT - Moje znanjenije dobro (6.6%) i AULO - misli da mu uloga

nije dovoljno izražena (3.6%), a pozitivni: APPO- u toku je s informacijama (10.8%) i ANSM - želiznati više (20.2%)

Posebno je zanimljiv ovaj zadnji indikator kojiobjašnjava čak 20 % kriterija i govori nam da ispi-tani menadžeri imaju želju boljeg utvrđivanja iskupljanja znanja za koja očekuju da im mogupomoći u kvalitetnijem izvođenju poslova.

5. RASPRAVA

Smisao primjene informacijske tehnologije uorganizaciji je osposobljavanje organizacije dabrzo reagira na događaje u okolini, kako sa orga-nizacijskog tako sa upravljačkog aspekta(Hadžiahmetović, Kulović, Jurešić, 2007).Informacija koja je potrebna mora u adekvatnomtrenutku doći na adekvatno mjesto i adekvatnimljudima. Vrijeme je skupo u današnjem svijetu išto ga manje potrošimo na prijenos informacija,to ćemo biti uspješniji u području kojim se bavi-

Tablica 1. Rezultati regresijske analize



130

mo. Iz podataka u tablici 1. može se zaključiti dau smislu potrebe interneta za posao, postoji ten-dencija ambicije koja nije još realizirana.Istodobno negativni prediktori, a što je potpunou skladu s pozitivnima, opisuju situacijusputanosti i svjesnosti da se može više naučiti ipostići. Očito se radi o dinamičkom sustavumodernog menadžmenta što potvrđuje važnostinterneta u mode rnom menadžerskom djelovan-ju, ali i napredovanju. Rezultati nekih istraživan-ja (Bonacin, Mujkić i Rađo, 2007) pokazala su dapostoje dvije vrste menadžera. Prvi bi bili tzv.stabilni menadžeri eksploatiraju uspostavljenumrežu komunikacija i financijskih tijekova, dokdrugi tzv. nestabilni menadžeri koji imaju te -ndenciju iznalaženja novih i modernih izvorafinanciranja sportskih organizacija. I u smislusnalaženja u postojećim mrežama i u smisluiznalaženja novih nužno je da menadžeri budusvjesni više razine koja objedinjuje potrebneinformacije a to je internet. U vezi s tim, uposljednje vrijeme ustanovljen je protokolkoji omogućava izvanredno korištenjeraspoloživih resursa, a to je protokol simu-lacija tj. biranje trajektorija do poznatogcilja. (Bonacin i Bonacin, 2007) . Dakle, akomenadžer i zna kako će postići cilj, više mupozicija nije ista jer ima više izbora. Stabilnimenadžeri bi mogli zadržati postojeću mrežuno mogli bi je uz pomoć simulacija bolje„iskoristiti“ čime bi lakše inkorporirali i novestvari. Nestabilni menadžeri bi mogli poveza-ti svoju ambiciju i tendenciju ka novome sveć postojećim izvorima (sad imaju izbora) tetako vlastitim eventualnim pristupima dati ipraktičnu primjenu – bazu. Zanimljivo jeprimijetiti kako je napredak u tehnologijiučinio čuda s informacijama, omogućioprimjerice „virtualnog čovjeka“ (Verunica,2007) koji ima i praktičan značaj pri edukaci-ji studenata selektivnim područjima npr.opće fiziologije. Prikazima virtualnih organa

te virtualnim oponašanjem tjelesnih procesarazumijevanje fiziologije dovodi na novu raz-inu. Sad to samo trebamo primijeniti namenadžment.

6. ZAKLJUČAK

Na kraju, ako menadžment jednostavno i bezpuno razmišljanja definiramo kao najrazličitijeupravljanje, jasno se uočava smisao potrebe zainternetom. Zar nije lakše upravljati svijetom okosebe kada su informacije nove i na dohvat ruke aneprestano se smisleno dopunjavaju i obnavljaju?Ovo je jednako važno u svakom segmentumenadžerskog djelovanja, a napose u turizmu idispoziciji informacijama o ponudi u kulturnopovijesnom naslijeđu.

LITERATURA

1. Bonacin, Da., Mujkić D, Rađo, I. (2007)Relacije značajki sportskih menadžera višihrazina i izvora financiranja sportskih organi-zacija. Acta Kinesiologica, 1, 2: 7-12.

2. D. Bonacin, Da. Bonacin (2007) Simulacije ukineziologiji. Acta Kinesiologica, 1, 1:11-19.

3. D. Bonacin (2004) Uvod u kvantitativnemetode. Kaštela: Vlastito izdanje.

4. Z. Hadžiahmetović, Dž. Kulenović, S. Jurešić(2007) Menadžment, putokaz za menadžere.Zenica: Mašinski fakultet.

5. J. Malacko i I. Rađo (2004) Tehnologija sportai sportskog treninga. Sarajevo: Fakultet sporta isportskog treninga.

6. A. Šunje (2002) Top – menadžer, vizionar istrateg. Sarajevo: Tirada.

7. Z. Verunica (2007) Virtualni čovjek u kinezi-ologiji i fiziologiji sporta. II internacionalni sim-pozij Nove tehnologije u sportu. Sarajevo.Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerzitetau Sarajevu. Sarajevo, 2007. (pp. 269-270).



131

Ključne riječi : turizam, voda, vježbanje, popu-larnost, užitak.

SAŽETAK

U razvijenim zemljama sportsko- rekreativneaktivnosti su postale sastavni dio ponude ipotražnje konzumenata i prodavača usluge. Uzadnjih desetak godina aqua fitness doživljavapravu ekspanziju i veliku popularnost u zemlja-ma sa visokim ekonomskim standardom. U svije-tu globalizacije i „rušenja“ granica, sve je većibroj evropljana, australaca, amerikanaca i drugihkoji se zanimaju za posjetu do sada ne tolikopopularne i atraktivne zemlje kao što je Bosna iHercegovina. U tom smislu BiH ima mogućnostza ostvarenje dobrog marketinga, kroz primjenuaqua fitness-a u ponudi savremene rekreacije.Aqua fitness je aktivnost koja se vrlo lako može realiziratiu našoj zemlji i na taj način možemo barem u sportskojrekreaciji pratiti savremeno tržište.

Key words: tourism, water, training, popularity,pleasure

ABSTRACT

In modern countries sport leisure activities arethe basic component of the sellers offer and theconsumer’s requirements. In the last ten yearsaqua fitness relives expansion and the great pop-ularity in the countries with higher economicstandard. In the world of the globalization and noboundary limits, more and more Europeans,Australians, Americans and others that are inter-ested in visiting not so popular and attractivecountries, our country has an opportunity anddifferent possibilities. To paint a pretty pictureand to leave the positive impression of itself our

country has the possibility to improve marketingthrough the application of the aqua fitness inmodern leisure activities. Aqua fitness is theactivity that is easily applicable in and in that wayour country will be able to fallow the modernmarket of sports leisure activities.

1. UVOD

Savremeni trendovi modernog života koji sasobom kao neophodnost donose manjak kretneaktivnosti, navode na razmišljanje koje su torekreativne aktivnosti najsigurnije za vježbače.Najsavremenija sportsko-rekreativna aktivnosti zavrijeme godišnjih odmora svakako je aqua fit-ness. Najveća greška je odmor provesti pasivno ujelu, piću, beskorisnoj zabavi i spavanju. Da se nebi desio potpuni krah fizičke pripremljenosti zanekih 10 do 15 dana, aqua fitness kao sportsko-rekreativna aktivnost je odličan lijek za održava -nje i poboljšanje opće fizičke pripremljenosti naveći nivo.

2. ŠTA JE AQUA FITNES

Aqua fitness je nastao adaptacijom vježbina suhom bez opterećenja (aerobik, pilatesi drugi), i sa opterećenjem (adaptiranevježbe iz fitness centara za vodenu sred-inu). Širok je spektar aktivnosti koje semogu obavljati u vodenoj sredini, ali iizuzetno veliki broj pozitivnih prednostikoje sa sobom nosi vježbanje u vodi. Zbogizuzetno širokog spektra aktivnosti u aquafitness-u gotovo da je i toliki broj „konzu-menata“ koji se mogu njime baviti.

Voda kao sredina u kojoj vladaju nekedruge zakonitosti za razliku od zakonitostikoje vladaju na suhom nudi ove pogodnos-ti iz više razloga:

MOGUĆNOSTI AQUA FITNESS-a UTURIZMU BOSNE I HERCEGOVINE NA PUTUKA EVROPSKIM INTEGRACIJAMAErko Solaković, Besalet Kazazović, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu



132


• rasterećenost koštano zglobnog sistema,• olakšan rad kardiorespiratornog sistema, • relaksacija mišića u toku aktivnosti, • masaža vodom usljed energičnih pokreta,• mikromasaža vodenih molekula,• konstantno rashlađivanje i ugodan osjećaj,• mogućnost povrede svedena na minimum.

Vježbanje u vodi može poslužiti kao izuzetnoefikasno sredstvo adaptacionih vježbi u obucielementarnog plivanja i kao sredstvo za rast-jerivanje straha u vodi i stvaranje ugodnogosjećaja i sigurnosti. Vježbanje u vodi ima većdokazano izuzetno veliku moć kao sredstvo reha-bilitacije i vraćanje povrijeđenog mišića u funkci-ju. Aqua fitness uz određene mjere opreza iadaptacije gotovo da je moguće primjenjivati usvim sredinama gdje se nalazi i voda : bazeni,banje, rijeke, jezera, mora. Naravno, vježbanjena otvorenom sa sobom nosi još puno prednosti:utjecaj sunčevih zraka, vježbanje na čistomzraku, lijep ambijent na plažama itd.

3. AKTUELNI SADRŽAJ AQUA FITNESA

Neki od sadržaja aqua fitness-a u modernojturističkoj ponudi današnjice su :

aqua fitness, aqua aerobik, aqua pilates, aquajoging, aqua joga, aqua power step, aquaattack(aqua kick, boxing), aqua senior, aqua jun-ior, aqua walking.

Aqua fitness - najpopularniji oblik aqua fitnes-sa je aquarap tj. vježbanje u vodi uz pomoćelastične trake koja potencira vitkost tijela ipojačan tonus i fleksibilnost mišića. Ritamvježbanja uz pomoć elastične trake diktira ritammuzike koja prati vježbanje u bazenu, ali pri tomtreba paziti da se ritam otkucaja srca u jednojminuti kreće u intervalima od 135 do 145 otku-caja. Aquarap se održava uglavnom u bazenimasa stajaćom vodom, a vježbačima voda treba dabude u visini struka. Dubina vode u kojoj senalaze vježbači nije slučajna, jer su konstantnoaktivni trbušni mišići koji neprekidno i intenzivnorade kako bi zadržali stabilnost i pravilan položajtijela za vrijeme izvođenja vježbi. Aqua fitness semože realizirati uz pomoć manjih tegova (buči-ca), koje u toku vježbanja treba da su pod vodomšto znači da sada vježbači ulaze u dublju vodu

(nivo vode treba da bude u visini gornjeg dijelagrudi). Aqua fitness se može realizirati i uzpomoć jednoručnih lakših tegova pri čemu trebabiti jako oprezan i napraviti dobru organizacijuda ne bi došlo do povrjeđivanja prilikom real-izacije. Uglavnom se aqua fitness uz pomoć tego-va realizira kao individualni oblik treninga kakobi sigurnost i utjecaj vježbanja bila što veća.

Aqua aerobik - zapravo predstavlja specijalnuformu zemljanog aerobika adaptiranog vodenojsredini. Brojne su prednosti koje aqua aerobiknudi za razliku od zemljanog aerobika:

• mogućnost povrede je svedena na minimum,• istovremeno radi kompletna muskulatura

tijela,• vježbe su sigurne i za trudnice,• u vodi efikasno mogu vježbati i invalidi,• sigurno je i za starije osobe kojima bi ova vrsta

aktivnosti na suhom bila izuzetno teška i nosi-la bi sa sobom veliku mogućnost povrede,

• izuzetno mali pritisak na koštano-ligamentneveze,

• kičmeni pojas rasterećen, kao i druge pred-nosti.

Iz raširene mode pilatesa rodila se nova vrstarekreacije kao posljedica učenja Josepha Pilatesai novih wellness tendencija. Riječ je o vodenomfit latesu ili aqua pilatesu. To su klasične pilatesvježbe prilagođene izvođenju u vodi. Pokreti seizvode u vodi do pojasa, do visine grudi ili tijelapotpuno uronjenog u vodu, ovisno o vrsti vježbe.Pri prvim lekcijama može se početi serijom vježbizagrijavanja kako bi se steklo povjerenje u novetehnike i novi ambijent u kojem se vježbe izvode.Temperatura vode trebala bi biti između 23 i 26stupnja Celzijusovih. Pilates je vježbanje kojezahtijeva vremena i strpljenja, ovladavanjemotoričkim pokretima, kontrolu tijela i disanja, asve se to postiže nakon mjesec dana treninga.Stoga se osobama koje žele vježbati pilates uvodi preporučuje da se prethodno upoznaju iiskuse klasični pilates. No izostane li to upozna-vanje, dobro je početi s laganim vježbanjem nakopnu, barem 3-4 treninga, prije nego se krenena pilates u vodi. Za trudnice, ali i za osobe kojesu se već bavile pilatesom, te za one koji počinjuod nule, pilates u vodi predstavlja aktivnost koja



133

može pružiti mnogo koristi; voda omogućujepromjenu intenziteta napora. Neki položajipilatesa ne preporučuju se trudnicama nakonprvih mjeseci trudnoće, no pilatesom u vodibuduća se majka može baviti do posljednjih sed-mica trudnoće. S obzirom na to da se vježbanjeodvija u vodi, nakon naučenih osnovnih položa-ja pilatesom se može vježbaviti i na moru. Kaoaktivnost koja se odvija u vodi aqua pilatesdonosi prednosti: • odlična za vježbe probleme s kostima i

zglobovima, za starije osobe, za one koji imajuprekomjernu tjelesnu težinu ili neki tjelesninedostatak.

• pokreti u vodi manje opterećuju zglobove uodnosu na pokrete koji se izvode na kopnu

• osim funkcionalnih aspekata, voda ima i pred-nosti na psihološkom planu; osobe s prekom-jernom tjelesnom težinom najčešće izbjegava-ju tjelesnu aktivnost jer se stide pokazati ujavnosti; u vodi se taj problem lakše savladavajer voda prikriva pokrete i svima dopušta da seslobodno izraze u harmoniji s vlastitim tijelom,

• voda stimuliše mikrocirkulaciju tkiva i pozi-tivno utječe na zglobove na nogama (smanju-je klasičnu nadutost tipičnu za žene), ali i napsihofizičko zdravlje,

• voda pruža veći otpor nego zrak, a taj faktorima dvostruku vrijednost: s jedne stranepomaže u držanju pilates položaja, posebnoonih zahtjevnijih, a s druge strane omogućujeveću rezistenciju mišića. Drugim riječima,veća se snaga mora uložiti za izvođenje pokre-ta, a manja za njihovo zadržavanje. Aqua joging - predstavlja trčanje u vodi.

Odlična aktivnost za vrhunske sportaše i zaodržavanje kondicionih sposobnosti na visokomnivou. Aqua joging je odlična aktivnost za vraćan-je u sportsku formu nakon povreda, npr. kodpovreda skočnog i koljenog zgloba. Trčanje nasuhom u početnim fazama rehabilitacije je prak-tično nemoguće, ali u vodi ova aktivnost je real-na i sportisti daje novu snagu i samopouzdanje uprocesu oporavka. Kako voda sama po sebi pred-stavlja dodatno opterećenje u toku kretneaktivnosti, to sa sobom donosi i povećanje općefizičke pripremljenosti jer se često u toku trčanjau vodi koriste i ruke da bi se prešlo npr. iz dubljegu plići dio bazena. Odlična aktivnost za razbijan-je monotonije kod sportista koji veliki dio

treninga provode trčeći (atletičari, fudbaleri,rukometaši, košarkaši i mnogi drugi).

Aqua joga - predstavlja klasične joga vježbe ipoložaje koji se izvode u vodenoj sredini. Kadase ove vježbe i položaji izvode u vodi potrebnoje zadovoljiti da temperatura vode u bazenimabude nešto toplija nego za gore pomenuteaktivnosti i treba se kretati između 260C do 290Ckako bi se omogućilo sigurno vježbanje.Propraćeno odgovarajućom muzikom i optimal-nom temperaturom vode, aqua joga kaoaktivnost može sa sabom donijeti ljepši ugođajvježbanja nego na suhom. Kao što je to kazano ikod aqua pilatesa, u vodi se do nekih položajalakše dođe i lakše i duže se mogu zadržati. I samproces zagrijavanja u vodi je olakšan, i lakše sedolazi do željenih „oblika“ zbog pojačanog dejst-va vode na fleksibilnost.

Aqua power - step također je jedna odaktivnosti na suhom adaptirana na uslove u vodi.Aqua power step nije ništa drugo do step aerobikprilagođen za vodene aktivnosti. Da bi se ovaaktivnost uspješno realizirala neophodno je imatispecijalno opremljene bazene koji na svojemdnu imaju fiksirane platforme koje služe za pen-janje i spuštanje. I ovdje važe sve prednostivježbanja u vodi koje su više puta pomenute.

Aqua attack - (aqua kick boxing) predstavljaformu vježbanja uz pomoć elemenata iz bori-lačkih sportova kao što su: karate, boks, kick box,full kontact i dr. Izuzetno atraktivan i energičanvid vježbanja, a o tome koliko je efektivan govorii pouzdan podatak da je i legenda boksaMuhamed Ali vrlo često odlazio u bazen ivježbao razne forme kretanja i udaraca upravo uvodi, i možda baš tu prikupljao prednost koju jeimao nad svojim protivnicima. Prilagođen oblikborilačkih sportova na kopnu ili populano nazvantae bo vrlo je jednostavno primijeniti i prakticiratiu vodi i vodenom okruženju. Efekti aqua boxin-ga su jako veliki i povećavaju kompletnu psiho-motoričku pripremljenost, posebno: izdržljivost,brzinu, snagu, koordinaciju, samopouzdanje itd.

Aqua senior - predstavljaju sve aktivnosti kojesu nabrojane uz određene adaptacije amplitudapokreta, obima i intenziteta predstavljaju sport-sko - rekreativne aktivnosti za starijie osobe uvodenoj sredini. Vježbanje u vodi starije osobeponovo vraća u život i izuzetno pozitivno utječena ublažavanje otuđenost; i usamljenosti koje



134

godine sa sobom donose. U vodenoj sredini istarije osobe se osjećaju sretno i podmlađeno.

Aqua junior - opće je poznata činjenica da djecaizuzetno vole vodu i aktivnosti u njoj, pa zaštoonda ne iskoristiti te prednosti u potpunosti. Aquajunior je tjelesna aktivnost u kojoj se sve dosadnabrojane aktivnosti u vodi prilagođavaju djeci idječijoj mašti, a sve vrijeme izvođenja aktivnosti seprovodi kroz igru i takmičarski duh. Služe kaoodlične adaptacione vježbe u obuci elementarnogplivanja. Povećavaju samopouzdanje kod stidljive ipovučene djece, pa samim tim direktno utječu nasocijalizaciju ličnosti. Nije rijedak slučaj da djeca naove treninge dolaze sa svojim bližnjim (roditelji,braća, sestre) što ih još više opušta i čini sigurnijim.Termine vježbanja djeca uglavno napuštaju sretna izadovoljna, jedva čekajući da dođu na sljedeći čas.

Aqua walking - se obavlja u pogodnim prirod-nim ambijentima i uglavnom se aqua walking odvi-ja u jutarnjim ili večernjim satima na obalamaokeana, mora, jezera . . . Pošto sam ambijent ukojima se ova aktivnost odvija sa sobom donosipuno lijepih trenutaka i čistog zraka aqua walkingje sportsko – rekreativna aktivnost koja se pre-poručuje svima u svim životnim dobima i na svimnivoima treniranosti.

4. UMJESTO ZAKLJUČKA

Preostaje samo toplo preporučiti ovu sportsko-rekreativnu aktivnost, koja će svojim bogatimsadržajem sigurno zadovoljiti visoke kriterije koji sedanas nameću u novim trendovima turizma uBosni i Hecegovini.

Aqua fitness je sigurno jedan od vodećih oblikasportske rekreacije u moderno razvijenim zemlja-ma, tako da Bosna i Hercegovina ima mogućnostpratiti savremeni trend razvoja turizma po visokopostavljenim europskim kriterijima.

LITERATURA

1. Adami, R.: Aquafitness, Dorling Kindersley (2003). 2. Česhovska, I., V. Novotna., H. Milerova. : Aqua – fit-

ness, Grada Publishing, Praha (2003).3. Ott, D., N., Hillebrecht. : Aquagymnastik, Meyer

Fachverlang und Buchhandel Gmbh (2006).4. Hadžikadunić, M. i saradnici : Sportska rekreacija,

FFK, Sarajevo (2002).5. Pietrusik, K.: Plywanie nauczanie i doskonalenie,

TKKF, Warszawa (2005).6. White, M.: Water Exercize, Foreword by Leland

Winston, MD7. www. AFAA.com 8. www. fit.pl



135

Ključne riječi: turizam, turistički proizvod,destinacija, marketing, promocija

SAŽETAK

U zadnjih nekoliko godina povećava se tu -ristička potražnja za ruralnim područjima.Takva područja su dobre destinacije za razvojruralnog, kulturnog, sportskog, poslovnogtranzitnog i zabavnog turizma. Uz prirodnabogatstva tu su i privlačne turističke ponude,koje privlače veliki broj posjetitelja. Nekapodručja su već dobro pozicionirana na turis-tičkoj karti svijeta, pogotovo veća područja,koja imaju sama po sebi brojne turističke zna-menitosti, a manja i srednje velika područja sveviše razvijaju svoju turističku ponudu.

U radu ćemo se posvetiti proučavanju fakto-ra, koji utječu na poznavanje i zanimanje zaodređenu turističku zajednicu. Polazimo odteze koja kaže da je za područje koje se želiuvažiti na konkurentnom turističkom tržištu ododlučujućeg značaja dobro organizirana i us -mjerena promocija turističke ponude. Za usp-ješan razvoj turizma u nekom području nijedovoljna samo dobra promocija, već to turis-tičko područje treba da posjeduje i odgovara-juću primarnu kao i sekundarnu ponudu. Svese to međusobom povezuje i zajedno činicjelovit turistički poizvod.

Temeljni cilj unaprjeđenja turizma bio biveća potrošnost postojećih kulturnih, sport-skih, rekreativnih i drugih kreativnih potenci-jala, koji će utjecati na različitost ponude isamim tim na privlačnost za domaće i straneposjetitelje. Unsko-Sanski kanton potrebno jeprezentirati kao izuzetnu turističku destinaciju.Pozitivne posljedice će se odraziti kako naekonomskom tako na socijalnom području ipridonosit će ka jednakomjernom raspoređen-ju potrošnje različitih dobara, koja utječu napozitivan rast dohotka tako imenovane turis-tičke privrede. Na drugoj strani, to znači iorganiziranu brigu za rast kvalitete ži vljenjadomaćeg stanovništva.

Jedan od glavnih ciljeva trenutno bio bidostići prepoznatljivost Unsko-Sanskog kan-tona kao turističke destinacije. To se možedostići kvalitetnom saradnjom sa stranim idomaćim ciljnim grupama, kao i pojedincimakoji bi dali doprinos u sferi politike, turizma,kulture, obrazovanja, sporta, zdravstva, itd. Nataj bi se način oblikovala robne marka «Unsko-Sanski kanton» koja bi na najbolji mogućinačin promovirala ovo područje, i uvođenjemnovih, modernih informacijskih tehnologija,učinila ga prepoznatljivim i poznatim dalekoizvan granica Bosne i Hercegovine.

TURISTIČKI PROIZVOD I BUDUĆNOSTTURIZM U UNSKO-SANSKOM KANTONU

THE TOURISTIC PRODUCTS AND THEFUTURE OF TOURISM IN

Mirela Kljajić-DervićVlada Unsko-sanksog kantona, Kantonalno ministarstvo privrede



136


1.TURISTIČKI PROIZVOD

Turistički proizvod ima prirodu usluge.Značajne karakteristike turističkog proizvoda sunaročito njegova heterogenost, netipičnost,nepovratnost i internacionalna perspektiva.Turistički proizvod ne ispunjava čovjekoveosnovne potrebe, zbog čega je na tržištu uneposrednom takmičenju sa ostalim potrošnimdobrima, kao što su knjige, zabavna elektorni-ka i slično.

Turistički proizvod sam po sebi uopće nepostoji, jer je uvijek zbir više prvina, koje su fiz-ičke ili uslužne prirode. U turističkom proizvo-du su sadržani ugostiteljstvo, turističke agenci-je, promet, trgovina, kao i zdravstvo i kultura.Sastav turističkog proizvoda su: fizičke kompo-nente (prijevoz, smještajna mogućnost, infra-struktura destinacije, restorani), uslužne kom-ponente (informacija, posluga....)

2. OPREDJELJENJE CILJANIH GRUPA

Osnova za segmentiranje može biti izvedenapo motivu prihoda. Za ciljane grupe možemoizabrati: poslovno tržište, tranzitno tržište, tržište«posjete gradovima» i tržište «rekreacija».

3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SEGME-NATA

• Poslovni posjetitelji

Dolaze radi kupovine ili prodaje svojihproizvoda i usluga, prisustvuju kao gosti ili učes-nici na sajmovima, koji su ili se mogu organiziratipo gradovima. Strani poslovni posjetiteljiprenoće većinom u hotelima viših kategorija, dokdomaći prenoće i u hotelima nižih kategorija.Takvi gosti zahtijevaju prijatnu atmosferu uhotelu i dobre telekomunikacijske usluge. Dolazeavionima ili svojim automobilima, a koriste itaksi usluge. Tokom dana obavljaju svoje posloveu gradu ili se sastaju sa poslovnim partnerima uhotelu. Navečer većinom imaju poslovne večereu hotelu ili restoranima u gradu, te im je potreb-na primjerena zabava. Zahtijevaju i dobre infor-macijske usluge.

• Tranzitski posjetiteljiTo su gosti, koji su na proputovanju.

Zaustavljaju se uglavnom samo radi kratkogodmora za obrok ili obilazak grada. Zahtijevajuturističke informacije o općinama u okviruKantona i zato su za njih potrebne vizualnekomunikacije. Najradije vole obići dijelovestarih gradova i obave malu kupovinu, tekoriste ugostiteljske usluge.

• Posjetitelji gradaGosti koji ostaju preko vikenda ili je to pro-

duženi vikend. Posjećuju kulturna i historijskaobilježja Kantona. Zanima ih i društveni život.Takvi gosti su relativno pasivni, zahtijevajuudoban boravak i pažnju jer je namjena dolas-ka opuštanje. Posjećuju i restorane, te obave ikupovinu. Također zahtijevaju dobre informa-cije o lokacijama za razonodu u gradu iliKantonu.

• Posjetitelji koji traže razonoduOni su gosti koji dolaze samo u danima

vikenda zbog posebnog događaja, priredbe(kulturne, muzičke, sportske,…). Pored toga,oni se žele opustiti u prijatnom, mirnomokolišu. Uglavnom zahtijevaju posebno pri-lagođene i atraktivne programe, dobrurekreacijsku ponudu, organizirane izlete i raz-gledanje grada. Posjećuju restorane i noćnelokale, pozorište, muzeje, koncerte. Oni zahti-jevaju dobre informacije o cjelokupnoj turis-tičkoj ponuudi.

4. OBLIKOVANJE TRŽIŠNIH CILJEVA

Dugoročni ciljevi:

• povećanje kvalitete cjelokupne ponude,• veći prihod na osnovu bolje posjećenosti pos-

tojećih kapaciteta,• bolja ponuda posjetiteljima,• privući nova tržišta sa oblikovanjem specija -

liziranih produkata,• bolja pofitabilnost hotela i ostalih usluga, • nova radna mjesta u turizmu,• proširenje kvantitativne ponude sa specija -



137

lizacijom (seoski turizam),• sudjelovanje domaćeg stanovništva u razvoju

turizma.Kratkoročni ciljevi:

• povećanje posjećenosti hotela,

• uslovi za veću potrošnju posjetitelja/dan,• više posjetitelja za turističke usluge i kulturnu ponudu

(restorani, trgovine, muzeji, galerije, priredbe,…),• specijalizacija ponude i aktivnosti komercija -

lizacije za konkretna tržišta,• uspostavljanje stabilne i tržišno orijentirane turis-

tičke organizacije kod javnog sektora i privrede.

5. STRATEGIJA

Tržišna strategija odgovara na pitanje, kakoprodavati turističke proizvode na područjuUnsko-Sanskog kantona.

Ovaj plan ili projekat može predstavljati izvortržišnog planiranja turizma na Unsko-Sanskom kan-tonu, a postavljeni ciljevi mogli bi se u budućnostirealizirati. Tom projektu dobro bi pomogla odgo-varajuća zakonska regulativa, usvojeni Zakon o kon-cesijama, te pomoć građana.

6. TEMELJNI CILJ UNAPRJEĐIVANJATURIZMA USK-a

Temeljni cilj unaprjeđenja turizma bio bi većapotrošnost postojećih kulturnih, sportskih,rekreativnih i drugih kreativnih potencijala, koji ćeutjecati na različitost ponude za posjetitelje i s tim naprivlačnost za domaće i strane posjetitelje. Sve će seto odraziti kako na ekonomskom tako na socijalnompodručju i pridonosit će ka jednakomjernom ras-

poređenju potrošnje različitih dobara, koja utječu napozitivan rast dohotka tako imenovane turističkeprivrede. Na drugoj strani, to znači i organiziranubrigu za rast kvalitete življenja domaćeg stanovništva.

Jedan odglavnih ciljevatrenutno bio bidostići prepo -z n a t l j i v o s tUnsko-Sanskogkantona kao tu -rističke desti-nacije. To može-mo dostići saunaprjeđenjemsudjelovanja sa

stranim i domaćim ciljnim grupama i pojedincimana području politike, turizma, kulture, obrazovanja,sporta, zdravstva, sa opredjeljenjem i oblikovanjemrobne marke «Unsko-Sanski kanton». Ostala trimoguća temeljna cilja i načini za dostizanje istih suprikazani u tabeli 2.

Na osnovu naprijed prikazanih grafikona samoza jedan ugostiteljsko-smještajni objekat možemoprimijetiti tendenciju povećanja broja noćenja ipovećanja broja gostiju i turista u navedenom objek-tu odnosno u Bihaću (USK-a). Razlozi za takvopovećanje mogu biti različit a jedan je svakako re -noviranje hotela od strane novog vlasnika.

5.1 «Image» Unsko-Sanskog kantona

Prepoznatljivost Unsko-Sanskog kantona je pre-duslov za oblikovanje općeg «image» Kantona.

Kanton može imati «image» malog, zelenog, ure-đenog i sigurnog područja, sa mogućnostima zarekreaciju, opuštanje, poslovne sastanke,… te možeimati «image» kulturno historijskog područja.

5.2 Organizacija

Kantonalno ministarstvo privrede i turistička zajedni-ca USK-a trebali bi sarađivati sa pojedinim privrednimsubjektima, (kao što su hoteli, turističke agencije, stranitour operatori), organizatorima sajmova (EKO BIS) i kon-gresa, organizatorima priredbi (Bihaćko ljeto) itd.

Tabela 1: Tržišna strategija



138

Aktivnosti, koje vode pojedini privredni sub-jekti, su uglavnom: konkurentna ponuda i infor-macija direktnim potrošačima i posrednicimakod prodaje usluga. Hoteli većinom koristemetode neposredne prodaje, na osnovi informa-cija hotelijera i individualne potražnje. Većinanoćenja se realizira poslovnim, političkim i ostal-im aktivnostima, koje se događaju u okviruUnsko-Sanskog kantona. Zbog toga je potrebnamnogo veća angažiranost kada su u pitanju pro-motivne aktivnosti.

Između javnog sektora i turističke privrede nepostoji skupno planiranje ili strategija komercijal-izacije turističkih proizvoda. Opće promocijskeaktivnosti Kantona i privrednih subjekata nisuuvijek usmjerene u istom pravcu. Zato bi bilopotrebno dio turističkog proračuna namijeniti

internom komuniciranju . Samo tako bi moglaoba faktore, javni i privatni sektor, skupa ostvari-ti razvojne ciljeve u turizmu.

5.3 Ciljevi komuniciranja

Za Kanton su najznačajnija slijedeća primarnatržišta: Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija,Italija; kao i sekundarna tržišta: Holandija,Skandinavija, Francuska, SAD,… Kanton je poz-nat kao kulturno i rekreacijsko područje, a nakraju i kao «zeleni» kanton. Osnovni cilj je pozi-cioniranje Kantona kao prvog kantona FBiH ipodručja najbližeg zapadnoj Evropi. U turizmu,važno je, povećati prepoznatljivost Kantona kao«zelene» turističke destinacije, informirati turisteo zanačajnim događajima i uslugama u Kantonui privući što veći broj posjetitelja. Isto tako je

Tabela 2: Mogući temeljni ciljevi unapređivanja turizma na Unsko-sanskom kantonu



139

potrebno oblikovati pojedinačne ciljeve komuni-ciranja za različita ciljna tržišta. Potrebno jepromijeniti postojeći «image» Kantona, naročitokao rekracionog i poslovnog područja, u «image»čistog područja sa puno zelenih površina ibogatom turističkom ponudom, te gostoljubivimljudima, za što je potrebno i vremena i ulaganja.

5.4 Instrumenti promocije - Oglašavanje

Između različitih načina oglašavanja najznač-janije je turističko informacijsko gradivo.Oglašavanje u svim medijima (TV, časopisi, revi-je, plakati) je skupo, a promocijska sredstva suograničena. Pojedini oglasi u stranim revijama ičasopisima uglavnom se pojavljuju samo kaooglasni članci novinara, koji su već posjetili našKanton. Glavne ciljne grupe mogle bi biti stranatržišta, zbog čega bi bilo potrebno na graničnimprijelazima dijeliti brošure o Bosni i Hercegovini,gdje bi bio uključen i naš Kanton i njegove glavneatrakcije. Brošure bi bile namijenjene naročitotranzitnim posjetiteljima, i onim koji ostaju zavikend ili produženi vikend.

U zadnjih nekoliko godina Turistička zajedni-ca USK-a i samostalni privredni subjekti izdali sujednu vrstu promocijskih prospekata, kako bipomogli većoj prepoznatljivosti i promocijiKantona u svijetu.

Potrebno bi bilo odraditi opće prospekte i brošure:• «Image» prospekt za predstavljanje Unsko-

Sanskog kantona (na domaćem i stranimjezicima), gdje bi se predstavile glavne pred-nosti turističke ponude Kantona. Bilo binaročito potrebno istaći «zeleno» područjeKantona, kulturne i druge priredbe, te pre-poručiti Kanton kao primjereno područje zaopuštanje, rekreaciju i sportske aktivnosti, kaoi za poslovne aktivnosti.

• Turistički nacrt Kantona je dodatak općem tur-ističkom prospektu. U njemu bi bile predsta -vljene glavne društveno-kulturne privlačnosti,koje bi bile obilježene na turističkoj kartiKantona.

• Općinske turističke vodiče (na bosanskom iengleskom jeziku), koji bi sadržavali kartuOpćine sa ucrtanim privlačnostima, osnovnimhistorijskim podacima, informacije o turis-

tičkom vodiču po općini i okolici, te predstavl-jene prirodne privlačnosti, kao što je rijekaUna za Bihać.

• Unsko-Sanski kanton od A do Ž mogla bi bitibrošura džepnog formata, u kojem bi bili sku-pljeni svi podaci koji se brzo ne mijenjaju,informacije o smještajnim mogućnostima saadresama, i telefonskim brojevima, te kratkimpredstavljanjem, predstavništva prijevoznihfirmi, kulturnih institucija, nacionalnih i inter-nacionalnih restorana, ugostiteljskih objekata,trgovina, sportskih centara,…

Produktni prospekti:

Pored općih turističnih prospekata potrebnobi bilo izraditi i prospekte za pojedine turističkeproizvode:• godišnji kalendar priredbi, u kojem su sku-

pljeni podaci o svim priredbama po pojedinimmjesecima, koje će se događati u narednojgodini na Unsko-Sanskom kantonu,

• mjesečni kalendar priredbi,• vodič KUD u okviru Kantonu (na više jezika),

koji obuhvata informacije o svim događajima ipriredbama tekućeg mjeseca,

• muzička tradicija u okviru Kantonu (informaci-ja o svim muzičkim priredbama).

Ostali prospekti:

• Smještajne mogućnosti u okviru Kantona(informacije o smještajnim mogućnostima –hoteli, moteli, prenoćišta, privatne sobe i kam-povi),

• Cjenovnici za smještajne mogućnosti u okviruKantona.Ponudu Unsko-Sanskog kantona mogli bi

uključiti u Euro Travel Guide, koja je najpopu-larnija edicija švicarske kuće Hallwag, atlasevropskih cesta, koja obuhvata sve hotele i turis-tičke priloge. To bi bila odlična promocija zaUnsko-Sanski kanton, jer je vodič u prodaji usvim evropskih gradovima.

Drugi promocijski materijali:• vidokaseta Unsko-Sanskog kantona,• CD-rom Unsko-Sanski kanton• suveniri (domaća čipka, ćilimi, djevojka sa

Une, privjesci za ključeve, majice,…



140

5.5 Distrubucija promotivnog materijala

Za efektivnu promociju nije značajan samoizgled promocijskog materijala, nego je znača-jno da je ista distribuirana sa pravom adresom.Promocijsko informativno gradivo Unsko-Sanskog kantona može biti dostavljeno nasljedeće lokacije: sajmovi i burze, tour operatorikoji uključuju u svoju ponudu i Unsko-Sanskikanton, granični prijelazi, aerodromi Sarajevo,Mostar i Tuzla, domaći i strani novinari napodručju turizma, posjetiteljima seminara idrugih poslovnih susreta u okviru Unsko-Sanskog kantona, hotelima, bosanskimambasadama u svijetu, te na ostalim turističkimtačkama. Glavni problem distribucije informa-tivno promocijskog materijala je taj, što jemnogo puta postavljen na neodgovarajućemmjestu, pogotovo u hotelima gdje ga imaju nanevidljivim mjestima. Na recepciji hotelapotrebno je postaviti informacijske table, kojeće informisati goste o značajnim događajima uokviru Kantona.

5.6 Unaprjeđenje prodaje

Nastupi na sajmovima i burzama su značajnialati unaprjeđenja promocije turističke ponudeUnsko-Sanskog kantona, čime možemo dostićiučinkovitije pozicioniranje i povećanu prepoz-natljivost kantonalne turističke ponude u inos-transtvu, te su svakako za željene rezultatepotrebna i dodatna strateška planiranja promo-cijskih akcija.

Berze:• Borsa Internationale u Milanu,• Internationale Touristik Borse u Berlinu,

Moskvi, Praga,• EIBTM u Ženevi,• WTM – World Travel Market u Londonu.

5.7 Neposredno trgovanje

Neposredno trgovanje omogućava neposrednisusret sa gostom. Neposredni susret je mnogo putaučinkovitiji nego skupe akcije za oglašavanje.

5.8 Internet

Internet kao medij je relativno mlad, ali vrloprodoran. Zbog toga ga neki zovu i četvrtimedij. Jednostavna i fleksibilna arhitekturainterneta i naročito njegovog rada, svjetskogspleta (World Wide Web), omogućava nasta-janje mnogih aplikacija za upravljanje i razm-jenu informacija na globalnoj razini. Misao izsrednjeg vijeka, zapisana 1258. godine, upuću-je da je turizam djelatnost koja je ovisna odinformacija koje su obavezne za njen uspješanrazvoj – «Putnik bez znanja je kao ptica bezkrila». Turisti će se manje obraćati za informa-cije turističkim agencijama, te će radije orga-nizirati većinu putovanja sami po svojoj želji(Poon, 1994.g.). Turistima su potrebne informa-cije prije putovanja, da se lakše odluče izmeđurazličitih opcija, povećava se i potreba za infor-macijama u toku putovanja jer turisti radijeputuju samostalno (Pollock, 1995). Velikiznačaj za takve samostalne turiste imat ćenaročito informacije o malim, srednjim ivelikim preduzećima, kao što su hoteli, ugos-titeljski objekti i drugi.

Potrebno je napomenuti da trgovanje nainternetu mora biti usklađeno sa tradicionalnimtrgovanjem. Mora biti integrirano u cjelokupnutržišnu strategiju, koja pozicionira ulogu svjet-skog spleta kao tržišnog kanala i pospješujeunakrsno oglašavanje.

6. FINANSIRANJE

Promocija Unsko-Sanskog kantona može bitina stranom i domaćem tržištu, iako je na raspo-laganju malo financijskih sredstava. Upravo safinanciranjem su vječiti problemi, jer bi trebaloi ministarstvo planirati više novca za tržišnokomuniciranje. Pomanjkanje sredstava uvijeksamo ograničava vrstu i način predstavljanjanekog područja.



141

142



Članarine bi trebale biti određene na općin-skim nivoima. Iz iskustava stranih zemalja može-mo uvidjeti, da subjekti koji su uključeni u pro-račun turizma moraju prvo dokazati da supotrebni, i da su ključni faktor kod oblikovanjaturističke ponude našeg kantona, kod informiran-ja turista, koji su već tu, kod promocije i akcijskihunaprjeđenja prodaje, sa ciljem da dobijemo jošviše turista i kod drugih aktivnosti.

Izvori finansiranja moraju biti namjenski: zaoblikovanje turističke ponude i promocijskihaktivnosti, za razvoj i uređenje objekata turističkeinfrastrukture.

7. SMJERNICE DJELOVANJA ZA RAZVOJTURIZMA

Unsko-Sanski kanton mora postati jasno pre-poznatljivo područje i regija za pustolovine i dobruzabavu, a pored tog mora izražavati image ure-đenog, zelenog, te sigurnog područja. Moramosvjesni biti da je Kanton malo područje Bosne iHercegovine, kojeg stranci još uvijek povezuju saBalkanom i ratom. Da bi konačno skinuli tu nega-tivnu hipoteku bit će nam potrebno još mnogovremena, a svakako se moramo usmjeriti naročitona kvalitetu i posjetiteljima osigurati udoban, sigu-ran, prijatan boravak, te na taj način širiti dobar glaso Kantonu. Potrebno je pripremiti što više događa-ja i priredbi za različite starosne grupe, te turiste otome informirati. Dobro bi bilo oblikovati vlastiteprogramske pakete, koji bi uključivali npr. orga-nizirane posjete poznatim destinacijama, i na tajnačin bi posjetitelji bolje upoznali mjesto i okolinuu kojoj borave. Tako bi turista bio samo jedan danu cjelosti u Kantonu, a ostale dane bi istraživaonajinteresantnije tačke Bosne i Hercegovine(Sarajevo, Mostar,…).

Sve više postaje značajan vikend turizam, zato bi

morali tome prilagoditi ponudu. Ovdje možemouvrstiti seoski turizam.

Turizam na selu ima po iskustvima nekih evrop-skih zemalja (Austrija, Italija, Slovenija) velikubudućnost (Slovenija: idejni projekat Vinske turis-tičke ceste Slovenije).

Poticajne mjere:1. stručna pomoć,2. administrativna pomoć,3. kvalitetna investicijska sredstva,4. porezne olakšice,5. pojednostavljeno poslovanje, 6. izgradnja infrastrukture,7. pomoć u promidžbi.

Da bi se neko seljačko gospodarstvo moglo ure -diti i proglasiti turističko seljačkim gospodarstvommora se nalaziti u turističko atraktivnom kraju, asamo mora biti podobno za turističko uređenje.

Provjera turističke atraktivnosti kraja:1. zdrava klima,2. nezagađeni zrak i voda,3. odsutnost buke i vibracije,4. odsutnost potencijalnih opasnosti.

Savjetovanje, usklađivanje i uključivanje lokalnogstanovništva. Zato je potrebno već sa početnimpripremama u akcijske planove uključiti vizije, željei potrebe, potencijale i poduzetnost lokalnogstanovništva.

7.2 Područje razvoja i kvalitete turističke ponude

• Projekat turističke signalizacije (sa novim siste-mom signalizacije mogli bi obilježiti značajne,kulturne, historijske, arhitekturne i drugeobjekte, postavljanje tabli za usmjerivanje ucentrima),

Slika 1: Mogući izvori financiranja

143



• Izvođenje turističko informacijskih i rezervacijskihsistema kod Turističke zajednice USK-a (uređenjevlastite web stranice),

• Uređenje prometne infrastrukture i staza zašetanje te sudjelovanje kod uspostavljanja biciklis-tičkih turističkih staza u okolini općina i organizo-vanje iznajmljivanja bicikla,

• Izvođenje šire akcije čišćenja Kantona,• Ocjenjivanje i promoviranje funkcionalne

kvalitete u turizmu i ugostiteljstvu,• Usputno praćenje zadovoljstva posjetitelja sa tur-

ističkom i drugom ponudom i na osvnovu prije -dloga, traženje odgovarajućih rješenja.

7.3 Područje informiranja i agencijske djelatnosti

• Modernizacija Turističkih informacijskih cen-tara, priprema za prodaju turističkih programasuvenira i drugih proizvoda,

• Osposobljavanje turističkih vodiča po pro-gramima, koji su predviđeni,

• Prodaja tipičnih kantonalnih suvenira i litera-ture,

• Organizacija izleta.

8. ...• Turista se odlučuje samo na osnovu primljenih

informacija, tako turizam postaje izrazitoinformatička djelatnost.

• Kupovina turističkih usluga je kupovina napovjerenje

• Internet je danas glavno srestvo za komunici-ranje promotivnog gradiva bilo gdje i bilo kad.Zato web stranice moraju biti zanimljive ičesto obnovljene, tako da bi ih što lakše ičešće posjećivali.

• Elektronsko trgovanje mora imati proaktivanodnos – «pull marketing».

• Slijedimo misao iz srednjeg vijeka (1258. godine):«Putnik bez znanja je kao ptica bez krila»

LITERATURA

1. MARKOVIĆ M, Međunarodni Marketing ,Logos, Split, 1994

1. DRUCKER,P: The Economy s Dark Continent,“Fortune”, April, 1962

2. KOTLER,P : Upravljanje marketingom, II .tom (

prijevod ), “Informator”, Zagreb 19893. MILISAVLJEVIĆ, M: Marketing, “Savremena

Administracija” (šesto izdanje), Beograd , 1981 4. STANTON, W.J. and C. Furtell: Fundamentals of

marketing, McGrow-Hill International, ed. NewYork and Singapore 1977.

5. TERPSTRA,V: The Cultural Enwiroment ofInternational Business, II edit. Cincinnati, SW - Publishing 1984

6. COLLEY R. H Defining Advertisers Goals ofMeasured Advertising Results, Assotiacion ofNational Advertisers , New York, 1961

7. MIRACLE, G.E. Albaum: InternationalMarketing menagement , Irwin, Homewood,Illinois,1970.

8. NORTON, B.L: Creative Strategy forInternational Advertising Dunn W. S;International Handbook of AdvertisingMcGraw-Kill , New York, 1964

9. MARKIN, R.J: consumer Behavior A CognitiveOrientation, McMillan, New York, 1974.

13. STRANG, R. A.: Sales Promotion – FirstGrpwth, Faulty Management, “Harvard BusinessReview”, July-August, 1976.

14. MUJIĆ H.:Međunarodna razmjena i organizacija međunarodnog marketinga velikih poduz

15. DOMAZET A.: Međunarodni marketing,Sarajevo, 2001.

16. GRUPA AUTORA: Osnovi marketinga,Sarajevo, 1996.

17. Mihalić T: Za trajnostni razvoj evropskegaturizma (april, 2007)

18. Katarina K: Turistični proizvod in destinacijskimenadžement in marketing., Finance,2007

19. Konečnik M: Trženje v turizmu, 200720. Mihelić T: Trajnostni turizem, 2006

I Z V O R Iwww.ntz-nta.siwww.panona.siwww.mppv.hrwww.europa.comwww.turziem.sii mnogobrojne druge web stranice kako

domaće tako i strane na ovu temu.

Ključne riječi: turizam, mediji, novinari, sarad-nja, promocija, edukacija, strategija.

SAŽETAK

Ovaj rad bavi se nekim aspektima značajamedija u razvoju turističke privrede. Pri tom sekonstatuje da je turizam privredna grana iznimnoovisna o medijima, njihovoj podršci i načinu nakoji prezentiraju stanje u toj djelatnosti. Mediji uBosni i Hercegovini ne pridaju potreban značajrazvoju turističke privrede i uglavnom se bazirajuna dnevnom praćenju određenih turističkihaktivnosti.

Turistički novinari u Bosni i Hercegovini nisuposebno organizovani, kakav je slučaj sa novinarimakoji prate ovo područje u drugim državama.

Turističke zajednice i kompanije treba daimaju interes za razvijanje stalne saradnje samedijima i iznalaze zajedničke oblike promocijebosanskohercegovačkog turizma. Taj važanzadatak ne može se svesti samo na marketinškearanžmane.

UVOD

Turizam je privredna grana izuzetno ovisna omedijima, njihovoj podršci i načinu na kojiprezentiraju aktivnosti u toj djelatnosti. Tekstoviturističkih novinara i pisaca, te turističke radio itelevizijske emisije mogu mnogo bolje i efektnijepromovirati određenu turističku destinaciju iliakciju nego klasični plaćeni oglas.

Kada govorimo o promociji turizma često zane-marimo ulogu koju u tome imaju novinari specija -lizirani upravo za turizam. Mnogo je onih koji o des-tinaciji gdje će provesti odmor razmišljaju baš natemelju kvalitetno sročene i prezentirane reportaže.Isticanje vrijednosti turističke ponude neke zemlje injeno predstavljanje čitaocima, gledaocima ilislušaocima, svakog dana dovodi sve više gostiju.Koristi od takve promocije često su nemjerljive.

Kako bi unaprijedili međusobnu saradnju ipoboljšali razmjenu informacija turistički novinarii pisci su 1954. godine u Parizu, na inicijativu fran-cuskih i belgijskih novinara osnovali su organizacijuFIJET (Federation international des journalistes etecrivans du turisme) koja danas ima više od hiljadučlanova iz 40 zemalja. Nažalost ne i iz BiH.

FIJET je najstarije i najveće svjetsko profesion-alno udruženje novinara i pisaca koji se bavetemama vezanim za turizam. Članovi FIJET-a suorganizacije i udruženja iz raznih zemalja te indi-vidualni članovi koji nisu isključivo novinari ipisci, već ima i fotografa, izdavača, komentatora,analitičara, turističkih radnika te univerzitetskihprofesora koji na neki od načina obrađuju turis-tičke teme.

Službeni su jezici organizacije francuski,engleski i španski, i tako članovi iz cijelog svijetadjeluju u stalnoj promociji turizma.

Svake godine krajem oktobra FIJET organizirasvjetski kongres koji se uvijek održava u nekojdrugoj zemlji, i to jedne godine u Evropi, asljedeće izvan Evrope. Na taj način promovira sezemlja domaćin. Naime, svaki je učesnik popovratku u svoju zemlju dužan napisati i objavitičlanak ili prilog za radio i TV emisiju o kongresui državi koja je bila domaćin.

Na svakom kongresu raspravlja se o nekomaktuelnonm međunarodnom problemu. Tako jena 46. kongresu održanom u Hrvatskoj 2006.godine glavna tema bila: Turizam i mediji. Tomprilikom je ovu državu posjetilo 140 novinara izcijelog svijeta.

Domaćin 47. kongresa održanog 2007.godine bio je Sent Peterburg (Rusija).

Predsjednik FEJET-a je već treći mandat TijaniHaddad, ministar turizma Tunisa koji je, zah-valjujući promociji kroz FIJET uspio od hotelijeranapredovati do čelnog čovjeka Ministarstva turiz-ma u svojoj državi.

Među značajnim aktivnostima članstva FIJET-a jei obilježavanje Svjetskog dana turizma. Svjetskaturistička organizacija ustanovila je da to bude



144

MEDIJSKA PODRŠKA - USLOV USPJEŠNOG TURIZMAHajdar Arifagić


27. avgust jer je tog dana 1970. godine usvojenStatut ove organizacije. Datum je prigodan i zbogtoga jer se podudara s krajem ljetne sezone nasjevernoj, te sa početkom sezone na južnoj hem-isferi, dakle u vrijeme kada milioni ljudi diljemsvijeta od turista do turističkih radnika razmišlja-ju o turizmu.

Svjetski dan turizma obilježava se kako biunutar međunarodne zajednice jačala svijest oturizmu i njegovom privrednom, sociološkom,kulturnom i političkom značaju. To je prilika dase i mediji uključe u obilježavanje ovog dana idoprinesu ostvarivanju globalnih i nacionalnihciljeva u ovoj oblasti.

Dan turizma 2007. godine bio je u znakužene, odnosno njene uloge u ovoj oblasti.

ULOGA TURISTIČKIH NOVINARA

Turistički novinari su reporteri, dopisnici, fotografiili pisci čiji se veći dio radova odnosi na turizam.

U tranzicijskim zemljama u proteklih nekolikogodina pojavljuje se sve veći broj turističkih no -vinara. Tome doprinose i novi turistički časopisikojih je sve više i na našem tržištu. Na kritičkojprovjeri su i kriteriji ko se sve može smatrati tu -rističkim novinarom. Najvažnije pri tome je daobrađuju teme iz turizma i doprinose njegovojpromociji. Takvih novinara nema mnogo. UHrvatskoj, koja iz godine u godinu postaje turis-tička velesila, možda ih je tek petnaest posto. UBiH svega procenat ili dva.

Novinarima kojima turizam nije glavna oblasto kojoj pišu, ali imaju osjećaj za turizam, trebalobi posvetiti mnogo veću pažnju i pozivati ih nasusrete i okrugle stolove na kojima je turizamdominantna tema. Ovo iz razloga jer je mnogopitanja vezanih za turizam na koje je potrebnoreagirati, a upravo bi turistički novinari trebalo dabudu ti koji će se boriti protiv neistina i "žutila".

Republika Hrvatska ima neprocjenljivu koristod domaćih novinara, ali prevashodno od onihkoji je posjećuju i pišu o njoj. Oni, novinari, svo-jim medijskim prilozima doprinose promocijiHrvatskog turizma u zemljama iz kojih dolaze.

Samo 2004. godine Hrvatsku je posjetilo 800stranih novinara iz 24 zemlje i većina ih jeHrvatsku gledala i doživjela srcem.

Zahvaljujući mnogobrojnim afirmativnim te -kstovima, televizijskim i radio emisijama naši su -

sjedi su izborili mjesto među vodećim turističkimdestinacijama u svijetu.

STANJE U BiH

Mediji u Bosni i Hercegovini nemaju izgrađenpristup tretiranju turizma i turističke filozofije.Inertnost u tome skoro gotovo podjednakoiskazuju i printani i elektronski mediji.Pojedinačno posmatrano elektronski medijiimaju praksu povremenog uvođenja emisijaposvećenih turizmu i fokusiranih uglavnom naturističku sezonu (ljetnu i zimsku) odnosnoodređene događaje poput sajmova, turističko -kulturnih manifestacija itd. Za printane medije toje uglavnom ad hoc tema.

Novinari Bosne i Hercegovine uglavnom maloputuju po vlastitoj državi, a rijetki su oni kojitokom godine makar jednom pređu državnugranicu privatno ili službeno, čak i ako su "turis-tički novinari".

Sve do prije agresije na BiH u ovoj državi jebila veoma aktivna, i po broju članova veomajaka, sekcija turističkih novinara sastavljena odspecijaliziranih i vrsnih poznavalaca ove prob-lematike. Imali su brojne aktivnosti na promocijiturističkih potencijala BiH i bivše Jugoslavije, istudiozno pratili turističke sajmove, berze turiz-ma itd.

Sekcija je bila član FIJET-a i učesnik na njegov-im skupovima i akcijama.

Redakcije i turistički novinari u vrtlogu tranzi-cijskih promjena morali su odgovoriti novimzahtjevima svojih izdavača - vlasnika pri čemu jeprimarno bilo bavljenje politikom, crnomhronikom, donekle privredom, mnogo višesportom, a manje i kulturom. Tako je turizamdošao na njihovu marginu.

Uz to, ni turističke organizacije a ni turističkaprivreda nisu iskazali incijativu za uspostavljanjepokidanih veza sa medijima. Njihova komu-nikacija i danas se svodi na isključivo marketinškeaktivnosti i puko bilježenje određenih događaja.

Odnose medija prema turizmu i turističkeprivrede prema medijima, čiji bi rezultati moglibitiznačajni za dalje unaprjeđenje njihovihmeđusobnih relacija, trebalo bi detaljnije istraži-ti, što može biti zanimljiva tema za seminarske ilidiplomske radove studenata ekonomskih, turis-tičkih i žurnalističkih studija.



145

146



Analiza sadržaja tih medija pokazuje da o tur-izmu pišu novinari kojima je to usputni resor. Uprintanim medijima pojavljuje se veći broj auto-ra o ovoj oblasti iz razloga jer urednici na praće -nje turističkih događaja upućuju one koji su imtog trenutka slobodni ili su im pri ruci, a ne onekoji za to imaju afiniteta.

U tretiranju događaja i pojava u domaćem tu -rizmu izostaje istraživačko novinarstvo, kome -ntarisanje i analitički pristup. Osim vijesti, izvješ-taja i reportaža veoma je skromna zastupljenostdrugih novinarskih žanrova poput bilješke,putopisa, osvrta. Kada je u pitanju anketa, ona seuglavnom praktikuje pred sezonu godišnjihodmora uz postavljanje klasičnog pitanja: gdjećete na odmor?

Fotografije kao ilustracije tekstova o pojedinimturističkim destinacijama uglavnom su starijegdatuma, što kod čitaoca izaziva pogrešan efekat.

IZAZOVI GLOBALIZACIJE

U sadašnjim uslovima o turizmu je teško go -voriti i pisati bez razumijevanja savremenihdruštvenih i političkih fenomena koji utiču napromjene savremenog turizma. Jedan od tihfenomena je i globalizacija samog turizma.

Ovaj rad ne ulazi u šire posmatranje te pojave.Njime se želi inicirati istraživanje na koji načinglobalizacija utiče na nove navike i interesesavremenih turista. Odgovor na globalizaciju je iodgovor na pitanje koji su novi faktori motivacijeturista za dolazak u određenu državu ili grad.

S obzirom na to da je povećana uloga masovnihmedija u privatnom i poslovnom životu većinepojedinaca, i komunikologija je sa globalizacijomdobila sasvim novu ulogu. Ona proističe iz činjeniceda masovni mediji imaju sve veću moć, i tako jača-ju potrebu za novim saznanjima neophodnim da bise razumio odnos pojedinca i društva, ostvario prin-cip aktivnog građanstva i kroz saradnju sa medijimadoprinijelo uspješnijem poslovanju u svim segme -ntima, pa i u turizmu.

Danas je gotovo nemoguće kreirati bilo kakavnovi turistički proizvod ili investirati u tu oblast ada se ne uđe u problem kosmopolitizma i globa -lizacije, savremenih navika i potreba u turizmu,globalizacije i gastronomije, hotelijerstva i globa -lizacije itd.

Pitanje je koliko se koja država, privrednagrana, kompanija, baš kao i mediji, mogu držatipo strani od procesa globalizacije turizma kaopodručja za biznis, i sve veće potrebe čovjeka zaputovanjem, odmorom i otkrivanjem novih pro -stora, kultura, običaja itd. No treba imati na umučinjenicu da upravo u uslovima globalizacije imale privrede mogu ponuditi nešto specifično irazličito od ponude velike korporacije, hotelskogili turističkog lanca.

Tu je naravno i šansa Bosne i Hercegovine injenih medija. No u našim medijima nemaznačajnijeg pokušaja da se filozofija turizma tre-tira u kontekstu savremenih kretanja, dakle iglobalizacije.

KAMPANJA I STRATEGIJA

Prvu nacionalnu kampanju o turizmu BiH jepromovirala u septembru 2006. godine s na -mjerom da se svijest javnosti o održivom razvojute privredne grane podigne na veći nivo. Cilj jemeđutim da u narednih deset godina prihodi uturizmu rastu po stopi od preko pet posto godi -šnje. Izostao je adekvatan odnos medija u podrš-ci ostvarenju tog cilja iz razloga što oni u toj kam-panji nisu dovoljno prepoznali svoj interes.

Moguće je da bi ga mogli naći ukoliko bi seBiH opredijelila za donošenje strateškog market-inškog plana turizma za period do 2010. odno -sno 2012. godine.

S obzirom na to da niti jednim dosadašnjim(društvenim, privrednim, strateškim, razvojnim...)planom turizam nije adekvatno tretiran, taj bidokument morao ponuditi stratešku viziju uzadatom periodu, identificirati turistički se -ktor/proizvod koji predstavlja nacionalni turističkipotencijal, definirati adekvatne strategijeproizvoda, prodaje, distribucije i komunikacije,te uspostaviti saradnju unutar BiH po regijama(entitetima i kantonima) i proizvodima. Nadaljeon bi morao da propagira povećanje kvalitetausluga ulaganjem u infrastrukturu i razvoj ljudskihresursa, te osiguranjem ravnoteže izmeđunacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja.

To je mnogo širi prostor za medijsku pažnju iizazov za one novinare i medije koji u razvojuturizma vide i svoju šansu u povećanju tiraža, pri-hvatanja većeg obima turističkih poruka i oglasa ikreiranju vlastitih akcija poput turističkih nagrad-nih igara, uz veće učešće onih koji prodaju turi -stički proizvod.

147



ZAKLJUČAK

Bilo kakav plan o razvoju turizma u BiH teškoje realizirati bez punog uključivanja klasičnih isavremenih medija. Pogrešno je mišljenje dainternet može nadomjestiti sve ono što štampa,radio i televizija mogu ponuditi u odnosu na toglobalno sredstvo komuniciranja i obratno.

Pozitivni pomaci u turističkoj privredi BiH tre-balo bi da budu i pozitivan signal prema mediji-ma da se studioznije fokusiraju na potrebu savre-menog čovjeka za odmorom, putovanjem,boravkom u prirodi i posebno mogućnosti daradeći za turizam mogu i živjeti od svog rada.

Mediji i u tome mogu da nađu i vlastitiekonomski interes.

Od novinara koji imaju sklonost za oblast tur-izma treba očekivati da aktiviraju sekciju ili nekidrugi oblik zajedničkog djelovanja (kao što točine sportski novinari) jer je to izuzetno značajnoza stvaranje objektivnog dojma o BiH kao dobrojili lošoj turističkoj destinaciji.

Postoji potreba za dodatnom edukacijom nov-inara koji bi se posvetili ovim temama, i toisključivo kroz studijska putovanja, ciljane pos-jete turističkim sajmovima, kongresima i stručnimskupovima u zemlji i inostranstvu. Bila bi to i pri-

lika za sagledavanje i bolje razumijevanje global-nih kretanja u turističkoj djelatnosti.

Uporedo sa tim, ministarstva turizma ili onakojima je ova djelatnost u resoru, potom većihotelski, banjski i centri planinskog turizma,moraju uspostaviti ili ojačati funkciju odnosa sajavnošću, jer je to jedan od osnovnih preduvjetada više budu zastupljeni u medijima.

Na koncu neophodno je napraviti jasno raz-graničenje u tome šta je marketinška a šta infor-mativna funkcija medija kako bi se jasno iskazaointeres i ostvario željeni rezultat.

LITERATURA

Pravila o radu Sekcije turističkih novinara BiH (1978)

Strategija borbe protiv siromaštva u

Bosni i Hercegovini -PRSP (2004)

Publikacija: Šta je FIJET (2006)

Dnevne novine "Oslobođenje",

"Dnevni avaz", "Nezavisne novine",

"Dnevni list" - svi iz BiH i "Vijesnik" (Hrvatska).

Strateški marketing plan turizma u

Hrvatskoj (2007)

148



Učesnici Međunarodnog simpozija « Prirodno ikulturno historijsko naslijeđe i novi modeli uprav -ljanja razvojem turizma « nakon dvodnevnograda, podnesenih saopćenja i iscrpne diskusije,donose sljedeće zaključke i poruke:

1. Budući da je turizam svjetski globalni proces aturistička privreda svjetska privreda i da našazemlja ima velike mogućnosti za razvoj turizmau svim strateškim i drugim planovima, turizmuje potrebno dati posebno mjesto.

2. Pored implementacije mira i razvoja drugih djelat-nosti, poseban je značaj razvoja turizma u Bosni iHercegovini radi neophodnosti bržeg razvoja,posebno nedovoljno razvijenih područja.

3. Prema mnogim analizama, a i na osnovusaopćenja učesnika Simpozija, turizam je investi-ciona razvojna šansa Bosne i Hercegovine, pa jepotrebno razvijati i sve prateće djelatnosti kojedoprinose razvoju turizma.

4. Ekologija i zaštita životne sredine su uslovirazvoja turizma i opstanka planete Zemlje, azbog sporijeg rasta tehnologije, naša okolina jejoš uvijek dosta očuvana, ali je potrebno stalnoodržavanje.

5. U čuvanju prirodnog i kulturnog naslijeđapotrebno ustanoviti propise o odgovornosti iustanoviti propise za sankcije.

6. Turističku privredu potrebno je organizirati posavremenim modelima, a turističke uslugepružati prema međunarodnim standardima.

7. Razvoj turizma u Bosni i Hercegovini treba dadovede do bržeg priključenja Bosne iHercegovine Evropskoj uniji.

8. Neophodno je stimulirati strana ulaganja u tu -rizam, raditi na prilagođavanju infrastrukturesavremenom turisti, a urbanističko planiranje

treba da bude stalan proces pri čemu, kodinvesticionih zahvata, voditi računa o zaštitiprirodnog i kulturnog naslijeđa.

9. Razvijati nove oblike turizma, a posebno one zakoje naša zemlja ima komparativne prednost.

10. Imajući u vidu sve navedeno, učesniciSimpozija su mišljenja da održavanjeMeđunarodnog simpozija o turizmu u Bosni iHercegovini postane tradicionalno, a da se u tusvrhu osnuje stalno tijelo eksperata čiji bijedan od osnovnih zadataka bio bavljenjerazvojem turizma.

11. U prezentiranim radovima i saopćenjima suposebno istaknute do sada nedovoljno poznatemogućnosti za razvoj turizma gornjovakufske,kreševske, fojničke i jajačke regije, kao irudarskih i mineralnih potencijala, geostaza, vjer-sko-tradicionalnih i drugih objekta.

12. Strategija razvoja turizma na nivou Bosne iHercegovine bi trebalo da sadrži detaljnorazrađene master planove i projekte.

13. Edukaciji stanovništva posebno kroz školskevidove obrazovanja, iznalaženja novih ciljnihturističkih konzumenata i podsticanju svijestiza zaštitu okoliša i sigurnosti turista, potrebnoje pokloniti odgovarajuću pažnju.

14. Standarde u turizmu potrebno je uskladiti sastandardima u Evropskoj uniji jer turista uturističkoj destinaciji želi uslove najmanjekoje ima kod svoje kuće.

15. Učesnici Simpozija ocjenjuju da je u tokuodržavanje Simpozija i datih diskusija biloveoma korisnih saopćenja, izlaganja i diskusi-ja, i da ih je potrebno sukcesivno objavljivatiu Univerzitetskoj hronici.

ZAKLJUČCI I PORUKE SIMPOZIJA PODNAZIVOM »PRIRODNO I KULTURNO HISTORIJSKO NASLIJEĐE I NOVI MODELIUPRAVLJANJA RAZVOJEM TURIZMA»ODRŽANOG NA VLAŠIĆU 14. i 15. MARTA 2008

149



Participants of international symposium„Natural, cultural and historical inheritance andnew models of managing the tourism develop-ment”, after two days work, reported announce-ments and detailed discussion, brought the fol-lowing conclusions and messages:

1. Since the tourism is global world process andtouristic economy is world economy, and since ourcountry has great opportunity for development oftourism, it is necessary to give a special place totourism in all strategic and other plans.

2. Beside the peace implementation anddevelopment of other activities, development oftourism is of great significance for necessity offaster development, especially in poorly devel-oped areas;

3. According to numerous analyses and on thebasis of messages given by participants inSymposium, tourism is investment opportunity ofBiH, so it is necessary to develop all the attachedactivities that contribute to the development oftourism.

4. Ecology and the protection of the humanenvironment are conditions for development oftourism and survival of Planet Earth, and due toslower technology development our environ-ment is still well preserved, but it needs to bemaintained all the time.

5. In the process of preserving our naturalenvironment, some responsibilities and sanctionshave to be issued.

6. Touristic economy needs to be organizedaccording to contemporary models and touristicservices should be given according to interna-tional standards.

7. Touristic development in BiH should lead tofaster joining European associations and fasterinclusion of BiH into European Union.

8. It is necessary to stimulate the internationalinvestments into tourism and to work on the

adjustment of infrastructure to modern tourists´needs and city planning should be a constantprocess, where in the process of investmentactivities a special attention should be paid topreserving the cultural and historical heritage.

9. Developing the new types of tourism, andespecially the ones for which country has signifi-cant advantages.

10. Taking all this into account, participants inthe Symposium believe that organizing of thisinternational symposium on tourism in BiHshould become traditional, and that for purposea special team of experts should be formed. Themain task for this team would be managing thetouristic development.

11. In the works and announcements present-ed, the possibility, so far unknown, for the develop-ment in the area of Gornji Vakuf, Kreševo, Jajce,Fojnica has been emphasized, as well as the possi-bility for development of mining and mineralpotentials, traditional religious objects, etc.

12. Strategy of touristic development in thearea of BiH should contain the detailed masterplans and projects.

13. Special attention should be paid to civileducation, especially trough schooling, discover-ing the new touristic consumers and encouragingthe conscious protection of the human environ-ment and providing the security for tourists.

14. Standards in tourism should be coordinatedwith those in European Union, because each tourist,when choosing the touristic destination, seeks for theexact conditions that he/she has at home.

15. Participants of Symposium evaluated thecourse of symposium and they were given discus-sions to be filled with the useful announcements,presentations, discussions which should be suc-cessively published in University chronicle ofUniversity in Travnik, where readers could alsofind more useful suggestions.

CONCLUSIONS AND MESSAGES OF SYMPOSIUM

150



Nakon što svi autori obave svoj posao pisanja idostave svoje radove u redakciju, preostaje jošmnogo rada u uredništvu, lekturi, štampariji .Neki autori ne vole izmjene, dorade, dopune i sl.smatrajući to suvišnim i vjerujući da je nakon nji-hovog kreativnog rada sve jasno i lako rješivo.Nažalost, nije baš tako, i zato ove upute treba daolakšaju rad svima koji namjeravaju pisati zaUniverzitetsku hroniku.

Ko treba i šta se može pisati za Univerzitetskuhroniku

Univerzitetska hronika objavljuje priloge izpodručja navedenih u uvodniku, u širokomrasponu nivoa stručnosti i složenosti, stilova i obli-ka. Ipak, postoje neki opći uvjeti od kojih se neodstupa. Svaki članak treba da bude originalan,uredno pripremljen po našim uputama i namijen-jen samo ovom časopisu. Ne štampaju se većobjavljeni ili drugom izdavaču ponuđeni prilozi. Iradovi objavljeni na nekom skupu za koji se štam-pa poseban zbornik radova nisu prihvatljivi.Običaj je, a i pravilo, da se neko pisano djelosmatra novim ako ima barem četvrtinu bitnih izm-jena u odnosu na neko slično već objavljeno, aliUrednički odbor i njegovi recenzenti u tomepostavljaju znatno strožije zahtjeve.

Prilog može ponuditi svako ko to želi, a ispun-java zahtjeve časopisa, i preuzima punu odgov-ornost za sve što je iznio u radu. Recenzije idorade koje obavi Urednički odbor i njegovisaradnici ne oslobađaju autora odgovornosti zanjegovo djelo, ali mu i ne umanjuju originalnost.

Što se tiče vrednovanja članka, rang seustanovljava na osnovu općih kriterija za ocjenji-vanje.

Univerzitetska hronika razvrstava radove uslijedeće vrste:

- izvornonaučne članke, u kojima se iznosedotad neobjavljeni razultati izvornih istraživanjana takav način da je vidljiva ispravnost primijen-jenog postupaka istraživanja, da se može ponovi-ti postupak, i da se može objektivno ocijenitiodnosno provjeriti tačnost dobivenih rezultata,

- prethodna saopćenja, u kojima se iznoserezultati naučnih istraživanja koja zahtijevaju brzoobjavljivanje bez osiguravanja mogućnosti prov-jere postupka i rezultata, (ili se najavljuje nekanova naučna spoznaja koja još nije ustanovljenaili obrađena u tolikoj mjeri da bi se izravno moglaprimijeniti ili provjeriti, ili se pak neko pitanjestruke obrađuje na takav način da se dolazi doosobito važnih općenitijih spoznaja i do poticajaza daljnja istraživanja),

- pregledne članke, u kojima se iznosi origi-nalan, kritički i sažet prikaz nekog područja ili nje-govog dijela, (ili stanja neke problematike, odusko strukovne do opće naučne) u kojima autor isam djeluje tako da je vidljiv njegov doprinos uodnosu na već objavljene radove, preglednospomenute,

- izlaganja sa naučnog skupa, koja se iznose uobliku cjelovitog članka, ukoliko su prethodnoizložena na takvom skupu, a nisu objavljena uzborniku radova,

- stručne priloge (članke iz struke) u kojima sedaju korisni prilozi iz određene struke, koji i nemoraju poticati iz vlastitih izvornih istraživanja.

Autor treba da uz svoje djelo obrazloži poseb-no i svoj prijedlog kategorizacije, navodeći šta jeon svoje originalno dao i čime obrazlaže i branipredloženu kategorizaciju članka. Recenzenti ćetakav prijedlog usvojiti ili ga promijeniti, ali im naovaj način neće promaknuti najvažniji argumentii stavovi autora.

Kako treba pripremiti članke

Članci se pišu i štampaju latiničnim pismom, aoznake i grčkim i po potrebi drugim pismima, nabosanskom, engleskom ili njemačkom jeziku.Svako odstupanje treba posebno unaprijeddogovoriti s Uredništvom.

Članci se pišu na računaru samo sa jednestrane papira A4, s dvostrukim proredom (20 do25 redaka od po oko 60 slovnih mjesta po retku),s ostavljenim lijevim i desnim rubovima širine po3 cm. Prvi redak odlomaka treba uvlačiti, ukolikose ne koristi puni američki oblik pisma.

Obimom se članci ograničavaju na jedan

UPUTE ZA AUTORE

151



autorski arak (do oko 20 kucanih stranica, ili odoko 30000 slovnih mjesta), uključujući u to islikovne priloge. Uredništvo može iznimno prih-vatiti i nešto opsežnije radove.

Članke i sažetke treba pisati u trećem licu,neutralno, pridržavajući se dobrog stila, uvaženihjezičkih normi, naziva struke i dokumentalističkihpravila. Naslov treba biti kratak, ali treba da jasnoizrazi sadržaj članka i obuhvati sve važnije ključneriječi (po kojima se kasnije obavljaju klasificiranjai pretraživanja u bazama podataka).

Obavezna je primjena mjera prema državnim,međunarodnim i strukovnim normama.Obavezna je primjena zakonskih mjernih jedini-ca, odnosno jedinica Međunarodnog mjernog sis-tema (SI), iznimno dopuštenih jedinica izvan togsistema, njihovih decimalnih jedinica, te od svihnjih složenih jedinica, po njihovim zakonitimnazivima i znakovima.

Znakove fizikalnih veličina i njihovih faktoratreba pisati koso (kurzivno), latiničnim ili grčkimslovima, uvažavajući međunarodne norme.Vektorske veličine se pišu kurzivnim slovima sastrelicom iznad znaka, ili polumasnim slovima,kako se pišu i matrične veličine. Odvojeno trebadati popis svih upotrijebljenih oznaka, a posebnoznakova fIzikalnih veličina i od njih izvedenih fak-tora (posebno složen abecedno, a posebno alfa-betno), uz naznaku pripadnih mjernih jedinica.Značenja oznaka treba da budu ispisana redomna bosanskom i engleskom jeziku.

Samo u slučaju kada važni razlozi praksenameću neodložnu i uporednu primjenu podata-ka izraženih u drugim mjernim jedinicama, smijuse dodatno navesti i takvi podaci (npr. u zagradi).Isto je i s neveličinskim fizikalnim jednačinama

Obavezna je primjena veličinskih fizikalnihjednačina (uvrštenje ulaznih fizikaInih veličinaizraženim koherentnim mjernim jedinicama utakvu jednadžbu daje i rezultat u koherentnojmjernoj jedinici).

Slike (crteži, dijagrami i fotografije), kao itablice prilažu se odvojeno od teksta. Na njima seupisuje ime autora, naslov članka i redni broj slikeodnosno tabele u članku. Najveći format možebiti do A4, a samo iznimno i veći. Fotografijemoraju biti jasne i kontrastne. Crteži i dijagramimoraju biti izrađeni uredno tušem na bijelomcrtaćem papiru ili paus-papiru, bez ikakva opisa.

Preporučuje se veličina crteža do dvostruko većeod željene veličine istog crteža u gotovom slogu(korisna je uporedba sa pojedinim objavljenimčlancima kao uzorima), a kod crteža bogatih gus-tim crtama i veća. Širina crta za takvo smanjenjetreba biti oko 0,5 mm za pune, 0,3 mm zacrtkane i 0,2 mm za pomoćne. U slučaju da crtežii dijagrami moraju biti unaprijed i potpunoopisani (ploterski ili slični crteži) treba ih izradititako da oznake fizikalnih veličina i njihovih fakto-ra budu ispisane kosim velikim i malim slovimalatinične abecede ili grčkog alfabeta, mjernejedinice označene zakonitim znakovima(uspravnim slovima), a svi ostali opisi, uključivo inazive fizikalnih veličina i brojčane vrijednosti,budu izvedeni uspravnim latiničnim slovima.Veličina opisanih znakova treba biti takoodabrana da nakon očekivanog umanjenja slikesvako veliko latinično slovo bude visoko oko 2mm. Preporučuje se, ipak; u interesu mjeriteljskeispravnosti, kvaliteta i općeg izgleda članka ičasopisa, da se pripreme čiste slike bez opisa.

Potpisi ispod slika prilažu se odvojeno, pisaniredom na bosanskom i na engleskom jeziku zasvaku sliku. Isto je i sa potpisima iznad tabela.

Opisi na slikama prilažu se također odvojeno,na kopijama slika, na bosanskom i engleskomjeziku. Isto je i sa opisima tabela. Preporučuje setakve opise ispisati kao višejezičku legendu i prik-ladnim oznakama pokazati na što se pojedininaziv odredi. Svaki članak treba da ima odvojenosažetak s naslovom na bosanskom i engleskomjeziku. Sažetci su kratki prikazi teme članka,metode rada ili iznošenja gradiva, rezultata izaključaka, po kojima potencijalni čitalac možezaključiti da li mu članak može koristiti. Oni trebada budu, bez prerađivanja, upotrebljivi i zasekundarne bibliografske publikacije. Preporučjese veličina sažetka oko 250, a ograničava se nanajviše 500 slovnih mjesta.

Uz svaki članak obavezna je liteteratura.

Primjer popisa literature prema Harvardizlaznom stilu .

1. Atkinson R L et al (2000). Hilgard's intro-duction psychology, 13th ed. Fort Worth,Harcourt College.

152



2. Chilvers, I. (1998). Funk art. In: TheOxford dictionary of 20th century art.Oxford: Oxford University Press, p. 225

3. Gray, A. and Vale, L. (2003). Economicevaluation for decision-making. In: Scott, A.,Maynard, A. and Elliott, R., eds. Advances inhealth economics. Chichester: Wiley, pp. 59-75

4. Human Rights and Equal OpportunitiesCommision. (1997). Bringing them home: reportof The National 1nquiry. Sydney: Human Rightsand Equal Opportunities Commision

5. Kim, J. (2001). Borrowing constrains andtechnology defusion: implications of intra-indus-try trade. USC Center for Law, Economics andOrganizations [online]http://papers.ssrn.com/abstract id=340760 [pris-tupljeno 15. septembra 2004.]

6. Krugman, P. (1997). The Age ofDiminished Expectalions: U.S. Economic Policy in1990's. 3rd ed. Cambridge: MIT Press

7. Lairson, T. D., and Skidmore D. (1997).lnternational Political Economy: The Struggle for

Power and Wealth. 2nd ed. [s.1.]: HarcourtBrace College Publishers

8. Levy, J. S. (2005). The evolution of qualita-tive research in consumer behavior. Journal ofBusiness Research. [ScienceDirect]. 12 October,5(58) pp.341-347. Dostupno nahttp://www.sciencedirect.com [pristupIjeno 14.jula 2005.]

9. Metcalfe, A., Diaz, V. And Wagoner, R.(2003). Academy, technology, society and themarket: four frames of reference for copyrightand fair use. Portal: libraries and the academy.3(2), pp. 191-2061

Podsjetnik za kompletiranje članka

Članke treba pripremiti po pravilima i u zahtje-vanom broju primjeraka svakog priloga tako štonajprije svaki članak ide na ocjenu kod dvarazličita recenzenta, koji treba da dobiju komple-tan članak, a potom ide na dvije ili tri jezičke lek-ture, pa na mjeriteljsku i terminološku recenziju,pa na grafičku pripremu, zatim na prijepis i sla-ganje tekstova i na skeniranje slika, odnosnoizradu filmova, a potom na prijelom i montažu.

1 Literatura je navedena kako slijedi: 1. knjiga sa više od tri autora; 2. enciklopedija ili leksikon; 3. poglavlje u knjizi; 4. zvanični dokumenti (propisi,odredbe, zakoni, izvještaju vlade...); 5. eletronski izvori/internet; 6. knjiga sa jednim autorom; 7. knjiga sa dva autora; 8. članak iz časopisa preko elek-tronske baze podataka; 9. članak u časopisu; 10. rad sa konferencije ili rad u zborniku radova; 11. zbornik/zbirka radova; 12. knjiga (urednik, priređivač).

hronika univerziteta 1:layout 1 - fmpe.edu.bane za vis n im koled`ima i univerzitetima, kako se...

Documents