JWfflP- *"" ""t*mmm

Teaj XXXVII. Travanj 1913. Broj 4.

hrv.-slav. umarskoga drutva 0^^

m

Izdaje

Hrvatsko-slavonsko umarsko drutvo.

Uredjuje BOGOSLAV KOSOVIG

^^^gpf^" Izlazi svakog mjeseca.

*

Z A G R E B -1913. Naklada hrv.-slav. umarskoga drutva.

Ferd.

Br. 12-3 llustrovani cjenik br. 225. badava i

franco !

Ograde iz ice jL za vrtove, kue, zvjerinjake, fasanerije itd.

Dvije tvornice, najizdaniji uspjeh.

Alpenlndische Draht industr ie i *A o . . * Klagenfurt (potanski pretinac

J e r g l t S C h S O n n e , 286) 0-az Gostingermaut i a 7Wien IV./l. Pressgasse 29.

Br. 1-24

Razne lovake puke, revolvere, pitolje, Brow-

ninge

i svekolike lovake potrebtine razailje uz umjerene cjene, u lijepoj i laganoj izradbi stara tvrtka prvoga reda :

Prvo Ferlako tvorniko drutvo oruja

PETAR WERNIO drutvo s ogranienim jamstvom

u Ferlachu, Koruka. Popravci izvruju se brzo i jeftino. Hrvatsko dopisivanje.

Cijenici na zahtjev bezplalno i prosto od potarine.

BROJ 4. U ZAGREBU, 1. TRAVNJA 1913. GOD. XXXVII.

5UMHR5KI LI5 P r e t p l a t a za nelanove K 12 na godinu. lanovi umar drutva dobivaju list bezplatno. lanarina iznaa za utemeljitelja K 200. Za lanove podupirajue K 20. Za redovite lanove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za um list K 4 u ime pretplate. Lugarski viestnik dobivaju lanovi lugari badava. Pojedini

broj um. lista stoji 1 K. lanarinu i pretplatu na list prima predsjednitvo drutva.

Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za treinu stranice 7 K; etvrt stranice 6 K. Kod viekratnog uvrtenja primjereni popust.

Odkupljivanje" podavanja gradje za op. mostove po imov. obinama.

U podruju bive vojne Krajine, imadu krajike imov. ob-ine dunost dati za izgradnju drvenih mostova gradju na panju, a mjestne, dotino upravne opine imaju dunost tu gradju dati izraditi, privesti i ugraditi.

Od kada su se moderni tehniari prihvatili gradnje mostova i propusta iz armiranoga betona i slinog dugo trajueg materijala, postalo je i u bivoj vojnoj Krajini akutnim rijeenje pitanja: kako da se obzirom na neke osebujne propise o podavanju gradje za ob. mostove po imovnim obinama ipak omogui izgradnja mostova iz takovog dugotrajnog materijala uz doprinaanje onih, koji do sada imadu dunost za izgradnju i popravak istih, ali drvenih mostova, doprinaati, a da se ne povrijedi pravo nijednoga od obojice interesenata.

Dosadanji drveni mostovi sastojali su se iz pomosta, kojega se trajnost cijenila redovno na 6 godina, iz glavnjaka i dr. horizontalnih komada sa trajnou od 12 godina i pilota i drugih okomitih komada, kojih se je trajnost cijenila na 18 godina.

Svakih 6, 12 odnosno 18 godina trebalo je, da imovne obine dadu istroenu gradju iz nova, a upravne obine da ju dadu izraditi, privesti i ugraditi.

130

Kroz to, to ima puno takovih mostova i propusta u podruju svake upravne opine, troilo se je ne samo na njihovu novogradnju i popravak mnogo i onako skupocijenog redovito hrastovog gradjevnog drva, negp je trpilo znatno i uredovanje i rad inovnitva i slubenika upravnih i imov. obina, jer je svaki as sad ovdje, sad ondje, trebalo njeto popraviti ili s nova graditi, a prema tome i uredovati ; a puanstvo je trpjelo, jer se je do popravka mosta moralo sluiti pokrajnima redovito provaljenim putinama, na kojima su silno svoje blago muili pod iole teim tovarom.

Stoga je svaki umar i prijatelj napredka radosno pozdravio teevinu moderne tehnike gradnju mostova iz betona i slinog dugotrajnog materijala jer je uvidio, da bi izgradnjom mostova iz takvog materijala na dugi niz godina bile potedjene od brige i podavanja i upravne i imovne obine, a bilo bi potedjeno i iteljstvo, jer bi nesmetano moglo tovare goniti utrenim putevima.

Poto su upravne obine dune brinuti se za izgradnju mostova na obinskim cestama, bez obzira na to iz kakovog e se materijala mostovi graditi, to je kod izgradnje mostova iz betona umjesto iz drva nastalo pitanje, da li su u bivoj vojnoj Krajini imov. obine u obe dune za izgradnju takovih mostova iz drugog materijala doprinaati, te ako jesu, koliko i po kojem kljuu.

Kr. tehniari (ininiri) stavili su se na stanovite, da su im. obine u sluaju, ako se same dobrovoljno ele rijeiti ili ako je nudno i svrsi shodno, da se oblastnom odredbom rijee daljnjeg tereta podavanja gradje za mostove i propuste za vjena vremena, dune upravnoj obini u ime odtete za gradjevno drvo, to bi ga inae morale doznaiti u naravi na panju, dati odtetu u novcu i to u tolikom iznosu, koji odgovara sadanjoj vrijednosti v jen ih renta odgovarajuih vrijednosti gradje, koja bi se morala dati odmah za novogradnju mosta i tada svakih 6, 12 odnosno 18 godina.

Ukupni sbroj vrijednosti tih renta ima se po njihovom miljenju izraunati po formuli:

- 1 3 1 -

S = s s s, + s2 + s3 gdje se s ima raunati po formuli

ili kako smo mi u umarstvu nauni pisati :

K_r . _ r 1 , Q P " ^ l-opn1 l - o p n ~ l

r 1-op6 r . l.op'2 r . 1 -op '8

1-op 1 1-op 1 1-op 1

Kao koliina gradje ima se obzirom na okolnost, to se kod tesanja izgubi 50%, uzeti dvostruka koliina u otesanom stanju nudne gradje, a vrijednost gradje ima se uzeti po cijeni na panju i po cijeniku imov. obine. Postotak p ima se, jer novac sve vie gubi vrijednost po njihovom nazoru uzeti sa 3-5%.

Kako vidimo ovaj nain obraunavanja odkupne svote, to su ga usvojili kr. tehniari, bio bi sa matematiko i pravnog gledita potpuno ispravan, kad bi za ob. m o s t o v e u bivoj vo jno j K r a j i n i s t a j a l e one p r e d p o s t a v e , na kojima je reeni princip raunanja sazidan. Jedino bi se moglo prigovoriti to se u ostalom moe prigovoriti svima raunima gdje se po volji odabira postotak, da je postotak od 3-5/0 prenizak ili previsok, jer o njegovoj visini u velike ovisi i konani rezultat t. j . v i s i n a o d k u p n e svo te .

Po naem mnijenju, a bez obzira na to, da li bi tim nainom obraunatom odkupnom svotom imovne obine vie ili manje platile t. j . teto vale ili profitirale, n e s t o j e g o r e spomen u t e p r e d p o s t a v e , a po tom po naem mnijenju nemoe se sa p r a v n o g a g l e d i t a za odkup podavanja gradje po imov. obinama za ob. mostove niti upotrebiti gore spomenuti nain obraunavanja odkupne svote.

Pogotovo ne moe se o b l a s t n o m od redbom imov. o b i n a m a p r o p i s a t i da se odkupiti imaju, kao ni to, to i

132

koliko da dadu u ime odkupa dunosti svoga podavanja, pa makar upravne obine neznani kako na sebe preuzele sve dunosti glede budue novogradnje i uzdravanja mostova.

Odnosne zakonske ustanove, odnosede se na ovaj predmet u pogledu podavanja imov. obina za obinske mostove glase:

1. Glasom 6. to. a) naputka a) k zakonu od 11. VII. 1881., kojim se razjasnjuju etc. ustanove zak. od 15. VI. 1873. o imovnim obinama u bivoj vojnoj Krajini, pripada mjestnim obinama,, kao pravouitnicama u uma imov. obina pravo na drvo za novogradnje i uzdravanje mostova i propusta na onih c e s t a i p u t e v i h , k o j e j e d u n a m j e s t n a o b i n a pop r a v l j a t i i to (glasom predidue alineje toga -a) od takovih vrstih drvea, koje se nalaze u najbliih dijelovi umskih.

2. Po 17. istoga nap. a) svaki pravouitnik moe samo u toliko zahtijevati izpunjenje ustanovljenih mu potrebtinah na drvu, u koliko zato po t r a j n i prihod uma imov. ob. dotjee. Nedotjee li potrajni prihod iz uma za posvemanje pokrie po-trebtina pravouitnika, tada se mora svaki od njih po razmjeru manjega prihoda ne samo sa o g r a n i e n j e m z a d o v o l j i t i , nego mora, ako je potrebno osim toga jo i za pokrie poreza etc. pripomoi uplatom odgovarajue umske pristojbe za svoja beriva u naravi.

U 19. istoga naputka izriito je spomenuto, da ustanovljenu pristojbu za gradju i za ostala beriva u naravi, imadu plaati i mjestne obine, ako ju ostali pravouitnici plaaju.

3. Po 22. istoga naputka nije pravouitnikom dozvoljeno za kunu porabu bezplatno ili uz snienu umsku pristojbu za gradju ili ogrjev dobiveno drvo prodati, ili ga za druge vri-jednostne predmete zamijeniti ili darovati.

Tko se takovog prestupka krivcem uini, duan je za dotino drvo u blagajnu imov. obine platiti cijelu umsku pristojbu, koja za ne pravouitnika postoji.

Ova zadnja ustanova prema svojoj stilizaciji ini se da je uzela u obzir samo pravouitnike ljude, ali se mora predmjevati, da su tu miljeni i ostali pravouitnici, jer u slubovnom pravil-

133

niku od g. 1860. 68. al. b) stoji, da mjestne opine imadu pravo na po t rebno im gradjevno drvo, a dosljedno tomu mora se uzeti, da se drvo to ima dati samo ako ga treba i koliko ga treba, odnosno, ako se otudji po mjestnoj obini, da se vrijednost istoga mora imovnoj obini naknaditi.

To slijedi takodjer i iz stilizacije ustanova 25. naputka a) prema kojemu utednje na drvu neidu u korist onoga, kojih je utedio, nego u korist svijuh, koji su u dotinom umskom predjelu uumljeni, ega radi ni pojedinci ne imaju pravo ni dobiti vie drva, nego to ga faktino za svoju vlastitu porabu trebaju.

Iz svih ovdje navedenih zakonskih ustanova slijedi, da imovne obine n i su d u n e b e z u v j e t n o do vijeka i bez obzira na to iz kakovog e se materijala mostovi graditi, dati za mostove drvo mjestnim odnosno upravnim obinama, nego da su im one dune dati drvo samo u v j e t n o t. j . samo toliko, koliko ga za gradnju faktino treba i samo dotle, dok dotinu cestu uzdrava obina.

Gradi li obina most iz eljeza, betona itd., nije duna imovna obina za gradnju mosta nita dati, kao to nije duna nita, dapae ni gradjevno drvo, dati ni onda, ako cesta bude preuzeta