hrvatska enciklopedija sv.iii brazilska struja-burmutica

270
268 BRAZILIJA - pjesme, glasovirske skladbe; Henrique Oswald (1852-1931), autor simfonije, glasovirskog i violinskog kon- certa, kvinteta i t. d., smatra se utemeljiteljem brazilske komorne i glazbe. Narodna glazbena obilježja ispoljuje u svojim djelima Alberto Nepomuceno (1864- 1920), skladatelj Brazilske suite. današnji brazilski glazbenik je Hector Villa-Lobos (* 1885), neumorni fol- klorist, koji je i u Evropi poznat. Njegovi brojni radovi (simfonije, zbirka Serestas, nonet, ChorDs i dr.) odišu posvuda brazilskim duhom. Ostali su istaknu- tiji suvremeni glazbenici Brazilije: Oscar Lorenzo Fernan- dez (* 1897), Mozart Camargo Guarneri (* 1907), Barrozo Netto (* 1881), Radames Gnatalli (* 1906), Luiz Cosme (* 1908). BRAZILSKA STRUJA --+ Atlantski ocean. BRAZILSKI TOPAZ, dragi kamen. Vrst topaza, koji je žut kao zlato. F. T. BRAZZA, Pierre (Savorgnan di Brazza), * Castel Gan- doHo (kod Rima) 1852, t Dakar (u Africi) 1905, podrijetlom Talijan, francuski Afrike. Skolovan u Francuskoj stupi 1874 u francusku ratnu mornaricu. Od 1875 do 1880 putovao je u zapadnoj Africi gornje Ogove i utvrdio njezinu nezavisnost od Konga, a 1880/81 istražio je unutrašnjost Ogove i osnovao francusku koloniju Kongo. Po njemu nosi ime grad Brazzaville na Stanley- Poolu. Kasnije je nastojao put s Konga u ocean pu- tem Ogove i Alirne. Kao generalni komesar od 1886 do 1897 uredio je upravu u ovoj koloniji, koja se sada zove Francuska ekvatorijalna Afrika, ali je nastavio i s istraži- vanjem, osobito oko Sange i njezinih pritoka. Na povratku u Francusku podlegao je crijevnoj infekciji, pa je po želji pokopan na tlu (u Alžiru). Nije dospio napisati ništa, samo su objavljene njegove Conferences et lettres u Parizu 1888. LIT.: Neuville i Breard, Les voyages de Pierre Savorgnan Braua, Pariz 1884.. D. Ž. zove se prvi u zametnom razvoju svake životinje. Redovno mu je ishodište jaje, koje je po svom morfološkom stanica, pa se i dijeli kao svaka druga stanica. Kako se pri tom razvoju opažaju na jajetu jake brazde, na- zvano je ovo dijeljenje jajeta Ali radi toga, što iz jajeta nastaje zametak, pridodana je protoplazmi jajne stanice, ooplazmi, još rezervna hrana, deutoplazma ili žuvance, pa njezina množina i raspored na kako se jaje dijeli. Postoje tri glavne vrste jaja - malo- (isolecitalna), (telolecitalna) i (centrolecitalna) - pa se prema tomu mogu razlikovati i tri glavna potpuno (totalno), (diskoidalno ) i površinsko (superfici- jeIno ), a njima ima svih prijelaza. U sva- kom je svrha da od jedne jajne stanice Ove stanice se uzastopce mnogo puta dijele u sve više manjih stanica, blastomera, pa njih i nekoliko stotina ne zaprema obujam od jajeta. Najjednostavnije je i najraširenije potpuno Jajna se stanica za prve diobe razdijeli uspravnom, meri- dionaInom brazdom u dvije polovinske stanice, a za druge diobe drugom takvom brazdom okomito na prvu u još dvije U diobi ih vodoravna, ekva- torijalna brazda razdijeli sredinom u 8 blastomera. U tvrto j diobi dvije uspravne brazde 16 blastomera, u petoj nastanu od dvije istovremene vodoravne brazde 32 jednake blastomere, pa onda 64, 128 i t. d. Ubrzo na- stane kuglasta hrpica gotovo jednakih malenih stanica, moru la. Kad bude više stotina tih stanica, onda u sredini morule nastane šuplji prostor ispunjen a blasto- mere se pos!ažu u jednom sloju na površini, pa tako na- stane šuplja loptica, blastula (v.), i time je završen prvi proces u zametnom razvoju, Takvo se potpuno modificira prema množini i rasporedu žuvanca u jajetu. Kod (alecitaInih) jaja, gdje je malo žuvanca jednomjerno pri- miješano protoplazmi jajeta, sve su blastomere gotovo je- dnake. To je jednaki (ekvalni) potpunog a dolazi kod jaja spužava, mješinaea, nekih bodljikaša i raka. Kod jaja dolazi do više mo- difikacija. Kad ima u njima samo nešto žuvanca, koje se je sabralo u donjem, vegetativnom dijelu jajeta, a u gornjem, animalno m dijelu je ostala protoplazma, onda se i takva BRAŽOLA TRI GLAVNA BRAzDENJA potpuno , površinsko jednako l nejednako Jaja mogu brazditi potpuno. Samo su radi žuvanca u vege- tativnom dijelu vodoravne brazde više ili manje pomaknute prema animalnom dijelu. Radi toga nisu sve blastomere jednake kao kod jednakog nego su nejednake. Bla- stomere u vegetativnom dijelu znatno su od onih u animalnom dijelu, pa je radi toga to nejednaki (inekvalni) Manje stanice s animalnog dijela su mi- kromere, a s vegetativnog dijela makrornere, i kad postane blastula, njezina je stijenka s vegetativnog dijela mnogo deblja nego s animalnog. Takvim nejednakim nom potpunog dijeli se mnogo više jaja negQ jednakim; tako kod crva turbelarija, kolnjaka, mnogih bodljikaša, kod mekušaca, amfioksa, žaba. pa donekle i kod sisavaca. Ovdje su spomenuta samo dva najjednostavnija primjera za potpuno S njima se kombinira još više mo- difikacija s obzirom na smještanje blastomera prema gla- vnoj osi jajeta od animalnog do vegetativnog pola. Tu ima na pr. radijarni, spiralni, bilateralni i Drugi glavni je b. kod mnogo- jaja s vrlo mnogo žuvanca. To su jaja (kakvo je na pr. poznato "žuvance« u kokošjem ja- jetu), koja imaju toliko žuvanca, da je protoplazma jajne stanice sakupljena na jednom mjestu kao malena t. zvo zametna (na kokošjem žuvancu u »bijelom oku«). Dijeljenje protoplazme ne može više obuhvatiti to- liku množinu žuvanca, pa se pokazuje samo na zametnoj Tu nastanu uzastopnim diobama mnoge blastomere, koje ostanu na žuvancu kao a mogu se malo i odignuti od žuvanca, da nastane šupljina blastocelu, pa je na taj izraženo stanje blastule. Takvim razvijaju se najviše jaja kra· Iježnjaka; tako kod gmazova i ptica, pa zatim kod nekih rakova i kod štipavaca i glavo- nožaca. glavni je površinsko kod srednjo- jaja. središte jaja ispunjeno je žuvan- cem. koje obavija ooplazma kao tanka prevlaka. Jezgra jajeta nalazi se s malo ooplazme usred žuvanca. Kod tog se na površini jajeta ne opažaju nikakve brazde. Jezgra sgrudicom ooplazme uzastopce se dijeli, i svakoj novoj jezgri pripadne i hrpica protoplazme, tako da bi to odgovaralo blastomerama. Ali dok se blastomere drže zajedno, tu se ti razilaze žuvancem i pomalo se prema površini jajeta. Kad ih ima dosta, poslažu se usporedno s površinom i onda se još složno dalje, dok ne dosegnu do same površine, koju obvoj protoplazme. Tada te blastomere iz žuvanca, njihova se protoplazroa stopi s protoplazmatskim obvojem, u koji i jezgre, i nakon daljih njihovih dioba podijeli se ko- i protoplazma, pa žuvanee bude opkoljeno slojem stanica, blastodermom, koji zamjenjuje blastulu. Takvim površinskim dijele se jaja kukaca, paukova i mnogih raka. Iz ovih se primjera vidi, da je prvobitno pot- puno i jednako. Uklapanjem žuvanea je jaje mrtvim teretom, koji je na smetnju pravilnom što je žuvanca više, to se prvobitni sve pa tako dolaze svi prijelazi preko nejedna- kog potpunog do i površinskog Sa sta- njem blastule završeno je jajeta, a dalji korak u razvoju zametka je postanak zametnih listova. N. F-k. BRAŽOLA, Ivan, kipar, spominje se od godine 1447 do 1462 više puta u splitskim kvadernama. Radio je 1460 li

Upload: urlikakrik

Post on 16-Nov-2014

117 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

Drugi dio trećeg sveska enciklopedije, vrhunskog enciklopedijskog djela koje je nažalost realizirano tijekom II. svjetskog rata zbog čega su izašla samo četiri sveska.

TRANSCRIPT

268BRAZILIJA pjesme,glasovirskeskladbe;HenriqueOswald (1852-1931),autorsimfonije,glasovirskogiviolinskogkoncerta,kvintetait.d.,smatraseutemeljiteljembrazilske komornei glazbe.Narodnaglazbenaobiljeja ispoljujeusvojimdjelimaAlbertoNepomuceno(18641920),skladateljBrazilskesuite.dananjibrazilski glazbenikjeHectorVilla-Lobos(*1885),neumornifolklorist,kojijeiuEvropi poznat.Njegovibrojni radovi(simfonije,zbirkaSerestas,nonet,ChorDsidr.) odiuposvuda brazilskimduhom.OstalisuistaknutijisuvremeniglazbeniciBrazilije:OscarLorenzoFernandez(*1897),MozartCamargoGuarneri(*1907),Barrozo Netto(*1881),RadamesGnatalli(*1906),LuizCosme (*1908). BRAZILSKASTRUJA--+Atlantskiocean. BRAZILSKITOPAZ,dragikamen.Vrsttopaza,kojije utkaozlato.F.T. BRAZZA,Pierre(SavorgnandiBrazza),* CastelGandoHo(kodRima)1852,tDakar(uAfrici)1905,podrijetlom Talijan,francuski Afrike.SkolovanuFrancuskoj stupi1874ufrancuskuratnumornaricu.Od1875do1880 putovaojeuzapadnojAfrici gornjeOgovei utvrdionjezinunezavisnostodKonga,a1880/81istraioje unutranjost Ogoveiosnovaofrancuskukoloniju Kongo.PonjemunosiimegradBrazzavillenaStanleyPoolu.KasnijejenastojaoputsKongauoceanputemOgoveiAlirne.Kaogeneralnikomesarod1886do 1897urediojeupravuuovojkoloniji,kojasesadazove FrancuskaekvatorijalnaAfrika,alijenastavioisistraivanjem,osobitookoSangeinjezinihpritoka.Napovratku uFrancuskupodlegaojecrijevnojinfekciji,pajepoelji pokopannatlu(uAliru).Nijedospionapisati nita,samosuobjavljenenjegoveConferencesetlettresu Parizu1888. LIT.:NeuvilleiBreard,LesvoyagesdePierreSavorgnanBraua, Pariz 1884..D.. zoveseprvi uzametnomrazvoju svake ivotinje.Redovnomujeishodite jaje,kojejeposvommorfolokom stanica,paseidijelikaosvakadrugastanica.Kako sepritomrazvojuopaajunajajetujakebrazde,nazvanojeovodijeljenjejajeta Aliraditoga, toizjajetanastajezametak,pridodanajeprotoplazmi jajnestanice,ooplazmi,jorezervnahrana,deutoplazmaili uvance,panjezinamnoinairasporedna kakosejajedijeli.Postojetriglavnevrstejaja- malo (isolecitalna), (telolecitalna)i (centrolecitalna)- paseprematomu mogurazlikovatiitriglavna potpuno (totalno), (diskoidalno)ipovrinsko(superficijeIno),anjimaimasvih prijelaza.Usvakomje svrha daodjednejajnestanice Ovestaniceseuzastopcemnogo putadijeleusveviemanjihstanica,blastomera,panjih inekolikostotinanezapremaobujamod jajeta. Najjednostavnijejeinajrairenijepotpuno Jajnasestanicazaprvedioberazdijeliuspravnom,meridionaInombrazdomudvijepolovinskestanice,azadruge diobedrugomtakvombrazdomokomitonaprvuujo dvijeU diobiih vodoravna,ekvatorijalnabrazdarazdijelisredinomu8blastomera.Utvrtojdiobidvijeuspravnebrazde16blastomera, upetojnastanuoddvijeistovremenevodoravnebrazde 32jednakeblastomere,paonda64,128it.d.Ubrzonastanekuglastahrpicagotovojednakihmalenihstanica, morula.Kadbudeviestotinatihstanica,ondausredini morulenastaneupljiprostorispunjenablastomeresepos!auujednomslojunapovrini,patakonastaneupljaloptica,blastula(v.),itimejezavrenprvi procesuzametnomrazvoju, Takvosepotpuno modificira prema mnoiniirasporeduuvancaujajetu.Kod (alecitaInih)jaja,gdjejemalouvancajednomjernoprimijeanoprotoplazmijajeta,svesublastomeregotovojednake.Tojejednaki(ekvalni) potpunog adolazikodjajaspuava,mjeinaea,nekihbodljikaai raka. Kod jajadolazidovie modifikacija.Kadimaunjimasamonetouvanca,kojeseje sabraloudonjem,vegetativnomdijelujajeta,augornjem, animalnomdijelujeostalaprotoplazma,ondaseitakva BRAOLA TRIGLAVNABRAzDENJA potpuno ,povrinskojednakolnejednako Jajamogubrazditipotpuno.Samosuradiuvancauvegetativnomdijeluvodoravnebrazdevieilimanjepomaknute premaanimalnomdijelu.Raditoganisusveblastomere jednakekaokodjednakog negosunejednake.Blastomereuvegetativnomdijeluznatnosuodonihu animalnomdijelu,pajeraditogatonejednaki(inekvalni) Manjestanicesanimalnogdijelasumikromere,asvegetativnogdijelamakrornere,ikad postaneblastula,njezinajestijenkasvegetativnogdijela mnogodebljanegosanimalnog.Takvimnejednakimnompotpunog dijelisemnogoviejajanegQ jednakim;takokodcrvaturbelarija, kolnjaka,mnogihbodljikaa,kodmekuaca, amfioksa,aba.padonekleikodsisavaca. Ovdjesuspomenutasamodvanajjednostavnijaprimjera zapotpuno Snjimasekombinirajoviemodifikacijasobziromnasmjetanjeblastomerapremaglavnojosijajetaodanimalnogdovegetativnogpola.Tuima napr.radijarni,spiralni,bilateralnii Drugiglavni je b.kodmnogo jajasvrlomnogouvanca.Tosu jaja(kakvojenapr.poznato"uvanceukokojemjajetu),kojaimajutolikouvanca,dajeprotoplazmajajne stanicesakupljenanajednommjestukaomalena t.zvozametna (nakokojemuvancuubijelom oku).Dijeljenjeprotoplazmenemoevieobuhvatititolikumnoinuuvanca,pase pokazujesamona zametnoj Tunastanuuzastopnimdiobamamnoge blastomere,kojeostanunauvancukao amogu semaloiodignutioduvanca,danastaneupljina blastocelu,pajenataj izraenostanjeblastule. Takvim razvijajusenajviejajakra Ijenjaka;takokod gmazovai ptica,pazatimkodnekihrakovaikodtipavacaiglavonoaca. glavni jepovrinskokodsrednjo jaja.sreditejajaispunjenojeuvancem.kojeobavijaooplazmakaotankaprevlaka.Jezgra jajetanalazisesmaloooplazmeusreduvanca.Kodtog senapovrinijajetaneopaajunikakvebrazde. Jezgrasgrudicomooplazmeuzastopcesedijeli,isvakoj novojjezgripripadneihrpicaprotoplazme,takodabito odgovaraloblastomerama.Alidokse blastomeredre zajedno,tuseti razilazeuvancemipomalose premapovrinijajeta.Kadihimadosta,poslause usporednospovrinomiondasejoslonodalje, doknedosegnudosamepovrine,kojuobvoj protoplazme.Tadateblastomere izuvanca,njihova seprotoplazroastopisprotoplazmatskimobvojem,ukoji ijezgre,inakondaljihnjihovihdiobapodijeliseko iprotoplazma,pauvaneebudeopkoljenoslojem stanica,blastodermom,kojizamjenjujeblastulu.Takvim povrinskim dijelesejajakukaca,paukovai mnogihraka. Izovihseprimjeravidi,dajeprvobitno potpunoijednako.Uklapanjemuvaneajejaje mrtvimteretom,kojijenasmetnjupravilnom tojeuvancavie,toseprvobitni sve patakodolazesviprijelaziprekonejednakogpotpunogdo ipovrinskog Sastanjemblastulezavrenoje jajeta,adaljikoraku razvojuzametkajepostanakzametnihlistova.N. F-k. BRAOLA,Ivan,kipar,spominjeseodgodine1447do 1462vieputausplitskimkvadernama.Radioje1460li BRAOLA zajedniciskiparomigraditeijemAndrijomAlessijem (v.),alisenezna,kakvisu tobUiradovi.Biojeveoma uvaeniimaomnogo nika,kojimasespominjuMatoPribilovsHvaraiNikolaCvitana iz na otoku enamujebilaIvana, l"lariceDamjana splitskog,s kojom jedobiodvijestotinedukatamiraza.Odnjegovihse djelanijenitaLIT.:1. SUJ,Zagreb1858.A.Seh. Jeronim,kipar16.st.Biojerodoms otoka aivioidjelovaouibeniku.Dana11. ) XI.1556 jeoporuku, ukojojliavabatinesvoga nezahvalnogsinaimuna, kojegajebioiskupioizturskogasuanjstva,aostavlja I svusvojuimovinudrugomu sinuJurju.Njegovasedjela nisuLIT.:1. x SUJ,Zagreb1858.A. Seh. BRCKO(Brictius),t444, svetac, inasljednik sv.Martinanabiskupskojstolici u Toursu uFrancuskoj 397. Blagdanmuseslavi13.studenoga.150godinanakon njegovesmrtiopisaomujeivotbiskuptourskiGrgur (HistoriaFrancorum,knj.II.,gl.1.iknj.X.,gl.31.). LIT.:Baudrillart,Dict.d'hist.etdegeogr.eccles.,Pariz1938.X., .u67i670.D.N. BRCKOVLJANI,seloukotarudugoselskom,6kmsje odDugogsela.Ima319stan.(1931),sjediteje upasespominje1334ufilijaliLojnici iBojakovini,aobnovljenaje1622.Imesela od patronaupesv.Breka.Z. D-i. (Vulpia)jerodniskih,jednogodinjih, dvogodinjihbiljakaizporodicetrava(v.),kojeseodlio kujutankim,uvijenimlistovimai stegnutom metlicom,sastavljenomodmnogocvjetnih sdugim -osjem.Ucvijetuimaju samoIpranik.Kodnas jerazmjerno vrstaV.myuros(L.)Gmel.,koja rastetuitamonasuhimzaputenimmjestima,uzograde inapjeskovitimpoljima.S. (JohnDavidBrcin),* Srb(Lika)15.VIII.1899, kipar.PolaziokoleidoaonaglasuAmericiistakavise kaolikovniumjetnikustvaranjukipovaispomenika. jeNationalScuiptureSocietyi naCollegeRockford Ill.Odlikovanjeod institutauChicagu. Prirediojebrojneizlobeposvim gradovimasjeverneAmerike.NjegovasedjelamomentimasadivljegZapada,avanijisumuradoviJoslynMemorial (hram)uOmahi(Nebraska),Emigrant(glava).M. B. (FotoGriesbach) BRCKO,BRDLiK269 gradu Bosniidrugipo ivanostiuvelikojupiPosavje.Nalaziseuplodnoji ravnojbosanskojPosavini,nedalekooddesneobaleSave. Prugomvezanojes naomglavnomprugomZagreb-Zemun.Taprugaprelaziprekomostana Savi,kojijejedanod uNezavisnojDraviHrvatskoj.Okolicavelikajeravnica,aliogranciMajevicenisudalekoodjunihdijelovagrada.Iplodnaravnica uokoliciiaranajemanjimumovitimbreuljcima ibogatapotocima.KodSavaprimapritokBrku, kojaljeti presui;onaodvodiuSavusveokoline Savanatapapolja,gonimlinoveidaje snagu;kodjeprekocijelegodineplovna,izuzevi nekolikodanazimi,kadaje Krajje II iujesenizvrgnutpoplavama,tosenastojisprijepodizanjemnasipauzrijeku. Klimajeumjerenokontinentalna,sveoma ljetimaihladnimzimama,kojehladnivjetarkoava.Oborinaimadosta,ionesupovoljno prekocijelegodine,topogodujepoljodjelstvu. Gradseudobaturskogvladanjarazvioiz istoimenogselaradi vanrednoplodneokoliceipovoljnihprometnihputova.Danas brojioko8500stan. (7780g.1931).Mjesto jelijepo isto,pretenoturskotipa,osobitopokrajnidijelovi, dokjesrediteizgrapoputostalih manjihsrednjo-evropskih gradova.Usredituje lijepaivelika zgrada graumaurskomslogu.Izvedenesukanalizacijai rasvjeta.B.jeiprosvjetnosredite dijelabosanskePosavine.Stanovnitvose bavinajvietrgovinom ipoljodjelstvom,zato upnacrkvajeB.vanomjestozaitarice,osobitozapenicu,kojaseizvoziizovihkrajeva,azatimza uljanurepicu,lanikonoplju.TrgovinuuB.znatnopojasusjednaslavonskasela,kojimajeB.najblie izvoznosredite.B.jesreditenaegljivarstvaijednood prvihnasvijetu.Izvozsirovihljivaiznosigodinje1200 do2200vagona(oko12-22milijunakg),600-1000vagona suenihljiva,teljivovapekmezailjivovice.Znatan je i izvozsvinja.Pokrajdobrorazvijenog obrta ugraduveleobrtjeslaborazvijen.Na gradaiu bliojokolicinalazesejedanvelikiparomlin,dvijetvorniceopeke,8etivaaljivatedvijemanjepilane,kojenajvieproizvodemalesandukezaizvozljiva.Prednekoliko godinaprestalajeradititvornicaeste(pirita).Ujesen, kadajetrgovinaljivamau jeku,u dolazi velikbrojtrgovacagotovoizsvihkrajevaEvrope.N. P. BRDA,dioCrneGore(CrnaGoraiSedmoroBrda, knjazCrneGoreiBrda)Zetskedoline,Tarei Lima.SedmeroBrdanazivajusestoga,jersedijelena sedamplemena: Pipere, (GornjuiDonju),Rovcai Potome setaplemenazovubrdskazarazlikuodonihupravoj CrnojGori.KrajeveBrdanazivapopDukljaninSubrnontana.OnasupripojenaCrnojGorizavladePetra1.,pa seotadadrava islubenonazivalaCrnaGorai Brda.S.M. . BRDLtK,Vladislav,* irovnica(u 26.VII.1879. PozavrenomkolovanjuuPraguiposlijevelikog putovanjapoEvropi,SjevernojAmerici,AzijiiSjevernojAfricispecijaliziraoseizpoljoprivredneekonomike kodprof.WaterstradtauBreslauu.Od1912jeprofesorpoljoprivredneekonomikenaVisokojkoliipoljoprivrednog iumarskogininjerstvauPragu.G.1920/21bioje 0270BRDLtK, ministarpoljoprivredeiopskrbe.Istineoivotu nesmijuseizmiljati, ihtrebaotkrivatisto potpunijekontrolesvihpojava,tojekojejedaloosnovnipravacnjegovuradu.Osnovaoje1912 ZavodzapoljoprivrednoknjigovodstvopripoljoprivrednomsavjetuuPragu,kojije1919reorganizirani pretvorenusamostalanZemedelskyustav vednysfilijalamauBrnu,BratislaviiUhorodu.Zavod sistematskiispitujepoljoprivredus anketa,prostog (jednostavnog)kaoisloenog knj.ig?vodstva, kojeispitujenesamouspjehgospodarstvakaoCJelme,nego isvihnjegovihgrana. inajpoznatiinjegovHospodarskeasociologickezakladyreformypozemkove vRepublicekaoinjegovihrad?va doniojeZemedelskyArchiv,1919i1922.M.K-f. BRDO,sjeditebosanskogbiskupau13.st.OB-uiz dokumenataznamovrlomalo.ZagradnjukatedraleuB-u uupiVrhbosnipoklanjaban1238 novaca.Crkvaje1246 dogotovljena.RadIoskudmh podatakarazilazese gdjeseima sredo B.Riceputi,zavedennespretnopatvoremmdokumentomoVilimiru biskupuobreda uKreevu,traiB.uneposrednojbliziniKreeva:sejedamputsza.Ban-brdou. dolImpenice,adrugiputzaBlaujuhipotezaneodriva,j:rB.neleZIuZUpl LepenicinegouVrhbosni.NimiljenjeoBlauJunema tiapodnogama.IskopineuBlaujurimskogsu podrijetla,ane.. Hoffer.JJ?isli,B.leiu Sarajevu,starojVrhbosm,ondjeodprIlIke,gdjesedanas nadBistrikomdieBrdo-damija.PonjemujeneodreiliimeBrdoprelouVrhbosnu.Hofferovo smjelomiljenjenijesedodanas potvrdilo.DokazivanjespretvaranjemimenaB.uVrhbosna je. StaraVrhbosnaspominjesedostakasno,prvIput1379; tomjestonijenikadbilosrediteistoimeneupeprije turskeprovale.Mislim,daB.moramotraitinanovom mjestu:starabosanskakatedralalealajeposvojprilici naglaviciCrkvite(kota1076)iznadstanicePale,16km odSarajeva.Podsamomglavicom,nakojojse videobilne ruevine,njimaijedne crkve,leiupravcuSarajevaseloB.Onoje,kaoivie susjednihmjesta(Hodidjed,Dragulje,Barakovac),valosvojeimejoizsrednjegvijeka.Na prolostBrda nesamomjesnapredaja stanovnitvanegoitoponomast nazivbrdaca KrikrajsamogCrkvita,premdajetu stanovnitvo barem predpet Uneposrednoj bliziniCrkvitanalazisenekolikonekropola, zatimtri grada(Hodidjed,StarigradnasastavcimaPaljanske i MokranjskeMiljacke te Grad na izvoru PaljanskeMiljacke),tek1sathodadalekoodBrda,kao isjecitetrijustarihputovanasamomCrkvitu.Dvasata naistokodB-aleiuSjetIiniNinoslavljevapnija,valjdaprvotnosjeditebosanskogbiskupa.Zadnju kodovogapitanjaimatarheolokoiskapanje. LIT.:A.Ho!!er,Dvaodlomkaiz radao crkvi uBosni,Spomen-knjigaizBosne,Zagreb1901:K.HandelsstrassenundBergwerkeinSerbienundBosnien,Prag1879;K.DragaIzprolostiupeStup,Spom.stup.upe,Sarajevo1940.K.0-6. BRDOVEC,selo4kmsjeverozapadnood u kotaru,podnobreuljaka,.ima 566stan.(1931).Sjeditejeikat.upe,koja izpradavnihvremena,aspominjese1334.Ublizinisudva dvora:Januevec,jedanodnajljepihdvorovau Hrvatskoj,kojije,kau,dalasagraditiMarijaLujza,ena Napoleonova;drugi Lunica, nekadaposjedbaruna Raucha. ULuniciod1925vodess.milosrdnicekolu. LIT.:Szabo.KrozHrvatskoZagorje,Zagreb1939.Z.D-i. BREAL,Michel,*Landau26.III.1832,1"Pariz25.XI. 1915,francuskijezikoslovac.Njegovadoktorskateza (HerculeetCacus,1863)baviseporedbenommitologijom. G.1866imenovanjeprofesoromporedbeneslovnicena CollegedeFrancetejekrozpetvrioznatan utjecajnanapredakijezikoslovnihnaukauFrancuskojodgojivivelikbroj UpotpuniojeipreveoBoppovuslovnicu(1867-72,4sv.),aizvornomuje djeloEssaidesemantique(1897ibrojnaponovnaizdanja), kojimjeosnovaonovugranulingvistike. BIBL.:Melangesdemyth%gieetdelinguistique,1877;DeI'enseignementdeslanguesanciennes,1888;DeI'ense/gnementdeslanguesvivantes,1893;CauseriessurI'orthographefrani;aise,1894;Deuxetudes SurGoethe,1898;Dicl/onnaireetym%giquelatin(1885,usuradnjI sBailly-om);PourmieuxconnaitreHomere,1907.J.D-e. BREDIHIN BRf:BEUF,Georgesde,"*Thorigny - sur -Vire1617, 1"Venoix(krajCaena)1661,francuskipjesnik.Prvoje njegovodjeloParodiedusept iemelivrede['Eneide(1650), adoaojenaglasprijevodomLukanovaepaFarzalija (Pharsale,1654-55).BoljiijedostavnijijeuEntretiens solitairesouPrieresetmeditationspieusesenversfran(1660),djeluoriginalnompoiskrenosti. LIT.:A.Harmand,EssaisurlavieetlesoeuvresdeB.,Pariz 1917.J.D-e. BRECHER,Gustav,"*EichwaldkodTeplicau 1879,opernidirigentu Olomucu,Hamburgu,Kolnui FrankfurtunaM.ioperniravnateljuLeipzigu.Pisaojeo Straussu,Berliozui operi,izdaoAuberovuoperu LaMuettedePorticiiskladaosocijalnusimfonijuAus unsererZeit. LIT.:H.Riemann,Musik/exikon,Berlin1929.S.S-i. BRECKERFELD(Prekerfeld), obiteljizKranjske.Poznatisu:KonradB.,u17.st.uNovomMestu,njegovsinWolfgangKonradB.(i"1715),u NovomMestu,nekovrijemeiuZagrebu,teAdamB., kojegajehrvatskisaborimenovao3.VI.1643dravnim uHrvatskojsasjeditemuZagrebu. LIT.: vjesnik,Zagreb1939. BRECOURT,GuiIlaumeMarcoureaude,1"1685,francuskiglumac,Moliereovedruine(1658),zatimoneu HoteldeBourgogne(1664).Proslavioseosobito ulogamauMoliereovimkomadima.Napisaojeinekoliko komedija,ostalimLafeintemortdeJodelet(1660); NocedeVillage(1666);Lejalouxinvisible(1666);L'ombre deMoliere(1674),Timon(1684).J.D-e. (tal.brecciakrje),sedimentnastijena,sastavljenaodkamenakrja,kojejeotrihivica.Moebitisastavljenaodjednevrstekamenakrja,napr.samood slomljenihkomadavapnenjaka,iliodvievrstakamena krja,napr.odslomljenihkomadagranita,kremena, gnajsait.d.F.T. BREDA,graduSjevernomBrabantu,nizozemskojpokrajini,naplovnomkanalu,kojivodidoMasse;ima49.796 stan.(1937).Sjediteje biskupaivojneakademije.Okostarogagradasgotskomcrkvomiz15.st.i sgradskomiz16.st.razvioseunizinimoderan gradjakogaveleobrta(sukno,koa,eljezo,pivo).Uokolicijenapredno iBurnajeprolost grada,kojijenastao1252,a jeod1534.Ovdjeje plemstvootporprotipanjolskomkraljuFilipu II.Tajje doveoNizozemcedoslobode.No ovdjeje1667zavrenipomorskiratsEngleskom,kojim jeutjecajNizozemacaistisnutizAmerike(gubitakNovoga Amsterdama,kasnijegaNewYorka).N. . BREDEHOFT,Hermann,"*Bremen30.I.1905, pisac,iviuKolnu.Naglasjeiziaopovijesnomdramom DieNachtaufderLobau,1934.G. . BREDEN,Christianev.,Fredrik(pseudonim AdaChristen),"* 6.III.1844,t 19.V.1901,nje glumicaispisateljica.PjesmeLiedereinerVerlorenen,1869,su karakterai naHeineovuerotiku;dramaFaustina,1871;romaniElla, 1872,iJungferMutter,1892(njezinonajvrednijedjelo). BIBL.:AusgewiihlteWerke,1911.G.. BREDERa,GerbrandAdriaenszoon,* Amsterdam1585,1"Amsterdam1618,nizozemski ipisackomedija.Sin postolara,najprijesebavioslikarstvom,azatimsesasvim posvetiopisanju.UnjegovojGrootLied-boeck(Velikoj pjesmarici)sabranesutekposlijesmrtinjegovealjive, ljubavneipobonepjesme.Najznatnijesumukomedije HetMontie(Crnac,1616,smotivomTerencijevaEunuha)iSpaanscheBrabanter(1618)pomotivuMendozinaromanaLazarillodeTormes,prenesene uamsterdamskiivotpoputkomedijaMarina sumuinajboljeuspjeliintermezzis figuramaizpukaudramamavitekogpanjolskogpodrijetla. NoveliodStancaipoznatimnjemafarsamaHansaSachsaodgovaraju:De KluchtvandeKoe(1612,Farsaokravi),DeKluchtvan deMeulneaer(1613,F.omlinaru)idr. BIEL.:Potpuno,modernoizd.:IVerken,prir.J.A.N.Knutte1,sv..Amsterdam1927. LIT.:JantenBrink,G.A. B.,3sv.1887-88.Lj.M. BREDIHIN,Fjodor* Nikolajev8.XII. 1831,1"Petrograd14.V.1904,ruskiastronom.Djelujekao profesorastronomije uMoskvi(1857-73)iravnateljzvjezdarniceuMoskvi(1873-90)iPulkovi(1890 do1894).Znatnisumuradoviooblikukometainjegova 271BREDIHIN- BREECHES repaiteorijaopostankumeteora. Radovisumusakupljeni udjelimaB-smehan.Untersuchungeniiber Kometenformen, Petrograd1903;Etudessurl'originedesmeteorescosmiques etlaformationdeleurcourants,1903.F. BREDIUS,Abraham,*Amsterdam18.IV.1855,nizozemskipovjesnikumjetnostiimuzeolog.Biojedrugi ravnateljamsterdamskogRijksmuseuma(od1880do1889) iravnateljgalerijeMauritshuisauHaagu(od1889do 1909).NjegovojdareljivostizahvaljujugaledjeuAmsterdamuiHaaguvelikbrojznamenitihslikastarihnizozemskihmajstora.Svojusdragocjenimzbirkama darovaojegraduHaagu.Od1883biojeurednikuvaene revijeOudHolland,kojujeizdavaoosvomtroku. Izvrstan starenizozemskeumjetnosti,napisao jevelikbrojdjela,kojimaseDieMeisterwerkedesRijksmuseums,DieMeisterwerkederKonig1ichenGemiildegalerie,Kiinstlerinventare(8sv.1915-22)i velikamonografijaoslikaruJanuSteenu.A. Sch. BREDT,JohannesViktor,*Barmen2.III.1879, . dravnogpravai G.1910profesorjavnogpravana uMarburgu,1911-18pruskogzemaljskogsabora,1921izabranjeuskuptinu.Od 1924gospodarskestrankesrednjegastalea,kojuje samosnovao. BlBL.:DieBesteuerungdesWertzuwachses,1907;DieBesteuerung nachderLeistungsfiihigkeit,1912;DieTrennungvonKircheundStaat, 1919;NeuesevangelischesKirchenrechtfiirPreussen,192112;DerGeist derdeutschenReichsverfassung,1924.G.1926izradiojeizvjetajDer DeutscheReichstagimWettkrieg(DieUrsachendesdeutschenZusammenbruchesi.J.1918).J.N. (lat.graviditas,odgravisteak,,)jestanje ivokotnihivotinja,dokseuenkirazvijamlado.Osobitojeizraenakodsisavaca,gdje tijelohrani zametakprekoposebnogorgana,plodve(placenta).Toje unutranjanjegamladih,zakojusuutijelumajkenastale osobiteprilagodbe.Svetakveivotinje,kojesunaovaj zauzetenjegomzametka,imajudalekomanjibroj potomakaodostalihivotinja,kojeodlaujaja. Odsisavacabezplodve(aplacentalnih)kljunainose jaja,a imajuvrlokratku samo7-11 dana,jersezametakrazvijasamouhranljivoj iokotisejoposvenerazvijen,pagamajkadaljenjeguje utobolcu. Kodsisavacasplodvom(piacentainih)zametakjeu vezismajkom,paimasvupotrebnuhranu,da moepotpunijeizrasti.Raditogasezametcikodtihsisavacadugorazvijajui trajeduljevremena.O trajanju najviezavisistanje,ukojemseokote mladeivotinje.Onesugoleislijepe,gdjebretraje vrijeme,aovisisavciimaju ivie mladih. traje20danakodtakora,30danakod jeai 40danakodtvora,oko56danakod oko62danakodpsa,pasveoveivotinjeimajupo5i viemladih.njimajeizuzetak kodkojeg b.traje62dana,alisumladi posveizrasliidlakavi, pazanekolikosati samijesti. kod svinje,kojaima12-14mladih,trajeoko4mjeseca. Medvjedicanosi6-7mjeseci,aima2-3 mlada. Netoseokotemajmuni,kojiseprihvateza prsa;b.za1-2 mladatrajenapr.kodmakaka7mjeseci. Odsisavaca,kojihmladiodmah trajeb.kodovce 5-51/2mjeseci,koze5--6,divokoze6-7, srne9-10,jelena okolO,deve11-13, akodslona22mjeseca,isvioviimaju redovnopojednomlado,kaoikitiimii. B.dolazi kaoizuzetakikoddrugihhrpa kraljenjaka,paikodnekihniihivotinja,kojekoteive mlade,akodmnogihsejavljajutvorevine plodvi.Takosenapr.opaab.kodnekihgmazova,sljeplaninskeguterice,poskoka,smukulje,udavka,pomorclcaidr.,akod Sepschalcidesi Gongylusimaiplodva. Ko.dvodozemacadolazib.rijetko,kaokodcrnogdade dadevnjaka(Spelerpes), ribice,a kodriba,kod9poro