hrvatska zajednica tehničke kulture · hrvatski fotosavez je pripremio radionicu »camere...

Hrvatska zajednica tehničke kultureGodina: XXXV.svibanj / lipanj 2014.Broj: 250.

FESTIVALTEHNIČKE KULTUREPOŽEŠKITJEDANFILMA

Sadržaj:

Riječ urednika, str. 3.FESTIVAL TEHNIČKE KULTURE:Reportaža; »2. festival tehničke kulture«, str. 4.POŽEŠKI TJEDAN FILMA:Intervju; Razgovor s direktorom Hrvatskog festivala jednominutnih filmova, Željkom Balogom: »Požeška minuta«, str. 12.Reportaža; »Hrvatski festival jednominutnih filmova«, str. 14.Kratki intervju; Đuka Pelcl, predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Požega, str. 20.HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ, RADIO KLUB »VIDOVA GORA«:»Aktivirana CB mreža«, str. 22.»Mladi Supetrani opet „radioaktivni”«, str. 23.ZTK GRADA OSIJEKA:»Radionice Centra tehničke kulture Osijek u Avenue Mallu u Osijeku«, str. 24.»Postignuća mladih inovatora«, str. 26.KRATKE VIJESTI, str. 27.»Zagreb iza«, Radionica Hrvatskog fotosaveza, str. 30.

Nakladnik i tisak: Hrvatska zajednica tehničke kulture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10 002 Zagreb

Tehnička kultura

3

Hrvatska zajednica tehničke kulture

RIJEČ UREDNIKA

Riječ urednika

Poštovani čitatelji,

u prošlom broju Tehničke kulture ste imali priliku pročitati

o zajedničkom radu likovnih umjetnika i znanstvenika, te

međusobnom odnosu umjetnosti i znanosti danas kroz

reportažu o izložbi Strukture nevidljivog.

U jednoj tezi su ipak bili u krivu, a to je tvrdnja da

umjetnost ne ide zajedno s tehnikom i znanošću, a dokaz za

suprotno je moje obrazovanje, jer smatram kako sam završila

najumjetničkiji tehnički fakultet u Hrvatskoj. Kada nakon

kvantne fizike polažete povijest likovne umjetnosti razumijete

obje strane i njihov međusobni odnos u društvu.

Smatram kako je poznavanje tehnike osnova za bilo koju

umjetnost. Ako grafički dizajner ne poznaje povijest tiska do

suvremenih konvencionalnih tehnika otiskivanja ne može

poznavati likovni rad koji gleda jer ne zna zašto je neko

rješenje dobro ili inovativno. A postavlja se i pitanje kamo dalje

ako ne znamo od kuda smo krenuli i kojim putem smo išli.

Voljela bih da industrijski dizajn nauči fiziku pa da mi ručka ne

prevaljuje tavu, ili da tekstilni dizajn nauči kako ženski grudnjak

mora imati antigravitacijsku funkciju i da košarica A i košarica

D ne mogu imati jednako debele naramenice.

Za ovaj broj sam zapravo pripremila kratku povijest

odraza tehnološkog napretka na likovne stilove koji su

se protezali kroz povijest i želja mi je opisati ih na kratak

i vizualno jak način. Čovjek je uvijek crtao ono što vidi oko sebe, a ovo je pregled predhodnih razdoblja

Gotiku karakterizira strah, izvitoperenost likova do

nakaradnosti, što možemo promatrati kao odraz sprava za

mučenje u mračnom dobu čovječanstva.

Renesansa je vrijeme buđenja znanosti, koja se najviše

izražava u matematici. Pogledom kroz teleskop barok širi

granice u beskonačnost, a krug postaje elipsa kao rezultat

pomaka iz geocentričnog u heliocentrični sustav. Romantizam

se vrača grotesnom prikazu, zbog novih ratova i pritiska

inkvizicije. Kada optika postaje dostupna, nalazimo da

impresija nije ništa drugo već pogled kroz naočale, a

mašinizam je refleksija straha pred industrijskom revolucijom,

dok je stil fovizam ili zvjerstvo, strah populacije od bojnih

otrova i nuklearnog oružja.

Dorela Dujmušić, dipl. ing. graf. teh.

Nastavak na str. 28.

Fovizam Dorela Dujmušić i Nebojša M1, poklon prof. dr. sc. Bože Težaka

Festival tehničke kulture


REPORTAŽA

4

Od 23. do 25. svibnja u Boćarskom domu u Zagrebu održavao se:

2. FESTIVAL TEHNIČKE KULTURE

Galerija fotografija: Festival tehničke kulture

nove generacije koje posjeduju veliko umjeće i ostvaruju

hvale vrijedne uspjehe.

Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje

istaknuo je važnost Hrvatske zajednice tehničke kulture na

području obrazovanja, a 2. festival tehničke kulture i 26. smotru

učeničkog zadrugarstva službeno je otvorila Ankica Nježić,

pomoćnica ministra i čelnica Uprave za odgoj i obrazovanje.

Tehničku kulturu je nazvala neizostavnim dijelom opće

kulture i dodala kako bez nje nema napretka u suvremenom

tehnološkom društvu.

PredstavljanjeU 13. sati pozornica je bila spremna za predstavljanje

hrvatskih informatičkih reprezentacija srednjoškolaca za

nastup na Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi u

Njemačkoj i Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Tajvanu.

Predstavio se i tim Sveučilišta u Zagrebu koji će nastupiti u

finalu Svjetskog studentskog ACM ICPC natjecanja u Rusiji,

a rezultate tog natjecanja pročitajte na str. br. 29. Također je i

Na 2. festivalu tehničke kulture su se promovirali programi

Hrvatske zajednice tehničke kulture i nacionalnih saveza

tehničke kulture. Uz Otok znanja, Hrvatske zajednice tehničke

kulture, također su se, kroz besplatne radionice, projekcije,

prezentacije i izložbe, predstavili i nacionalni savezi tehničke

kulture, a na Festivalu su gostovale i Zajednica tehničke

kulture Grada Splita, Zajednica tehničke kulture

Rijeka, te Zagrebačka zajednica tehničke kulture.

Otvorenje 2. festivala tehničke kulture i 26. smotre

učeničkog zadrugarstva održalo se u Boćarskom domu

s početkom u 12. sati., 23. svibnja 2014. godine.

26. smotru učeničkog zadrugarstva je predstavila

predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva

mr. sc. Marica Berdik, prvenstveno se zahvalivši

prof. dr. sc. Anti Markotiću, predsjedniku Hrvatske zajednice

tehničke kulture i Agenciji za odgoj i obrazovanje na potpori.

Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture,

prof. dr. sc. Ante Markotić, predstavio je 2. festival tehničke

kulture naglasivši kako ima nade za Hrvatsku, jer odrastaju

Uz 2. festival tehničke kulture održavala se i 26. smotra učeničkog zadrugarstva,

u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture u suradnji s nacionalnim

savezima tehničke kulture i Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, pod pokroviteljstvom

Agencije za odgoj i obrazovanje.


5


REPORTAŽA

Galerija fotografija; Na fotografiji desno: prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik HZTK

Rijeka je na Otoku znanja održala Arduino radionicu u sklopu

koje su posjetitelji mogli naučiti osnove automatike. Ista

zajednica je također, uz pomoć Akademskog astronomskog

društva - Rijeka, organizirala promatranje Sunca pomoću

teleskopa. Zagrebačka zajednica tehničke kulture je održala

radionice izrade i lansiranja raketnih modela, a Hrvatski

astronautički i raketni savez je održao radionice Raketnog

modelarstva. Na Otoku znanja se također održalo i 3. kolo

Grada Zagreba Modelarske lige.

Hrvatski fotosavez je pripremio radionicu »Camere obscure«

i izložbu fotografija pod istim imenom.

Hrvatski savez brodomaketara je održao radionicu izrade

maketa brodova od šperploče, a djeca predškolskog uzrasta

su izrađivala brodove od papira.

CB radioklub je u postavljenom šatoru pokraj Boćarskog

doma u kojem su se održavale radionice CB

i ARG komunikacije i orijentacije namjenjene djeci i mladima.

Kako su se predstavili ostali sudionici Festivala tehničke

kulture pročitajte u sljedećem prilogu.

Hrvatski robotički savez predstavio mlade robotičare, sudionike

međunarodnih natjecanja.

Otok znanjaU unutrašnjem prostoru Boćarskog doma, Hrvatska

zajednica tehničke kulture je pronašla svoj otok i sagradila

hram znanja kojeg ste odmah mogli prepoznati po napuhanim

balonima koji su se dijelili na pultu na kojem je bio

postavljen propagandni materijal i izdavaštvo HZTK.

Najatraktivnija radionica je sigurno bila ona u kojoj su se

izrađivali bedževi na tiskanoj pločici, poznatoj svakom

elektrotehničaru, a koju je držao Paolo Zenzerović. Lice robota

s očima sastavljenim od LED lampi zalemilo je oko petsto

posjetitelja Festivala, tako da se posjetitelje, koji su upili znanje

s otoka, lako moglo prepoznati po balonu i svjetlećem bedžu

na majici.

Na Otoku znanja je bilo postavljeno elektro i hibridno vozilo

Zajednice tehničke kulture Grada Splita kojeg su posjetitelji

mogli voziti oko Boćarskog doma. Zajednica tehničke kulture



RADIONICA / PREZENTACIJA

6

RADIONICAOtok znanja (HZTK)Zdenka Terek, tajnica HZTK:

»Na Festivalu tehničke

kulture se predstavila HZTK

i šesnaest nacionalnih

saveza. Svatko je u svom

području prezentirao svoje

najatraktivnije programe

s ciljem da približi tehničku

kulturu široj javnosti. Želja

nam je pokazati kako nudimo

programe širokog opsega za

sve uzraste.

Naša uloga u društvu je

usmjeravanje djece na

tehnička strukovna

zanimanja, jednako kao i

usmjeravanje maturanata na

odabir tehničkih fakulteta.

Tehničkom kulturom se

svatko može baviti rekrea-

tivno, a kroz naše radionice

može istražiti i praktičan rad

tehničke kulture, koji nije

uklopljen u obrazovni sustav,

stoga se, na taj način, mi

odlično nadopunjavamo sa

školskim programom i zbog

toga smo izuzetno ponosni na

našu funkciju u društvu.

Također smo ponosni i na to

što nudimo programe u

kojima se mogu kreativno

izraziti i djeca s posebnim

potrebama, a kada im

pružimo mogućnost da svojim

rukama naprave fizički

predmet, njima se podiže

samopouzdanje, pa im na taj

način tehnička kultura pomaže

da se uklope u društvo.«

RADIONICAOtok znanja (HZTK)Na slici lijevo; Hrvoje

Vrhovski, voditelj

projekta Festival tehničke

kulture: »Vjerojatno

najinteresantniji i

najposjećeniji dio, za

posjetitelje, je bio Otok

znanja Hrvatske zajednice

tehničke kulture. Organizirali

smo niz praktičnih radionica

kao što su: modelarstvo,

raketno modelarstvo, izrada

raketnih modela, vježbe

lemljenja, izrada elektroničkih

sklopova, programiranje

mikrokontrolera i robotika.

Pripremili smo i nekoliko

natjecanja, čak i natjecanje

za posjetitelje.«

Na slici lijevo; Bojan Florijani:

»Na Otoku znanja Hrvatske

zajednice tehničke kulture

vodim radionice koje se

zovu Izvan okvira, a tako

se nazivaju zbog toga što

izlaze iz okvira školskog

programa. Proširuju ga na

jedan kreativan i zabavan

način. Te radionice su

namjenjene osnovnoškolcima,

prvenstveno djeci od četvrtog

do osmog razreda osnovne

škole. Na njima djeca uče

raditi s lemilicom i ručnim

alatima za obradu drva.

Od materijala obrađujemo

šperploču, papir i karton.

Također u modele uvodimo i

elemente elektrotehnike.«

RADIONICAOtok znanja (HZTK)Biljana Trifunović, prof.:

»Hrvatska zajednica tehničke

kulture predstavila se na

Festivalu tehničke kulture

brojnim radionicama

modelarstva i sa dva natje-

canja u području Modelarske

lige. Održano je treće kolo

Grada Zagreba, te je otvorena

Modelarska liga na kojoj

je sudjelovalo osamnaest

ekipa. Jako smo zadovoljni

odazivom učenika, a najbolje

učenike smo nagradili

sudjelovanjem u Ljetnoj školi

tehničkih aktivnosti koja će se

održati u srpnju i kolovozu u

Nacionalnom centru tehničke

kulture u Kraljevici.«

Paolo Zenzerović: »Nalazimo

se na Otoku znanja HZTK,

gdje se održavaju brojne

radionice povodom Festivala

tehničke kulture. Ja vodim

radionice iz područja

elektronike i automatike.

Izrađivali smo bedževe putem

kojih su posjetitelji naučili

izraditi tiskanu pločicu i

elektronički sklop, zajedno s

osnovama znanja o strujnim

krugovima, također su naučili

i lemiti. Izradili smo

petstotinjak bedževa što

govori o velikoj posjećenosti

i zainteresiranosti posjetitelja

za elektroniku i tehničku

kulturu općenito.«

RADIONICAOtok znanja (HZTK)Damir Ereš, profesor tehničke

kulture u Osnovnoj školi »Ivan

Goran Kovačić«, Đakovo:

»Na Festival tehničke kulture

sam došao sa svojim obrtom

Mali majstor. Mali majstor je

osnovan s ciljem da mlade

nauči stvarati nove

vrijednosti. Radimo na

strojevima koji su sigurni za

rad i koji su modularni, pa

se vrlo jednostavno može

obavljati više radnih operacija.

Pilica koja je jednostavna za

rad, radi na principu vibracija

koje poznaju gibljivu kožu.

Znači, kada dijete krene s

prstom prema pilici, ona ga

neće rezati nego će samo

gibati po površini kože, a ako

prinese tvrđi materijal, njega

će pilica bez teškoća

prerezati. Stroj radi na 12 V,

tako da je vrlo siguran za rad.

Na Festivalu tehničke kulture

su izloženi radovi učenika

O. Š. »Ivan Goran Kovačić«.

Djeca imaju veliki raspon

ideja za rad jer je mašta

jedina granica.

U suradnji s Hrvatskom

zajednicom tehničke kulture je

pokrenuta Modelarska liga, a

ove godine su na Modelarskoj

ligi sudjelovale sve županije

u Hrvatskoj.«


7



PREZENTACIJA Hrvatsko društvo za robotikuDavor Antonić, predsjednik

Hrvatskog društva za

robotiku: »Hrvatsko društvo

za robotiku i Hrvatski robotički

savez na Festivalu tehničke

kulture predstavlja 3D pisač

koji je hrvatki proizvod,

a baziran je na RepRap

projektu. Omogućuje izradu

različitih plastičnih dijelova

i specijaliziranih materijala.

Primjenjiv je za prototipove.

U robotici je koristan za

izradu modela i dijelova za

robote koje smo izložiti na

štandovima u sklopu Festivala

tehničke kulture, a koristi se

za natjecanja i slično.«

RADIONICA Hrvatski robotički savezNa slici desno;

Matej Novos: »Ja sam

kapetan srednjoškolske

ekipe za Svjetsko natjecanje

RoboCup u Brazilu. Mi smo iz

Hrvatskog robotičkog saveza i

članovi smo udruge

»Robofreak«. Zadatak našeg

robota jest da prati crtu i da

kroz različite sobe i hodnike

prelazi prepreke koje se nalaze

na crti koja predstavlja put

do određenog mjesta gdje se

nalaze žrtve koje je potrebno

spasiti. To je zapravo simula-

cija nesreće koja se dogodila,

a kako je situacija preopasna

za ljudske spasioce onda se

na tu situaciju šalju roboti.«

Roko Parač: »Ja sam kapetan

osnovnoškolske ekipe za

Svjetsko natjecanje RoboCup

u Brazilu. Razlika između moje

i Matejeve kategorije je ta što

ja u zadnjoj, crvenoj sobi, u

kojoj spašavamo žrtvu, žrtvu

moram izgurati u crni kut koji

predstavlja sigurnosnu zonu,

dok srednjoškolska kategorija

žrtvu mora podići kako bi se

postavila na mjesto i upravo ta

ruka otežava pračenje crte jer

robot može zapinjati.«

Matej Novos: »Ta ruka je,

u novom modelu robota,

ispisana na 3D pisaču što nam

je ostvarilo veće mogućnosti

pri stvaranju konstrukcije, pa

je sada robot kraći što znači

da je i mobilniji.«

RADIONICA Hrvatski robotički savezIvica Kolarić, dipl. ing. el.,

smjer automatika i

robotika: »Već se dugi niz

godina bavim ovim

područjem. U radu s klincima

postižemo vrhunske rezultate

na svjetskim i europskim

natjecanjima. Ove godine

prvi put vodimo šest učenika

na svjetsko natjecanje u tri

kategorije: Rescue

A primary, Rescue

A secondary i Rescue B.

Nadamo se vrlo dobrim

rezultatima. Nakon

prošlogodišnjih vrhunskih

rezultata što uključuje

i osvojeno prvo mjesto na

svjetskom natjecanju u

osnovnim školama, ove

godine očekujemo

osvojeno prvo mjesto sa

srednjoškolcima i tu veliku

pobjedu ću posvetiti svom

velikom prijatelju prof. dr. sc.

Anti Markotiću.«

RADIONICAHrvatski savez informatičaraZvonko Jelačić: »Hrvatski

savez informatičara se bavi

sustavnim radom u edukaciji

mladih koji su zainteresirani

za informatiku. Radi se o

edukaciji učenika osnovnih

i srednjih škola, a imamo i

programe za studente.

Predstavili smo hrvatski tim

koji će ove godine

sudjelovati na Međunarodnoj

informatičkoj olimpijadi. U tim

su ove godine ušla četvorica

najboljih informatičara za

što je trebalo ostvariti dobre

rezultate kroz cijeli niz natje-

canja. Sve te informacije se

mogu dobiti na našem štandu

koji smo izložili na Festivalu

tehničke kulture. Postavili

smo šest računala preko

kojih posjetitelji mogu dobiti

uvid u primjere zadataka koji

se rješavaju i informacije o

tome što se zapravo radi na

Međunarodnoj informatičkoj

olimpijadi. Zainteresirani

posjetitelji ne moraju imati

veliko predznanje, važno

je da znaju baren jedan

programski jezik. Mi im

postavimo zadatke i rješenja

pošaljemo na automatski

sustav za evaluaciju kao što

se to radi i na stvarnim

natjecanjima. Pripremili smo

i male nagrade za one koji

točno riješe zadatke.«




8

RADIONICAHrvatski filmski savezKristina Dorić: »Ove godine

smo se na Festivalu tehničke

kulture predstavili s Malim

kinom Hrvatskog filmskog

saveza u kojem su posjetitelji

mogli pogledati filmove s

dječje revije i revije mladeži

koja se održava u Karlovcu.

Bilo je trinaest filmova iz

izbora i svaki je posjetitelj

mogao odabrati film koji želi

gledati. Uz Malo kino još su

bile organizirane i radionice.

Prvog dana Festivala tehničke

kulture je bila fotoradionica,

u kojoj su polaznici mogli

snimiti fotografije, zatim smo

ih mi unijeli u računalo i s tim

materijalom napravili malu

montažu. U sljedeća dva

dana smo organizirali

radionice u kojima su svi

polaznici snimali zanimljiv

sadržaj koji se događa na

Festivalu. Nakon što su

snimili materijal, došli su

stručnom vodstvu kako bi se

montirao film, a gotov rad su

imali prilike vidjeti u našem

montiranom kinu. Djeca su

dolazila tijekom cijelog dana

sa svojim snimljenim

materijalima. Ishod svih

radionica je nekoliko filmića.«

RADIONICAHrvatski fotosavezZlata Medak,

dopredsjednica Hrvatskog

fotosaveza i voditeljica

programa za mlade Hrvatskog

fotosaveza: »Ove godine smo

na Festivalu tehničke kulture

pripremili radionicu »Camere

obscure«. Kako bismo radili s

digitalnim fotoaparatom

moramo biti analogno

pismeni, a ova radionica

imala je za prioritet

propitivanje svjetla što se

vidi i na izložbi kojom smo se

predstavili i koju smo posložili

sa puno razmišljanja. Izložba

je također vrlo inovativna, jer

je nama uvijek u interesu dati

nešto svježe.

Za fotografiju je iznimno važno

pratiti svijetlo, a kada smo

dovoljno osjetljivi na svjetlo,

možemo snimati bilo kojom

tehnikom, ali da bi fotografija

bila inovativna, ideja mora

krenuti od nas samih.

Mi smatramo kako je

iznimno važno svake godine

dati nešto novo i kreativno,

također je važno da svi

posjetitelji Festivala tehničke

kulture dođu po novu infor-

maciju. Ovaj festival ima

funkciju uspostaviti kontakte,

a uloga Hrvatskog fotosaveza

je da se umreži kontaktima

unutar Hrvatske i sakupi rad

mladih kreativaca kroz radionice

i kampove koje organiziramo

tijekom godine.«

PREZENTACIJAHrvatski kajakaški savezVinko Mijočević,

koordinator stručnog stožera

u Hrvatskom kajakaškom

savezu: »Hrvatski kajakaški

savez, koji je sastavni dio

Hrvatske zajednice tehničke

kulture, je na Festivalu

tehničke kulture u Boćarskom

domu prikazao sve što je

važno Hrvatskom kajakaškom

savezu, a uključuje tehničku

kulturu. Izložili smo čamce

na mirnim vodama, čamce

na divljim vodama i turističke

čamce. Također smo prikazali

kako se radi kaciga, a kako

veslo. Jednako tako smo

predstavili proces proizvodnje

čamaca koje klubovi rade u

svojim klubskim radionicama,

što također pripada

tehničkoj kulturi.«

PREZENTACIJAHrvatski jedriličarski savezZvonko Jelačić:

»Predstavljam Hrvatski

jedriličarski savez. Prvak sam

svijeta u radiom upravljanim

jedrilicama. Za taj uspjeh

je potrebno puno trenirati

i naučiti dobro sastavljati

brodove. Zajednica tehničke

kulture Grada Splita nam

daje veliku moralnu podršku,

jednako kao i financijsku

kada je riječ o sastavljanju

brodova. Za natjecanje je

važna brzina broda koja ovisi

o uspješnosti njegove izrade

koju treba odraditi kod kuće.

Mi jedrimo po pravilima svih

drugih regata, pa tako imamo

bove, start, itd. A za pobjedu

još treba i malo sreće.

Na Festivalu tehničke kulture

smo predstavili tri klase

jedrilica. Od toga su klase

G-70 i RG-65 početničke

i namjenjene su mlađim

uzrastima, a za odrasle smo

donijeli ozbiljniju jedrilicu

klase 1 metar.«


9



RADIONICAHrvatski savez brodomaketaraSaša Matijašić : »Bavim se

brodomaketarstvom, a

predstavljam Udrugu

brodomaketara Iverak iz

Zagreba koja djeluje

u sklopu Hrvatskog saveza

brodomaketara. Na festivalu

tehničke kulture smo

prezentirali nekoliko tipova

brodova s ciljem da

animiramo djecu

modelarstvom. Imali smo

radionicu brodomaketarstva u

kojoj je sudjelovalo devetero

djece. Djeca su uspjela, u

grubo, napraviti svoje brodiće,

a kod kuće će ih po želji obo-

jati. S djecom predškolskog

uzrasta smo modelirali

brodiće od papira.«

RADIONICAHrvatski radioamaterski savezZdenko Blažićević, predsjednik

Hrvatskog radioamaterskog

saveza: »Mi smo jedna od

najstarijih udruga tehničke

kulture u Hrvatskoj, koja je

počela s radom još 1924. god.

Oton Kučera je bio osnivač, a

1946. godine je taj savez bio

jedan od osnivača HZTK.

Područje našeg rada je

održavanje radiokomu-

nikacijskih veza na svim

frekventnim područjima koje

je dozvolila Međunarodna

telekomunikacijska unija,

a od iste smo dobili i svoju

identifikacijsku oznaku 9A što

je zapravo prometna oznaka

za sva prometna sredstva

u RH. Edukacija je također

naše područje rada i uključuje

osposobljavanje za polaganje

ispita za radioamatere

operatore. Nama je u cilju

održavati veze s

radioamaterima cijeloga

svijeta. Veze se održavaju

preko natjecanja, od kojih

razlikujemo domaća i

međunarodna. Upravo

pratimo svjetsko natjecanje u

radio-telegrafiji koje neprekidno

traje 48 sati. Operatori moraju

biti fizički i psihički spremni

da mogu tako dugo održavati

veze. Radioamateri još i da-

nas koriste Morseov kod kao

primarnu disciplinu sporta,

kao takmičenje u brzini

prijema znakova na sluh.«

RADIONICAHrvatski savez CB radioklubovaTomislav Memedović , na vezi

poznatiji kao CB Janje:

»Hrvatski savez CB

radioklubova se na Festivalu

tehničke kulture predstavio

radionicama iz Orijentacije

i komunikacije u kojima je

sudjelovalo sedamdesetak

učenika i mentora koji su

prošli osnovnu obuku iz

Orijetacije i komunikacije

koja uključuje rad s

radiostanicama, kompasom

i zemljovidom. Jako smo

zadovoljni odazivom učenika

i mentora. Drago nam je što

je pokazan veliki interes za to

područje, jer su elementi ove

radionice široko primjenjivi.

Također smo zadovoljni

znanjem učenika koje su

pokazali na terenu.«

PREZENTACIJAHrvatski savez pedagoga tehničke kultureAna Majić, dopredsjednica

Hrvatskog saveza pedagoga

tehničke kulture: »Na festivalu

tehničke kulture smo se

predstavili kroz

prezentaciju koja daje prikaz

rada Hrvatskog saveza

pedagoga tehničke kulture

u proteklih četrdeset

godina. Osnovna djetatnost

tog saveza je edukacija

učitelja tehničke kulture kako

bi mogli u svojim sredinama

raditi praktičnu nastavu,

u izvannastavnim i

izvanškolskim aktivnostima,

s djecom. Kroz ovu

prezentaciju je prikazan

rad radionica s učiteljima na

terenu, kao i međunarodna

suradnja, zatim ljetne škole

i kampovi, te obilježavanje

naših obljetnica.«




10

PREZENTACIJAHrvatski astronautički i raketni savezSaša Jakopović: »Dolazimo

iz Zajednice tehničke

kulture Grada Garešnice kao

sudionici Festivala tehničke

kulture. Mi smo dio Hrvatskog

astronautičkog i raketnog

saveza. Donijeli smo rakete

s padobranom i rakete s

trakom, pa ćemo prikazati

kako lete i koji je cilj toga.

Nadam se da ćemo

zainteresirati mlađe

generacije za tu disciplinu.«

PREZENTACIJAHrvatski automodelarski savezZvonimir Matošić, predsjednik

Hrvatskog automodelarskog

saveza : »Ove godine se

predstavljamo jednostavnijim

i atraktivnijim modelima koji

su pristupačni većem broju

mladih što se pokazalo kao

jako dobro rješenje jer je

došlo puno djece iz Rijeke,

Kutine, Koprivnice i Zagreba,

pa sam jako zadovoljan

brojem okupljenih. Mi smo

modele izložili kao

prezentaciju naših djelatnosti,

jer nam za utrku treba pista,

a ovdje, na Festivalu tehničke

kulture, koristimo travnjak, a

posjetiteljima je atraktivno

gledati baggy kako lete po

zraku dok preskakuju

brdašca zemlje.«

PREZENTACIJAModelarski centar KutinaAngéline Engler: »Dolazim iz

Modelarskog centra iz Kutine

u kojem imamo više sekcija,

pa tako imamo aviomodelare,

automodelare, helikoptersku

sekciju i zmajeve. Na


smo prikazali let depronskog

modela koji je namjenjen

mladima jer cijenovno nije

skup. Također smo ovdje

prisutni i s automodelima.

Članica smo Hrvatskog

automodelarskog saveza

koji nas podpomaže s

automodelima. Aktivni smo i s

aviomodelima, pa tako imamo

i ljetne radionice u sklopu

kojih održavamo tečajeve za

djecu osnovnoškolskog

uzrasta, pa radimo

aviomodele za njih.«

PREZENTACIJA Elektronički i računalni klub, Ivanić-GradIvan Kožar: »Na Festivalu

tehničke kulture

predstavljam udrugu iz

Ivanić-Grada, Elektronički i

računalni klub. Ovdje smo

došli preko Udruge inovatora Hrvatske. Tu izlažem moje

dvije inovacije, jedna je uređaj

za puštanje glazbe pomoću

visokonaponskih iskri i bežični

punjač za sve uređaje u

kojem se mogu puniti do tri

uređaja istovremeno.«


11



RADIONICAAkademsko astronomsko društvo - RijekaDinko Brautović, predsjednik

Akademskog astronomskog

društva - Rijeka:

»Akademsko astronomsko

društvo - Rijeka, koje ove

godine slavi četrdesetu

obljetnicu postojanja, na


predstavilo se projekcijom

astrofotografija na platnu

i prezentacijom o optičkim

uređajima. A na livadi smo

postavili teleskom s filterom

za Sunce kako bi posjetitelji

mogli pogledati sunčeve

pjege. Posjetitelji često pitaju

što su to sunčeve pjege, a

to su područja na sunčevoj

površini koja su oko tisuću

stupnjeva hladnija od okoline,

pa se nama čine kao

tamnija, a ustvari su to

područja pojačanog

magnetnog djelovanja.

Ako imamo prilike dugo

promatrati Sunce, možemo

vidjeti sunčeve protuberance,

odnosno izbačaje ioniziranog

plina (plazme) sa površine

Sunca koje mogu trajati od

nekoliko minuta do nekoliko

mjeseci što se dešava kada

Sunce pokazuje

pojačanu aktivnost.«

PREZENTACIJA Akademsko astronomsko društvo - RijekaMilan Gredelji: »U sklopu

prezentacije Akademskog

astronomskog društva - Ri-

jeka smo postavili teleskop

reflektor, dakle model sa

zrcalima koji je vrlo pogodan

za amatere astronome, jer se

bilo koji početnik može lako

naučiti s njime služiti.

Projekcija za prezentaciju

govori opčenito o teleskopi-

ma. Kako su nastali i kako su

kasnije usavršavani. Pa se na

izrečeno nadovezuje poznata

priča o Galileo Galileiu. Hans

Lippershey je prvi pisao da

se teleskop može dobiti ako

se dvije leće postave jedna

kraj druge, no on nije bio

optičar pa ga ta spoznaja

nije pretjerano zanimala. Ta

vijest je za tri mjeseca, što je

relativno brzo za ono vrijeme,

došla do Galileia. Postoji

zapis kada je Galileo Galilei

otišao u dućan i za nećaka

kupio knjigu, a sebi povrće uz

napomenu kako treba komad

stakla i topovsku kuglu, koju

je koristio kako bi izdubio

staklo i napravio prvu leću.

Izum je prodao mletačkom

duždu i situirao se za do kraja

života. Zarada je bila velika

jer je venecijansko pomorstvo

prepoznalo prednost optike

nad golim okom promatrača i

na taj način vidjelo brod, koji

dolazi, tri sata unaprijed.«

PREZENTACIJAZajednica tehnička kulture Grada SplitaMaja Novaković, tajnica

Zajednice tehničke

kulture Grada Splita i

Splitsko-dalmatinske

županije, te predsjednica

Centra tehničke kulture

»Zvjezdano selo Mosor«:

»U prva dva dana Festivala

tehničke kulture smo se

predstavili robotikom i

automodelarstvom. U sklopu

prezentacije smo prikazali film

o našem radu u 2013. godini

u kojem su se vidjeli projekti i

program rada. Prošla godina

je bila jako uspješna jer smo

ostvarili suradnju s HZTK kao

i s Hrvatskim fotosavezom,

Hrvatskim radioamaterskim

savezom i Hrvatskim

savezom CB radioklubova.

Naš Centar tehničke kulture

»Zvjezdano selo Mosor« je

jedan od ljepših centara u

Hrvatskoj, a posebno bih

istaknula kako na 700 m

nadmorske visine imamo

struju i internet. On je

bogatstvo, ne samo ZTK

Grada Splita nego i HZTK.

Ovom prilikom bih pozvala

sve naše ljude iz tehničke

kulture neka nam se jave i

organiziraju svoje radionice,

jer mi imamo prostor i zajedno

mladima možemo pružiti puno

kreativnih radionica.«

PREZENTACIJAHrvatska udruga učeničkog zadrugarstvaBlanka Horvat, tajnica

Hrvatske udruge učeničkog

zadrugarstva »Na 26. smotri

učeničkih zadruga Republike

Hrvatske sudjelovalo je i

svojim proizvodima se

predstavilo šezdeset

učeničkih zadruga od

ukupno 383., koliko ih ima

u Hrvatskoj. Možemo

slobodno reći da su i sve

ostale zadruge sudjelovale,

jer su sve zadruge poslale

svoje najbolje proizvode

koji su izloženi na dvadeset

županijskih izložbenih

prostora, tako da se zapravo

na ovoj smotri predstavilo,

barem svojim proizvodom,

svih 383. učeničkih zadruga

iz Hrvatske. Također je

dvanaest učeničkih zadruga

prezentiralo svoje istraživačke

radove od kojih su nagrađeni

najbolje rangirani. Tako da je

na ovoj smotri ukupno

sudjelovalo preko tristo

sudionika koji su također

imali prigodu sudjelovati na

sedam pokaznih kreativnih

radionica koje su održane

u sklopu smotre.«

Požeški tjedan filma


INTERVJU

12

1992. godine, kada je to i državi i Hrvatskom filmskom savezu

puno značilo biti članom međunarodne organizacije. Nakon pet

godina sudjelovanja na festivalu UNICA, pružila mi se prilika

u kojoj sam bio kandidiran za savjetnika komiteta UNICA-e,

nakon čega sam i bio izabran za tu funkciju. Svake tri godine

su izbori, a kako sam ja izabran 1997. godine, kada je Hrvatski

festival jednominutnih filmova već postao međunarodni festival

koji se održavao već petu godinu, dobio sam zaduženje

organiziranja Svjetskog jednominutnog kupa kao godišnjeg

festivala Unica, kojeg organiziram već sedamnaest godina.

Kup je zanimljiva forma, jednako kao i to što publika sudjeluje

svojim glasovanjem, smatram kako je uvijek dobro uključiti

publiku. Mi također na Hrvatskom festivalu jednominutnih

filmova, osim nagrade stručnog žirija dodjeljujemo i nagradu

publike. Ja sam sretan zbog toga što se publika kroz protekle

godine organiziranja festivala na neki način odvojila od lokal

patriotizma, nekoć je publika glasala za domaće filmove,

naprimjer za film iz našeg kluba ili za film nekog privatno

poznatog autora, a onda se istančao ukus publike i počeli

su realno ocjenjivati filmove, pa je tako publika i ove godine

izabrala zaista dobar film.

Kako je osnovan Kino klub Gimnazija?Naime moj radni staž broji preko četrdeset godina, a kada

sam počeo raditi u srednjoj školi, u istoj gimnaziji je taman

bila osnovana filmska sekcija, a kako sam ja bio naklonjen

tome, uključio sam se. Krenuli smo doslovce od nule, a u

tehničkom znanju koje je potrebno za filmsku proizvodnju bili

smo samouki, u čemu smo brzo napredovali. Ove godine smo

proslavili četrdeset prvu obljetnicu kluba. Uvijek dolaze nove

generacije, a ja mislim kako je najdragocjenije raditi s mladima.

I bivši članovi, koji odlaze na studij u drugi grad, aktivno se

javljaju i nude pomoć, jednako tako se javljaju i već odrasli

Razgovor s direktorom Hrvatskog festivala jednominutnih filmova

Upravo je u tijeku Požeški tjedan filma u kojem se glavnim programom smatra Hrvatski festival jednominutnih filmova, pa bih Vas tim povodom zamolila da čitateljima Tehničke kulture opišete kako je uopće nastala ideja forme filma u trajanju od jedne minute i kako je festival postigao tako široke teritorijalne razmjere posjećenosti, jednako kao i sudjelovanje autora filmova iz raznih dijelova svijeta?Ideja jednominutnog filmskog festivala je preuzeta od

švedskog filmskog instituta, a inače ima i svoju povijesnu

utemeljenost. Naime, nekadašnje filmsko stvaralaštvo bilo

je uvjetovano tehnikom, jer su kazete, na koje se snimalo,

bilježile zapis u trajanju od oko jedne minute. Smatrali smo

kako jedna minuta filma nije zahtjevna za izradu, ne znajući

koliko zapravo jedna minuta ima mogućnosti, a koliko

ograničenja, tako da se ispostavilo kako je jednominutni

film teža forma od dužih, kratkih filmova koji nisu vremenski

limitirani, jer se u ovom slučaju mora racionalizirati vrijeme

s kojim se raspolaže, ako se želi napraviti dobar film. Ja se

sjećam, kao danas, kada su se radili prvi filmovi, pa se krenulo

u montažu s kojom je napravljen film od dvije minute, tada je

skraćivanje filma bilo neophodno, a kako 1993. godine, kada

smo mi projekt pokrenuli, još nije bilo digitalne montaže trebalo

je rezati film, malo po malo, kako bi se složila minuta filma.

Tek nakon takvog iskustva, čovijek dobije osjećaj trajanja

jedne minute i tada drugačije planira snimanje filma. Iskustvo

je pokazalo kako ritam kadrova treba biti brži kako bi kvaliteta

filma ostala sačuvana.

Svjetska organizacija neprofesijske kinematografije u sklopu Hrvatskog festivala jednominutnih filmova dodjeljuje novčanu nagradu zasluženom autoru, pa bih voljela kada biste predstavili tu organizaciju i objasnili njezin utjecaj na Požeški filmski tjedan.UNICA je svjetska filmska organizacija koja okuplja trideset

šest zemalja. Njihova forma jednominutnog filma je isto tako

zaživjela, no u jednom drugom obliku. Njihov svjetski

jednominutni kup se razmatra po kup sistemu. Naime, svaka

zemlja ima pravo poslati jedan jednominutni film, dva ako su

imali uspjeha u prethodnoj godini, što se odnosi na one koji

su ušli u uži izbor, zatim se izvlače parovi pristiglih filmova, u

čemu treba i dosta sreće, a publika je ta koja ima funkciju žirija.

Kup ide u četiri kruga s kojim se dođe do pobjednika, dakle

radi se o tipičnom kup sustavu. Ja sam bio delegat Hrvatskog

filmskog saveza prilikom primanja u Svijetsku organizaciju

Požeška minutaŽeljka Baloga

Autor: D. D.

Željko Balog, direktor

Hrvatskog festivala

jednominutnih filmova


13


INTERVJU

dvije, a ove godine tri škole iz Požege: ekonomska,

gimnazija i katolička gimnazija Požega. Polaznici su ostvarili

devet filmova, a po mom mišljenju je to lijep rezultat, makar

smatram kako je kratko vrijeme učenja u sklopu tog projekta i

nema više temeljitosti koju smo mi provodili prije dvadesetak

godina kada je obuka trajala preko godinu dana.

Kako se svijetom proširila informacija o postojanju Hrvatskog festivala jednominutnih filmova koja je kroz protekle dvadeset dvije godine omogućila prisutstvo tolikog broja zemalja cijelog svijeta, pa tako i ove godine gledamo veliki broj zastava postavljenih na Trgu sv. Trojstva?Treći organizirani festival je već bio međunarodni, a imali

smo minimalne uvjete za isti. Tada su sudjelovale tri države

i da bismo to ostvarili kontaktirali smo autore filmova za koje

smo znali da imaju film prigodan za naš festival, a autori su

pristali poslati svoje filmove. Tada je Požega jedina imala

festival jednominutnih filmova, no kasnije se proširila ideja i

na druge gradove, pa više nismo bili sami u tome. Internet je

puno pomogao u komunikaciji, jednako kao i pojavljivanje na

takvim festivalima, gdje su se ostvarili kontakti. A do sada smo

ostvarili sudjelovanje sedamdeset pet zemalja, što je stvarno

respektabilan broj. Internet nam je također pomogao u

transportu filmova, jer sada većinu filmova dobijemo tim putem,

a kada su se nekoć fizički transportirali filmovi, imali smo

problema i s carinom, jer su nas tretirali kao uvoznike filmova.

Ovaj lakši transport filmova nama je omogućio i veći broj

filmova. Usmenom predajom također ostvarujemo kontakte, jer

autori filmova šire informaciju o nama u svojem krugu

poznanika iz svijeta filmske industrije, tako se širi val o minuti.

Kao član Izvršnog odbora Hrvatske zajednice tehničke kulture kako vidite budućnost Zajednice?Kao krovna organizacija Hrvatska zajednica tehničke kulture

ima veliku važnost, a u zadnje vrijeme mi se posebno sviđa

okrenutost bazi, mislim da je to važno, jer do sada je često

baza bila u poteškoćama koje nije mogla sama riješiti. Uvijek

ima ideja i ljudi koje treba pogurati i nekim programima dati

»vjetar u leđa« da se projekt ostvari. U ovim vremenima kada

su i političke promjene velike i makar u EU takva organizacija

ne postoji, postoje druge metode kojima se slično realizira.

Projekti su dosta zahtjevni u pripremi, a tek njihova obrada

do gotovog proizvoda stvara nove poteškoće, zato krovna

organizacija HZTK ima važnu ulogu da financijski pomogne

projekte. Kada pogledamo iza kojih sve projekata stoji HZTK,

vidi se koliko je rad Zajednice impresivan. Mislim da je država

prepoznala važnost Hrvatske zajednice tehničke kulture kao

krovne organizacije i uloge koju ima u širenju tehničke kulture.

zaposleni ljudi koji su nekoć bili aktivni u klubu, tako

nam je jedan bivši član ove godine napravio promidžbene

tiskanice za festival.

Koliko je zahtjevno organizirati festival međunarodnih razmjera?Organizacija samog festivala je vrlo zahtjevna i traži puno

angažmana, ali mi smo uspjeli organizirati festival već

dvadeset dvije godine. Na taj način dajemo doprinos u širenju

tehničke kulture. Mi smo prošli već osam različitih formata

filma, od Super 8 do današnje najveće digitalne razlučivosti HD

formata, što ukazuje na to koliko se tehnika stalno usavršava.

A ideja Požeškog filmskog festivala nastala je u želji da se

osim Hrvatskog festivala jednominutnih filmova organiziraju

projekcije filmova i radionice. Tako smo ove godine

organizirali radionicu animiranog filma koja je trajala četiri

dana, a namjenjena je osnovnoškolcima. Za voditeljicu

radionice smo izabrali Natašu Dorić koja ujedno vodi i

Centar tehničke kulture Osijek, u Osijeku, jer smo znali kako

ima dobre rezultate u dosadašnjem radu, pa su tako djeca na

radionici izradila film u trajanju od tri i pol minute. Projiciranje

filmova ima jedan ograničavajući dio, a to je manjak tehničke

opreme zbog koje ne možemo projicirati sve formate s kojima

raspolažemo, a razlog tome je taj što Požega zapravo već

petnaest godina nema kino dvorane. Nadamo se da ćemo

sljedeće godine uspjeti organizirati više radionica kako bismo

animirali što veći broj mladih, jer uvijek priželjkujemo da će

netko od njih ostati profesionalno angažiran u filmskoj

industriji kada naraste, a i ako ne barem će znati snimati za

svoje privatne svrhe, pa će tako imati lijepi hobi.

Koliko su današnja djeca angažirana u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i gdje je tehnička kultura u svemu tome?Bojim se kako nove generacije imaju manje entuzijazma za

tehničku kulturu od prethodnih. Ja to vidim jer puno radim s

mladima. Osobno smatram kako je taj problem uzrokovan

time što mladi imaju više mogućnosti i sve je dostupno, što je

zapravo uzrokovano tehnikom. Nekada se željno iščekivalo da

filmovi dođu s razvijanja, a smatram kako današnja mladež ne

bi imala strpljenja čekati rezultate svog rada. No, ipak se uvijek

da izdvojiti krasne djece.

Što biste rekli o projektu Put do filma za osamdeset dana?Put do filma za osamdeset dana je projekt koji je trajao tri

mjeseca, a organizirao ga je naš klub. U sklopu njega su se

održavale radionice i prezentacije, a također se puno

razgovaralo s polaznicima. Nama je cilj da se u taj projekt

uključe sve srednje škole. Prošle godine su bile uključene

Požeški tjedan filmaREPORTAŽA

14


22. hrvatski festival jednominutnih filmova, kao vrhunac Požeškog filmskog tjedna, održan je u Gradskom kazalištu Požega

30. svibnja 2014. godine. Od 429 pristiglih filmova iz 46 zemalja, selekcijska komisija odabrala je šezdeset naslova za natjecanje u konkurenciji, koje su

posjetitelji mogli pogledati u službenom programu

HRVATSKI FESTIVAL JEDNOMINUTNIH FILMOVA

Gradsko kazalište Požega napunilo se brojnim posjetiteljima iz raznih dijelova svijeta kako bi prisustvovali službenom programu Festivala

2005. dovršio je svoj prvi dugometražni film »Sasvim lično«, i

sljedeće godine je osvojio nagradu publike na ZagrebDoxu, a

2011. godine je filmom »Film mobitelom« osvojio Srce

Sarajeva. Begović je objavio i knjigu stripova, održao petnaest

izložbi i osvojio devet medalja za svoje izume.

Zatim predstavnik austrijskog filmskog saveza Franz M.

Kaufmann, koji je od 2003. godine glavni koordinator

austrijskog nacionalnog filmskog šampionata u Klagenfurtu.

Treći član stručnog žirija je Wei Cheng Ning. On je

slobodni umjetnik, redatelj, fotograf, pisac, slikar i grafički

dizajner. Wei Cheng Ning je dobitnik nagrade Grand Prix na

prošlogodišnjem Hrvatskom festivalu jednominutnih filmova.

Sljedeći član stručnog žirija je Nebojša Slijepčević. Stekao je

diplomu filmskog redatelja na zagrebačkoj Akademiji

dramske umjetnosti. Režirao je brojne televizijske

dokumentarce, primjerice nagrađenu epizodu serijala »City

Folk«, u produkciji European Broadcast Union. Jedan je i od

autora dokumentarnog serijala »Direkt«. Kao kreativni

producent surađivao je na serijalu Romi u Europi, u

koprodukciji desetak europskih zemalja. Autor je crtanog filma

»Pas/zec«, dokumentarnog filma »Za četiri godine«, koji je

osvojio EDN Talent Grant na Sarajevskom filmskom

festivalu, i kratkog igranog filma »Šamar« koji je dio

omnibusa »Zagrebačke priče«.

I na kraju, Zvonimir Karakatić kao predstavnik organizatora

Hrvatskog festivala jednominutnih filmova. Fotografiranjem se

Direktor Festivala, član Izvršnog odbora Fimskog saveza, član

komiteta Svjetske organizacije neprofesijske kinematografije

i član Izvršnog odbora Hrvatske zajednice tehničke kulture

Željko Balog pozdravio je publiku i rekao par riječi o samom

Festivalu, istaknuvši kako je Hrvatski festival jednominutnih

filmova u svom sveukupnom radu privukao već trećinu zemalja

svijeta. Službeno otvorenje i početak službenog programa

proglasio je Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske

županije. Predstavio se kao osoba koja nema adekvatnog

znanja da govori o filmovima, pa je A. Tomašević iz

perspektive laika rekao kako filmove voli gledati i kako se divi

ljudima u filmskoj industriji i njihovom predanom radu. Čestitao

je organizatorima Festivala na njihovom dugogodišnjem

aktivnom radu i promoviranju Požeško-slavonske županije,

također je čestitao autorima filmova na njihovoj hrabrosti što

su javno prikazali svoj rad i predali se kritici stručnog žirija.

Stručni žiriStručni žiri sastojao se od pet članova. Počnimo s filmskim

redateljem iz Bosne i Hercegovine Nedžadom Begovićem.

Autor je 20 animiranih, dokumentarnih i kratkometražnih

filmova te trideset epizoda TV serije za djecu. Surađivao je s

raznim TV postajama kao što su ARTE, Swiss TV, ZDF, Point

du jour. Radio je kao umjetnički direktor, odnosno savjetnik i

casting menadžer na brojnim međunarodnim produkcijama.

Njegovi filmovi prikazani su u više od 250 gradova. Godine

Hrvatski festival jednominutnih filmova, galerija slika

Autor: D. D.


15

REPORTAŽA


bavi od osnovnoškolskih, a filmom od srednjoškolskih dana

kao asistent u svim fazama stvaranja neprofesijskog filma.

Zadnjih dvadesetak godina je član nekadašnjeg Kinokluba,

danas udruge GFR FILM-VIDEO, čiji je dopredsjednik. Autor je

nekoliko neprofesijskih filmova, od kojih je »Groznica subotnje

večeri« nagrađen zlatnom medaljom na 31. reviji hrvatskog

filmskog i videostvaralaštva, a »Izvolite molim«, čiji je suautor,

prikazan je i na Danima hrvatskog filma 2004. godine. Aktivno

je sudjelovao u organizaciji gotovo svih festivala jednominutnih

filmova u Požegi.

NagradeYou Ni osvojio je novčanu nagradu Grand Prix za film »Bowl«,

što je ujedno i nagrada za najbolji film Festivala. Nagrađen

film je u publici izazvao snažne emocije. Osim Grand prix,

Hrvatski festival jednominutnih filmova dodjeljuje zlatnu,

srebrnu i brončanu plaketu, od kojih je zlatna plaketa ili prva

nagrada uručena redatelju Benu Jacobsonu za jednominutni

film »Candy crime«. Taj isti film osvojio je i nagradu publike

što zapravo znači kako se ove godine mišljenje publike

slagalo s odlukom stručnog žirija. Drugu nagradu je

osvojio film »Em quadros«, autora Jacksona Fariasa Teixeira.

Brončana plaketa, odnosno treća nagrada Hrvatskog festivala

jednominutnih filmova, pripala je Matthieu van Eeckhoutu za

film »The evening cigarette«.

Medalju UNICA-e, za promicanje razumijevanja među

narodima ili za novi način filmskog izražavanja, osvojio je

Zoran Ćatić za film »Namjera«.

Stručni žiri je također od šezdeset izabranih filmova, koji su

ušli u službeni program Hrvatskog festivala jednominutnih

filmova, izdvojio i deset najboljih, a to su sljedeći filmovi: Film

taiwanskog redatelja You Ni-a »Bowl«, »Nochnye Ogni«, film

ruskih redateljica Tatiane Moshkove i Marine Moshkove, »60

tic di paura«, film je talijanskog redatelja Massimiliana

Noccoa. Također je izdvojen film srpskih redatelja Ivana

Jurkovića i Milorada Đokića s naslovom »Minut igre«.

U najboljih deset filmova ubrajao se i film talijanskog redatelja

Maurizia Sapia, »Synchro«. Još je izdvojen film »Bunda

pandeiro«, američkog redatelja Carla Sampietroa. U uži krug

filmova ušli su i filmovi koji su osvojili nagrade, a to su filmovi

redatelja Zorana Ćatića, Bena Jacobsona, Matthieua van

Eechonta i Jacksona Fariasa Teixeira.

Nagrada je dodijeljena i projektu »Put do filma za osamdeset

dana«, koji je organizirao GFR FILM-VIDEO. To je projekt u

kojem su sudjelovali požeški srednjoškolci. Tijekom osamdeset

dana učenici su snimili devet filmova, a na projekciji 14. svibnja

2014. godine, glasovima srednjoškolaca, najboljim filmom je

proglašen »Nebitan«, autora Petra Starčevića.

Nagrada Hrvatskog festivala jednominutnih filmova uručena

je Tomislavu Mijiću, a Petar Starčević je dobio trodnevno

putovanje u Toscanu.



IZJAVE

16

RADIONICAAnimirani filmNataša Dorić: »Ja sam

voditeljica Centra tehničke

kulture Osijek iz Osijeka.

U sklopu Požeskog tjedna

filma gostujem kao voditeljica

radionice animiranog filma.

U radionici je sudjelovalo

dvanaest polaznika iz

požeskih osnovnih škola,

petih i šestih razreda. Mi

smo radili film kombinaci-

jom kolaž animacije i bojica.

Tema nam je bila šezdeset

likova, koje je trebalo staviti

u gabarite, a to znači da smo

definirali njihovu visinu, što

je kod osmišljavanja likova

bilo jedino ograničenje, jer

su djeca u odabiru istih imala

potpunu slobodu. Od tehničke

opreme smo koristili laptop

za montažu i fotoaparat za

snimanje fotografija.

Kada se stvara animirani film

treba se pridržavati osnovnih

pravila animacije što smo

mi u ovom projektu poštivali

koliko se moglo, s obzirom

na kratak vremenski termin

radionice. Pokušali smo

zadovoljiti sva pravila

animacije, po programu

prilagođenom polaznicima.

Polaznici radionice su sami

montirali film i na taj način

su osjetili sve faze koje su

potrebne za izradu istog.«

RADIONICAAnimirani filmPožeški filmski tjedan

omogućio je učenicima

osnovnih škola da

u prostoru muzeja

naprave animirani film.

Mirjana Šperanda,

muzejski savjetnik: »Drago mi

je da smo u okviru devedeset

godišnjice muzeja, koju ove

godine slavimo, ugostili ovako

krasnu radionicu, jer nam

je iznimno važno pokazati

muzej kao jednu interaktivnu

ustanovu sa zanimljivim

programom, a nikako ne kao

dosadnu i zatvorenu zgradu.

Komunikacija sa zajednicom

GFR FILM-VIDEO nama je

iznimno dragocjena, jer smo

preko nje otvorili vrata mladim

umjetnicima, tako su djeca u

okviru svakodnevice muzeja,

u ambijentu izložbenog

prostora, dok posjetitelji

razgledavaju izloške, radili

svoju radionicu animiranog

filma i napraviti jedan tako

krasan projekt.«

28. svibnja 2014. u Gradskom

kazalistu Požega prikazan je

dokumantarni film pod

naslovom; Gangster te voliNedjeljko Babić: »Ja se

zovem Nedjeljko Babić,

nadimak mi je Gangster.

O meni je snimljen doku-

mentarni film, koji je postao

poznat u svijetu. Film se zove

»Gangster te voli«. Prika-

zan je u sklopu Požeškog

filmskog tjedna. Publika se

odazvala u velikom broju, a

ja sam nakon prikazivanja

filma i zapjevao, te sam

odgovarao na pitanja koja je

publika postavljala. Ja spajam

parove i ovim povodom

nudim svoje usluge, što je

ujedno i radnja filma. Ovdje

je lijepo druženje s ljudima

jer su jako gostoljubivi, što mi

se svidjelo, pa ću ostati još

nekoliko dana, više nego sam

planirao. Ja puno putujem i

nigdje ne gubim vrijeme. Gdje

gostujem, ja usput radim svoj

posao, a uspješno ga radim

već trideset godina. U mojoj

karijeri sam spojio tristo-

pedeset parova. A ovaj film

je najgledaniji dokumentarac

snimljen u Hrvatskoj u zadnjih

deset godina. Film je osvojio

nagrade u Los Angelesu i

Bruxellesu, a u Bjelorusiji je

dobio nagradu publike. Ne

smijem zaboraviti uspjehe

koje je film ostvario na

ZagrebDoxu, jednako kao i

na festivalu Srce Sarajeva.«

Autori filma »Minut igre«Milorad Đokić, filmski redatelj:

»Ivan Jurković i ja smo

autori filma »Minut igre«,

koji je snimljen u Beču.

Dokumentaristički smo

snimili jedan autentičan

prikaz buđenja ljudskog

života u kojem stari ljudi

ustaju iz invalidskih kolica

i započinju ples na zvuk

harmonike koju svira Ivan

Jurković. Film završava

naglašavanjem radosti života,

a to vizualno pokazujemo

pojavom crvene boje, u

inače crno-bijelom filmu.

To je trenutak kada starica

baca ogrtač na invalidska

kolica i nastavlja ples, tako

simbolički, kroz glazbu

i umjetnost prikazujemo

vraćanje života u njihovoj

starosti. Naš film slavi procvat

umjetnosti koja oživljava.«


17


IZJAVE

Autor filma »Candy crime«

Ben Jacobson: »Zovem se

Ben Jacobson i dolazim iz

Engleske. Na Festivalu sam

sudjelovao s filmom kojeg

smo snimili prije tri godine,

režiran je po scenariju

L. Holmes, a zove se »Candy

crime«. Želio sam napraviti

projekt sa svojom kćerkom

Holly, a kada mi je

L. Holmes poslala scenarij,

koji je zapravo pisala za sebe

prije puno godina, a isti

nikada nije realizirala, ja

sam znao kako će film biti

uspješan jer sam bio uvjeren

kako Holly može odglumiti

ulogu lika iz scenarija. Sretan

sam što sam imao priliku

realizirati taj film, jer je

njegova središnja ideja

fantastična. Sav materijal

smo snimili u tri sata, zapravo

u pola tog vremena jer smo

se morali zakloniti od kiše.

Vrijeme se mijenjalo iz kišnog

u sunčano, a ljudi koje žive u

ovim predjelima misle kako

je takvo vrijeme uobičajeno

za Englesku. Nagla promjena

vremena je jedini razlog zašto

je film sniman crno-bijelom

tehnikom. U montaži bi bilo

previše komplicirano upasirati

tonove i ostvariti kontinuitet

kadrova. A kako u fimu bez

boje lizalica ne dolazi do

izražaja, odlučio sam samo

nju istaknuti bojom. Tako je film

dobio na svojoj stilskoj izvedbi,

a do toga je došlo slučajno.«

Na slici lijevo;

Autor filma »60 tic di paura«

Massimiliano Nocco: »Jako

sam zadovoljan što je moj film

»60 tic di paura« uvršten u

prvih deset filmova.

Sretan sam što sam

na ovom prostoru pronašao

razumijevanje prisutnih. Ljudi

mi se jako sviđaju i proveo

sam se predobro.«

Na slici desno;

Autor filma »A4 Papirko«

Ognjen Ivanović: »Dragana

Momčilović i ja smo autori

filma »A4 Papirko«. Objavili

smo ga u sklopu Dobrih

ideja, a može se naći na

youtube-u. To je jedan od

naših sto objavljenih videa.

Za Hrvatski festival

jednominutnih filmova

izabrali smo taj film jer traje

ispod jedne minute.«

Autor filma »Šalša«

Zoran Blažeski:

»Jednominutni film »Šalša«

govori o nasilju nad ženama

i o nasilju općenito. Mislim

kako je film dobro napravljen

i drago mi je da je sudjelovao

na Hrvatskom festivalu

jednominutnih filmova u

službenom programu.«

Autori filma

»Quo vadis Croatia«Mario Merđan: »Autor sam

filma »Quo vadis Croatia« i

mislim kako je poruka filma

očita. Fotografije su

montirane flash montažom, a

fotografirati beskućnike koji

kopaju po smeću nije bilo

teško pronaći jer su to prizori

koje susrećemo svakog dana.

Državna himna svira u

pozadini što nas i dovodi do

jasne poruke filma.«



IZJAVE

18

Autori filma »Namjera«Zoran Ćatić: »Drago mi je što

sam s filmom »Namjera«

osvojio nagradu UNICA

za promicanje razumije-

vanja među narodima. Film

»Namjera« je istinita priča

mog prijatelja i ono što ste

vidjeli se stvarno dogodilo u

jednom drugom kontekstu, na

drugoj lokaciji. Ja sam samo

preinačio cijelu priču na jedan

drugi način. Film nije

montiran, snimljen je iz

jednog kadra, a rađen je u

produkciji CAI TV-a koja je

u sklopu eFM Studentskog

radija na kojem svi mi, koji

smo radili na filmu, radimo.

To je mala video produkcija

koja je tek u povoju, a koja

se bavi kratkim i dokumen-

tarnim filmovima i svi ti ljudi

koji tamo djeluju kao režiseri,

snimatelji i glumci su zapravo

prijatelji koji zajedno rade

na radiju dugi niz godina.

Mi smo i prošle godine bili

ovdje u Požegi s filmom

»Samo da pogledam«, u

kojem Slađan Vujić također

igra glavnu ulogu, pored

njega i ja glumim u filmu, a

Damir Bašić ga je režirao.

Na tom filmu je Mirza bio

snimatelj, a u ovogodišnjem

filmu je imao ulogu majstora

tona, jednako kao što je ove

godine Damir Bašić preuzeo

ulogu snimatelja. Tako da

nas i sljedeće godine možete

očekivati u Požegi kada će

Mirza režirati film, ja ću vjero-

jatno biti tonac, a Slađan će

svakako igrati glavnu ulogu.

Mi smo sami unutar svoje

ekipe imali različito proma-

tranje filma. Kada smo snimili

film i završili ga, svima je sve

bilo jasno, ali kada sam ja

napisao sinopsis, koji festivali

traže, u kojem sam opisao

zašto sam ga režirao,

odjednom su reagirali i rekli

kako to nije ista priča jer je

ovo priča o ratu i svemu

onome što se dešavalo ovdje,

a po meni film uopće ne

govori o tome. Meni je taj film

ustvari priča o sadašnjosti,

priča o onome gdje svi mi

griješimo, a to je da mi stvari

promatramo iz svog ugla,

na osnovi svojih iskustava i

frustracija. Ono što ja želim

poručiti je to da bismo mi

morali svijet razmatrati iz ugla

naše djece.«

Glumac u filmu »Namjera«Slađan Vujić: »U filmu

»Namjera« igram Slađana

Vujića s mojom kćerkom

Mašom Vujić. Film smo

snimili u nekih dva sata u

prekrasnom ambijentu

dnevne sobe moje kuće. Ja

sam imao nekih petnaestak

pogrešaka tijekom snimanja,

zato smo ga i snimali dva

sata, a bez toga bi snimanje

trajalo jednu minutu.«

Autori filma

»Moja domovina«

Raša Stanišić, redatelj:

»Ovo je moj peti ili šesti

jednominutni film. Baš sam

na ovom Festivalu zavolio

ovu formu filma, kada sam

prošle godine slučajno poslao

film na Hrvatski festival

jednominutnih filmova, nisam

ni znao da u svijetu postoji

toliko jednominutnih filmskih

festivala. Ja sam se cijelog

života bavio dokumentarnim

filmom. Forma jednominutnog

filma je zanimljiva, jer je vrlo

teško u vremenskom roku

napraviti da film ima

smislenu cjelinu, dati

dobru ideju, ostvariti početak,

sredinu i kraj filma.

Publika nema vremena za

proučavanje detalja, što se

vidjelo večeras na Festivalu,

čini mi se da publika nije

primjetila moj film, jer kada se

filmovi nižu, njih šezdeset kao

na traci, ne mogu se temeljito

pratiti kadrovi od prvog do

posljednjeg i povezati njihov

smisao. Na kraju prikazivanja

mog filma desilo se nešto što

me iznenadilo, a to je pauza

u trajanju od dvije sekunde

razmaka između završetka

filma i pljeska publike. Inače

publika svaki film nagrađuje

aplauzom, to jednostavno ide

po protokolu, a ovdje se desio

tajac, što je mene iznenadilo,

a tajac od dvije sekunde

nakon jednominutnog filma je

predug. To je cijela vječnost.

Tada sam shvatio kako nešto

nije u redu. Sada znam gdje

sam pogriješio i ako ću

dolaziti sljedeće godine,

napraviti ću film koji će biti

baš za ovaj Festival.

Moj film se zove »Moja

domovina«, u kojem sam

htio u jednoj minuti ispričati

priču o jednoj državi koja više

ne postoji, znači o zemlji u

kojoj sam se ja rodio, a koja

je nestala. Filmom sam još

želio reći kako je nečiji život,

t.j. moj, otišao. Nema ga više.

U filmu postoji samo jedno

vrijeme, postoji prošlost i sve

ostaje tamo. Na kraju filma

se ljudi vraćaju unatrag. To je

poanta filma. Onaj koji to nije

prošao i onaj koji možda ne

prepoznaje u svojem životu

sada taj trenutak, da ne vidi

kako se svi vračamo unatrag

i da ne razmišljamo što će biti

s nama u budućnosti.«


19


IZJAVE

Stručni žiriNedžad Begović, filmski

redatelj iz Sarajeva:

»U program su ušla tri jako

emotivna filma, koji su me se

dojmili već u prvom gledanju.

Jedan od tih filmova je

»Namjera« redatelja Zorana

Ćatića. U trenutku kada kćer

pita oca je li mu ubiti čovjeka,

u ratu, bila namjera, osjetio

sam snagu tog filma. Film

»Bowl« redatelja Youa Nia

u kojem majka ostaje sama

za blagdane jer su je svi

iznevjerili, tužan je,

emotivan a uzbudljiv. Začudi

kako jedna minuta filma u

čovjeku izazove emotivni

uzgon. Film Bena Jacobsona

»Candy crime« je izvrstan,

napravljen je apsolutno

profesionalno, s planom,

kontraplanom, dramaturgijom,

uvodom, razvojem, pričom

i zaključkom. Također ima

i neočekivani kraj. Tu se

dobro vidi do kojih granica

može doći jednominutni

film u svojem izričaju. Od

animiranih filmova mi se

dopao film Jacksona Fariasa

Teixeira »Em quadros« jer

čovjek uvijek ima neke okvire,

unutar kojih živi, a u tom filmu

je to vizualno prikazano jer

ga ti okviti pritišću i čine mu

mentalnu klaustrofobiju. U

trenutku kada pomisli kako je

sve prebrodio izlazi iz kadra

animiranog filma i hvata ga

ruka autora.«

Stručni žiriJunkai-Lin: »O prvih deset

filmova smo, kao stručni žiri,

raspravljali pet sati s obzirom

da je pristiglo puno kvalitetnih

filmova. Od tih deset, meni je

najdraži bio film »Bowl«. Taj

film se dopao svim članovima

žirija, jer je dirljiv, a također

opisuje kulturu Taiwana. Film

»Nochnye Ogni«, redateljica

Tatiane Moshkove i Marine

Moshkove obiluje vještinom

izrade zbog čega je poseban.

»Film 60 tic di paura«

redatelja Massimiliana

Noccoa zanimljiv je zbog toga

što do zadnjeg trenutka ne

znamo da će eksplodirati, a

grimase koje glumac slaže

tijekom jedne minute su

fantastične. »Minut igre«, film

Ivana Jurkovića i Milorada

Đokića je interesantan zato

što se radi o dokumentarnom

filmu, jako me dirnula radnja

filma, a to je ujedno i jedini

dokumentarni film koji je ušao

u uži izbor. »Namjera« je

također film koji je na stručni

žiri ostvario snažan utisak, a

»Candy crime« je film

koji bih mogao gledati

stalno iz početka.«

Na slici desno; Junkai-Lin:

»Došao sam iz Taiwana kako

bih preuzeo nagradu redatelja

Youa Nia.«

Stručni žiriZvonimir Karakatić: »Ja sam

programer iz Požege i član

udruge GFR FILM-VIDEO,

udruge koja je nastala iz

Kinokluba »Gimnazija«, a

bavi se promocijom i

snimanjem filmova, te

organizacijom Hrvatskog

festivala jednominutnih

filmova. Kinoklub

»Gimnazija« je osnovan

1973. godine, a dugogodišnji

rad govori o kontinuitetu

zaljubljenika u filmove u ovom

gradu. Članovi dolaze u Klub

još u svojim srednjoškolskim

danima i nakon toga, vrlo

često, ako se nakon studija

vrate u Požegu, nastavljaju s

aktivnim djelovanjem u Klubu.

Dosadašnje uspjehe

Kinokluba »Gimnazija«

možemo tretirati na više

načina. Na osnovi

promoviranja filmske

kulture u gradu. Na ovaj način

mi putem Art kina i raznih

programa dižemo svijest

naših sugrađana o filmovima

koji su drugačiji od klasičnih

hollywoodskih blockbustera.

Zatim, jedan od uspjeha je

taj što dosta srednjoškolaca,

prolazeći kroz naš tečaj i

radeći svoje filmove, dobiva

edukaciju o filmu, a kasnije se

i sami manifestiraju na jedan

drugačiji način od onoga

što im je osnovna

zadaća u srednjoškolskom

obrazovanju. Zatim, tu

postoje i razni uspjesi po

festivalima, kako u zemlji,

tako i u inozemstvu, koji su

proizašli iz naše udruge.

Možda je naš najveći uspjeh

organiziranje Hrvatskog

festivala jednominutnih

filmova koji je već od svog,

ako se ne varam, trećeg fes-

tivala, postao međunarodni.

Možemo reći da je ozbiljan

uspjeh to što smo u ove

dvadeset dvije godine

dobili filmove iz velike većine

zemalja svijeta i s gotovo

svih kontinenata, odnosno,

možemo reći da nismo dobili

film još samo s južnog pola.

Uspjeli smo ostvariti festival

ovakve reputacije isključivo

radom i sklapanjem raznih

kontakata, posebno sa

Svjetskom organizacijom

neprofesijske kinematografije

(UNICA), koja nam je

ostvarila vezu s filmovima

izvan Hrvatske. Kontakti su se

širili, pa recimo, ove godine

imamo film iz Mozambika, što

možemo nazvati raritetom.

Tako nas svake godine neka

nova zemlja iznenadi pa se

i sami pitamo kako te zemlje

znaju za nas.

Mi uz promoviranje filmova

pokušavamo uklopiti

i promoviranje i naše

turističke ponude, pa tako uz

film znamo poslati i domaći

recept. Volimo reći kako je to

festival filmova i vina, pa onda

na taj način pokušavamo

lakše doprijeti do ljudi koji

sad, u sve većem broju

dolaze iz stranih zemalja.

Ove godine imamo ljude iz

Češke, Slovačke, Poljske,

Velike Britanije, Francuske,

Njemačke, Austrije itd.«

Zajednica tehničke kulture Grada Požega


KRATKI INTERVJU

20

bismo ostvarili zajedničku, nazovimo simbiozu u kojoj bismo

školarcima približili tehniku.

Mi smo svi ovdje volonteri, svatko u svom području, mi nudimo

svoje slobodno vrijeme, odričemo se svog privatnog života

kako bismo ostvarili sve što nudimo, a ja kao čelni čovjek,

trenutno, naše zajednice nalazim kako se baš taj entuzijazam

da pretočiti u nešto što će u konačnici uroditi plodom.

Mi smo se sada usmjerili na Modelarsku ligu, na rad s

mladima, točnije osnovnoškolcima. To nije interes pojedine

udruge, već je isto trenutno interes i osnovnih škola, da se

djeci omogući rad s modelarskim strojevima. U prvoj školskoj

godini smo uspjeli organizirati tri kola Modelarske lige i s

ostvarenim rezultatima možemo biti ponosni, s obzirom da

smo u prvom i drugom kolu sudjelovali s po dvadeset pet

ekipa, a u zadnjem kolu s četrdeset ekipa, iz čega se vidi kako

broj zainteresiranih raste pa se tu pojavljuju i novi mentori, što

znači kako se i škole žele uključiti. Požega može ponuditi puno

više i šire za ostvarenje našeg cilja širenja tehnike, na razini

županije, a mi bismo rado uključili i sve ostale koji su

zainteresirani. Siguran sam kako ćemo za sljedeću školsku

godinu napraviti bolju pripremu, te da ćemo do jeseni opremiti

i naš prostor i tako omogućiti edukaciju mladima. Želimo da

roditelji mogu doći s djecom i uključiti ih u naš program.

Na taj način bismo i roditeljima i djeci dali uvid u to što sve

točno nudimo.

Zajednica tehničke kulture Grada Požega je ubrzo nakon osnivanja primljena u članstvo Hrvatske zajednice tehničke kulture, pa recite koliko je bilo zahtjevno ostvariti tražene uvjete.Mi smo već i prije samog osnutka pokazali kako smo ozbiljna

buduća zajednica, koja nudi dobar i kvalitetan rad. Hrvatska

zajednica tehničke kulture je prepoznala naš rad, a onda se

dalje sve brzo odigralo i još je samo trebalo ishoditi

dokumentaciju. Početkom godine smo dobili obećani

prostor, što znači da je sve odmah urodilo plodom. Krenuli smo

konkretno u rad, započeli smo s uređivanjem prostora, sada

smo završili prvi krug uređenja istog, te postali punopravna

članica Hrvatske zajednice tehničke kulture na zadnjoj

redovitoj skupštini.

Naš rad će pratiti i uprava grada i Hrvatska zajednica tehničke

kulture, zato ne smijemo stati na onome što smo započeli,

Đuka Pelcl, predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Požega

Vi ste predsjednik novoosnovane Zajednice tehničke kulture Grada Požega, stoga bih voljela da čitateljima »Tehničke kulture« ispričate kako ste ostvarili takav uspjeh koji će uvelike doprinjeti žiteljima grada Požege u njihovoj tehničkoj naobrazbi.Ideja o osnivanju Zajednice tehničke kulture Grada Požega

započela je inicijativom inspiriranom iz dosadašnjih aktivnosti

koje su do sada bile vrlo ograničene djelovanjem u odnosu na

županijske zajednice. Mi smo do sada bili doslovno blokirani u

našim aktivnostima, a kako smo upravo mi bili ti koji ostvaruju

dobre programe, krenuli smo korak dalje. S obzirom da sam

puno putovao širom Hrvatske i uvidio kako slične aktivnosti

funkcioniraju unutar države, jednostavno me taj duh širenja

tehničke kulture ponio, stoga sam kolegama iznio svoje ideje i

dobio podršku, a s time je i cijela zamisao u konačnici urodila

plodom. Najveći doprinos za osnivanje Zajednice tehničke

kulture Grada Požega dala je gradska uprava koja je

prepoznala važnost naših aktivnosti za građane Požege.

Smatram da se u ovako malo vremena, koliko postojimo,

pokazalo kako je to bio dobar potez i da imamo budućnost.

Možete li izdvojiti neke programe koje provodite u svojim aktivnostima kako bi čitatelji dobili bolji uvid u temu o kojoj raspravljamo?Sam program je još uvijek u povojima, kako bi se reklo, s

obzirom da smo novoosnovana zajednica. Smatram kako mi

trebamo imati vlastiti program. Nije nama u interesu da ova

zajednica bude skup programa svih udruga, jer udruge

Požeško-slavonske županije i Grada Požega već ostvaruju

vrhunske rezultate. Međutim, mi trebamo imati svoj program,

naravno, udruge su dio zajednice i one čine okosnicu tog

programa. Prvu, osnovnu bazu smo savladali, tako što smo

definirali kako nam je cilj rad s mladima. Dakle, ideja je da naš

novi prostor, koji smo dobili u centru grada, iskoristimo tako što

ćemo voditi aktivnosti za mlade, što zapravo znači da ćemo se

usmjeriti na radionice. Otvorena vrata tehnike naziv je kojim

ćemo privući mlade našem programu. Tehnika je promidžbeno

u gradu jako zapostavljena, stoga je nama u interesu

doprijeti do medija, te se promovirati kroz novinske članke i

radio emisije. U reklami smo ipak napravili pomak, ostvarili

smo suradnju u kojoj nas sada polako prate mediji. Najbitnije

je to da škole koje se nalaze u gradu nama otvore vrata kako

MEDIJI SU KLJUČ KOJI ĆE MLADIMA OTVORITI

VRATA TEHNIKE

Autor: D. D.

Zajednica tehničke kulture Grada Požega


KRATKI INTERVJU

prostor imamo, stoga moramo proširiti djelovanje. Sada nam je

težište na Modelarskoj ligi, imamo u planu usmjeriti se na

radioamaterstvo, također imamo i Aeroklub Požega i Letački

klub Bumbar, jednako kao i Fotoklub Požega koji je ovdje

vrlo jak. Ne smijem zanemariti ni Ronilački klub Požega koji

ostvaruje lijepe rezultate. Imamo želju proširiti aktivnosti i na

područja elektronike i informatike, pogotovo je informatika

interes Zajednice tehničke kulture Grada Požega jer je

informatika kod nas vrlo učinkovita i ostvaruje vrlo

dobre rezultate.

Kako ste se uklopili u aktivnosti Hrvatske zajednice thničke kulture?Mi smo deset učenika, koji pohađaju tehničku srednju školu,

uputili na petodnevnu Malu školu tehničkih aktivnosti u

Kraljevicu. Osobno sam i sam bio aktivan u tome. Požega ima

i širinu uzrasta, jer tehnička kultura nije zastupljena samo s

osnovnoškolcima, već i srednjoškolcima, a tehnička škola je u

Požegi vrlo jaka, tako da je nama u interesu tehničke aktivnosti

ponuditi i tim uzrastima mladih. Nadam se da ćemo se uključiti

i u ljetni termin na Ljetnoj školi tehničkih aktivnosti, a u tome

nas podržavaju i škole i roditelji djece, tako da bi upravo mladi

mogli prezentirati aktivnosti koje mi ovdje provodimo.

Kako biste opisali grad Požegu i interes grada prema tehničkoj kulturi?Požega je uvijek bila poznata kao jedno kulturno središte, no

u zadnjih petnaestak godina bilježi pad u području tehničke

kulture, a ja mislim kako ovaj grad zaslužuje više. Zbog takve

statistike nam nije kriv nitko drugi sa strane, već mi sami, a ja

se nadam da ćemo svi aktivnim i konstruktivnim djelovanjem

uspjeti vratiti stari sjaj koji je nekoć krasio ovaj grad. Požega

ima lijepih manifestacija, samo treba iste objediniti i pravilno

prezentirati, jer naši rezultati ostaju sakriveni u ladicama, a

oni se trebaju vidjeti. Želja mi je ostvariti regionalnu medijsku

pažnju, a na nama je da se sami izborimo kako bi se isto i

ostvarilo. Mi smo okruženi Slavonskim Brodom i Osijekom, a

želimo da se Požega kulturno bori, rame uz rame i s većim

gradovima od sebe. Požega to može, ja u to ne sumnjam.

Požeški tjedan filma:

BUDUĆNOST POŽEŽANA

LEŽI U TEHNIČKOM OPISMENJAVANJU

Darko Puljašić, zamjenik gradonačelnika Grada Požega:

»Supruga i ja Hrvatski festival jednominutnih filmova

pratimo već dugi niz godina, jer smo ljubitelji

jednominutnog filma. Igrom slučaja sam dobio priliku

da kao drugi čovjek Grada mogu poduprijeti Festival i

prepoznati ga kao nešto posebno za naš grad. Hrvatski

festival jednominutnih filmova održava se već dvadeset

dvije godine, zbog čega pripada u najdugovječnije festivale

u Hrvatskoj. Mi se s njim izuzetno ponosimo, isto kao što

se ponosimo s prijateljima koji ga organiziraju. Mi, kao

Grad surađujemo s ovim projektom, i dat ćemo

maksimalnu potporu njegovoj popularizaciji i da

jednominutni film iz Požege bude prepoznat u svijetu i da

nam ljudi iz cijelog svijeta dolaze u što većem broju.

Osnivanje Festivala je bila izvrsna ideja, a razvila se u

jednu prekrasnu priču. Mi samo možemo biti sretni što ga

imamo. U interesu nam je razvijati Festival, a možda ga i

produžiti za još jedan dan. Jako nam je drago kad sve to

prepoznaju ljudi sa strane i kad vide ovaj lijepi gradić. Naša

gradska uprava je tu kako bi pomogla ovom projektu da

raste sve više i bolje. U interesu nam je da bude što više

posjetitelja i da traje što više dana.

Smatramo kako je Hrvatska previše zanemarila razvija-

nje tehničkih znanosti. Mi smo postali društvo trgovaca

što nismo nikada bili. Požega je poznati cehovski grad

koji ima puno malih privrednika i kroz Zajednicu tehničke

kulture Grada Požega želimo promovirati, prvenstveno kod

osnovnoškolaca i srednjoškolaca, tehničku kulturu. Svaki

inženjer i strojar je ovdje zlata vrijedan, a ekonomista i

pravnika imamo već i previše u gradu. Mi vidimo budućnost

naše djece i odraslih u tehničkim znanostima, zato ih treba

usmjeravati prema istima. Želimo postići da se studenti

nakon završetka studija vrate u svoj grad, te da postanu

»motor« koji će nas izvesti iz ove situacije. Mi moramo

reindustrijalizirati naš grad, državu, a posebice Slavoniju.

Imamo tradiciju, imamo pametne ljude, trebamo samo

zajednički na tome raditi i dati mogućnost da mladi vide

kako ima drugih zanimanja osim prava i ekonomije. Pred-

stavnici Zajednice tehničke kulture Grada Požega daju ide-

je, a mi smo tu da ih popratimo, jer takav entuzijazam koji

je izražen u njihovom volonterskom radu je fantastičan.«

Đuka Pelcl, predsjednik ZTK Grada Požega

21

Hrvatski radioamaterski savez


RADIO KLUB »VIDOVA GORA«

22

Za one mlađe koji još ne znaju što je CB radio evo kraćeg pojašnjenja:CB radio omogućuje dvosmjernu radio komunikaciju kratkog ili

dugog dometa, a korištenje je prilično jednostavno. Koristi se

oprema niske izlazne snage (4 do 10 Watta) s kojom se mogu

ostvariti komunikacije od 25 do 50 km udaljenosti. Mnogo veće

udaljenosti mogu se postići s većim i više razrađenim (boljim)

antenama te pogotovo pod povoljnim atmosferskim uvjetima

kada nastaju tzv. »propagacije«. Tada radio signali mogu

»preskočiti« i nekoliko stotina pa ćak tisuću kilometara. Ipak,

ponekad će biti moguće samo do 5 km ili čak 15 km što ovisi o

učinkovitosti antena i njihovih najpovoljnijih položaja.

CB radio može se koristiti gdje je to neophodno za dvije ili

više osoba kako bi ostali u kontaktu, bilo to zbog posla, užitka,

hobija itd. Za razliku od skupih mobilnih telefonskih poziva,

razgovori putem CB-a su bez naknade. Moguće je razgovarati

s brojnim ljudima u grupi istodobno (jedan u grupi odašilje,

drugi slušaju) - za razliku od telefonskog poziva koji omogućuje

samo razgovor između dvoje ljudi.

CB radio također se može smatrati fascinantnim

hobijem - ne postoji ništa slično kao kada imate svoju

prijenosnu primo-predajnu radio stanicu. Treba imajte na umu,

da emitiranje glazbe ili oglašavanje preko CB radio valova

definitivno nije dopušteno!

CB radio oprema nikada nije bila bolja i jeftinija! Tu su sada

mnogi High-Tech uređaji, odlično izgledaju te postoje mnogi

zanimljivi radio uređaji koje možete izabrati za sebe. Također,

izbor antena je bolji nego ikada prije u prošlosti.

Nema ništa uzbudljivije ili zanimljivije kao posjedovanje

i korištenje svoje vlastite primo-predajne radio stanice.

Građanski band ili CB radio omogućuje upravo to, da se

emitira legalno i jeftino.

Zahvaljujući donacijama nekih starijih radioamatera te

zalihama u samom radioklubu osigurano je dovoljno

uređaja za ovu aktivnost.

Tako se u večernjim satima mogu čuti brojni pozivni

znakovi na 20. CB kanalu kao na primjer Vrsa, Tonči,

Lina, Roko, Lovre i Dado.

Svu potrebnu opremu kao i antene s koaksijalnim

kablovima osigurali su i postavili članovi supetarske sekcije.

A kada se mladi operatori dobro uhodaju i savladaju sva

pravila uspostavljanja veza bit će im mnogo lakše

preći na jače i zahtjevnije klupske radiostanice.

Hrvatski radioamaterski savezRadio klub »Vidova gora«, Supetar, 10. svibnja 2014.

AKTIVIRANA CB MREŽA

Supetarski su radioamateri ponovno aktivirali popularnu CB mrežu kako bi radom i uspostavljanjem veza malim radiostanicama stekli potrebna iskustva i dodatna

znanja u ovom dijelu amaterskih radijskih komunikacija.

Autor: Ivica Pavišić, 9A2BW

Galerija fotografija: Marin i CB, sl. 01.

Hrvatski radioamaterski savez

23


RADIO KLUB »VIDOVA GORA«

Za tu priliku radioamateri su znatiželjnoj publici prezentirali

rad u vanrednim prilikama kakve vladaju za vrijeme potresa,

poplava i drugih elementarnih nepogoda, koristeći minijaturnu

mobilnu opremu i akumulatorsko napajanje kako bi bili potpuno

autonomni u radu. Ista je od trenutka dolaska na lokaciju

postavljena za manje od 5 minuta.

Tako je po prvi put postavljen KV primopredajnik snage svega

5W koji je izrađen u vlastitoj radionici a pokriva opsege od 3,5

do 14 MHz CW i SSB. Za antenu je korištena vertikalna antena

koja se pokazala sasvim dovoljna u ovakvim prilikama.

Nisu izostali ni UKV uređaji kao ni nezaobilazni CB a mladim

su posjetiteljima podjeljena četiri PMR primopredajnika

s kojima su se odmah razbježali po obližnjoj šumici.

Ovakvim načinom organiziranja sistema veza može

se zadovoljiti svaka potreba i zahtjev lokalne i šire zajednice

u slučaju bilo kakvih događaja od interesa za sigurnost njenih

stanovnika i materijalnih dobara.

A mladi se radioamateri osim redovne obuke usput

i pripremaju i za takva slučajeve kako bi opravdali

povjerenje i sredstva koja se u njih ulažu.

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZRADIO KLUB »VIDOVA GORA«, Supetar, 7. lipnja 2014.

MLADI SUPETRANI OPET »RADIOAKTIVNI«

Mladi supetarski radioamateri ponovno su iskoristili jučerašnji događaj da široj javnosti prezentiraju svoj rad i rezultate. A događaj je bio otvaranje dječjeg parka u »Fadića šumici« koji je prošao u nezapamćenom interesu

mladih i starijih posjetitelja.

Autor: Ivica Pavišić, 9A2BW

Galerija fotografija: Radioamateri u dječjem parku

Centar tehničke kulture Osijek


ZTK GRADA OSIJEKA

24

U suradnji Centra tehničke kulture Osijek, Zajednice tehničke

kulture Osječko-baranjske županije, Aerokluba Osijek, Video

kluba Mursa i Avenue Mallla Osijek, dogovoreno je sedam

radionica. Sve radionice su besplatne i bez starosnog

ograničenja, te su održane u centralnom prostoru Avenue

Malla. Voditelji su vrsni predavači, članovi udruga koje

sudjeluju u ovom projektu ili predavači u Centru tehničke

kulture Osijek, a neki su i oboje. Radionice je organizirala,

koordinirala i provela voditeljica CTK Osijek Nataša Dorić, a

od strane Avenue Malla Osijek organizaciju i podršku je pružila

gospođa Kristina Olvic Petrović.

Dogovorene su radionice Zrakoplovno modelarstvo, Digitalna

fotografija, Izrada karnevalskih maski, Izrada uporabnih

predmeta, Automodelarstvo, Konstruktorstvo i Robotika.

Ciklus radionica je započeo 11.-12. siječnja 2014. Zrakoplovno modelarskom radionicom, koju zajedno

organiziraju Centar tehničke kulture Osijek, ZTK OBŽ i Aero

klub Osijek. Polaznici su izrađivali mini klizače SIKI-13

s kojima su se kasnije i natjecali. Radionicu je vodio Antun

Šikić iz Aero kluba Osijek, uz stručne suradnike Miru Suvera

i Mateja Grgića. Kroz radionicu je prošlo oko stotinjak djece a

njih preko 50 je sudjelovalo u natjecanju.

25. i 26. siječnja 2014. je održana Mala škola digitalne fotografije, u organizaciji CTK Osijek, ZTK OBŽ i Video kluba

Mursa. Voditelj radionice je Aleksandar Muharemović iz Video

kluba Mursa.

Nakon kratkog pregleda povijesti tehnologije kemijske

i digitalne fotografije uz zanimljive izloške koji su ilustrirali neke

od prošlih i aktualnih tehnoloških stadija na samom početku,

polaznici, ali i zainteresirani prolaznici su se imali priliku

upoznati sa najosnovnijim principima fotografskog zanata.

Naravno, radi onih najmlađih sve je bilo pojašnjeno na

najjednostavniji mogući način, i to uz primjere u praksi.

Potom su svi bili pozvani da posjete izložbu National

Geographica koja je bila postavljena u prostoru Avenue Malla.

Zrakoplovno modelarstvo, Digitalna fotografija, Izrada karnevalskih maski, Izrada uporabnih predmeta, Automodelarstvo, Konstruktorstvo i Robotika

RADIONICE CENTRA TEHNIČKE KULTURE OSIJEK

U AVENUE MALLU OSIJEK

Autor: Terezija Glavašić, prof.


25


ZTK GRADA OSIJEKA

Ovom prilikom su imali stručno vodstvo, odnosno priliku da

uz pomoć voditelja radionice analiziraju fotografije koristeći

prethodno stečena znanja. Nakon toga je otpočeo stvarno

zabavni dio priče: prvo fotografiranje motiva prema vlastitom

izboru na zadanom prostoru centra, a zatim fotografiranje

zadanog predmeta u improviziranoj studijskoj postavi.

Drugoga dana svi su polaznici zajedno analizirali fotografije

koje su snimili prethodnoga dana kako bi utvrdili što su im kao

autorima prednosti, a što nedostaci. Za kraj su se pozabavili

korekcijom odabranih fotografija polaznika u računalu, kako

bi s jedne strane imali priliku vidjeti kako se izvode osnovne

korekcije na digitalnim fotografijama, ali i, što je osobito važno,

uvidjeli da ipak postoje ograničenja u korigiranju.

01. ožujka 2014. sa početkom, prijepodne 11-13 sati

i poslijepodne 17-19 sati, održana je Kreativna radionica izrade karnevalskih maski. Voditeljica radionice je Katarina

Tomić. Cilj je bio od jednostavnog materijala, kao što je papir

napraviti što kreativniju masku. Polaznici su se na taj način

pripremali za svoj nastup na nedjeljnom maskembalu.

2. i 3. svibnja 2014. Održana je Radionica izrade uporabnih drvenih predmeta. Polaznici su izrađivali okvirić

za sliku ili crtež, oni koji su željeli i sam crtež su napravili na

radionici. Predmeti su izrađivani na UNIMAT Basic strojevima,

koji su posebno prilagođeni za djecu. Zadatak je bio prvo točno

sve razmjeriti, ucrtati, zatim precizno izrezati, fino brusnim

pločicama obraditi i na kraju po želji ukrasiti. Voditeljica

radionice je Katarina Tomić.

6. i 7. lipnja 2014. održana je radionica Automodelarstva.

Voditelj je Ivica Frajt. Nakon kratkog uvoda i upoznavanja sa

modelima na daljinsko upravljanje, krenulo se na konkretnije.

Osim što su na postavljenoj stazi, pripremljenoj za natjecanje

mogli provozati svoje modele, posjetioci su također iskušali

modele kojima automodelari sudjeluju na regionalnim i

državnim utrkama u automodelarstvu. Natjecatelji su pokazali

zavidne sposobnosti i spretnost u upravljanju izuzetno

brzih modela.

14. i 15. lipnja 2014. Radionica Konstruktorstva, voditelj

radionice Vjekoslav Jakopović. Upoznavanje sa modelima

te kratak uvod i krenulo se na samo sastavljanje.

Najmlađi su sklapali plastične dizalice i helikoptere, a oni malo

veći, mirnijih prstiju su se okušali u sastavljanju motocikla, auta

ili kamiona od metalnih elemenata.

21. i 22. lipanj 2014. Radionica Robotike je zadnja

radionica Centra tehničke kulture Osijek u ovom ciklusu

suradnje. Voditelj je Mirko Mesić. Polaznici će imati priliku

zabaviti se s malim robotima, robotima-paucima; upoznati

se s programiranjem i vožnjom robotskih kolica.

Galerija fotografija: Radionice



POSTIGNUĆA

26Pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta i

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Udruga inovatora

»Tesla« Ilok organizator je 8. međunarodni sajam inovacija,

gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih INVENTUM

2014. Manifestacija je održana u Iloku 23.–24. svibnja.

Kako su voditelji Centa tehničke kulture Osijek vrijedno radili

sa učenicima cijelu školsku godinu rezultati nisu mogli izostati.

Najbolja inovacija 8. međunarodnog sajma inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih, Ilok u kategoriji MLADI INOVATOR (Godišnja nagrada Udruge inovatora Hrvatske za mlade) dodjeljena je Marku Pinjuhu

za rad Vakumski motor. Nagrđeni je nastupio ispred Društva

inovatora Osijek, Elektrotehničkog fakulteta Osijek i Centra

tehničke kulture Osijek.

Zlatna medalja dodijeljena je Roberu Staniću za rad Teslin

transformator–sustav za bežično napajanje. Nagrađeni je

učenik 7. razreda OŠ Franje Krežme Osijek, a za natjecanje

ga je pripremao mentor Tomislav Vdovjak u Centru tehničke

kulture Osijek.

Srebrna medalja dodjeljena je Robertu Markoviću za rad

Mini pojačalo sa zvučnikom, nagrađeni je učenik 1. razreda

Elektrotehničke i prometne škole Osijek, a za natjecanje ga je

Postignuća mladih inovatoraAutor: Terezija Glavašić, prof.

pripremao mentor Tomislav Vdovjak u Centru tehničke kulture

Osijek i Marinu Sonnenfeld Kadlecu za rad Šah za tri igrača,

nagrađeni je učenik 8. razred OŠ Vladimir Nazor Čepin, a za

natjecanje ga je pripremao mentor Vjekoslav Jakopović u

Centru tehničke kulture Osijek.

Brončana medalja dodjeljena je Sari Erdeljić za rad

Digitalni mjerač vremena, nagrađena je učenica 6. razreda

OŠ Tin Ujević Osijek, a za natjecanje se pripremala u Centru

tehničke kulture Osijek sa mentorom Stjepanom Vidićem,

Tinu Gjučeviću za rad Alarmni poziv, nagrađeni je učenik

5. razreda OŠ Vladimira Becića Osijek, a za natjecanje

se pripremao u Centru tehničke kulture Osijek sa

mentorom Tomislavom Vdovjakom i Almiru Rebronji za

rad Višenamjenski kotao za kuhanje i destilaciju, nagrađeni

je učenik 4. razreda Strojarske tehničke škola Osijek, a za

natjecanje se pripremao u Centru tehničke kulture Osijek sa

mentorom Stjepanom Vidićem.

Budući su nagrade rezultat napornog i marljivog rada

učenika i njihovih mentora kroz cijelu školsku godinu

11. lipnja 2014. u 11:00 sati u velikoj dvorani Doma tehnike

održana je Prezentacija radova nagrađenih mladih inovatora

kojoj je prisustvovao Župan Osječko-baranjske županije

dr. sc. Vladimir Šišljagić.

Kako su voditelji Centa tehničke kulture Osijek vrijedno radili sa učenicima cijelu školsku godinu rezultati nisu mogli izostati

Novosti

27


KRATKE VIJESTI

Cilj Dana otvorenih vrata udruga 2014. je građanima i široj

javnosti približiti programe koje provode udruge u Hrvatskoj,

organiziranjem različitih aktivnosti i otvaranjem vrata udruge

u određenom danu svim zainteresiranim građanima.

Povedeni tom idejom dana 7. lipnja 2014. godine u zgradi

Doma tehnike Trg J. Križanića 1, Osijek obilježen je Dan otvorenih vrata udruga tehničke kulture. Obilježavanju

su se odazvale tri udruge: Video klub Mursa, Fotoklub

Osijek i Aeroklub Osijek koje su prigodnim programom svim

zainteresiranim posjetiteljima predstavili svoje aktivnosti.

Video klub Mursa organizirao je predstavljanje rada kluba,

te projekcija filmova i animiranih filmova djece-autora

VK Mursa i filmova nastalih u suradnji kluba sa Centrom

tehničke kulture Osijek. Program je bio posebno prilagođen

za djecu i mladeži i trajao je od 9.30 do 12.00 sati.

Fotoklub Osijek organizirao je predstavljanje edukacijske i

izložbene aktivnosti kluba, uz virtualnu izložbu. Program je

održan od 10.00 do 12.00 sati u prostorijama Kluba.

Aeroklub Osijek predstavio je rad kluba te je organizirao

radionicu izrade modela SIKI-13 za sve zainteresirane

posjetitelje kojih nije nedostajalo. Program je održan od

9.30 do 12.00 sati u prostorijama Kluba.

Posjetitelja je bilo mnogo, s oduševljenjem su obilazili

prostorije udruga te su bez obzira na dob rado sudjelovali

u priređenim radionicama. Upućene su brojne čestitke

organizatorima na uloženom trudu, brojne želje da se

nastave ovakve aktivnosti te da u skoro vrijeme ponovno

organiziramo slično događanje na kojem bi svi

zainteresirani mogli sudjelovati.

DANI OTVORENIH VRATA UDRUGA TEHNIČKE KULTURE 2014.

7. lipnja 2014. godine u zgradi Doma tehnike Trg J. Križanića 1, Osijek obilježeni su:

Autor: Terezija Glavašić, prof.

Svega nekoliko dana nakon zapaženog uspjeha

hrvatske informatičke reprezentacija srednjoškolaca na

Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi, studenti Sveučilišta u Zagrebu su na Finalu Svjetskog studentskog ACM ICPC natjecanja u programiranju koje se od 22. do 26. lipnja 2014.

godine održava u ruskom gradu Ekaterinburgu ostvarili

izniman uspjeh osvojivši srebrnu medalju i 8. mjesto u

ukupnom poretku u jakoj konkurenciji 122 tima sa šest

kontinenata iz cijelog svijeta.

U timu su nastupili Stjepan Glavina, Ivan Katanić i Goran Žužić, svi studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a s njima su putovali i njihovi stručni

voditelji doc. dr. sc. Ante Đerek i Luka Kalinovčić, kao i

odgovorni voditelj Krešimir Malnar. ACM ICPC (International Collegiate Programming Contest) najstarije je i najprestižnije natjecanje u

algoritamskom programiranju koje se u ovom obliku održava

od 1977. godine. Koliko je teško plasirati se među 122 tima

koji će nastupiti u finalu govori i podatak da je na regionalnim

natjecanjima, nastojeći izboriti plasman u finale, nastupilo

više od 10 tisuća timova sa 2286 sveučilišta iz 94 države

sa šest kontinenata.

Naš je tim svoje mjesto u finalu osigurao osvojivši 4. mjesto

na Srednjoeuropskom regionalnom studentskom ACM natjecanju koje je od 15. do 17. studenog 2013. održano u

Krakowu, Poljska.

Hrvatski savez informatičara sa studentima-informatičarima

radi od 1996. godine i ovo je drugi put da je jedan tim

iz Hrvatske izborio plasman na Finale ACM ICPC natjecanja.

Prvi je put to bilo 2008. godine kada je u Kanadi naš tim u

sastavu Igor Čanadi, Luka Kalinovčić i Lovro Pužar osvojio

srebrnu medalju.

Nastup našeg tima na Finalu ACM ICPC natjecanja organizira

Hrvatski savez informatičara, program se financira iz javnih

potreba za tehničku kulturu, a pokroviteljstvo i potporu pružaju

Hrvatska zajednica tehničke kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Krešimir Malnar, v.d. tajnik

TIM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU OSVOJIO SREBRNU MEDALJU

Još jedno ljeto je pred nama! Uskoro ćemo saznati kako

će se ove godine klima poigrati s našim očekivanjima. Ono

što je izvjesno, jest to da za sjevernu polukuglu Zemlje novo

ljeto u astronomskom smislu počinje ove subote, 21. lipnja.

Sunce će se nad sjevernom obratnicom naći u 12 h 51 min

po srednjoeuropskom vremenu, tj. približno u trenutku kada

će biti i najviše na našem nebu. Toga će dana Sunce izaći već

u 5 h 13 min, a zaći će tek u 20 h 39 min. U našim krajevima,

svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok

će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo

će u subotu započeti astronomska zima.

Izvor: http://www.zvjezdano-selo.hr

Lipanjski suncostaj

Zvjezdano selo Mosor

Ekaterinburg, Rusija, od 22. do 26. lipnja 2014.

FINALE SVJETSKOG STUDENTSKOG ACM ICPC NATJECANJA 2014.

Tehnička kultura


RIJEČ UREDNIKA

28

GOTIKA - Tehnika za mučenje Klade, koje su se najprije pojavile na tržnicama ili ulazima u

gradove, u srednjem vijeku su se smatrale gotovo obveznim

inventarom u svim europskim gradovima. Ova sprava, poput

okova ili maske sramote, spada u skupinu sredstava za

kažnjavanje čija je svrha bila ukrotiti žrtvu te istovremeno služiti

kao upozorenje drugima. Klade su bile rezervirane za lažljivce,

lopove, pijanice i svadljive žene. Ta se metoda kažnjavanja

smatrala blagom, ali postojala bi teža ako bi prolaznici dodatno

kažnjavali žrtvu dok bi ona bila nepomična, zatočena u drvenom

zatvoru. Često bi je udarali, šamarali, nanosili joj opekline ili je

čak sakatili.

RENESANSA - Geometrijska perspektiva Razvojem matematike, razvija se linearna, geometrijska ili

pravilna perspektiva koja se zasniva na prirodnom zakonu

u kojem se udaljavanjem od promatrača likovi, prostor

i predmeti razmjerno pravolinijski smanjuju, te najzad svi

nestaju u jednoj istoj točki očišta.Takvu vrstu perspektive su

oko 1420. prvi počeli koristiti renesansni umetnici 15. i

16. stoljeća. Ova perspektiva se još naziva i matematička

i iluzionistička perspektiva, jer stvara autentičan utisak

trodimenzionalnosti prostora.

BAROK - Teleskop Teleskop je jedan od najvažnijih astronomskih instrumenata.

Teleskop sakuplja elektromagnetsko zračenje promatranog

izvora, dovodi ga u žarište i time stvara povećanu sliku ili

pojačani signal objekta koji se proučava.

Iako se pod rječi »teleskop« najčešće podrazumjeva opažanje

u vidljivom dijelu spektra, pomoću njega možemo opažati

udaljene objekte u cijelom spektru elektromagnetskih zračenja,

od gama zračenja pa do radiovalova.

ROMANTIZAM - Tehnika za mučenje Prema spravinom izumitelju, Ippolitu Marsiliju, sprava za

bdjenje trebala je predstavljati prekretnicu u povijesti mučenja.

Trebala je to biti moderna metoda dobivanja priznanja bez

tjelesnih ozljeda. Bdjenje je metoda za mučenje uskraćivanjem

sna, žrtvu se prvo podizalo nad piramidu, a zatim spuštalo

na njezin vršak. Naoštreni vrh prodirao bi u anus ili bi oštetio

mošnje ili trticu, a kod žena bi prodirao u vaginu. Bol je bila

nesnosna, pa je žrtva često gubila svijest, tada bi se postupak

obustavljao, ali bi započinjao iznova čim bi se žrtvi povratila

svijest. Zbog ovog postupka, bdjenje je postalo kolijevka

za mučenje.

Tehnička kultura

29


RIJEČ UREDNIKA

IMPRESIONIZAM - OptikaLeća je u optici element od prozirnog materijala omeđen

dvjema zakrivljenim plohama koje lome svjetlost.

Svojstva leće ovise o njezinoj geometriji i optičkim svojstvima

materijala, pa je za izradu leća razvijen veliki broj tipova

posebnog optičkog stakla.

MAŠINIZAM - Tiskarski stroj»Olovo je u svijetu izmjenilo više nego zlato, a u slagarskom

sanduku više nego u pušci.«- Georg Chr. Lichtenberg

OP ART - FotoelasticimetrijaKoncentracija naprezanja oko kružnog otvora u ploči

opterećenoj na rastezanje u smjeru gore-dole.

APSTRAKCIJA - Elektronski mikroskop Snimka legure Al- 4,5 At. % Ag sa Guiner Prstenovim zonama

(male sferične nakupine bogate srebrom) i precipitatima faze

Ag2Al u obliku pločica; pločice paralelne snopu vide se kao

dugačke tamne crte, pločice kose prema snopu su prugaste

(povećanje 95 000 x).

Snimio dr. D. Kunstelj

ZAGREB IZA

Hrvatski fotosavez


RADIONICA

30

Zagreb iza je radionica koju je Hrvatski fotosavez pokrenuo

jesenas, a sada u sklopu uličnog festivala Cest is d’Best

proteže istu temu u ljetnim danima. Ova tema trebala bi autore

odvratiti od kadrova koji pokazjuju dominantne dijelove grada

prepoznatljive za Zagreb, a usmjeriti na zabačene kutke koji

su zanemareni i u kojima autori mogu pronaći kompoziciju koja

će slati poruku o tome što ih smeta ili pak napraviti zanimljiv,

oku ugodan snimak kako bi naglasili ljepotu grada koju nitko

nije primjetio. Zlata Medak, voditeljica programa za mlade

Hrvatskog fotosaveza koncipirala je cijeli program u kojem je

sudjelovalo dvadeset autora iz Zagreba, Bjelovara, Križevaca

i Varaždina. Veselila se radovima mladih iz drugih gradova jer

smatra kako su se Zagrepčani, odrastajući u tom gradu, već

priviknuli na njegov izgled i sve njegove mane, a jednako tako

ne primjećuju njegove promjene i upravo zato ne pokazuju

dovoljnu kritičnost koja je zanimljiva u fotografiji.

Radionica Zagreb iza održala se u dvorištu sjedišta Hrvatskog

fotosaveza, u Dalmatinskoj 12. Odabrana lokacija se uklopila

u naziv Zagreb iza, jer se radi o parku za koji zna mali broj

građana, a kako bi građani usmjerili pogled na dvorišni pros-

tor napravljen je kemogram dužine deset metara s natpisom

Hrvatski fotosavez na glagoljici i latinici.

ZAGREB IZA

U sklopu 18. međunarodnog uličnog festivala Cest is d´Best i Dana otvorenih vrata udruga Republike

Hrvatske, od 6. do 9. lipnja 2014. godine, Hrvatski fotosavez održao je radionicu pod nazivom:

Autor: D. D.

Grad je povodom uličnog festivala Cest is d´Best životan, pa

se taj ugođaj proteže na fotografijama autora.

Povodom radionice u dvorišni prostor je postavljena i izložba

fotografija, no prvi postav nije opstao do završetka festivala

zbog toga što je tokom noći nestalo nekoliko fotografija, a kako

se jasno vidi da su pažljivo skidane fotografije, vjerojatno se

ne radi o devastaciji izložbe. Tako je prvi postav skinut jer više

nije bio potpun, a sa dolaskom novih fotografija, koje su odmah

slane na ispis, osmišljen je novi koncept izložbe s novim i

starim radovima.

Radionicu i izložbu su posjetile Stanka Pavić, jedna je od

najvažnijih hrvatskih fotografkinja druge polovine dvadesetog

stoljeća i Branka Hlevnjak, likovna kritičarka. Zanimalo ih je

što i kako mladi danas snimaju, a Stanka Pavić se začudila na

kvaliteti pojedinih snimaka s obzirom na životnu dob autora.

Stanovnici zgrada koje okružuju dvorište su obavljali svoje

svakodnevne radnje, djeca su se igrala na igralištu, a vlasnici

pasa su šetali svoje pse, osim što su primjetili kako se ovog

vikenda događa nešto drugačije, pa je upravo zbog njihove

zainteresiranosti i prisutnosti pridošlih posjetitelja ovo dvorište

postalo interaktivni prostor što je i bila svrha radionice u sklopu

uličnog festivala Cest is d´Best.

Zlata Medak, voditeljica programa za mlade Hrvatskog fotosaveza

HUMORCogito ergo sum

Očito je Descartes to slabo rekao kad jesu i oni što ne misle.

Tehnička kulturaZABAVNIK

SUDOKU

VICEVIPožeška minuta

Samo je Chuck Norris dva puta pobijedio dugometražnim

filmom na Festivalu u Požegi!

Dopplerov efektVozi se astronom do zvjezdarnice i zbog žurbe ne

zaustavlja vozilo na semaforu, zbog čega ga par ulica dalje

zaustavlja policajac s namjerom da mu napiše kaznu.

Izvlači se astronom kako nije stao na semaforu zbog

dopplerovog efekta koji se desio prilikom vožnje, na što

policajac odgovara kako mu uvažava ispriku.

Odgovoru se začudi astronom s obzirom da mu policajac bez

obzira na slaganje s izrečenim i dalje piše kaznu, pa ga upita

zbog čega to čini. A policajac mu odvažno odgovara:

- Pišem Vam kaznu za prebrzu vožnju!

Problemi robotaIdu dva robota ulicom, jedan će drugome:

- Čuo sam da ti se roditelji rastavljaju!

32

hrvatska zajednica tehničke kulture · hrvatski fotosavez je pripremio radionicu »camere...

Documents