hrvatske oružane snage 41-45

8/12/2019 Hrvatske oružane snage 41-45

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatske-oruzane-snage-41-45 1/179



Odmah p proglašenju NDH l O. travnja1941. objavljen je Zakon o osnutku vojske imornarice Države Hrvatske, po kojemvojsku i mornaricu Države Hrvatske s a č i

njavaju svi vojni obvezanici dotadašnje vojskei mornarice Kraljevine Jugoslavije i to a s n i c i ,

p o d č a s n i c i i m o m č d sviju vrsti oružja,aktivni i rezervni koji su dana l. studenog1918. bili z a v i č a j n i c i u ma kojoj o p ć i n i koja jedanas sastavni dio Države Hrvatske ili i j i suo č e v i bili toga dana z a v i č a j n i c i til1 o p ć i n a .Do 16 travnja 1941. službeni naziv za novuhrvatsku vojsku bio je Vojska Države

Hrvatske.

Na prvoj sjednici državne vlade 16. travnjao d l u č e n o je da se ustrojstvo nove hrvatske

vojske organizira i vodi po uzoru i na principima koji su vrijedili za Hrvatsko domobranstvo do 1918. godine. Na taj n a č i n produžilebi sc kroz novu vojsku sve slavne tradicijeprve hrvatske vojske i njene slavom v j e n č a n e42. vražje divizije. Nova hrvatska vojska toga

je dana nazvana Hrvatsko domobranstvo, adijelila se na Kopnene snage (ubrzo preimenovane u Kopnenu vojsku), Mornaricu i Z r a č n esnage.

U prvo vrijeme u sklopu Hrvatskog domo

branstva nalazile su se i sve prometne ustanove (žel jeznice, pošta, brzojav, telefon,radio), kao i s-ve snage sigurnosti objedinjeneu Odjelu za zbor javnog reda i sigurnosti(državno redarstvo, o p ć i n s k o i gradsko redarstvo, g r a đ a n s k a zaštita i oružništvo; kasnije jejedino oružništvo ostalo dijelom oružanilisnaga.) Kad su ustrojeni Narodna zaštita 1

Državna č a s t n a radna služba, i oni su smatrani dijelom Hrvatskog domobranstva.

Zapovjednikom cjelokupne oružane sile iministrom Hrvatskog domobranstva postaoje v o j s k o v o đ a Slavko Kvaternik sl. 1). On je

formalno na dužnosti ministra ostao do 4.

e č n j 1943., no u stvarnosti je uklonjen spoložaja u jesen 1942. Neposredni nadzornad Ministarstvompreuzeo jeAnte P a v e aza vršioca dužnosti ministra postavio je generala Vilka B e g i ć a (sJ. 2 koji je na toj dužnostiostao do 2. rujna 1943 kada je za ministra

postavljen zrakoplovni general MiroslavNavratil. V e ć 29. s i j e č n j a 1944. godine na

n,egovo mJesto dolazi ustaški pukovriikAnte V o k i ć . Zbog poznatog pripremanja

p u č a kojim je zajedno s min istromunutarnjih poslova Mladenom o r k o v i ć e mpokušao NDH prevesti na stranu

s a v e z n i č k i h sila bio je u h i ć n 30. kolovoza

1944. Zadnji ministar bio je vice-admiralNikola Stcinfel, postavljen 31. kolovoza

1944.

Zapovjednikom Kopnenili snaga postao je 16

travnja 1941. general pješaštva Slavko Stanzer

l. vatsko domobranstvo

(s/. 3), Z r a č n i h snaga pukovnik Vlado Kren js/.4), a Mornarice kapetan bojnog broda Đ u r o

J a k č i n . V e ć 25. svibnja 1941. general Stanzer

postao je glavni inspektor Hrvatskog domobranstva, a na njegovo mjesto došao je podmaršal Vladimir Laxa s/ 5).

Zapovjedništvo vojske i Ministarstvo Hrvat·skog domobranstva utemeljeno je 16. travnja1941. kao jedinstvena organizacija koja sc

dijelila na Predsjedništvo i sedam odjela:

I. Odjel kopncnili snaga

II. Odjel za ratnu mornaricu, i j e č n uplovidbu, obale i pomorstvo

3

Slika 1

Vojskovodja Savko Kvaternik u odori

Kopnene vojske Hrvotskog domo-

blanst IIJ.(HhO Wpol'ljMIOOI j}



Slika 2Gene1ol Vilko B e g i ć glovm Glavnog

stole Jo ugenemlskoj kabanici suven

im poJUbimo i uvenom pod-

slovom, 1943.(S. Pogoti

Slika 3

Geneml pješaštvo Slavko Stanze1,

zapovjednik Kopnene vojske HJVotskog

domobJonst lo, 1941.H r w ~ k i e s n i muzej)

l rvatsko domobranstvo

Ill. Odjel z r a č n i h snaga Postojali su l j e d e ć i odjeli:

IV Odjel za željeznice i promet l Osobni odjel,

V Odjel za cestovni a o b r a ć a j i r a đ e v i n e 2 o v a č k i odjel,

VI Odjel pošta, brzojava, telefona i radija 3 Pravosudni odjd,

VII Odjel za zbor javnog reda i sigurnosti 4 Zdravstveni odjel,

Privredni inšpektora kaoVlli odjel ustro

jen 2. svibnja 1941.

Do 4. kolovoza 1941. godine kada jeformirano novo Ministarstvo Hrvatskog

domobranstva, s radom su a p o č e l a i osta

la civilna ministarstva, te su odjeli nevojI l i č k o g z n a č a j a prešli u sklop Ministarstva

unutarnjih poslova i Ministarstva prome

ta. Novo Ministarstvo Hrvatskog domobranstva sastojalo se od P r e d s j e d n i č k o g

14

meda, osam odjela1, Glavnog stožera,

Upravnog glavnog stožera i Glavnogr a č u n a r s k o g nadzorništva.

Odjel za konjarstvo i veterinarstvo,

6 Odjel za naoružanje i

t e h n i č k uopremu,

7 Vojno-gospodarstveni i upravni odjel,

8. Odjel za Narodnu zaštitu.

Svaki odjel dijelio se na više odsjeka. Na e l uodjela nalazili su se glavari odjela, a na č e l uodsjeka stajali su r o č e l n i c i odsjeka.

Neposredno p o d r e đ e n i Ministarstvu bili su iVrhovno nadzorništva Hrvatskog domo

branstva i Zapovjedništvo vojnih škola.

Naziv Hrvatc;ko domobranstvo prontijenjen je

2. rujna 1942. godine u Domobranstvo pa je



i naziv samoga ministarstva promijenjen uMinista rstvo domobranstva.

Minista rstvo domobranstva 21. s i j e č n1943 mijenja naziv u Minista rstvo oružanihsnaga, te pod njega potpada i Ustaška vojni-

ea, koja je do tada bila samostalna2. Naziv

domobrru1stvo č e s t o je neslužbeno o z n a č a vao kopnenu vojsku, a od navedenog nadnev-ka i službeno sc pravi razlika izmedu

Domobranstva, Mornarice i Zrakoplovstva.

Po toj zakonskoj odredbi Oruža ne snage

NDH sastojale su se z e d e ć i h dijelova:

Domobranstvo

Bojno zrakoplovstvo

Plovne snage

Ustaška vojnica

Omžništvo

Narodna zaštita

Državna radna služba.

Tako je ostalo do kraja rata, uz povremenomijenjanje naziva pojedinih dijelova, o use govori u pojedinim kasnijim poglavljima.

Glavni stožer Ustaške vojnice postao je

dijelom Ministarstva oružanih snaga, a nekinjegovi odjeli bili su spojeni s o d g o v a r a j u ć i modjelima dotadašnjeg Ministarstva domo-branstva.

Novo Ministarstvo oružanih snaga sastojalosc od e d e ć i dijelova:

l o b o č n š t v o2 Glavnostožerni ured,

3 Upravni ured,

4 Osobni ured,

S. Stožer Ustaške voj nice,

6 Izvjcštaj1li odjel,

7. Odgojni odjel,

8. Redarstvo oružanih snaga,

9 Nadzorno i j e ć e .Uredi su se sastojali od odjela, a odjeli ododsjeka. Ministar Navratil dobio je titulu

ministar i zapovjednik oružanih snaga , no

kada je Ante V o k i ć preuzeo Ministarstvo 29.s i j e č n j a 1944. položaj zapovjednil<a oruža-nih snaga dobio je g e n e a l - p o r u č n i k Matija

Č a n i ć .Detaljan opis svih organizacijskih promjena

u okviru Millistarstva i svih njegovih uredai odjela ne možemo dati na ovome mjestu

jer bi to zahtijevalo prostor od barem još

stotinjak stranica. Ovo osta.vljamo za

neko drugo b u d u ć e djelo koje potanko

opisati ustroj vojnih postrojbi NDH

Obvezatno djelatno razdoblje (vojni rok)

u Hrvatskom domobranstvu (kasnijim

Omžanim snagama) trajalo je dvijegodine, a n o v a č e n j e je vršeno u dvade-set prvoj godini života.

2 Vet lg. o u jko 1942. godine Zakonsko orhedba ooružanojvojnice, m e đ u t i m to odredba nije imolo nikakve prok i ne p ~ j e d i c e

l. Hrvatsko domobranstvo

15

Slika 4Zrakoplovnipukovnik Vlodimu Kren,

zapovjedn ik Z r a č n i h snago.1 /l,qkn

SlikoG e n e r a l p o r u č n i k Vladimir laxo govor

Glavnog stožera.(S Pogo(oc)



Tablica l.

HRV TSKI N ZIVI

VOJSKA

ZBOR

DIVIZUA

ZORU l

PUKOVNIJA

BOJNAu topništvu SKLOP)

SATN IJASu topništvu BTNICA)

VOD

ROJ\

l Hrvatsko domob ranstvo

Kopnena vojska

Ustrojstvo lavnoga stožera

Prvih tjedana postojanja Nezavisne Države

Hrvatske zapovijedanje Kopnenom vojskom

bilo je u s r e d o t o č e n o u Stožeru Kopnene

vojske koji se sastojao od s j e d n i č k o gureda i 14 odjela.

Stožer je 20. svibnja 1941. promijenio naziv u

Zapovjedništvo Kopnene vojske, a njegovi

odjeli nazvani su uredima. Zapovjednik je bio

general pješaštva Slavko Stanzer, a od 3 lipnja

1941. podmaršal g e n e r a l - p o r u č n i k ) Vladimir

Laxa

Postojalo je još jedno zapovjedništvo - Glavni

stožer - koje je djelovalo pod

neposrednim nadzorom vojskovodc Kva

ternika, a na e l u mu je bio podmaršal August

M a r iZapovjedništvo Kopnene vojske i Glavni

stožer v o j s k o v o đ e ujedinjeni su 4. kolovoza

1941. godine u Glavni stožer Domobranstva.Glavar stožera postao je n e r a l - p o r u č n i kAugust M a r i ć a od 4. listopada na njegovo

mjesto došao je g e n e r a p o r u č n Vladimir

Laxa

Glavni stožer Domobranstva sa stojao se od

jednog ureda i devet odjela:l. O p ć i odjel,

2. Operativni odjel,

3. Etapni odjel,

4. Odjel za ustrojstvo,

S. Odjel za č e v i6 Nastavni odjel,

7. Odjd za ratnu povijest,

8. Prometni odjel,

9. Odjel za e d v o j i č k u i

p o s l i j e v o j n i č k u naobrazbu,

10. P o m o ć n i ured.

Glavni stožer Domobranstva zapovijedao je

svim vojn im pothvatima i nadzirao sve

postrojbe, škole i ustanove Kopnene vojske.

16

ST ROJUGOSL VENSKI N ZIVI

ARMIJA

KORPUS

DIVIZIJA

BRIGADA

PUK

BATAUONu ortiljeriji OIVZION)

Č E T Au artiljeriji BATERIJA)

VOD

ODEUENE

P o d r e đ e n i su mu bil i i vojni izaslanici i ostalovojno osoblje u inozemstvu.

Nadzorn ištva vrsta oružja t a k o đ e r su se

na lazila u sklopu Glavnoga stožera. Postojala

i r i nadzorništva: Nadzonuštvo pješa

štva, Na dzorništva konjaništva Nadzor

ništva topništva i Nadzorništva t e h n i č k i hč e t a . Kasnijim prcustrojstvom stvoreno je

umjesto Nadzorništva konjaništva Nadzor

ništva brzih č e t a koje je bilo zaduženo za

k o n j a n i č k e , samovozne, oklopne i koturaške

b i c i k l i s postrojbe; t a k o đ e r je stvoreno

Nadzorništva dojavništva. Nadzornišrva su

organizirala vojnu izobrazbu, predlagala pro

mjene u ustrojstvu, i z r a đ i v a l a pravilnike itd.

Nakon stvaranja Ministarstva omžanih snaga

u i j e č n j u 1943. Glavni stožer Domobranstva

preustrojen je najprije kao Glavni stožer

O ružanih snaga, a zatim kao Glavnostožerni

ured . Time je na neki n a č i n njegov n a č a jsmanjen u d u ć i da je bio tek jedanod nekoliko

ureda Ministarstva, a ne posebno zapovjedno

tijelo. Na e l o Glavnostožernog ureda došao je

generalFedor Dragoj ov; njega je l rujna 1944.zamijenio ustaški pukovn ik Tomislav e r t i ć .Glavnostožerni ured sastojao se ododjela:

l. Operativni odjel poznat i kaoPothvami odjel ),

2. Ustrojbeni odjel,

3. Nastavni odjel,

4. Pozadinski odjel.

U ~ k l o p u ureda nalazila su se i sva nad

zorništva vrsta oružja Ostali odjeli koji su

ranije bili sas tavnim dijelom Glavnog stožera

Domobranstva premiješteni su u druge urede,

te je time odgovornost Glavnostožcrn og

ureda smanjena.

Ustrojstvo operativnih postrojbi

U n a č e l u se Kopnena vojska sastojala ododredenih vrsti oružja i struka. Vrste oružja

bile su pješaštvo, konjaništvo, topništvo i teh

n i č k e podijeljene na opkoparstvo, dojav

ništvo, j e z n i č a r s t v o , samovostvo i oklop

ruštvo; dvije zadnje grane bile su kasnije

zajedno s konjaništvom spojene u brze č e t eStruke su bile zdr avstvena pravosudna

intendantska, popunidbena, gospodarska i

h n i č k a . Tu su bile još i p o m o ć struke

č i n o v n i c i , nastavnici, glazbenici, s v e ć e n i c i ) .Nazivi formacija Kopnene vojske temeljili su

se na nazivima ko ji su bili u uporabi u doba

Austro-Ugarske. Neki su nazivi iz tog vreme

na ipak promijenjeni tablica 1. bataljun u

bojnicu, odnosno bojnu, a brigada u zdrug.



U ustrojbenom pogledu Kopnena vojska sastojala se od pothvatnog (operativnog) i teri

tOrijalnog dijela. Zborovi, divizije, zdmgovi,

pukovnije, samostalne bojne te sklopovi,

izvršavali su operativne i borbene z a d a ć e azborna o d m č j a popunidbcna zapovjedn ištva

i doknadne postrojbe izvršavale su vojno-teri

torijalne z a d a ć e (administracija, n o v a č e nopskrba itd.).

U p o č e t k u je postojalo pet divizijskih po

d m č j a :Savsko divizijsko p o d m č j e

(sa sjedišLcm u Zagrebu)

e č k o divizijsko p o d m č j e(sa sjedištem u Osijeku)

Vrbasko divizijsko p o d r u č j e(sa sjediš tem u Banja Luci)

Bosansko divizijsko p o d r u č j e(sa sjedištem u Sarajevu)

Jadransko divizijsko o d m č j e(sa sjedištem u Mostam)

Pukovnije bivše jugoslavenske vojske najprije

su bile preustrojene kao nove hrvatske

pukovnije s novim nazivima, ali to preustrojstvo bilo je samo privremeno, te su u sklopu

divizijskih p o d r u č j a tijekom travnja i svibnja1941. godine postrojene 23 pohodne i 24 po

sadnc bojne.

V e ć i n a je tih bojni 29. lipnja 1941. uš la u

sklop novopostrojenih l S p j e š a č k i h ptlkovnija . Osim p j e š a č k i h pukovnija stvorene su ijedna k o n j a n i č k a pukovnija, JO t o p n i č k i hodjela te mnogo manj ih i o m o ć n i h postrojbi.

Postrojbeni pregled Kopnene vojske od srpnjado listopada 1941.:

Savsko divizijsko p o d m č j el j e š a č k a pukovnija, Bje lovar

2. j e š a č k a pukovnija, Zagreb

3. e š a č k a pukovnija, Karlovac

I t o p n i č odje: , Varaždin

IL o p n i č k i odjel, Zagreb

IL o n j a n i č k i odjel K o n j a n i č k epukovnije, Zagreb

Stožer i Stožerna satnija K o n j a n i č k epukovnije, Zagreb

Pionirska ptlkovnija, KarlovacL samovozna bojna, Zagreb

Savska povozna satnija, Zagreb

O s j e č k o divizijsko m č j e4. p j e š a č k a pukovnija, Osijek

S. j e š a č k a pukovnija, Požega

l Hrvatsko domobranstvo

6. e š a č k a pukovnija, Vinkovci

III. t o p n i č k i odjel, Osijek

IV t o p n i č k i odjel, Petrovaradin

L a n i č k i odjel č k e pukovnije,

Vuovitica

Pontonirska bojna, Osijek

3. samovozna satnija, OsijekŽ e l j e z n i č k a bo jna, Brod na Savi

e č k a povozna satnija, Osijek

Bosansko divizijske m č j e7. j e š a č k a pukovnija, Sarajevo

8. p j e š a č k a pukovnija, Tuzla

9 p j e š a č k a pukovnija, Travnik

V t o p n i č k i odjel, Sarajevo

VL t o p n i č k i odjel, Tuzla

Samostalni a n i č k i odjel, Kalinovik

I l samovozna bojna, Sarajevo

Bosanska povozna satnija, Sarajevo

Vrbasko divizijske p o d r u č j el O p j e š a č k a pukovnija, Banja Luka

ll e š a č k a pukovnija, Sisak

12. e š a č k a pukovnija, o č a cVII. t o p n i č k i odjel, Banja Luka

VllJ t o p n i č k i odjel, B i h a ćo. samovozna satnija, Banja Luka

Vrbasl<a povozna satnija, Ban ja Luka

Jadransko divizijsko č j e13 p j e š a č k a pukovnija, Mostar

4.p j e š a č k a

pukovnija, TrebinjelS . j e š a č k a pukovnija, Knin

IX. t o p n i č k i odjel, Mostar

X. t o p n i č k i odjel, Knin

7. samovozna satnija, Mostar

Jadranska povozna satnija, Mostar

Svaka e š a č k a pukovnija trebala je imati

l .626 č a s n i k a d o č a s n i k a i domobrana. Tre

bala se sastojati od dvije p j e š a č k e bojne,

stožerne satnije, protuoklopne satnije, e ć esatnije, radnog poluvoda i pukovnijske glazbe.

Svaka p j e š a č k a bojna imala je tri s t r e l j a č k esatnije i s t r o j n i č satniju; s t r e l j a č k a satnija

sastojala se od tr voda, svaki vod od tri roja;

s t r o n i č k a satnija sastojala sc od dva voda, asvaki vod od e t i r i roja. Stožerna satnija imala

je razvidni vod, dojavni vod, pionirski vod i

p o m o ć n i vod. Protuoklopna satnija in'lala jetri voda sa šest protuoklopnih topova. e ć asatnija in1ala je i č k i vod i b a c a č vod.

3 aziv zdrug u je z n a č a v a o odred, o ek od 1942.yodine se uporebjavatiu e n j u brigada . Od 1942 . godine,po ujew jem novog kori jenskog provopiso, umeso zdrug i zbo r se govorili sdrug i sbor . Ovo promjena dosljedno se poštivala uUtaškoj o jnci, ali uHrvatskomdomobranstvu s t o su idol je pisali igovorlipo starom, po iu službenim spisima i propisima. e ć d u ć e godine

ponovo se p o č e govoriti zdrug i oi samo uDomobranstvu.

• UDmobranstvu je uprvo vrijeme korišten no iv ba taljun , o ek kasnije bo jn ica", i a č n o od jeseni 194 1, bojno ; uUstaškoj ojniciodmah

jeuveden naziv bojnica , što je uAustro-Ugarskoj u19. s t o l j e ć u , bionazivzatopn i1kubitnicu. Dojeseni 1941. tojnazivprom ijenjen je u bojnoU on;oništvu i topništvo ko ristio e u naziv odjel , ood 13. prosinca 1941. naziv sklop .

s 13..prosinca 1941. nazv sotnjo promijenjen je u"sar (muškog rodo}; 9. e č n j a 1943. ponovno je a ć e n naziv satnijo , o28. ožujka 1943.

naziv eponovno promijen jen u sa r', oliovogaputo o g o rodo . Neslužbeno e uvi jek govorlo satnijo .

17



' \

l vatsko domobranstvo

U stvarnosti je pojedina pukovnija mogla biti

nešto manja ili p o p r i l i č n o v e ć a od propisanoga. Na prin..,;er, l e š a č k a pukovnijakoja se borila u -Bosni imala je u prosincu194L godine sedam bojni.

Svaki t o p n i č k i odjel sastojao se od trit o p n i č k e bitnice (svaka s dva voda) i stožernebitnice (s dojavnim, premjerni:m i p o m o ć n i mvodom.); teoretski se t o p n i č k i odjel sastojaood 421 č a s n i k a d o č a s n i k a i domobrana, 266

konja i 12 haubica od 100 mm.

Cjelokupna Kopnena vojska brojala je u lipnju 1941. godine oko 44 .000 č a s n i k a d o č a s n i ka i domobr;ma.

Kvaternik je 9. svibnja 1941. godine naredio

·zatvaranje granice sa Srbijom. V e ć 24. travnjaustrojeno je Zapovjedništvo pogra

p o d r u č j a koje je dobilo a d a ć u nadzi

rati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori.Zapovjedništvu su na raspolaganje stavljenedvije pohodne bojne (ll. i V). 24. svibnja iste

godine promijenjen je naziv toga zapovjedništva u Zapovjedništvo Hrvatskog r a n istva, te su mu dodijeljene još tri pohodne

bojne (III., TV i VII.). V e ć 21. srpnja 1941.došlo je do novog preustrojstva, tc je stvorenoZapovjedništvo Vojne kra jin e, nakon č e g a je

formirana Vojna krajina kao posebno vojno,upravno i sudsko tijelo koje je o b u h v a ć akotareve duž granice sa Srbijom i Crnom

Gororn. Pridružene pohodne bojne dobile su

nove b r o j č a n e oznake I. - V bojna Vojne kra

jine), a sve ostale oružane postrojbe (Oružništvo, Redarstvo i R i z n i č k a straža) p o d r e đ e n esu novom Zapovjedništvu Vojne krajine.

P o č e t k o m kolovoza 194 L svaka bojna dobila

je i vod brdskih topova od 65 mm.Posadnu službu provodila su mjesna zapov

jedništva kojih je na kraju 1941. bilo dvadeset tri. Kasnije su postrojene i mnogobrojneposebne posadne postrojbe, b i č n o bojne ilisatnije (do kraja 1941. postojalo ih je tek

nekoliko).

Postojala su i popunidbena zapovjedn ištvakoja Sl .l brinula o n o v a č e n j u vojnika i njihovom slanju u operativne postrojbe. Do lipnja

1941. stvoreno je 18 takovih zapovjedništava.

Nakon izbijanja borbi u razdoblju od lipnja dokolovoza 1941. Glavni stožer je pokušao

suzbiti aktivnosti ustanika redovnim oružnič k i m pa tek zatim i mirnodopskim domobranskim postrojbama. Uskoro je postaloo č i g l e d n o da se Kopnena vojska mora preustrojitit kako b i se uspješno nosila s n e o č e k i vanim borbenim a d a ć a m a Kvaternik je 31.srpnja 1941. ustrojio tri posebne postrojbe zaborbu protiv partizana i č e t n i u Bosni i

dijelovima Hrvatske. Bili su to i č k i zdrug,

Sanski zdr ug i Kninski zdrug. Ovi zdrugovi

(pri č e m u j e č zdmg ovdje z n a č a v a odred,a ne brigadu ) in1ali su svoje -posebno operativno p o d r u č j e i sve postrojbe Hrvatskog

domobranstva, Ustaške vojnice i ostale oru

žane postrojbe na n jihovom p o d r u č j u bile su

stavljene pod njihovo zapovjedništvo. ·

U razdoblju od kolovoza do listopada 1941.zdrugovi su preustrojeni, a stvorene su i neke

lB

druge privremene posebne postrojbe, kao naprimjer Grupa generala K l a i u Doboju

(kasnije sc premjestila u Tuzlu) ili Grupa

gene rala u Karlovcu koja je bila podređ e n a talijanskoj 2. vojsci. Grupa generala

K l a i ć a pokrivala je cijelo o d r u č j e sjeveroistoč n e Bosne i kao najvažniju z a d a ć u imala jes p r j e č a v a n j e ulaska partizana iz Srbije i

zaštitu ž e l j e z n i č k i pruga R r o d - Z a v i d o v i ćDoboj-Tuzla i U s o r a - T e s l i ć . Ta je grupa bila

temelj uspostave 4. p j e š a č k e divizije u studenome 1941.

U č i n k o v i t o s t navedenih privremenih postrojbi bila je raznolika i varirala je od potpunoguspjeha do potpunog neuspjeha, ovisno o

sposobnosti pojedinih zapovjednika i opremljenosti njihovih sastavnih dijelova. Zbog togaje Glavni stožer isplanirao korjenito preu

strojstvo Kopnene vojske koje je na snagu

stupilu l studenoga 1941.

Tim su preustroJstvom stvorena tri domobrans Gl zbora, tri domobranska zbor na pod

i Vojna zona br. l . Svaki zbor imao jepo dvije j e š a č k e divizije; svaka divizija imala

je dvije do tri p j e š a č k e pukovnije, jedan dodva t o p n i č k a odjela te o m o ć n e i pozadinskepostrojbe. Zborovi i divizije bili su operativna,te ujedno i teritorijalna vojna tijela, što n a č ida su sc stalno nalazili na svome o d r u č j u za

koje su bili zaduženi u pogledu održavanjajavnoga reda i mira.

Kopnena vojska dijeWa se na e d e ć e zboro

ve, odnosno zborna o d r u č j a :I. domobranski zbor, Sisak

. TI domobranski zbor, Slavonski Brod

III. domobranski zbor, SarajevoI domobransko zborno o d r u č j e

Petrinja

II. domobransko zborno p o d n 1 č j eBanja Luka

III. domobransko zborno p o d r u č j eTravnik

Od 3. prosinca 1941. postojala je u o kvim III.zbornog p o d r u č j a i pod njegovim zapovjed

ništvom Vojna zona br. l O b u h v a ć a l a je

kotareve Travnik, Fojnica, Bugojno, fajce iM r k o n j i ć - G r a d .U nadležnosti zapovjedništava domobranskihzborova bilo je o p ć e zapovijedanje p o d č i nnim postrojbama u borbenom, stegovnom i

nastavnom pogledu; uporaba svih postrojbina p o d r u č j u zbora u cilju obrane p o d r u č j a iodržavanje reda i mira; r u k o v o đ e n j e doglas

nom službom, vojnom promidžbom upostrojbama, ustanovama i kod p u č a n s t v a tc

rješavanje osobnih poslova z.a č a s n i k e vojneslužbenike, d o č a s n i k e i vojnike.

Postrojbeni pregled na dan l . studenoga194L bio je kako slijedi:

I, d o ~ o b r a n zbor:

l p j e š a č k a divizija, Bjelovar

l . j e š a č k a pukovnija, Bjelovar

2. p j e š a č k a pukovnija, Zagreb

l l p j e š a č k a pukovnija, Sisak



l. o p n i č k t odjel, Varaždin

n t O p r t i č k t odjel, Zagreb

l povozna satm1a, Zagreb

2 p J e š a č k a diVIZija, Blhac

3. p j e š a č k a pukovruJa, Karlovac

12. p j e š a č k a pukovnija, O t o č a cl 5. p j e š a č k a pukovmja, Kmn

Vlll. t O p m č k J odJel, B i h a ćX. t O p r u č k J odjel, Zagreb

K o n J a n i č k . ' l pukovnija, Zagreb

l piOmrskn boJna, Sl'>:lk

1 piOnirska bojru1, Karlovac

Koturaška bojna, Koprivnica

Golubarska satnija, Zagreb

l l. domobranski zbor:

3. p J C Š a č k . l divizija, Vmkovci

4. p j e š a č k a pukovnija, Osijek

6. p j e š a č k a pukovniJa, Vinkovci

l. bojna l6. p j e š a č k e pukovn1je

postroJba N j e m a č k e narodneskupine)

l li. t o p m č k . l odjel, Doboj

rv t o p r u č k . l odJel, Petrovaradm

3. povozna satniJa, Osijek

4 p J e š a č k a d1vizija, Doboj

5 P J C ~ a č G 1 pukovniJa, Sl. Požega

8 P J C Š < I č k a pukovruJa, Vinkovct

l O. p j e š a č k a pukovnija, Banjaluka

Vl i č k i odjel, Tuzla

Vl . t o p m č k . l odJel, Banjaluka

4 povozna satru)a, Bru1jaluk.a

3 amovozna satnija, Osijek

6. Samovozna satnija, Banja Luka

ll p1onirska bojna, č k orv piOnirska bojna, Osijek

DoJav11a bojna, Požega

Golubarska poswja, Slavonski Brod

ž e l j e z n i č k a bojna, Slavonski Brod

V bojna Vojne krajine ( t a k t č k i )I ll. domobranski zbor :

5. p J e š a č k a dJVJZJja, SaraJevo

7. p j e š a č k a pukovniJa, Sarajevo

9 p j e š a č k a pukovru1a, Travnik

V t o p m č k t odJel, Sarajevo; povozna saUl Ja, Sarajevo

6. p J e š a č k a dJvizija, Mostar

13. p j e š a č k a pukovm)a, Mostar

14. J e š n ć G l pukovmJa, Trebmje

LX t o p m č k . l odjel, Mostar

6. povozna satnija, Mostar

Lli. srunovozna bojna, Sarajevo

Samoswlni k o n j a č k i odjel, Sarajevo

Goluba rska posta ja, Sarajevo

l, II, III. i IV. bojna VoJne krajine ( t a k t i č k i )U okviru 4. p j e š a č divizije postrojena su

i r i posebna odreda, tzv. "gromade", radiu č i n k o v i j e borbe protiv parti:wna i n i k a -Gromada Mateša, Gromada Paja, GromadaGrum i Gromada B o s r u ć .

l Hvatsko domobranstvo

Svako zborno p o d r u č J e b1lo 1e M e ~ o v n op o d č i n j e n o zapoVJedništvu domobranskogzbora na p o d r u č j u koJega '>e nalazilo a usvemu O'>talom Mllll'>tar.,tvu Hrvat.,kogdomobranstva.

Zapovjedništvu d o m o b r a n ~ k o g : b o r n o ~ pod-r u č j a bile su p o d č i n J e n e u t e ~ o v n o m p o ~ e d usve doknadne poMroJix, popun1dbcna zapoVJcdmi;tva, m J C ~ n a 1 o ~ t a ) J l J z a p o V c ~ t v a ,dotadašnje dlVlzijske 1 posadne bolruce sazdravstvenim .,atm)ama, domobranska h t : ć i lišta, r a d n J č k O 1 1 1 < l l h j o , k c ...atnJJC, ob-.krbncpostrOJbe, domobran.,kJ thvtZII"kl sudoVI itužiteljstva, skladišta, radion1cc 1 ostale ustanove koje nisu neposredno b1le p o d č i n j e n eMiniswrstvu H r v a t ~ k o g domohranstv;t, a u

materijalnom i n o v č a n o m r < > ~ l c d u sve r<>s·

trojbe, ustanove i zavodi Kopnene VOJske nad o t i č n o m p o d m č j u .Z a p o v j e d n i ~ t v a domobramk1h zhornd1 podr u č J a vršila n o v a č e n J e 1osJ).,'UranJc r < x l r u č J : Iu ratu, izvršavala popumdbcnc po-.lovc (novač e n j e , o č e v 1 d n o s t obveznika. p r i č u v m k a ,stoke vozila), odobravala .,u <xllagan)e .,Juzbcobvczmcmu i pricuvntm ć < l ' - n i c m t a 1 docasrucnna, poduztmala .,u mJere u obla-.u narodne zaštite (d1o kou '>pada u nadležnostvojske), vršila su poslove VOJnog zdravsl"a 1veterinarstva p<>zadJn...kc r<>slovc, op.,krbu

svili rostroib• 1 U'>tanm··• na worn p < x l r u č J uhranom, o d J e ć o m 1 o b u ć o m tvonvom i

oružjem, rukovodila su ~ a d t t e h s k t m p o ~ l o vima (izgradnJa, odrZ.lV<IIlJc 1 nadzor nad

VOJlllrn gradcvmam;tJ na wom p o d r u č J uKraJem 1941 u Z a ~ c b u JC utemelJena 1

Ustaško-domobranska pukovnija "Poglavnika Dr-a Ante Trcb;tl:t JI. 1rnatiisu MStav o redovne p j c ~ a ć k c pukovn1je,uz dodatnu k o n j : l H ć k u s;\lmJu i lOpruckubitnicu.

Treba spomenuti još 1Ko tura ;;ku bo jnu kojaje u ~ t o p a d u 1941 . pm J ojena u Koptlvn•c• , asastoJala se od ć e t i n S<lllllje, te Ju rišnu bojnuu B i h a ć u kao posebnu clium p o ~ t r o j b u nepo·srcdno podrcdenu VC>JskL>VodJ Kvatermku

Na kraJU 1941 . ~ t x l m c Kopncn;t VOJ'- Gl Je

in1ala oko 77 000 a ~ m k a , doca.,mka 1 domobraT13 .

U p r o l J e ć e 1942. godmc CiJelo državno pod·

r u č J e NDH rod•Jchcnn JC 11<1 J'<llhV<Iln<l opc-rauvna) o d r u č J a Svaka puko\ruJa, a b-,mjt

i z d r u ~ imala JC svoJe t o č n o odredeno pothvamo p o d r u č j e 1 wak.1 manJa po.,tro)ba koJaJC zbog borbcmh zadaca bila p r c m J ~ o : . t c n · l nap o d m č j e te pukovnJJL bila JOJ JC podrctlcna upogledu borbene uporabe. Rild1 boljeg pokri

vanJa r u č J a po.,tn>JCI11 ll Pe trinjskizdrug, Srijemski zdrug u Runu), Slavonskizdrug lu OSIJeku, ka'>mic Požegi),zdrug, Ihzlanski i zdrug. Tosu b11i staln1 zdrugov1 koJi okupljali mznoli.ke postrojbe pod ~ V O J i m Z.'lpoVJedn tštvom,ali još uvijek rusu •mali z n a č a J k e brigade u

pravom snw.lu tc r i J e č i KraJem 1941. ip o č e t k o m 1942. godmc u ~ l u ž b c n • m '-Pl'>l·

ma spominJu JOŠ i Dobojski zdrug, U ti njskizdrug, Kordunski zdrug, Gradiški zdrug 1

19




novopostrojeni i č k i zdrug, no nismo sigurni

jesu l i oni imali n a č a j k e ranijih privremenih

zdrugova u smislu odreda ili novih stalnih

zdrugova.

U travnju l 942. godine postrojena je l gors

ka divizija sa sjedištem u Bjelovaru. Ta divizija nije bila dijelom domobranskih zborova

v e ćje bila neposredno podvrgnuta Glavnomstožem. U prvo vrijeme sastojala sc od č e t i r

gorska zdruga, svaki s jednom p j e š a č k o mpukovnijom i jednom o v a č k o m bojnom:

l . gorska divizija, Bjelovar

l. gorski zdrug, Zagreb

Ustaško-domobranska pukovnija

Poglavnika Dr·a Ante P a v e l i ć aII. č k a bojna

Il. gorski zdrug, Bjelovar

2. gorska j e š a č k a pukovnija

ITI. l o v a č k a bojna

JJI. gorski zdrug, Požega

3. gorska j e š a č k a pukovnija

IY. l o v a č k a . bojna

IV gorski zdrug

4. gorska o v a č k a pukovnija

V l o v a č k a bojna

Nakon otprilike šest mjeseci gorski zdrugovi

su preustrojeni tako da su j e š a č k e pukovnije

i l o v a č k e bojne ukinute, a wn jesto njih stvo

rene su po t i r i bojne u svakome zdrugu;

zdrugovi su imali i po jednu gorsku t o p n i č k ubitnicu, pionirski vod i druge p o m o ć n e pos

trojbe, a divizija je imala i oklopnu satniju.

U v e l j a č i 1943. godine Petrinjski zdrug preustrojen je u V. gorski zdrug, a nešto ranije

utemeljen je i VII. gorski zdr ug koji je bio na

izobrazbi u Reichu, u g r a d i ć u Bruck an derLeitha. VII. gorski zdntg ukinut je u travnju

1943., a ljudstvo je prešlo u ostale gorske

zdrugove ili je u p u ć e n o u 369. legionarsku

diviziju.

Sredinom 1942. godine formirane su č e t i r io v a č pukovnije l. u Zemunu, 2. u Osije

ku , 3. u Bjelovaru i 4. u Varaždinu) koje su

bile zadužene za vojnu naobrazbu novaka.

T a k o đ e r su postrojene Domobranska veleobrtna zaštita lo njoj više u pogl. 1.5. i

Domobranska poljopriradna za štita Ikoja jena ugroženim p o d r u č j i m a š titila polja i

usjeve). Izvršene su sve organizacijske predradnje za ustrojavanje Domobranske pripre-

me kao nasljednice Vojne prednaobrazbe koja

sc o č e l a formirati u okvim Odjela za prijevoj n i č k u i p o s l i j c v o j n i č k u naobrazbu Glavnoga

stožera, m e đ u t i m Domobranska priprema je

morala obustaviti rad, a njene a d a ć e preuzela

je Ustaška priprema poglavlje -3.).

U travnju 1943. n a r e đ e n o je novo preustro

jstvo Domobranstva (Kopnene vojske), a

stupilo je na snagu l kolovoza 1943.

Preustrojstvo je izvršeno radi lalclcg zapovi

jedanja i bolje pothvatne uporabe postrojbi naosiguranju p o d r u č j a .Zapovjedništva zborova i zapovjedništva

zbornih p o d r u č j a spojena su u tri zapovjed-

20

ni štva zbornih p o d r u č j a koja su imala i pot-

hvatnu i upravnu administrativnu) z a d a ć u .Preustrojstvom su ukinuti divizijski stožerilosin1 6. p j e š a č k e divizije, koja je bila u tali

janskoj Il zoni), a od e ć i n e p j e š a č k i h i svihgorskih postrojbi stvorena su č e t i r i gorska i

č e t i r i l o v a č k a zdruga, svaki s po dvije gorske,

odnosnol o v a č k e

pukovnije, te po dva topn i č k a sklopa.

Svaki gorski zdrug imao je u svome sastavu

još i gorsku dojavnu satniju, gorsku obko

parsku satniju, oklopni vod, v o j n o - o r u ž n i č k ivod, zdravstvenu satniju, veterinarsku sat

niju, l i 2. tovarni povoz, samovozni povoz,

pekarsku polusatniju i gospodarski ured.

Svaka gorska pukovnija im ala je po tri bojne;

svaka bojna sastojala se od tri s t r e j a č k e sat

nije i s t r o j n i č k c satnije. Stožer bojne imao je

18, t r c l j a č k a saulija 196, a s t r o j n i č k a satnija

226 č a s n i k a , d o č a s n i k a i domobrana, što je

ukupno bilo 832 č o v j e k a u svakoj bojni.S t r o i n i č k a

satnija imala je osam teških strojnica i šest teških b a c a č a a s t r e l j a č k a satnija

dvanaest lakih strojrlica i tri laka b a c a č a .L o v a č k i zdrugovi vjerojatno su imali s l i č a nsastav, ali potankosti nisu poznate, osin1

č i n j e n i c e da su svu opremu, naoružanje istreljivo osiguravali Nijemci.

U sklop gorskih i l o v a č k i h zdrugova ušle su ineke ustaške bojne: XI. ustaška djelatna boj

na postala je III. bojnom 4. gorske pukovnije;

XXXVII. ustaška djelatna bojna u k l j u č e n a jeu 8 gorsku pukovniju, takoder kao Ul bojna;

IV i VITI. ustaška djelatna bojna postale su

dijelom lO. l o v a č k e pukovnije, vjerojatno kao

njena II bojna.

Evo pregleda postrojbi za ljeto 1943:

I zborno p o d r u č j e , Z agreb

Zapovjedništvo I. zbornog o d m č j a -

Zagreb

l. gorski zdrug Poglavnika Dr-a Ante

P a v e l i ć a Bjelovar

l. gorska pukovnija, Zagreb

S. gorska pukovnija, Petrinja

III. t o p n i č k i sklop, Petrinja

XIV. č k i sklop, Pt:truvaradin

3. gorski zdrug, Petrinja

3. gorska pukovnija, Bjelovarl l. gorska pukovnija, Sisak

II. t o p n i č k i sklop, Zagreb

XI II. t o p n i č k i sklop, Zagreb

4. gorski zdrug, Daruvar-Pakrac-Lipik

4. gorska pukovnija, Sisak

8. gorska pukovnija, Zagreb

I t o p n i č k i sklop, Varaždin

XII. t o p n i č k i sklop, Varaždin

2. l o v a č k i zdrug, Bos. Novi

l. l o v a č k a pukovnija, Bjelovar

l O l o v a č k a pukovnija, Banja Luka

IY.t o p n i č k i

sklop, OsijekVIIl. t o p n i č k i sklop, Banja Luka

2. p j e š a č k a pukovnija, Zagreb

l 2. p J e š a č k a pukovnija, o s p i ć



15. p j e š a č k a pukovnija, Knin

Il. l o v a č k a bojna, G o s p i ćl koruraška bojna, Koprivnica

II. zborno p o d r u č j e rod

Zapovjedništvo n zbornog o d r u č j a -

Brod

l l o v a č k i zdrug.. Vulkovci, Doboj4. l o v a č k a pukovnija, Osijek

6. l o v a č k a pukovnija, Vtnkovci

V t o p n i č k i sklop, Osijek

XVI. t o p n i č k i sklop, Osijek

3. l o v a č k i zdrug, B r č k o5. l o v a č k a pukovnija, Slavonski Brod

8. l o v a č k a pukovnija, Thzla

VII. t o p n i č k i sklop, B r č k oXVIII. t o p n i č k i sklop, 'Ibzla

4. o v a č k i zdrug, Banja Luka

7. l o v a č k a pukovnija, Sarajevo

13. l o v a č k a pukovni;a, Mostar

XI. t o p n i č k i sklop, Mostar

XXII. t o p n i č k i ~ k l o p , Mostar

3. p j e š a č k a pukovnija, Karlovac ali

v e ć i n o m u Bosni)

Sriemski zdrug, Ruma

1llzlanski zdrug, Thzla

Slavonski zdrug, Požega

U jurišna bojna, Brod

D o b r o v o l j a č k i zdrug narodnog ustanka

bojnika H a d ž i e f e n d i ć a , Tuzla

Domobranska o b r o v o l j a č k a bojna

Branitelji Kladnja , Kladanj

Domobranska o b r o v o l j a č k a bojna,

Banja Luka

Domobranska d o b r o v o l j a č k a bojna,o t o r š ć c

Domobranska o b r o v o l j a č k a bojna, T l i ćDomobranska d o b r o v o l j a č k a bojna,

Derventa

Domobranska o b r o v o l j a č k a bojna,

G r a č a n i c aUl zborno p o d r u Sarajevo:

Zapovjedništvo Ill zbornog o d r u č j a ,Sarajevo

2. gorski zdrug Vojskovodje Doglavnika

Slavka viteza Kvaternika , Konjic

2. go rska pukovnija, Sarajevo

9. go rska pukovnija, Jablanica

IX. t o p n i č k i sklop, Sarajevo

XX. t o p n i č k i sklop, Sarajevo

6. p j e š a č k a divizija, Mostar

14. p j e š a č k a pukovnija, T r e b i n j e - B i l e ć al . domobranska d o b r o v o l j a č k a

pukovnija, Imotski

Domobranska o b r o v o l j a č k a bojna

a g i ć K uDomobranska o b r o v o č k a bojna

Kupres

1. k o n j a n i č k a pukovnija, Travnik


Izvan sastava zbornih p o d r u č j a nalazilo sc

osamnaest k i h bojni

( žestra bojni), ko1e su bile p o d r e đ e n e nJe·m a č k o m Stožeru za osiguranje željeznica u

Brodu ( Eisenbahn-Sicherungsstab Kroati

en ). Postojale su i e t i r i samovozne bojne 1

- IY.) koje su imale i o d r e đ e n i broj lakih

tenkova i oklopnih vozila.

Razne doknadne postrojbe koje su prikupljale

ljudstvo za izobrazbu, združene su u v e l j a č i1944. u tri doknadna zdruga (po jedan za

svako zborno o d r u č j e :I doknadni zdrug, Zagreb

l doknadna pukovnija, Zagreb

I. gorska doknadna bojna, Varaždin

III. gorska doknadna bojna, Zagreb

IV gorska doknadna bojna, Križevci

I. doknadna e l j e z n i č k o - s t r a ž a r s k abojna, Petrinja

I. posadna doknadna bojna, Karlovac

I doknadni t o p n i č k i sklop, Zagreb

I doknadna opkoparska bojna, Sisak

I doknadna dojavna bojna, Zagreb

II. doknadni zdrug, Vmkovci

2. doknadna pukovnija, Zemun

I. l o v a č k a doknadna bojna, Zemun

II. l o v a č k a doknadna bojna, Vinkovci

II1 . l o v a č k a doknadna bojna, Hrvatska

Mitrovica

II. doknadna e z n i č k o - s t r a ž a r s k abojna, Nova Gradiška

II. posadna doknadna bojna, Požega

ll doknadni t o p n i č k i sklop, Petrovaradin

II. doknadna opkoparska bojna, B r č k oII. doknadna dojavna bojna, Požega

Ill. doknadni zdrug, Samjevo

3. doknadna pukovnija, Sarajevo

II. gorska doknadna bojna, Travnik

rv: l o v a č k a doknadna bojna, Mostar

ITI. doknadna ž e l j e z n i č k o - s t r a ž a r s k abojna, Z a v i d o v i ć i

Ill. posadna doknadna bojna, Visoko

III. doknadni t o p n i č k i sklop, Sarajevo

III. doknadna opkoparska bojna, Sarajevo

m doknadna dojavna bojna, Sarajevo

Doknadni zdrugovi vršili su izobrazbu nova

ka, te djelovali kao p o d r u č n e operativne postrojbe ukoliko se ukazala potreba.

U travnju 1944. od posadnil1 postrojbi, raznih

p j e š a č k i h t o p n i č k i h i d o b r o v o l j a č k i h postrojbi koje nisu ušle u sklop gorskih i l o v a č k i hzdrugova, stvoreno je deset posadnih zdru

gova. U posadne zdrugove u k l j u č e n e su kasnije i e z n i č k o - s t r a ž a r s k e bojne ( žestrabojnc ) i satnije oklopljcnil1 vlakova.

U p r o l j e ć e 1943. stvoren je Brzi zdrug, koj i jeob jedinio v e ć i n u k o n j a n i č k i h , samovoznih,

oklopnih i koturaških postrojbi Domobranstva. Taj je zdrug krajem 1944. jednostavno

p r i k l j u č e n Ustaškoj vojnici i dobio naziv Brzi

zdrug Ustaške vojnice.

2



Sika 6GlazbeniciVojske Države Hrvotske lS.

travn ja1941.Još se uvijek nose staro-

jugoslovenskeoznake n o v a ali shrvatskom trobojkom iznad oznake

č i n a no epoletama; no tvrdim kopomo

takoder jehrvatsko trobo jka.

(H\ allkipovijesni murej)


Postojao je i veW<.i broj pozadinskih postrojbi,

vojnih ustanova i vojnih škola.

Postrojbeni pregled za sredinu 1944. godine:

I. zborno p o d r u č j e Zagreb

Zapovjedništvo I zbornog d m č jZagreb

l gorski zdmg, Kutina

3. gorski zdrug, Ban ja Luka

4. gorski zdrug, Lipik

2. o v a č k i zdmg, Donji Lapac

l posadni zdmg, Križevci

2. posadni zdmg, Karlovac

3. posadni zdmg,

4. posadni zdrug, Sisak

Z a g r e a č k i posadni zdmg, Zagreb

l . doknadni zdmg, Zagreb

II. zborno p o r u č j e Brod

l l o v a č k i zdrug, Doboj

3 1 o v a č k i zdrug, Brod

4. l o v a č k i zdmg, Dvor

5. posadili zdrug, Nova Gradiška

6. posadili zdrug, Doboj

7. posadni zdrug, H1vatska Mitrovica

22

lO. posadili zdrug Bosanski planinci ,

Tuzla

2. doknadni zdrug, Vinkovci

Ill zborno o d r u Sarajevo

2. gorski zdmg, Konjic

8. posadni zdrug, Sarajevo

9. posadni zdrug, Dubrovnik

3. doknadtli zdrug, Sarajevo

Izvan sastava zbornih o d r u č j a nalazili su se:

Brzi zdrug, Brod na Savi

l domobranska radna pukovnija, Bjelovar

2. domobranska radna pukovnija, Osijek

3. domobranska radna pukoVIlija, Sarajevo

ž e l j e z i l i č k o - t r a ž a r s k e bojne (ukupno njih

24, s još tri satnije oklopljenih vlakova)

Doknadne samovozno zapovjedništvo uZagrebu s tri bojne u Zagrebu, Brodu i

Sarajevu)

l . doknadna oklopna sat, Zagreb (kasnijeDoknadne oklopno zapovjedništvo)

Krajem 1944. i t k o m 1945. stvoreno je

dvadeset h rvatskih divizija u koje su zdru-

žene sve domobranske i ustaške postrojbe. Otome više u Ill. poglavlju.



l vatskodomobranstvo

Odore i oznake Kopnene vojske

Prvih dana je nova vojska nosila sta.rojugoslavenske odore i oznake i n o v a ali su s kapaodmah skinuli kokarde i stavili hrvatsku tro

bojku. Te su trobojke bile nestandardizirane,o b i č n o pravokutnoga oblika, a koristili su se ivijenci sa starojugoslavensltih č a s n i č k i hkokardi, pri č e m u se prethodno skinuo

dvoglavi orao, a umjesto njega stavila trobojka. Trobojne trake stavljane su i na oznake

n o v a na gornju stranu epolete (sl. 6).Ponekad se nosila i široka trobojna vrpca okolijeve nadlaktice (sl. 7) ili mala trobojka iznadlijevoga džepa, odnosno po jedna na svakojstrani ovratnika.

Fotografije nam pokazuju da su prvih danau č i n j e n i pokušaji prekrajanja omrznutih

starojugoslavenskih š a j k a č a da bi se baremnovim oblikom kape razlikovali od starevojske sJ 8).

Odmah po proglašenju N H o d r e đ e n o jepovjerenstvo koje je trebalo n a č i n i t i propise onovim odorama. Č l a n o v i povjerenstva bili su

general Vilko B e g i ć major Ferdo pl. Halla,major Julije Donner i pukovnik Kraus T h d i ć .Odredba o osnutku povjerenstva navodi dase oznake č i n o v a i rodova stavljati na rukave

i da oznake n e ć e biti n zlatne n srebrne jer· je to ostatak feudahzma, gdje se moralo zlatom a g r a đ i v a t i i u vanjskom obliku one, kojivrše službu za domovinu No, s obzirom na

odluku od 16. travnja 1941. da se organizacija vojske temeljiti na domobranstvu iz

vremena Austro-Ugarske Monarhije, odluč e n o je da i odore moraju slijediti tu tradiciju,dakle, s dosta zlata i srebra.

Nove odore Kopnene vojske napravljene sutijekom svibnja, a službeno su predstavljene ujavnosti 13. lipnja 1941. na Antunova kadasu i pitomci bivše kraljevske vojne akademijepromaknuti p o r u č n i k e te su dali i s v e č a n uprisegu.

No, nije bilo m o g u ć e na brzinu proizvesti na

t i s u ć e novih odora, te je o d l u č e n o da se i daljenose starojugoslavenske odore, ali s novimoznakama i uz nove kape. N a j v e ć i dio surkikraljevske vojske ipak je prepravljen sl. i l O

- stavljeni su novi spušteni ovratnici, a probušcne su i mpice za puceta na džepovima i

rubovima skuti (puceta na starojugoslavenskim surkama nisu bila vidljiva). Ponekad sustavljeni ovratnici tamnozelene boje, aponekad iste boje koje je i odora, dakle maslinasto sive. Ponekad je provedena samo jednaizmjena, ponekad sve ili nijedna, sve je ovisilo o raspoloživom vremenu i materijalu.Starojugoslavenske m o m č a d s k e kabanicenisu se prepravljale, č a k štoviše, na ovratnicima su e s t o ostavljene latice kvadratnog obli

ka (dok su Kopnenoj vojsci za kabanicepropisane latice u obliku koplja).

Zbog ratnog stanja te su se prepravljene ineprepravljene odore nosile još godinama -

postoje fotografiječ a k z

1945. ko je pokazujudomobrane u starim odorama.

23

Slika 7Domobraniu torojugoslovenskimsurkamo i novim hrvotskim taborskim

kopomo; no lijevom rukavu nose

povesku ubojomo hvotske zostove.S. n o v i



Sliko8Vojsko Države Hrvatske 15. ravnja

1941 . na sprovodu Petra Koterniko uZagrebu na grobl juMrogoj. Vojnici

nose starojugoslavenske šinjele spreprovljenim Š Đ j k o c o no kojima jemolahrvatsko trobojka.Htwllki IIO' Ieslll muzej)

Slika 9Domobranski vodnici doci no lelu sporulnikam uprepravljenim staroju-

goslovenskim odoramo sdomobran-

skim kapomo i oznokamo 1inoYO

1941. Koo oznaku doka nose staroju-goslavenski znak uoblik11 dvo

prekrižena mol iznad lijevog džepa.(S i o g a 1 i ć )


4



Proizvodnja novih odora nikako nije moglap o s t i ć i potrebnu brzinu pa se tijekom 1944.godine sve više poj avijuju odore n j e m č k evo jske. Surke su znane pod nazivom M-43 ,a ilo je i dosta kabanica koje se raspoznajupo izrazito velikim ovratnicima sl.Tijekom te godine u Hrvatsku je uvezeno više


od 120,000 kompleta n j e m č k i h odora, kojesu se osim u Domobranstvu nosile i uUstaškoj vojnici. Njihova je boja bila s l i č nboji domobranskih odora. Na njima su senosile sve propisane oznake, osim na ovratniku kabanice gdje se nisu stavljale n latice,vjerojatno zbog štednje.

5

Slika 1

Skupina visvkH Kopnene

vo jske Hrvatskog domoilronstva. Dugi

i t v r t i č o s n i k slijeva nose

storojugos lovenske surke no kojima su

stavljeni novi ovratnici i proilušene

rupice zo puceto; prvi i r ć i s ijevo

takode rnose preprovi jene

storo jugoslovenske surke ai sn ~ v e n džepovimo prema novimpropisma; 13 lipn ja1941.

Slika

Domoilran u e m č k o j kabanici idesetnik u j e m č k o surci M-43 - te

su se odore uvozile ijekom 1944.godine zbog nedostatka propisnih

domoilro nskih urki i ko lanica.



latice dužine l0,5 cm; srebrni vez je bio duga8 cm, izbojak od crnog baršuna l cm, a

ostatak latice još 1 5 cm.

Latice n d č s n i k bile su obrubljene srebrnom kod nadsatnika zlatnom) vrpcomdebljine 1,5 mm. Trolisti su se p r i č v r š ć i v a l ina 4,5 mm od prednjeg ruba latice, koja jebila 8 cm d u g č k i 4 S do S cm široka.Trolisti za n d č s n i k e bili u srebrni, osim zanadsatnika koji je nosio zlatne troliste.

Latice i č k o g namjesnika i zastavnika bilesu 8 crn č k e i 4,S do 5 cm široke. Srebrnavrpca bila je široka l crn, a kod zastavnika jena 3 mm od te vrpce dolazila još jedna tanja,širine 3 mm. lako je v e ć u svibnju i lipnju1941. o d r e đ e n o da vrpce moraju biti istkanehrvatskirn tropletom, one su do 1942. godinebile ukrašene austro-ugarskim cik-cak uzorkom s/. 13 .

Kod desetnika, razvod-nika i vodnika trolisti

su se stavljali na 6mm od prednjegruba latice. Kod


vm m u z i č a r l. razreda

Viši m u z i č a r ll. i 111 razreda

Niži m u z i l. razreda

Niži m u z i č a r ll. razreda

Niži m u z i č r 111. razreda

K a p e l n i č k i namjesnik

Stožerni narednik-glazben ik

Narednik-glazbenik

Vodnik-glazbenik

Razvodnik-glazbenik(s više od 6mjeseci službe)

Niži m u z i č a r lli razreda Desetnik-glazbenik

(s manje od 6. mj. službe)

narednika se srebrna vrpca širine S mm sta- Tablica 3

vijala na 5 mm od prednjeg ruba latice, azatim trolisti na 3 mm od vrpce. Kod sto-žernog narednika se na 3 mm od n a r e d n i č k evrpce stavljala još jedna tanja, širine 3 mm.

Mjere za latice generala nisu bile propisane,ali se prema fotografijama č i n i da je zlatni vezbio barem l cm duiJl nego kod latica stožer-nih č a s n i k a

Kad su u ožujku 1942. propisane vrpce h

hrvatskim tropletom, odredeno Je davrpce za stožerne č s n i k e moraju

biti široke 33, a za generale 37

27

Slika 13

Domobranski zastavnik soznakom lina

premo propiSI iz 1941. (cik-cok

uzorak).(J No<O<



Slika ll

domobran

narednik

oklopnitki)

p o r u č n i k

bojnik

general

Onake Kpnene v skeHvatskog dombranslvtJ; gore-prema popisu iz svibnja 1941 , dolje

omoke stoiermh č s n i k i generala,

pema propsu iz ožujka 1942.; lin

o đ e t n o jeisti.M Tt000 Povlow

bo jnik

general


28

desetnik

obkopo rsk)

stožerni naredn ik

zdroYStveni)

nod o r u č n

podpukovnik

general-poru lnik

padpukovn ik

generol-porulnik

razvodnik

tosniki namjesnik

satnik

vodnik

željeznilki)

zastavnik

nodsotnik

pukovnik

glovnostožerni)

genaral p j e š č t v o tapniltvo, konjoniltvo

vojskovodja

pukovnik

genaral pješoltvo, topniltvo, konjoniltvo



znakevrsto oružja struka

Boje latica (suvratki, obojnih oznaka) koje su

svi č a s n i c i , d o č a s n i c i i m o m č a d nosili n

ovratnicima surki i kabanica tablica 4 propisane su 29. svibnja 1941. Samo n latice n

surkama stavljale su se oznake i n o v a i struka, a latice u obliku koplja, kakve su stavljane

na kabanice, bile su bez dodatnih oznaka.


Kopljasta latica n kabanici glavnostožernihč a s n i k a bila je eme boje s crvenim obrubom.

Isprve je bilo o d r e đ e n o da general podmaršal, kasniji g e n e r a l - p o m č n i k , nose laticeu boji vrste on Žja ili stmke, no uskoro je

o d r e đ e n o da svi generali nose skrletno-crvenelatice.

Tablica 4Boje latica no odorama

VRSTE ORUŽJ l STRUKE

Č e t n i generaliOperativni i administrativniglavni stožer

BOJ M TERIJ L L TICE

Skrletnocrveno sukno

Skrletnocrveno sukno i izbojakod crnog baršuna

Pješaštvo

Topništvo

Konjaništvo

T e h n č k eVojni suci

Intendantski č a s n i c iVojni i j e č n i c iZdravstveni č a s n i cVojniveterinariLjekarnici

Gospodarski a s n i c i(upravni, opskrbni, b l a g a j n i č k i , nižiintendantski č a s n i c i i n o v n i c iPlaninski lovci

Skladišni č a s n i c iPovozni č a s n i c iSamovozne postrojbe

2

5

Svijetlo broiasto crveno sukno

Votrenocrveno sukno

Tamnožuto sukno

Č e l i č n o z e l e n o sukno

L j u b i č a s t o suknoTrešnjevostocrveni baršun

T o m n o s m e đ i baršun

Svijetlodrap suknoGolubasta sivi baršun

S v i j e t l o s m e đ e suknoSvijetlomodro sukno

Poput trave zeleno sukno

Škriljasto sivo sukno

Tamno poput neba modro sukno

Crno sukno

3 4

7

Pripadnici d n : : đ e n i h struka imali su i posebnemetalne znakove n svojim laticama si. 15

Slika 15

Oznake strukoKopnene vojske. S evo

no desno: / a s n i c i l i j e č n i c i lel1znicko

struka, tehnii ko struka, o v n i č o r i ,oklopne postrojbe, gazbenici,

l L i j e č n i c i svi i j e č n i c i nosili su zmijicu n

štapu; veterinari i ljekarnici vjerojatno su

nosili posebne oznake, ali nismo pronašlifotografiju ili dokumen t koji bi to

p o t v r đ i v a o .2. ž e l j e z n i č k e postrojbe - 4. n j a 1944.

propisan je i ž e l j e z n i č k i znak" za pripad·nike ž e l j e z n i č k e struke t e h n i č k i h č e t a -k o t a č s krilom.

3. T e h n i č k a stmk - za pripadnike t e h n i č kstruke propisan je 29. svibnja 1941. zn k

u obliku z u p č a n i k a .

29

opkapari.

Slika 16

General u v e č a n o j odori soznakamacima uvedenimo uožujku 1942. iznakovima za kopu uvedenimo u tu-

denome 1942. godine.(nomoo O o v l o ~ c



Slika 17

Do javni vodn ik u imskoj službeno odori.

ik 18

Vodnik soznakomo v e n s ~ h

l j e z n i č k i h postrob i b r o n sralV1ldnik van Zamuda o ~ r i l l { l i c o1943.

(J Ncvul


30

4. Dojavne postrojbe - okmžnica od 26.travnja 1942. propisuje "dojavni znak" uobliku dvaput prelomljene strelice odmetala za sve pripadnike dojavništva

t e l m i č k i h č e t a sl. 17 . Prije toga neki sunosili starojugoslavenski znak - dvijeprekrižene munje.

5. Oklopne postrojbe - v e ć od 1941. pripadnici oklopnih postrojbi nosili su na crnojatici samovostva i znak bojnih kola, ali

nije sigurno, radi li se o starojugoslavenskom znaku, ili novom domobranskomznaku. Od kraja 1943. uvedene su posebneodore i oznake za oklopne postrojbeopisane na str. 46-49 .

6. Glazbenici - 8. studenoga 1943. propisanje l a z b e n i č k i znak "lira" za sve l a z b o v o đ ei glazbt:nikt: Domobranstva. Prije toga suglazbenici nosili starojugoslavenski glazbe

n i č k i znak, i n a č e vrlo i č a n onom domobranskom [sl. 19 .

7. Opkopari - 4. s i j e č n j a 1944. propisan je"opkoparski znak" za pripadnike opkoparske struke t e h n i č k i h č e t a - dvije ukrštenelopate i pijuk.

Pripadnici t e h n i č k i h č e t a t e h n i č a r i dojavnici ž e l j e z n i č a r i i opkopari nosili su znakove na

č e l i č n o z e l e n i m laticama, glazbenici na crve-

nim laticama, a oklopnici na crnim laticama.

Znakovi su bili od srebrnastog metala za niže

č a s n i k e d o č a s n i k e i m o m č a d te od zlatnogmetala za više č a s n i k e Generali nisu nosiliznakove struke.

Prvih mjeseci, pa i duboko u 1942. godinu,

nosili su se i razni starojugoslavenski znacistmk [sl. 8 i 9 . Neki od njih nosili su seuz službenu dozvo lu, a neke su pripadniciKopnene vojske upotrebljavali samoinicijativno, uglavnom zato da malo ukrase odoru.Tako je p o č e t k o m 1942. godine jednom



okružnicom najstrože zabranjeno dacima

(svršenim gimnazijalcima na odsluženju

obvezatnog djelatnog razdoblja nos iti staroju

goslavenske prekriženc m č e v e o oznaku

daka iznad lijevog džepa haljinca surke) i nahjCVOJ strani kabanice.

29. svibnja 1941. prop1sane su i boje lampasa

na za generale, boje podstava i poru

ba na kabanicama, te poruba na l č m i kapama. Svi č a s n i c i im li su porubc u boji latice,

tj boji v r s t ~ oružja i struke. a glavnostožcr

ne a s n i k e o d r e đ e n o it: da moraju imati poru

bc skrletnocrvene boje, osim poruba na h l a č a -mn koji su morali biti malinastocrvcne boje.

Za generale je propisano s l j e d e ć e svi č e t n i io r u ž n i č k i generali imali su lampase, podstavu


i pombe od skrletnocrvcnog sukna; generali uoperativnom (podhvatnom) i administra

tivtlom (upravnom) glavnom stožeru nosili su

takoder skrletnu boju; generali - vojni suci

nosili su l j u b i č a s t o sukno; intendantski generali trešnjevastocrveno sukno; generali-vojni

l i j e č n i c i s v i j e t l o s m e đ e sukno.

Ovo je ubrzo ukinuto tc su svi generali imali

lampase, podstavu i porube od skrletnocrve

nog sukna. Isto tako je ukinuto nošenjemaslinastocrvcn h poruba na h l č m za

glavnostožerne pa su nadalje nosili

skrletnocrvene porube.

Krilni p o b o č n i k Poglavnika t a k o đ e r je nosio

latice, pombe i lampase od skrletnocrvenog

sukna.

3

Slika 9

Na ednik so starajugoslavenskom

oznakom glazbenikaIS



Slik 2

S v e č a n o p r o m a k n u ć e novih p o r u č n i k aKopnene vojske Hrvatskog domobranstvo, Zagreb 13. rovn jo1941.

o r u č n i c nose s v e č a n u odoru so šest

puceto.{Hrvutkil it llltmuzei)

Slika 21Domobranski u č n i u v e č a n o odorino Boronga ju21. rujno 194{HNosko muzet)

Slika 22

Oomobronski vodnik i azvodnik (s

kacigom) podnose pijovok Po(llovniku;Bosansko Kostajnica 5/6. kolovoza1942.; Nose ljetne odores nepoznatimznakomznad desnog džepa

(HMJtsiJ l""ires omuzej)

'


Surke, kabanice, kape i h l a č ebile su maslinastosive boje.

Prvi propisi objavljeni sredi-nom 1941 . godine navodili su

da svi č a s n i c i , d o č a s n i c i i momč a d moraju imati ovratnike tamnozelene boje, a generali tamno-

11 Umjesto nozivo surka" se korstionaziv "haljinac .

s m e đ e boje. Ovo je krajem 1941. unekolikoizmijenjeno: č a s n i c i su samo na službenojl2

odori nosili tamnozelene ovratnike, a n

s v e č a n o j odori nosili su t a m n o s m e đ e ovratruke. Generali su i dalje uvijek nosili tamn o s m e đ e a d o č a s n i c i i m o m č . o ' l d tamnozeleneovratnike.

Č a s n i č k e surke bile su zatvorenoga laoja smekim spuštenim ovratnikom tarnnozclcnc

11 Pod izrazom u ž b e n o odora podrozumijevo se svokodneVIlo rodno, odnoSilo ratno odora.

32



boje za službenu i t a m n o boje za s v e č a -nu odoru. Kako je rat odmk o proizvodilo se

sve više surki s ovratnicima iste boje kao isama surka. Surke su imale č t i r i našivena

džepa s k a r a k t e r i s t i č n i m prorczom u sredini,nisu imale naramenice, a na krajevima ruka-va bila su dva rnala puceta za pritezanje.

Službena i s v e č a n a surka krojem nisu bile

posve jednake. v e č a n a je bila od boljeg m te-rijala i a k o p č a v a l a sc sa šest metalnih puceta

maslinasto zelene boje s troliMom u troplerusl. 20 i 21 ). Službena je bila od m o m č a d s k o g

sukna , dakle grublje izrade, a z a k o p č a v a l a ses pet metalnih maslinasto zelenih puceta bez

ukrasa.

Surke za d o č a s n i k e i m o m č a d sl. 17 bile su

iste kao č a s n i č k e službene surke (uvijek stanmozelenimovratnikom), s tim da su imalejoš i naramenice tamnozelene boje (koje su

isto kao i ovratnici tijekom rata, zbog štednje,

sve više pravljene u o b i č n o j boji odore). Nekesu surke na desnoj naramenici imale valjak,

koji je služio z pridržavanje puške. Puceta su

bila metalna, maslinastosive boje, bez ukrasa.

Generalske surke imale su a m n o s m e đ e ovra-tnike i zlatna puceta s trolistom u tropletu.

lj tn surk

Ljetne surke z a s n i k e bile su l i č n e zimskim

službenim surkama, s t m da su bile napra-

vljene od tanjeg platna, na krajevima rukavasu imale samo po jedno puce, dzepovi nisu

imali prorez u sredini, a ovratnici su uvijek

bili iste boje kao i s m surka.

Ljetne surke z o č s n i k i domobrane bile suiste kao i za č a s n i k e , ali su imale još i nara-

menice iste boje kao i sam surka, a bile su

ponekad i od nešto slabijeg m terijala s/. 22

23 i 24 .Č a s n i c i m a i generalima bilo je ljeti dozvolje-

no nošenje surke bijele boje, što se u praksirijetko d o g a đ a l o .


33

Slika 23Domobransko glazbo u Varaždinu,

liponj 1942. Svi nose ljetne surke.

J hovok

Slika 24

Oomobron u jetnoj urci, s j e m a č k o mkacigom M-16.



Slika 25

Domobronskr wvmru obonrcomo,

1941. tosnrk ~ 1 1 e v o je glovnOSioierni

pukovnik.r.: d\b polle\ll'jl

6

Sotnk Mo1norKu o s n r č k o 1 kabanici,

Zagreb 1942(li /h•OIIC

Slika 27

Sl<ur no d... brano ukobctnkomo

0 H


(

Okružmcom od 22. svibnJa 1943. ukmuto

JC nošenJe latica u boJi na hctn.im surkama

za sve domobrane bez č i n a zbog štednje.

Ni1h .,u, mcduum o h i č m domobram i

pnJc mctko no.,lh

bile -.u otvorenogakro,a bez naramenica, ., dva ill>Jt tena

džepa s kosun prcklopcuna i dva reda

po šest metalmh rna >hna >wsivih pucct;l ., troh.,tom 1 tropletom. Kabamcc '>U

llll<llc narukavl1c > prcdnJC 1 >tražnje Mrancc n o prema gore h/. 5 26). Prednja

strana, preklopci džepova, spojnica na

lcdima 1 namkav(Je bili \u obmbheni

boJI v r ~ t c OružJa th <,trukc, ~ t o č e ~ t o IDJe

provodeno zbog t e d n J e . Ovratnici btlitamnozelene boJe na sluzbenim kabani

cama, odnosno tamno-.mcdc boje na

4

s v ( . Č a n . i . m kabanicama. Na ovratnicimH >ll sc

nosue latice u bojt vrste oružja l stntkc

obliku koplja s malun maslinastosivim pucc

tom na vrhu, ukral.enim tropletom 1 troh-.tom p. l 17

Generalske kaban1cc tmale su tamno >mcdiovratnik i zlatna puccta. Latice, obrub1 1 pod

stava kabanica bili su skrletno crvene boje.

Generali su prva dva puceta nosili neza

k o p č a n a tako da sc vtdJcla crvena pod..,tava

bl. 2).

D o č a s n i č k e 1 m o m č a d s k e kabamcc bile su...hc::ne č a s m t k l m a no msu tmalc obrube u

boJt, puceta na laucama, mu naruk:wl1a (\/.27). Puceta za z a k o p č a v a n j e hiJa '>ll glatka,

maslinastosive boje. Na krajevima rukava

n<tlazilo se po Jedno malo puce za pritezanje.

Ovratnici 1 nar,tmcntcc bih su tamnozclcru,

no v e ć 1942. dosta proizvederuh kabaruca

tmaJo je ovratnike t naramenice o b i č n e boje

odore.



ape

vrde kape tzv.

Isprva su ih nosili samo č a s n i c i i generali, a

od 1943. i d o č a s n i c i Bile su n j e m a č k o g akroja sa crnim suncobranom i srebrnim (zlat

nim za generale) podbratkom. Kod nižihč a s n i k a podbradak su tvorile dvije okmglepletenice m e đ u s o b n o upletene deset puta s/.

2 i 21 ), a kod viših a s n i k a pletenice od tro

pleta {p. 1 10). Isto je bilo i kod generala,samo što su njihove zlatne pletenice bile

nešto deblje. Na sredini gornjeg dijela kape

nosio se zlatni v r h o v n i č k i znak sa slovima

NHD {p . 1/3 i 1 4), a ispod, na sredini vijenca

kape, vezeni ili srebrni metalni (zJatni za generale) znak u obliku poluvijenca od lipovog

l i š ć a s hrvatskom okruglom trobojkom u sredini p. 2/6). Prema Domobranskom r i r u č n i -ku iz 1942. godine r h o v n i č k i znak je izradio

slikar J. Horvat prema zamisli Poglavnika.Novi je oblik podbratka o d r e đ e n 9. lipnja1942. Morao je biti od aluminija sive boje, u

obliku tropleta širine 1,8 cm za više č a s n i k e ,l cm za niže a s n i k e , dok su generali nosili po

starom.

28. studenog 1942. o d r e đ e n o je da svi podbratci moraju biti jedan cm široki, aluminij

ske boje (za generale zlatne boje) {p. 1/11 .

Uvedeni su i novi znaci za kape (sl. 28)

umjesto ovalnog NH znaka stavljeno je

slovo U u tropletu visine i širine 25 mm {p.1/2 _ Umje<;to poluvijenca od lipovog l i š ć a i

trobojke, stavljen je poluvijenac od hrastovog

l i š ć a s državnim znakom NDH u njt:mu {p.1/71 Ta j je znak bio srebrn, a za generale zla

tan, visine 38, a širine 33 mm Generali su

smjeli nositi taj znak vezen.

Kape su uvijek bile obmbljene u boji vrste

oružja ili struke. Vijenac kape bio je za gene

rale i č a s n i k e t a m n o s m e đ e boje.

1943. godine uvedene su tvrde kape za

d o č a s n i k e . One su bile krojem is te kao za

č a s n i k e , s time da im je podbradak bio uobliku tropleta zelene boje širine jedan cm.Na gornji dio kape stavljao se znak U u tro

pletu, kao i kod č a s n i k a {p. 1 2), a na vijencu

se nosiov r h o v n i č k i

znak s taborske kape saslovima NDH {p. 1 9).

Č a s n i c i i generali mogli su ljeti uz bijelu

surku nositi i bijelu kapu sa crnim suncobra

nom.

Taborske kape

Taborske su kape oblikom slijedile tradiciju

hrvatskog domobranstva do 1918. Na vrhu

kape nosio se zJatni ovalni znak sa slovimaNH (s/. 29; p. 1/3 i 4).

Taj je znak 28. studenog 1942. zamijenjen

s l i č n i m , ali sa slovima NDH {p. 1/9). Tada se

pojavila i razlikovnost u pogledu metala -g ~ n e r a l i su nosili zlatne znakove, č a s n i c i srebrne, a o č a s n i c i i m o m č d b r o n č a n e Postoje

i znakovi obojeni maslinasto-zelenom bojom.

l. rvatskodomob nstvo

Generalske kape imale su zlama puceta s trolistom i tropletom, č a s n i č k e maslinasto zele

na puceta s trolistom i tropletom za s v e č a n e ,tj. bez ukrasa za službene kape, a d o č a s n i č k e i

m o m č a d s k e kape imale su glatka maslinastozelena puceta.

35

Sika28Domobranski n a d p o u č n i k s vrdom

kopom i znakovljem uve<lenim 28. stu-denoga 1942. godine.S Pogaoi)

Slika 29

Taborko kopo Kpnene vojske.S. Sabljorii)

Sika 30T r u b a č nekedomobranske č k epostrojbe 1 42.HMJtski pllVijesni muzej)



lika31

e š a č k i sctnik muslimanske nacional·

nosti no mmohodu u imskoj

b e n o j odori {Nocrloo O PoviOV Q

lika 32

Domobran Musliman u prepravl jeno jstorajugaslavenska j odor s rvenim

fesom S Pogoiic)


Taborske kape za m o m č okopienih vlakova

Taborske kape sa štitnikom smetale su vojni·

cima u oklopljenim vlakovima, jer zirnici kodstrojnica i st rijelci nisu imali slobodan vidik,

a i motriteljima na kupoli je štitnik smetao.

Zato su okmžnicom od 24. m jna 1943. za

m o m č d oklopljenih vlakova uvedene kape

bez štitnika, i n a č krojem jednake onima saštitnikom.

Fesovi

Ć a s n i c i , d o č a s n i c i i m o m č a d muslimanskihpostrojbi obavezno su za vrijeme službe

nosili crveni fes umjesto taborske kape

sl. 31 i 32) U slobodno vrijeme nosila

se kapa ili fes po volji. 1. 2., 3., 4., i

6. p j e š a č k a pukovnija bile su sastav·ljene i s k l j u č i v o od Muslimana, a u

p o č e t k u su se nalazile u Bjelovaru,

Zagrebu, Karlovcu, Osijeku i

Vinkovcima.

Isprve su i č a s n i c i i d o č s n i c i i

m o m č d na fesu nosili zlauu ovahli znak saslovima NHD, a od 28. studenog 1942. a s n i ·ci su na fesu nosili a s n i č k i znak ovalni znak

sa slovima N H u vijencu od hrastova l i š ć a

36

kao što se nosio na tvrdim

kapama. Ostali su dobili

znakove istoga oblika

kao i ranije sa slovi·

ma NDH.

H l a č e b u ć aPostojalo je pet vrsta h l a č a :

J a h a ć e h l a č e - nosili su ih samo č a s n i c i uzs v e č n u ili službenu odoru. Uz njih su se

nosile crne i z m e



Duge h l a č e nosili su ih č a s n i c i i d o č a s n i c iizvan službe ilf u uredskoj službi sl. 21). Uz

njih su sc nosile eme cipele.

Duge eme h l a č e - nosili su i generaliu s v e č a n i m prilikama, uz eme cipele.

Bosanske h l a č e nosili su a s n i c i , d o č a s n i c i i

m o m č a d uz službenu odoru u prvim godina

ma rata 9 . Uz njih :.u st: nu:.ili u v i j a iduboke crne cipele.

N j e m a č k e h l a č e - tzv. n j e m a č k e ili skijaške

h l a č e nosili .1 č a s n i c i , d o č a s n i c i i m o m č dnegdje od 1942. godine, umjesto bosanskih

s u v i j a č i m a koje su se izbacivale iz

uporabe. Uz njil1 su se nosili gležnjaci maslinastosive boje koji su se z a k o p č a v a l i s tr

maslinastosiva puceta i duboke eme cipele, ili

niske m a č k o g a kroja (sl. 29 .

J a h a ć e , duge i duge crne za č a s n i k eimale su na vanjskom šavu nogavica obrub uboji vrste oružja odnosno struke, širine dvanm1. Generalske h l a č e su imale skrletnocrvene lampase.

Glavni je stožer 26. s i j e č n j a 1942. propisao

nošnju a č k i l i l skijaških h l a č a , te

h l a č a j a h a ć e g a i bosanskoga kroja, dakle onih

h l a č a koje su se nosile u službi:

l a č e n j e m a č k o g a kroja nosili su pješaštvo

(osim onili postrojbi koje su nosile fes i h l a č ebosanskoga kroja, dakle muslimanske postroj

be), te pionirske, dojavne, l j e z n i č k e , zdrav

stvene, obskrbne, koruraške, oklopne i samovozne postrojbe i svi zavodi. l a č e j a h a ć e g akroja nosile su sve k o n j a n i č k e i t o p n i č k epostrojbe, a h l a č e bosanskoga kroja sve one

postrojbe koje nose fes, ukoliko nisu pripadalekonjaništvu.

Okružnicom od lO rujna 1943 ukinuta jezbog štednje proizvodnja č a s n i č k i h č i z a m a , a

k o n j a n i č k i i č k i č a s n i c i od tada su dobi

vali č i z m e od m o m č a d s k o g (slabijeg) tvoriva.Svi ostali dobivali su k l j u č i v o cipele.

O g r t a kišno kaban ic ikožnati kaput

Ć a s n i c i m a je l. kolovoza 1941. odobreno no

šenje g r t a č a (pelerine) svijetlosivomaslinastebojt: od m:promocivug :.ukna, lodt:na ili od

bilo kojeg drugog impregniranog ili gumenogmaterijala. a ovratnike suknenih o g r t a č astavljale su se latice kopljastog oblika u bojivrste oružja ili struke, a na gumirane o g r t a č elatice se nisu stavljale. Č i n o v i se nisu nosili.

O g r t a č sc nosio u službi i izvan službe, a

č a s n i c i su morali sami mbaviti i platiti,

ko su ga željeli nositi.

Osim g r t a č a č a s n i c i m a je odobreno i nošenje

starojugoslavenskih ili novoizradenlh kišnih

kabanica ako im se boja ne razlikuje previšeod temeljne maslinastosive boje sl. 33).

Smjeli su nositi i kratke kožnate kapute.

Negdje od l943. p o č e su č a s n i c i nositi 1

maslinastosive d u g a č k e kožnate kaputem proizvodnje.

Na kišne kabanice i kapute nisu se stavljale

latice ni oznake č i n o v a .


Postojale su i dolamice koje su i č n o l i č i l ena starojugoslavenskc, pa je teško e ć i da li su

izvorne hrvatske dolamice o p ć e bile proizvedene. Na njima se nisu nosile oznake č i n o v a ,

v e ć su se na ovratniku nosile kopljastc latice

kao na kabanici. Dolamice su m j e ~ t o kaban

ica nosili pripadnici Kotu raške boJne; latice su

bile žute boje, kao za konjaništvo.

od i sabljo

Č a s n i č k i bod propisan Je okružnicom od 24.lipnja 1941 Dobijao samo Jednom, a reM-

ea se dobijala svake god ine nova.

Glavica drška boda bila je i z r a đ e n a od ma ira

noga posrebrenog bakrenog lima. Bila JC okru

gla oblika s plosnatim stranicama omedenima kružnim tropletnim ornamcntom u

e m je središtu na prednjoj i z b o č e n o j stranibio natpis NHD (umjesto NDII što je

u č i n j e n o iz estetskih razloga, odnosno zbogbolje prilagodljivosti slova N i D kružnom

obliku glavice). Na stražnjoj stmni glavicesvakom je č a s n i k u bilo dozvoljeno ugravirati

č e t n a slova svoga imena i prezimena u

središte unutar tropletnog ornamenta.

37

Slika 33

Domobron\ki p o r u č n i nokoplovni

narednikukišnim kaba nicoma,

Scrojevo 1942.(S l ogolii)



Slika 34

oo za losnike Kopnene voj5ke.S PogOO l

Slka 35

K o n j a nnodporu(nik no

m o h Đ d uu imskoj ~ u ž b e n o j Nos kacigu

n j e m a č k o g uzorka Ml i storoju-

goslovensku soblju.n o t ~ o o D oi41M )

l. Hvatskodomobranstvo

Držak boda imao je kružni namrcškani oblikod osam i z b o č i n a koje se blago proširuju

prema središtu rukohvata. Bio je izraden odbijele p l a s t i č n e i n t e t i č k e mase, plastificira

nog drveta ili drveta prebojan og bijelom

bojom u zakonskim tekstovin1a spominje edržak z r a đ e n od kosti).

Rukobran je bio pljosnatog oblika s jednaO kinl ornamentima s obje strane središnjidio bio je kombinacija kružnog i kumog

pletera, a po rubu je bio sitan kružni pleter).

Krajevi rukobrana bili su blago zavinuti tvor e ć i pritom kružni oblik duž č i j i h se rubova

p rotezao sitni kružni pleter. Rukobran je bio

izradivan od matiranoga posrebrenog

bakrenog lima.

) Oštrica boda a đ i v a l a se od poni-

klane kovine, a n a n jenom gornjem

dijelu č e s t o je bila utisnuta oznaka

p r o i z v o đ a č a a ć a Knaus ili Tos ipBobek ). Po dužini oštrice č a s n i c isu mogli ugravirati slogan postrojbe i l i nadnevak uz naznaku

nekog svog uspjeha (npr. najbolji

strijelac, pohvala itd.), ali su

takve gravure izuzetno rijetke.

Tok (korice) boda i z r a đ i v a o se od

matiranog posrebrenog h r o n č n o glima. Na otvoru toka č e s t o je bilougravirano une p r o i z v o đ č a ispod

njega se nalazio sitni kružni pleter.Za njin1 je slijedio v e ć i kutni

tropletni ornament ispred kojega se nalazila i z b o č i n aširine 2 mm na koju se

nadovezivala karika za nosni remen boda. Potom jeslijedila duža neravna

(sitne kmžne z b o č po-

vršina koja je završavala si z b o č e n j e m za drul:, U kari

ku nosnoga remena. Ispod

druge karike pa do samoga

vrha toka nalazilo se deset

trolista č i j a se v e l i č i n asmanjivala prema vrhu, a

okruživao ih je kružni tropicUli ornament koji se tako

der sužavao. Vodoravno u

odnosu ua spojna mjesta tro

pletnoga ornamenta nalazilisu se s i m e t r i č n o sa svake

strane mali cvjetni motiviljiljana. Tok je bio jednak s ob

je strane.

Resica za bod bila je i z r a đ e n aod zlatnogprediva za generale,srebrnog prediva za č s n i k e i

od tamnomodre svile za d o č a s -nike. Donji djo resice bio je u

obliku o č i c e jajolikog oblika,

p r e s v u č e n e tk aninom crvene

boje (postoje i druge i n a č c e , ali

je jedino ova službeno propisa·

na). Resica se vezala za držak

boda tako da je okrugli dio visio

s donjeg dijela drška u duljini od10 do 2 cm.

38

Visak (nosni remen) za bod bio je i z r a đ e n od

kože i r e s v u č e n s prednje strane zlamim pre

divom za generale, srebrnim predivom za

č a s n i k e i tamnomodrom svilom za d o č a s n i k eU p o č e t k u se na zlatnom i srebrnom

predivu naJazio ukras uobliku cik-cak linija

austrijskog uzorka, a

kasnije (vjerojatno

od ožujka 1942.kad su izmijenjeni

i ukrasi na i n o v i -ma generala i viših

č a s n i k a ) ukras u obli-

ku hr vatskoga

tropleta.



lako postoji veliki broj r a z l t č 1 t 1 h m a č i c a resicai v i ~ k o v a , ni j(:dna ud njih nije bila službenopropisana i standardizirana.

Bodež se nosio uz lijevi bok > ' v c č a odore,p r o v u č e n ispod surke ili kroz lijevi džep

kabanice, ili je visio sa v e č a n o g pojasa.

Ok uŽI.ticom ud 24. lipnja 1944. uvcd<.:nc su uDomobranstvo sablje. One su sc u konjani

stvu nosile i ranije, ali su >ada pravo da ih

nose dobili još i glavnostOžcrru, p j e š a č k i ,t o p n i č k i , o k l o p n i č k i , samovozni, obkoparski,doJavni i ž e l j e z n i č k i č a s n i C I i d o č a s n i c i od

č i n a narednika na više. Svi om koji su biliodredeni za uredsku službu nisu smjeli nositi

sablje.

Sablja se nosila u s l j e d e ć i m prilikama: kod

prut:daba vojne naravi ( s v e č a n o s t i , mimoho

da, s v e č a n i h d o č e k a , polaganja prisege, sveč a n o g polaganja vijenaca), kod vojnih žalobnih s v e č a n o s t i i voj1tih ukopa, na p o č a s n o j

~ t r a ž i , kod služhe Božje voinc naravi (ako jeno >itclj bio prisutan službeno), kod priredabadržavnih, poludržavnih i samoupravrtih oblasti i ustanova e v o j n i č k naravi, te u službi.

U odrede1tim s l u č a j e v i m a moglo se biratih o ć e l sc nositi sablja ili bod i to kod priredaba n e v o j n i č k e naravi p o s e b n i č k i h (privatnih)ustanova i priznatih vjera, izv;m služhe, tekod službe Božje vojne naravi (ako je nositeljbio n a z o č a n dobrovoljno).

U ratnoj službi, na svim stražama (osim po

č a s m h ) , prilikom ophodnje u posadama, te uslužbi nadzornog a s n i k a l o č a s n i k a nosio

sc obavezno pripasni remen san1okresom,bez sablje l boda.

Č a s n i c i Domobranstva iz vrsta oružja i stru

k koje nismo gore naveli, svi č a s n i c i odredeni za uredsku službu i vojni č i n o v n i c i nosili

su i dalje samo bod j t u pngodama koje smo

naveli za nošenje sablji.

Uz sablju se nosio s v e č a n i pojas u sv1m vojnim v e č a n i m prigodama, te na ~ ) ( ) Č a s n o j stra

ŽI, a o b i č n i pripasni remen bez samokresa usvim v o j n i č k i m prigodanu kuje n i ~ > u bile

~ v e č a n e naravi, kod službe Božje vojne naravi

1 kod priredaba državnih, poludržavnih i

~ a m o u p r a v n i h oblasti j ustanova n e v o j n i č k enaravi.

Sablja sc nosila na lijevoj strani, a visila je onosni remen koji je bio r i č v r za uski pripasni remen, koji se opet nosio bpod haljincaili kabanice. Nosni remen bio je za generalezlatan, za č a s 1 t i k e srebrn, a za t l o c a ~ n i k e od

bijele svilene l vunene tkanine.

Na sablji sc nosila resic.1 u sablju koja je za

generale bila zlama, z č a s n i k e s rebrna, ad o č a s n i k e od bijele svilene ih vunene tkanine.

Kad. ><: nosila kaban ica ili k i ~ n a kabanil:a sablja je visila o nosnom remenu koji je virio krozprorez kabanice iznad džepa.

Ako je č a s n i k ili d o č a s n i k bio oboružan

sabljom, a zapovijedao je postrojbom u zboru

oboružanom vatrenim oružjem, tada je sabljumorao unati z v u č e iz korica, a ako post roJba nije nosila vatreno oružje, tada ju je držao

u koricama.


vrijeme donošenja tc okružnice HrvatskaJtije imala svoju proizvodnju sablji, tako ela su

č a s n i c i i d o č a s n i c i sm jeli nositi sablje bivšegaKraljevskog ugarsko-h rvatskog domobranstvakoje su sc nosile do 1918. Ako a s n i c i i d o č a -snici nisu imali tih sablji č i j e su korice prema

propisima morale bHi pocrnjene, nosih su

pripasni remen sa samokresom l pak bod.

odatni dijelovi

m e đ i pripasni remen bio je širine S cm >

č n o m k o p č o m iz kovine. Isprve se tok spištoljem nosio na desnoj strani, a od l 2.

v e l j a č e 1944. odredeno je da se mora nositi "lijeve strane.

S v e č a n i pojas bio je širine S cm, a postojalaje n a č i c a za a s m k e -vezen srebrom, s pleterom u narodrum bojama, s okruglom '>re-brnom k o p č o m u obliku v r h o v r t i č k o g znaka

{p. 2/15), tc za generale, koji je bio jednak

n i č k o j i n a č i c i , ali vezen zlatom i s okmglomk o p č o m zlatne boje. Postojala je još jedna inač i c a s v e č a n o g pojasa z generale, na kojoj sc

duž pojasa nalazi širi pletemi ornament vezenzlatom, a k o p č a je zlatne boje i ovalnog oblika duž č i j e g ruba se nalazio vijenac od lipoval i š ć a . sl. 16). Nosio sc u s v e č a i t i m prilikama,na mimohodima, primanjin1a i s l i č n o .ukavice >U bile sive boje, hetne su b1lc

k o n č a n c a z1mskc kožnate.

Kacige

Korišten je veliki broj raznih vrsta kaciga. U

prvim danima rata najviše se koristila kaciga&ancuskc proizvodnje M-lS ' ~ d r i a n (s/. 36).Postoji veliki broj i n a č i c a te kacige, a njenaposebnost je izdignuta metalna kresta'' po

vrhu kacige.

39

Slika 36Razvodnik idomobran upotpuno11

domobronskrm odorama s j e m a č k i mlizmomo. Domobran rrna lwcigu fron-

cuskogo uorko ~ d r i a n(S fngol'd)



Sl ika 37

P j e š a č k i padpukovn ikKopnene l ojske

u imskoj odori skacigom č e š k o g auzorka.noctroo D Mvlovii)


Koristile su se i kacige n j e m a č k e i austro

ugarske vojske iz prvog svjetskog rata M-16,M-17 i M-18 k o n j a n i č k a i n a č i c a ) , a proizvo

dile su se i u laaljevini pod službenom ozna

k<lm M-20. Posebnost ove skupine kaciga sudva izdignuta vrška smještena n prednjim

b o č n i m aa evima kacige. Ove kacige b Lie

su najrasprostra njenije i u uporabi suzadržane do kraja rata sl. 35).

, M-34 bila je kaciga č e h o s l o v a č k eproizvodnje, a koristila se i proizvodi

la u kraljevini Tugoslaviji pod nazivom

"Model Č a č a k . Bila je posebnog jajo

llkog oblika sl. 5 37 .l

Koristile su se, dakako, i novije kacige

n j e m a č k e proizvodnje - M-35, M-42 i

M-43. Posebno su postale č e s t e od 1942.godine nakon povratka prvih legionara s

i s t o č n o g bojišta.

Oznake na kacigama

Treba naglasiti da je kod znakovlja na kacigama u o č l j i v a n e o b i č n a raznolikost, te da teoznake nikada nisu bile službeno propisane.

Kacige su uglavnom bile zagastio maslinastozelene boje, a manji dio il1 je bio č e l i č n o -modre, odnosno crne boje.

U p ~ V i m danima NDH na veliki broj kaciga

ucrtane s11 bojom na č e l o kaciga neke od

s l j e d e ć i h oznaka:

- slovo "U" sa i bez g o r u ć e bombe, v e l i č i n el O-IS cm,

- hrvatska trobojnica,

- hrvatski grb (bez slova U iznad grba).

Tijekom 1942. godine, vjerojatno po uzom na

m a č k u vojsku, znakovlje je premješteno

na b o č n e strane kaciga. S jedne strane (najč e š ć e desne) nalazio se državni grb (hrvatski

grb s U u tropletu iznad i l i samo hrvatskigrb),a na lijevoj strani hrvatska trobojka u oblikuštita s poljima položenin1 u koso. Hrvatski

državni grb prikazan je na kacigama u oblikušpanjolskog, poljskog i francuskog štita, a pos

toje i i n a č i c e gdje nisu bojana crvena polja

je lik grba a đ e n preko šablone tako da su isertana samo bijela polja. Treba napomenuti da

je veliki broj kaciga bio bez ikakvih oznaka.

Nošenje odore z

Domobranstva

10. studenoga 1944. objavljena je okružnica

Upravnog ureda MINORS-a koja je propisalavrstu i n a č i n nošenja odora za č a s n i k eDomobranstva. Okružnicom je odredeno da

postoje tri vrste č a s n i č k i h odora: o b i č n a ,službena i s v e č a n a .

O b i č n u odom i n i J j su:

40

a) č a s n i č k a kapa (tvrda kapa ili taborska

kapa, odnosno fes)

b surka

e) h l a č e d u g a č k e ili j a h a ~ : ) poljske boje(misli se na maslinastosivu boju)

d) cipele ili i z m ee) pripasni remen sa samokresom

f) sive mkavice

O b i č n a odora nosila se u službi izvan č e t n epostrojbe i izvan službe u o b i č n i m prilikama.

Uz b i č n u odoru bilo je obavezno nošenje jednoga hrvatskoga odlikovanja. U nedostatku

samokresa bilo je dozvoljeno nositi bod.

Službena odora sastojala se od ovih dijelova:

a) kaciga ili taborska kapa, odnosno fes

b) su rka

e h l č e d u g a č k e ili a h a ć e ) poljskt: b u j ~ :d) č i z m e ili cipele

e) pripasni remen sa samokresom

f) sive rukavice

Uz d u g a č k e h l a č e obavezno su se nosili gležnjaci. Kaciga sc nosila onda kada ju je nosilad o t i č n a postrojha. Č a s n i c i su morall nositi

punu ratnu opremu, ako je s njome bila opre

mljena č i t a v a postrojba. Ova se odora nosila iu postrojenoj č e t i (u zboru), u nadzornoj služ

bi, na prijavk:u i pri l u ž b e n nastupima kad

nije p r e d v i đ e n a s v e č a n a odora. U s v e č a n i mprilikama č a s n i c i su morali uz službenu

odoru nosi ti sva odlikovanja.

S v e č a n u odoru i n i l i su:

a) tvrda kapa

b) surka

e) d u g a č k e h l a č e s cipelama ili a h a ć eh l a č e s č i z m a m a , poljske boje

d) bod

e) s v e č a n i pojas

f sive rukaviceg sva odlikovanja luvatska i inozemna

S v e č a n a odora nosila se kod svih svetkovina ukojima su sudjelovale postrojbe, a č a s n i c i suizvan postrojbe, na s v e č a n m službama

Božjinl, na r a z l i č i t i m s v e č a n o s t i m a i s v e č a -nim primanjima, i kad se to z r i č i t o zapovijedi. Okružnica kao dio s v e č a n e odore navodi

h l a č e poljske boje, no poznato je da su za sve

č a n e prilike postojale i h l a č e crne boje, koje su

se zbog štedr je prestale proizvoditi.

Kabanica se ubrajala u dijelovesvih triju vrsta

odora i pripasni remen, odnosno s v e č a n ipojas, obavezno su se morali nositi preko nje,

a ne ispod n ~ e .Kišna kabanica ili plašt (pelerina) mogli su se

nositi kod svih triju vrsta odora, ali su se kods v e č a n e odore morali skinuti za vrijeme tra

janja v e č a n o s t i .Kožni kaput se nosio umjesto kc1.banice, osinl

kod s v e č a n e odore kad se morala nositikabanica.

O g r t a č ili kratki kaput mogli su se nositi

samo uz b i č n u odom.

Umjesto č i z a m a mogli su se nositi kožni

gležnjaci s cipelama, osim kod s v e č a n e odore.

Hrvatski zaštitn lovci

Hrvatska s e l j a č k a sLranka bila je n a j j a č astranka u Banovini Hrvatskoj. V e ć prije uspo-



stave banovine HSS je utemeljio svoju polu

vojnu organizaciju Hrvatsku s e l j a č k u zaštituIHSZ , koja se u gradovima nazivala Hrvatska

g r a đ a n s k a zaštita IHGZ). 1940. godine

HSZIHGZ je postala nekom vrstom pomoć n o g a redarstva, a njeni pripadnici su obavljali službu straže gdje god je t bilo potrebno.

Č a k oko 140, ljudi bilo je pripadnicimazaštite.

Po proglašenju NDH pripadnici zaštite ra

zoružali su veliki broj starojugoslavenskih

vojnika, te a č u v a l i nedirnuta vojna skladišta.

Bataljun zaštite p u ć e n je 20. travnja 1941. usklopu 1 3 o s a n s k o e r c e g o v a č k o g odjela u

Sarajevo gdje je sudjelovao u preuzimanju

vlasti.

Vojskovoda Kvaternik je zbog velikih zasluga

Hrvatske g r a đ a n s k e zaš ti te u Zagrebu, ovuorganizaciju 19 . travnja 1941. okružnica je

objavljena 23. svibnja 1941.) k l j u č i o u sklop

Hrvatskog domobranstva pod posebnim

nom - Hrvatski zašti tni lovci. To se odnosilo samo na HGZ u Zagrebu, a ne na ostale

dijelove zaštite. M e đ u t i m v e ć dva mjeseca

kasnije Hrvatski zaštitni lovci su ukinuti, anjihovi pripadnici p o r e đ e n i u razne

dijelove Kopnene vojske.

l. Hvatsko domobranstvo

41

Slika 8

Pipadnici Hrvatske grodonske MtiteuZagrebu u tarojugoslovenskim lntelr·ma, twvonj 1941{l ~ ~ < · ~ n

Slika 9

Pripadnci Hvotske zošhle u

korrbinezonimo 1kaputima travon11941S ,..l i i



Slika40

Desetnik prvi sdesno) i vodnik t r e ć sdesno, skacigom č e š k o g ouz01ko)Domobranskoga oružništvo u jenmodorama. No don jem djeu ijevogarukovo ima juno tpsDOM.ORUŽNIŠTVO. pleterasdvožiro ko ji nosi vodnik njepoznato.

Izmedu njih e redarstveni sražar utamno-pavo j odor (S i Qgoflt)

Slika 41Oznake za ma jsore oružore(tlo(lloo X Mkulon)

l \

l. Hrvats o domobransvo

Iako je poznato da je dio pripadnika HGZ uZagrebu v e ć prije rata nosio posebne odores m ede boje i posebne oznake i n o v a , nije bilo

m o g u ć utvrditi kako su te odore i ti č i n o v iizgledali. Fotografije iz travnja 1941. pokazu-ju nam pripadnike HGZ u starojugoslaven-skim kabanicama i njihovim karakteristi-

č n i m šeširima (s/. 38 , l u kombinezonimanepoznate boje i civilnim kaputima (sl. 39 .

majstor oružor

X poožaj e grupe

ma jsor oružor

IX položone grupe

omobransko oružništvo

omobransko oružništvo je vršilo službuvojnoga redarstva i to prema zapovjedimamjesnih i posadnih zapovjedn.ištava.13 Te suse postrojbe do kraja listopada 1941 . službenonazivale vodovi , a L. stu-denog 1941. naziv im je promijenjen udomobranski o r u ž č k i vodovi . Sredinom

majstor oružor

VIli položojne grupe

majstor aru žar

VII položajnegrupe

lJ UZagrebu je194 1 postrojen Domobranski vod Zagreb. UPetrn ji Ssku, Sl. Bodu, Banjo u i Travniku iS rojevu ustmeni su domobranski vodovi l razreda, o uVamždinu, Bjeovaru, Karovcu, Bharu, Oijeku, Vnkovcima, Petrovaradinu, Zemunu, Dboju uzi K inu, Snju,Mostaru, Tebnu Dubrovn ikudomobranski o r u ž n i č k i vodovi ll razreda.Vodovi l rorreda imoi su po40 ljudi ostroreni su u sedištima zopo ljednšova zborova i zbornih vodovi ll razreda imoli su po 26 ljudi o utemejeni su kod mjesnihzapovjednišava. Ksnije su domobranski

vodovi postrojeni i kod pojedinhzdrugovo i mo li su ulogu vojnoga redorstvo nopothvofllom o r u č j u odredenogozduga

42



majstor p o d k i v a čX položajnegrupe

majstor podkiva1

X . položajne grupe

1942. nazvani su b o j n o - o r u ž n i č k i vodovi , azadnjih mjeseci rata u službenim se spisimaspominju kao n o - o r u ž n i č k i vodovi .

Okružnicom od l l svibnja 1943. Domobransko omžništvo je postalo neka vrstaizvršnoga tijela novoutemeljenoga Redarstvaoružanih snaga i to kad god je to od njihzahtijevano.

Okružnicom objavljenom 5. prosinca 1941.

propisana je kao obilježje a s n i k a , d o č a s n i k a im o m č a d i domobranskih o r u ž n i č k i h vodovavrpca svijetloplave boje, širine 8 lOcm s otisnutim crnim slovima DO (kratica za domobranski oružnik ). Vrpca se nosila prišivenaoko lijevoga rukava iznad lakta.

Kasnije je uvedena i posebna z n a č k a zaDomobransko oružništvo. Bila je srebrnasteboje s natpisom DOM. ORUŽ. (p. 1/5 , tevrpca za rukav svijetle boje i s tamnim slovi

ma DOM.O R U Ž N I Ć T V O

(sl. 40 .

Majsori oružori i

U pozadinskim postrojbama Domobranstvabile su zaposlene osobe r a đ a n s k o g a reda kojesu svoj o b r t n i č k i posao obavljale u svome

g r a đ a n s k o m odijelu. To je, m e đ u t i m /(štetnouticalo na red i stegu kod njih samih i koddomobrana koji su kao p o m o ć n a radna silazaposleni u p o d k i v a č n i c a m a (ili omžarnicama ) jer su domobrani v o j n i č k o m obukom i

nastavom odgojeni i navikli smatrati predpostavljene samo osobe u v o j n i č k o j odori s

vidljivom oznakom , pa je za majstoreoružare l kolovoza 1941, a za majstorep o t k i v a č e 26. rujna 1941. propisano nošenjedomobranske odore s posebnim oznakamakoje su se nosile na gornjem dijelu lijevogarukava. Majstorima su izdane m o m č a d s k eodore, te im je strogo zabranjeno dolaziti uslužbu u g r a đ a n s k o m odijelu.

Oznake majstora oružara (sl. 41 bile su odcrvenoga sukna s obrubom od srebrne vitice iodredenim brojem pravokutnih srebrnih

VIpCi, ovisno o položajnim grupama, koje su

vrijedile za č i n o v n i k e i d o č i n o v n i kMajstor VII položajne grupe

Majstor VIli po ložaj ne grupe

·Majstor X položajne grupe

Majstor X ololajne grupe

3 srebrne vrpce

2srebrne vrpce

l srebrna vrpca

bez ikakove vrpce


majstor podkiva1

VIli. položajne grupe

majstor podkvo

VII. položojne grupe

Oznake majstora p o t k i v a č a (sl. 42 bile su odgolublje sivog sukna s obrubom od srebrnevitice i o d r e đ e n i m brojem vodoravnih srebrnih vrpci, ovisno o položajnim grupama kojesu bile iste kao za majstore oružare.

B u d u ć i da je postojalo još raznih vrsta obrtnika u Domobranstvu (sedlari, puškari, mehan i č a r i itd.J, m o g u ć e je da su i oni dobili odorei oznake kao što je n a z n a č e n o u Zakonu oradnom osoblju kod Hrvatskog domobranstvaod 24. s i j e č n j a 1942. Izgled tih oznak.. l nijepoznat.

N j e m a č k rv skog domobranstvo

U NDH je živjelo oko 180.000 Nijemaca,uglavnom u i s t o č n o j Slavoniji, Srijemu, ali idrugdje po Hrvatskoj i Bosni. Kao državljaniNDH bili su dužni služiti u Hrvatskom

domobranstvu, ali im je odobreno stvaranjeposebnih jednonacionalnih postrojbi u okviruKopnene vojske. Th su se postrojbe službenozvale j e m a č k e č e t e Hrvatskog domobranstva.

Prva takva postrojba u okviru Hrvatskogdomobranstva bila je I. bojna 16. p j e š a č k ~ :pukovnije, a p o č e l a se stvarati u studenom1941. u Rumi. Za zapovjednikabojne odreden

43

Slika 42

Oznake zo majsore potkivolellocrtaa obkuon)

Slika 43

Domobran - pipadnik č k i h 1etoHrvatskog domobranstvo

Noooooloo i knjlnico)



lika44

Oznaka zo rukov e m a č k i hHrvatskog domobranstvo{S. Pogo1i

Slika 45

Domobranski zdrovstvenik u

storojugoslovenskoi odori(S Pogooi}


44

je bojnik Johann Strecher. U s i j e č n j u 1942.bojna je nazvana I l o v č k bojna. U tijeku

1942. formirane su i tri e l j e z n i č k o s t r a ž a r s k ebojne, koje su vršile osiguranje pruge Zagreb

Zemun. V e ć i n a tih postrojbi u k l j u č e n a je

sredinom 1943. u SS diviziju Prinz Eugen in j e m č k u 714. p j e š č k u diviziju, a ostaci su

popunjeni ljudstvom starijih godišta.

Službeni i zapovjedni jezik bio je n j e m a č k i , a

jezik p ć e n j a s hrvatskim postrojbama hrvat

ski.

Odore i oznake n j e m č k i h č e t a bile su iste

kao i za redovnu Kopnenu vojsku Hrvatskogdomobranstva, s tim što se na lijevom tu

kavu, s gornje strane, nosio n j e m a č k i znak- crni kukasti križ na okruglom crvenompolju, sve obavijeno vijencem od hrastova

l i š ć a sl. 4 i 44 . Znak je službeno uvedenokružnicom od 2. v e l j a č e 1942.

Domobransko veleobrtno zaštitaZa vršenje službe osiguranja u p o d u z e ć i m odvanrednog z n č j za oružane snage ili

državu, stvorena je Zakonskom odredbom od7 travnja 1942. Domobranska veleobrtna

zaštita (DVZ). Zaštitnici su se dijeWi na dje

latne i p r i č u v n e Djelatni su stalno nosilidomobransku odom i omžje, a p r i č u v n i su

svoju službu obavljali u g r đ n s k o m e odijelui to samo u s l u č a j u potrebe, te su tada dobi

vali omžje koje su kasnije r a ć a l i u skladišta.

Zaštitnici i njihovi zapovjednici bili su

postrojeni iz redova radnika i č i n o v n i ksvakog o t i č n o g p o d u z e ć i bili su podvrgnuti

domobranskim popunidbenim zapovjedništvima.

Nadzor nad svim postrojbama DVZ-a povjeren je posebnom Zapovjedništvu Domobran

ske veleobrtne zaštite u Zagrebu.

Kao vanjsko obilježje zaštitnika odredena je

16 svibnja 1942. žuta vrpca širine l O cm s

tamnomodrim slovima DVZ visine 6 cm.Vrpca se nosila na nadlaktici lijevoga rukava.

Zdravstveno nadzorno služba

U Zagrebu, Sisku i Bosanskom Brodu oforml

jene su tzv raskužne postaje koje Stl vršile kupanje i razušivanje vojnika iz zaraženih predjela države (južno od Save). Radi osiguranja

p r o v o đ e n j tih djelatnosti stvorena je na

kolodvorima Zagreb, Sisak i Brod Zdravstve

no nadzorna služba . Pripadnici službe pre

gledavali su putne isprave i potvrde o obavljenom kupanju i razušivanju, a nedisciplini

rane su pod pratnjom u p u ć i v a l i na izvršenjezapovjedi.

Pripadnici službe nosili su na lijevoj nadlakti

ci domobranske odore bijelu povesku sa

znakom crvenoga križa i n ~ i s o m NADZORNA ZDRAVSTVENA SLUZBA.

Pripadrnci redovnih zdravstvenih postrojbinosili su kao posebnu oznaku bijelu vrpcu sa

znakom crvenoga križa na lijevoj nadlaktici

sl. 45).



Gorski i o v a č k i zdrugovi

Gorski 1 l o v a č l o zdmgovi predstavljali su

elitne postrojbe Hrvatskog domobranstva, a~ a ~ t a v l a h '>U ih mladi vojn1 obvezmci, a nep n č u v m c kao što je to b10 s l u č a J kodp J e š a č k i h pukovru a.

Gorslo zdrugovi formiraru su od novaka koji

u pozvam u domobr<tn'>tvO u e ~ n 1941.Izobrazbu u Z..1VThlh u travnJu 1942., te Je

utemelJena l. gor..ka dtviziJa s č e t i r i gorskazdruga ko11 c;u o z n a č e n i r msk m brojevimaod I do IV

Pnpadruc1 gor..loh zdmgova no >L ll lu po >ebnez n a č k e na hJeVOJ strani taborske kape. Z n a č k esu imale runske brojeve od l do rv ovisno ozdrugu \1. 46).

U svibnJU I 943. gorslo se :dmgovi nakonprcustrOJ'>lVa o z n a č a v a j u arapskim brojevimaod l do 4 J >astoje >e od po 2 gorske pukovni-Je, 2 t o p n i č k a sklopa i p o m o ć n i h postrojbi.Oznake se nisu mijenjale.

U svibnju 1943. utemeljeni su i o v a č k i zdm-gQvi l'>tog sastava kao i gorski zdrugovi.Po >tiOJt na su 4 l o v a č k a zdmga z n a č e n a bro-Jevima od l do 4.

l. Hvatsko domobranstvo

Pripadnici l o v a č l o h zdmgova nosihsu na gornjem diJelu lijevog mkavaposebnu oznaku u obliku crnogtrokuta, obrubljenog srebrnom vrp-

com, na kojem sc nalaz10 ~ r e b r n irunoli'>t (s/. 47, 8 49 . S h č n i met-alni runolist nostl1 su i na lijevoJ

strani tabor..kc kape (\/. SO).

45

Slika 46Znak z kopu IV. gor9.og zdruga

{S l ooJiu/

Slika 47 (lijevo)

Domobran- ~ r p o d n r k lovollih zdru·

govo. Znak o lijevom džepu

o z n o č o w go koo pripodnrko ustaškog

pokreta. No lijevom rukow ima uni

trokut sa Slebrnim runolistom, ono

lijevoj strani nep ropisne taborska kape

(bez suncobrana) ima metalni runolist.(S l'oga1K)

Slika 48

Oznaka zo rukov lovolklh zdrugovoiHa<llao D 'lloiiM:)

Slika 49

Zastavnik l o v a č k e postrojbe primo

odlikovonte, 1943. Na li1Mm rukavu

je oznoko lovolkih drugovo.(S. 'ogoli<)

Slika 50

Oznaka zo tolmke kope l o v o č k l hzdrugow

l • a t ~ o o DFMMI)



Slika 51

Onaka za rukav lso11ke omobranske

pukovnijeS Pogai•c1

Slika 52lbnobronski narednik Istarske domo-

branske p u ~ o v n i t e u oliton5koj odori s

hrvatskim cznakoma, 1943/1944S . I o g a ć i


46

/.

Istarsko domobransko pukovnija

Nakon kapitulacije ltalije NDH je polagala

pravu na Dalmaciju, Istru, Rijeku i Boku Ko

torsku, ali je dobila samo Dalmaciju, dok jeostatak stavljen pod n j e m a č k u upravu. Ipak,

utemeljeno je još i Upravno povjereništvo

Sušak-Krk, na i j e m ie o d r u č j u službeni jezikbio hrvatski, ali je i dalje bilo u sklopun j e m a č k e Operativne zone Jadransko pr i

morje (Adriatisches Kustenland) . Na Sušaku

je utemeljena Istarska domobranska pukovnija, koja je kasnije, kad Istra i Rijeka budu

p r i k l j u č e n i Hrvatskoj trebala prerasti u diviziju.

Za pripadnike te pukovnije propisana je po

sebna oznaka koja se nosila na gornjem dijelu

lijevoga lUkava - štit od tarnnoplavog suk na sistarskom kozom bijele boje koja stoji na ze-

lenom polju; znak je bio obrubljen srebrnom

vrpcom sl. 51 ). Zbog ove oznake dobili su

naziv kozari . Osim tOgav e ć i n a

pripadnikapukovnije nosila je talijanske zelenkasteodore otvorena kroja, pa i talijanske šešire s

perom, na koje su stavili dumubranskt č k esl. 52 .

U okviru Hrvatskih oružanih snaga 1945. pu

kovnija je dobila naziv Hrvatska i starska pu-

kovnija. U travnju 1945. u pukovniji je osta

lo samo 14 a s n i k a i 300 d o č a s n i k a i vojnika,a ubrzo se potpuno raspala.

Oklopne č e t eOklopne e t e Hrvatskogdomobranstva bile su

podvrgnute Nadzorništvu brzih e t a pri Glavnom stožeru, a bile su r a s p o r e đ e n e u č e t i r isarnovozne bojne i neke manje samostalnepostrojbe. Na p r o l j e ć e 1944. od tih samo

voznih bojni i v e ć i n e k o n j a n i č k i h postrojbi

stvoren je Brzi zdr ug.

Pripadnici oklopnih č e t a isprva su nosili

b i č a j domobransku odoru, a u borbi

s m e đ e radne odore l. 531 s tim što su na

ovratniku domobranske su rke imali eme latice i metalni znak u obliku tenka, a na ovrat

niku radne odore samo metalni znak u obliku

tenka i ponekad oznaku č i n a Imali suu o b i č a j e n e taborske kape l kape bez sunco

brana, na č i j u su lijevu stranu neslužbenot a k o đ e r stavljali metalni znak u obliku tenka.

l studenoga 1943. donije t je propis o poseb

noj odori i oznakama oklopnih e t a oružanihsnaga. Oznake s/. 56) slijedile su a č i n

o z n a č a v a n j a o v a u zrakoplovstvu, s tim da

su se epolete mogle skinuti. Sve narameniceimale su obrub tamnocrvene boje, a narame

nice č a s n i k a bile su još i podstavljene crnim

baršunom s n i c i m o m č a d nosili su

oznake i n o v a bijele boje, č a s n i c i su imali sre

brne naramenice sa zlatnim trolistima, a

general zlatne naramenice sa srebrnim trolistima.

Odora je bila crne boje, krojem vrlo l i č n azrakoplovnoj sl. 54 55 57 601 Surka je bila

otvorenoga kroja s našivenim džepovima ipucetima boje kovine s tropletom i trolistom.




Ovratnik č a s n i č k e surke bio je opšiven sre-brnom viticom širine 2 mm , a ovratnik o č a -s n i č k e surke ~ r e r n o m vrpcom širine 8 mm .Sa svake t r a ne ovratnika nalazio se znak boJ-ni kola \/. 59 n b a r š u n a ~ t o j podloziopšivenoj srebrnom viticom o 2 mm z

č a s n i k e , odnosno na suknenoj podlozi opši-venoj tamnocrvenim dvopletom od 2 mm za

č a s n i domobrane).

47

Slika 5

Pnpodnici Oklopnih eto Hrvolskog

domobranstvo negdje uBosni liponVSiponj 1942. Dvo vojnika krojn·je desno pripadnici u Ustaške vojnice

H r v ~ n s k s n i muej)

Slika 54

Poru1niko Oklopnih (eto; posebno crno

odoranosilo se od kJojo 1943. do

kroja 1944. godine, o z izmjenjene

oznake do kJojo rotoNo11ooDPllvlit IC

Slika 55

{asnikOklopnih lero, 194S. Na kap1

imo oznake uvedene 13. s i j e č n j1945. (vidi Ill. poglavlje){D Samodol)



momo desetnik

o

p o r u č n i k nod o r u č n i k

Slika 56

Oznake linow Oklopnih č e t ai>o<rtoo ollow

Slika 57Pripadnici Oklopnih č e t o u crnim

odoromo.

S Pogooi)


razvodnik vodnik narednik stožerni narednik 1 o s t n i č k i namjestnik zastavnik

satnik nadsotnik bojnik podpukovnik pukovnik general

48

hrvatske oružane snage 41-45

Documents