Hrvatski romantizam

Hrvatski romantizamDie wahre Heimat ist eigentlich die

Sprache.(W. von Humboldt)

• Jezik – osnovno obilježje nacije• Stanje hrvatske nacije – razjedinjenost hrvatskih krajeva pod austrijskom

vlašću, provode se germanizacija i mađarizacija, nema jedinstvenog jezika.

• Hrvatski preporoditelji inicirali stvaranje zajedničkog književnog jezika svih Hrvata.

• Nacionalna i društvena uloga književnosti.

• Ilirski pokret – razdoblje unutar HNP u kojemu dominira ilirska ideja. Politički i kulturni program pokreta.

Vremenski okvir hrvatskog romantizma

• 1813. – Maksimilijan Vrhovac poziva na okupljanje narodnog stvaralaštva.

• 1860. – u književnosti se javlja nova generacija književnika predvođena Augustom Šenoom.

• Odvija se proces stvaranja zajedničkog hrvatskog književnog jezika na štokavskoj osnovici.

Ilirizam (kronologija: 1830.–1843.)• 1830. – početak ilirskog pokreta – Ljudevit Gaj (ideolog i

vođa ilirskog pokreta) objavljuje knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

• 1831. – Pavao Štoos, Kip domovine vu početku leta 1831. (alegorijska elegija o tužnoj hrvatskoj stvarnosti)

• 1832. – Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje (Još Horvatska ni propala) (objavljena u Danici ; postala prototipom hrvatske domoljubne pjesme – budnice)

• 1832. – programski preporodni tekstovi :– Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan

gospodi poklisarom– Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim, koji

spavaju.• 1835. Gaj pokreće novine na hrv. jeziku: Novine horvatske

(s književnim dodatkom Danicom); A. Mihanović objavljuje Horvatsku domovinu; Gajev članak Pravopisz.

• 1836. – Gaj najavljuje promjenu naziva jezika u ilirski – usvaja se ideja o štokavštini kao zajedničkoj osnovici za hrvatski jezik.

Ilirizam (kronologija: 1830.–1843.)• 1838. – osnivaju se ilirske čitaonice.• 1839. – Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i

Sofija ili Turci kod Siska (prva štokavska preporodna drama).

• 1840. – Stanko Vraz, Đulabije (zbirka ljubavne romantičarske poezije).

• 1842. – Vraz, Rakovac i Vukotinović osnivaju prvi književni časopis Kolo, osniva se Matica ilirska.

• 1843. – kraj ilirskog pokreta: zabranjeno ilirsko ime, uvodi se cenzura; I. Kukuljević Sakcinski drži prvi politički govor u Saboru na hrv. jeziku. Gaj mijenja naziv novina u Narodne novine.

Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana

(Budim, 1830.)• Nudi prijedlog reforme pravopisa: uvodi

nadslovke: iznad slova c, d, g, l, n, s, z stavlja tildu (~).

• U raspravi Pravopisz (Danica, 1835.), mijenja prve prijedloge u znakove: č, ć, ž, š, uvodi dvoslove dj, gj, lj te ě (rogato e – izgovara se kao je/e/i).

• Novim je pravopisom 1835., u desetom broju Danice objavljena i buduća hrvatska himna – Horvatska domovina.

• Gaj objavljuje i Novine horvatske (najprije na kajkavskom,a zatim na štokavskom narječju).

• 1847. hrvatski jezik proglašen službenim postupno ulazi u javni život, sudstvo i državnu upravu.

Važni preporodni tekstovi

• Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (1832.)

• Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju (1832.)

• Dragutin Rakovac, Mali katekizam za velike ljude (1842.)

• Ljudevit Farkaš Vukotinović, Ilirizam i kroatizam (1842.)

Književna aktivnost od zabrane ilirskoga imena do Bachova apsolutizma (1843.–1851.)

• Dimitrija Demeter, Teuta• Ivan Mažuranić, dopuna

Osmana (14. i 15. pjevanje)• Antun Nemčić, Putositnice• Stanko Vraz, Gusle i tambura• Ivan Mažuranić, Smrt Smail-

age Čengića• Petar Preradović, Prvenci i

Nove pjesme

Književnost u doba Bachova apsolutizma (1851.–1860.)

• Kraj procesa započetih u preporodnoj epohi, nagovještaj nove književnosti, zamiranje političkog života

• Gušenje preporodnih tekovina, cenzura, germanizacija

• NAJVAŽNIJI PREDSTAVNICI: Mirko Bogović, A. Veber Tkalčević, Dragojla Jarnević i dr.

• Lirika ustupa mjesto pripovjednoj prozi, razvoj hajdučko-turske novele, počeci realističke novele

• Povijesne drame i pučki igrokazi• Neven – jedini književni časopis u

vrijeme apsolutizma, pokrenut 1852.

Književnost u doba HNP - pregled• Buđenje nacionalne svijesti važna uloga književnosti u

formiranju moderne hrvatske nacije.LIRIKA (budnice i davorije)Antun Mihanović, Horvatska domovinaPetar Preradović, Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav, Ljudsko srceStanko Vraz, Đulabije

EPIKADimitrija Demeter, Grobničko poljeIvan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

PROZAMatija Mažuranić, Pogled u BosnuAntun Nemčić, Putositnice

DRAMAIvan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija ili Turci kod SiskaDimitrija Demeter, Dramatička pokušenja (1. i 2.)

PERIODIKA (ČASOPISI): Danica, Kolo, Zora dalmatinska

Stanko Vraz(1810.–1851.)

• Slovenac, pravim imenom Jakob Frass, priključio se ilirskom pokretu.

• Utemeljitelj hrv. književne kritike, osnivač časopisa Kolo (1842.).

• Đulabije – prva knjiga ljubavne poezije u NHK (forma krakovjaka) – posvećene Ljubici Cantilly.

• Pjesnički ciklus Gazele (uvodi novi pjesnički oblik – gazelu, podrijetlom iz arapske književnosti).

Petar Preradović(1818.–1872)

• Školovao se za vojnički poziv u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu.

• Gotovo zaboravio materinski jezik.• Od Sakcinskog prihvaća ilirske ideje, a materinski

jezik ponovno “uči” prevođenjem Gundulićeva Osmana na njemački.

• Piše budnice, ljubavnu i refleksivnu poezijuPrva pjesma Zora puca (Zora dalmatinska 1844.)1846. – prva zbirka pjesama Prvenci1851. – Nove pjesme1861. – Prvi ljudi

• Svojim pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik.• Obiteljska tragedija!• Podijelio svoju poeziju tematski na rodoljubne,

ljubavne i različne pjesme.