hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (hr-zoo) … · o odimljavanje (u slučaju aktiviranja...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR

HRVATSKI ZNANSTVENI I OBRAZOVNI OBLAK (HR-ZOO)

TEHNIČKI OPIS SUSTAVA PODATKOVNOG CENTRA

Datum: 29.3.2013. Aktivnost: DC Tip dokumenta: I (Izvještaj) Diseminacijska razina: J (Javno) Vodeći partner: Srce Oznaka dokumenta: HR-ZOO-13-014 v1.1 Autori: Ivan Marić (Srce), Mario Klobučar (Srce), Damir Danijel Žagar (Srce), Dobriša Dobrenić

(Srce)

Tehnički opis sustava podatkovnog centra Srce

HR-ZOO-13-014 v1.1 2


HR-ZOO-13-014 v1.1 3

SADRŽAJ 1. UVOD ........................................................................................................................................... 4

2. PROSTORNI RAZMJEŠTAJ OPREME U PODATKOVNOM CENTRU .................................................... 5

3. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA PODATKOVNOG CENTRA ....................................................................... 8 3.1 OPĆI UVJETI ZA LOKACIJE PODATKOVNIH CENTARA .................................................................................. 10 3.2 GRAĐEVINSKI DIO ............................................................................................................................. 11 3.3 SUSTAV NAPAJANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM ...................................................................................... 12 3.3.1 ELEKTRIČNE INSTALACIJE ................................................................................................................. 13

3.3.1.1 Razvodni ormari podatkovnog centra ................................................................................. 14 3.3.2 SUSTAV BESPREKIDNOG NAPAJANJA (UPS) ......................................................................................... 14 3.3.3 PRIČUVNI IZVOR ENERGIJE -‐ DIESEL ELEKTRIČNI AGREGAT ...................................................................... 15

3.3.3.1 Diesel motor ........................................................................................................................ 15 3.3.3.2 Generator i energetski prekidači ......................................................................................... 15 3.3.3.3 Montaža agregata .............................................................................................................. 16 3.3.3.4 Spremnik goriva .................................................................................................................. 16

3.4 STROJARSKI DIO ................................................................................................................................ 16 3.4.1 Sustav klimatizacije ................................................................................................................ 16 3.4.1.1 Tehnički opis rashladnog sustava podatkovnog centra ...................................................... 16 3.4.1.2 Rashladne jedinice .............................................................................................................. 17 3.4.1.3 Tehničke karakteristike rashladnih jedinica: ....................................................................... 18

3.5 POSLUŽITELJSKI I KOMUNIKACIJSKI ORMARI ............................................................................................ 18 3.5.1 Tehničke karakteristike poslužiteljskih i komunikacijskih ormara: ........................................ 18 3.5.2 PDU razvodne jedinice za napajanje u 19“ormarima ............................................................ 19

3.6 SUSTAV ZA VATRODOJAVU I GAŠENJE POŽARA PLINOM ............................................................................. 19 3.6.1 Vatrodojavni sustav ............................................................................................................... 19 3.6.2 Sustav za gašenje požara u podatkovnom centru ................................................................. 19

3.7 SUSTAV KONTROLE PRISTUPA .............................................................................................................. 20 3.8 SUSTAV ZA NADZOR OKOLINE .............................................................................................................. 20 3.9 IS ZA UPRAVLJANJE INFRASTRUKTUROM PODATKOVNOG CENTRA ............................................................... 21 3.10 DOKUMENTACIJA ISPORUČENE OPREME I SUSTAVA ............................................................................... 23

DODATAK 1: GRAĐEVINE I POSTROJENJA ........................................................................................... 24


HR-ZOO-13-014 v1.1 4

1. UVOD

Projektom Hrvatski znanstveno obrazovni oblak (HR-ZOO) izgradit će se mreža podatkovnih centara za prihvat aktivne opreme HR-ZOO te za potrebe ustanova i sveučilišta domaćina. Ovaj dokument daje prikaz standardne izvedbe podatkovnog centra te služi kao uputa za izradu idejnih projekata za pojedine lokacije HR-ZOO.

Budući da je HR-ZOO zamišljen kao distribuirana nacionalna e-infrastruktura za pravilan rad svih njezinih elemenata, nužno je osigurati odgovarajuće objekte, odnosno prostore koji će biti sjedišta raznovrsnih računalnih i spremišnih resursa u sva četiri grada predviđena projektom (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) te osigurati njihovu povezanost putem optičke mreže. Tijekom obilaska sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a u suradnji s predstavnicima partnera, odabrane su najprimjerenije lokacije i potencijalni prostori predviđeni za smještaj računalnih i spremišnih resursa, odnosno izgradnju podatkovnih centara i udomljavanje HR-ZOO sjedišta. Potencijalni prostori nalaze se unutar već postojećih objekata, osim sjedišta Sjeverni kampus/IRB koji će biti smješten u objekt koji će se izgraditi u sklopu projekta O-ZIP. Za potrebe studije pred-izvodljivosti izrađena je prva stručna procjena potreba i troškova izgradnje podatkovnih centara. Potrebe će biti detaljno razrađene i obuhvaćene idejnim rješenjem, te glavnim i izvedbenim projektom za podatkovne centre, čije će izrade uslijediti u sljedećem razdoblju, a po izboru projektanata. Srce će o svom trošku naručiti izradu idejnog rješenja za lokaciju Borongaj. Svi projekti trebaju biti usklađeni s važećom zakonskom regulativom, odgovarajućim normama, preporukama, uputama i drugim tehničkim dokumentima koji pokrivaju područje infrastrukture u Podatkovnim centrima (TIA-942, HRN EN 50173-5, HRN EN 50310, EU Code of Conduct for Data Centres, dokumenti Uptime Institute, ASHRAE, The Green Grid, itd.), te u skladu sa svjetski priznatom praksom u projektiranju podatkovnih centara. Idejna rješenja trebaju dodatno definirati infrastrukturu i tehničke sustave koji će osigurati najveću moguću dostupnost podatkovnog centra, uzimajući u obzir energetsku efikasnost, troškove implementacije i održavanja sustava te ograničenja s obzirom na mogućnosti implementacije pojedinih rješenja zbog lokacije same zgrade, prostora unutar zgrade te konstrukcijska i ostala ograničenja prostora. Poglavlje 2 daje osnovni prikaz prijedloga prostornog razmještaja opreme u podatkovnom centru. U poglavlju 3 dani su tehnički opisi pojedinih komponenti podatkovnog centra. Dodatak 1 sadrži opis snimljenog stanja nastao obilaskom pojedinih lokacija (travanj - svibanj 2012.) te inicijalnu procjenu potreba za računalnom, spremišnom i mrežnnom opremom.


HR-ZOO-13-014 v1.1 5

2. PROSTORNI RAZMJEŠTAJ OPREME U PODATKOVNOM CENTRU

Na slici 1 dan je primjer prostornog razmještaja opreme u podatkovnom centru – HR-ZOO.

Slika 1 - Prostorni razmještaj opreme u podatkovnom centru HR-ZOO1 Na slijedećim slikama dana je vizualizacija komunikacijskih ormara te strojarske i elektroenergetske opreme u računalnoj sobi. U prikazu su korišteni grafički modeli proizvođača opreme APC2.

1 Prostorni razmještaj opreme razlikovat će se od stvarnog razmještaja u zavisnosti o prostornim ograničenjima na pojedinim lokacijama te u zavisnosti o odabranim tehnološkim rješenjima za infrastrukturne sustave u podatkovnom centru. 2 Korišteni grafički elementi proizvođača opreme APC nipošto ne uvjetuju korištenje navedene opreme u idejnom rješenju ili pri izvedbi, već služe isključivo za ilustraciju mogućeg razmještaja opreme.


HR-ZOO-13-014 v1.1 6


HR-ZOO-13-014 v1.1 7


HR-ZOO-13-014 v1.1 8

3. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA PODATKOVNOG CENTRA Projektom je inicijalno na svim lokacijama predviđena sljedeća oprema za pravilan rad svih računalnih i spremišnih resursa smještenih u podatkovne centre:

• Sustav napajanja električnom energijom: o priključak na mrežu operatera distribucijskog sustava s obračunskim mjernim

mjestom i napojnim kabelom od trafo-stanice do razvodnog ormara podatkovnog centra (GRO-DC).

o napojne kabele od GRO-DC do dizel-agregata. o glavni razvodni ormari Podatkovnog centra (GRO-DC) sa sklopkom za

prebacivanje napajanja (eng. change-over). o pričuvni izvor energije – dizel-agregat (500 kVA) - izvedba N o redundantni besprekidni izvor napajanja UPS (2 x 250 kVA) – izvedba 2N.

Smještaj baterijskih ormara u istoj prostoriji ili u zasebnoj prostoriji za baterije. o razvodni ormari Podatkovnog centra (RO DC-A i RO DC-B, RO DC-ostalo), o NN razvod od RO DCx do razvodnih ormara Podatkovnog centra i ostale

instalacije (redundantno preko dvije nezavisne grane iz dva izvora besprekidnog napajanja – UPS-a),

o rasvjeta, o izjednačenje potencijala i uzemljenje sukladno HRN EN 50310.

• Sustav hlađenja i ovlaživanja, dovod svježeg zraka i odimljavanje: o klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj (hladnoj ili toploj) zoni (eng.

InRow) o 2 x 35 kW vodom hlađena klima za podatkovni centar i prostor strujne stanice

(UPS prostor) – izvedba 2N (ili drugačija kombinacija broja i snage klima jedinica, uz osiguranje potrebne snage hlađenja i redundancije minimalno (N+1))

o 2 x 220 kW vanjski rashladnik vode (eng. chiller) sa slobodnim hlađenjem (eng. free cooling) (ili drugačija kombinacija broja i snage rashladnika, uz osiguranje potrebne snage hlađenja i redundancije minimalno (N+1))

o dovod pročišćenog svježeg zraka (minimalne potrebne količine uz uvjet stvaranja pretlaka u tehničkim prostorima)

o odimljavanje (u slučaju aktiviranja sustava za gašenje požara) • Sustav generičkog kabliranja, LAN, nadzor i upravljanje:

o kabliranje podatkovnog centra (optika, bakar) o Ethernet mrežna preklopnička oprema o SAN/FC (Fiber channel) preklopnička oprema o IB (InfiniBand) preklopnička oprema

• Ormari za smještaj računalne, spremišne i komunikacijske opreme: o 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara uz mogućnost proširenja

• Sustav za vatrodojavu i gašenje požara plinom


HR-ZOO-13-014 v1.1 9

• Sustav tehničke zaštite kontrole pristupa/prolaza i video nadzor • Sustav za nadzor okoline te • Informacijski sustav za upravljanje infrastrukturom podatkovnog centra.

U predviđenim prostorima, a za potrebe HR-ZOO, smjestit će se 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara te ostala IKT oprema. Dodatno, na temelju iskaza partnera, u projekt će biti uključene i potrebe partnera (prostorne, elektro-strojarske,..). U poslužiteljskim ormarima očekivana potrošnja IKT opreme je 20 – 30 kW, dok je očekivana potrošnja za komunikacijske ormare do 8 kW. Navedeni ormari bit će u računalnoj sobi izdvojeni od ormara s ostalom opremom koja ima manju disipaciju na način da se spriječi miješanje hladnog i toplog zraka (zatvaranje tople ili hladne zone). Za hlađenje opreme u dodatnim ormarima mora se predvidjeti mogućnost proširenja sustava hlađenja sa dodatnim InRow klima jedinicama i smještajem ormara u zatvorenu toplu ili hladnu zonu. Kao alternativa može se predvidjeti hlađenje vodom hlađenim redundantnim preciznim klima uređajem koji će se smjestiti u prostor sa opremom i hladiti opremu upuhivanjem kroz podignuti modularni pod ili izmjenjivačima topline ugrađenim u vrata ormara na strani ispuha toplog zraka. Uređaji za neprekidno napajanje smjestit će se ili u posebnu prostoriju s osiguranim kontroliranim uvjetima okoline ili u prostor računalne sobe. Prilikom projektiranja uzet će se u obzir gore navedeni zahtjevi te specificirati rješenja za infrastrukturu podatkovnih centara. Projektom će se dodatno ispitati mogući utjecaji na infrastrukturne sustave te na temelju toga definirati tehnička rješenja u skladu s projektnim zahtjevima, primjenjivim normama i priznatom praksom u projektiranju podatkovnih centara. Također, tijekom projektiranja potrebno je predvidjeti korištenje najnovijih i energetski visoko učinkovitih tehničkih rješenja za sustave napajanja i hlađenja podatkovnog centra čime će se postići vrlo niski PUE faktor (eng. power usage effectiveness - efikasnost korištenja energije). Navedeno se može postići uporabom energetski učinkovite opreme i isprobanim tehničkim rješenjima, npr. sustavom za upravljanje infrastrukturom koji omogućuju mjerenje PUE faktora u podatkovnom centru, upravljanjem protokom zraka i onemogućavanjem miješanja toplog i hladnog zraka, korištenjem vanjskog hladnog zraka za hlađenje (eng. free cooling), sustavom za hlađenje koji omogućava podešavanje parametara na način da se omogući viša učinkovitost i duži period korištenja vanjskog hladnog zraka za hlađenje, optimizacijom sustava napajanja (npr. smanjenjem broja pretvorbi AC/DC, korištenjem visoko učinkovitih UPS uređaja, frekventno reguliranih pumpi i ventilator klima jedinica), rekuperacijom sanitarne vode na rashladniku vode i sl. Slijede opisi pojedinih komponenti te primjeri opisa nužnih radova (font Italic) kako bi se prostor doveo u stanje spremnosti (opisni dio će se mijenjati u ovisnosti o pojedinoj lokaciji).


HR-ZOO-13-014 v1.1 10

3.1 OPĆI UVJETI ZA LOKACIJE PODATKOVNIH CENTARA Objekti u kojima će biti smještena sjedišta moraju zadovoljavati nekoliko uvjeta:

-‐ izgrađeni su i sastavni su dio Sveučilišta ili istraživačke institucije -‐ riješena cestovna povezanost -‐ riješena komunalna infrastruktura -‐ riješeno skupljanje otpada i otpadnih voda -‐ neposredna blizina transformatorske stanice -‐ udovoljavaju ekološkim uvjetima gradnje (zaštiti okoliša).

Idealna lokacija objekta je sveučilišni kampus jer su na njemu fokusirane mnoge sveučilišne aktivnosti i sadržaji, što predstavlja dobar preduvjet za uspješno i racionalno integriranje budućega podatkovnog centara i poslovanja samog sveučilišta. Prostor predviđen za smještaj računalnih i spremišnih resursa unutar već postojećih objekata mora zadovoljavati nekoliko uvjeta:

-‐ veličina prostora ne smije biti manja od 80 m2 -‐ visina prostora ne smije biti manja od 3.5 m -‐ prostor mora biti u prizemlju ili podrumu objekta kako se ne bi remetila statička stabilnost

objekta ili ukoliko je prostor na katu, pod prostora mora biti posebno ojačane izvedbe/konstrukcije zbog nosivosti svih elemenata i statičke stabilnosti objekta

-‐ pristup prostoriji mora biti izveden na način da omogući nesmetani transport opreme (velikih i teških predmeta)

-‐ prostor mora biti u blizini glavnih priključaka električne energije i mora imati omogućenu povezanost s agregatom kao pomoćnim izvorom napajanja

-‐ prostor treba omogućavati ugradnju protupožarnog i klimatizacijskog sustava -‐ prostor treba omogućavati ugradnju ili povezanost s neprekidnim izvorom napajanja kao

dopuna gradskoj mreži (engl. UPS – Uninterruptable Power Supply) Za potrebe projekta HR-ZOO u odabranim zgradama na pojedinim sjedištima, izvršit će se preuređenje prostora u podatkovni centar. Sjedište na IRB-u će se izgraditi u sklopu projekta O-ZIP.


HR-ZOO-13-014 v1.1 11

3.2 GRAĐEVINSKI DIO Prostorije računalne sobe kao i svih ostalih tehničkih prostora (npr. prostorije za smještaj uređaja za neprekidno napajanje) moraju biti odvojeni u posebnu požarnu zonu. Postojeća podna obloga (parket) će se skinuti do cementnog estriha, te će se izvesti bojanje podloge protuprašnim premazom. Na podlogu će se postaviti tehnički izdignuti pod optimalne visine kako bi se omogućilo potrebno strujanje hladnog zraka od uređaja za hlađenje s upuhivanjem u pod do IKT uređaja smještenih u poslužiteljske i komunikacijske ormare, te da bi se omogućilo polaganje potrebnih kabela glavnog NN razvoda i cijevi za hlađenje u međuprostoru tehničkog poda za potrebe računalne sobe. U samom prostoru Podatkovnog centra potrebno je izvršiti potrebne demontaže postojećih pregradnih zidova i vrata. Za potrebe smještaja do pet radnih mjesta za IT osoblje potrebno je predvidjeti posebnu prostoriju. Pored objekta, montirat će se rashladnici vode na čeličnu nosivu konstrukciju. Konstrukcija će se postaviti na nove armirano-betonske grede koje će se izvesti pored objekta. Pri smještaju komponenti u prostoru, treba voditi računa o buci koju generira oprema u radu. Uz to, pored objekta montirat će se i diezel-agregat smješten u zvučno izolirano kućište na čeličnu nosivu konstrukciju. Konstrukcija će se postaviti na dvije nove armirano-betonske grede koje će se izvesti pored objekta.


HR-ZOO-13-014 v1.1 12

3.3 SUSTAV NAPAJANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Slika2: Jednopolna shema3

3 Na slici 2 prikazana je jednopolna shema sustava napajanja električnom energijom u podatkovnom centru koja omogućuje najvišu razinu raspoloživosti sustava. Stvarno rješenje koje će se primijeniti zavisit će o tehničkim mogućnostima realizacije sustava napajanja na pojedinim lokacijama.


HR-ZOO-13-014 v1.1 13

3.3.1 ELEKTRIČNE INSTALACIJE Zbog povećanih potreba za napajanjem dodatne opreme i rashladnog sustava podatkovnog centra te povećanja raspoloživosti, izvest će se novi priključak na GRO-NN lokacije, koji je smješten u trafo-stanici TS, podzemnim vodom, a sigurnost od nestanka električne energije postići će se novim dizel-agregatskim postrojenjem i uređajima za besprekidno napajanje. Priključak na mrežu operatera distribucijskog sustava treba izvesti s obračunskim mjernim mjestom u GRO-DC. Projektom treba predvidjeti:

• polaganje napojnih kabela od GRO-DC do dizel-agregata. • glavni razvodni ormar Podatkovnog centra (GRO-DC) sa sklopkom za prebacivanje

napajanja (eng. change-over) • spajanje pričuvnog izvora energije – dizel-agregat (500 kVA) • spajanje redundantnog besprekidnog izvora napajanja UPS (ukupno 250 kVA,

redundancija 2N). Smještaj baterijskih ormara u istoj prostoriji ili u zasebnoj prostoriji za baterije.

• razvodne ormare Podatkovnog centra (RO DC-A i RO DC-B, RO DC-ostalo), • NN razvod od GRO DC do razvodnih ormara Podatkovnog centra i ostale instalacije

(redundantno preko dvije nezavisne grane iz dva izvora besprekidnog napajanja – UPS-a).

Instalacije u računalnoj sobi vode se po PK kanalima u tehničkom izdignutom podu, po zidu ili stropu i po kabelskim nosačima po krovu poslužiteljskih i komunikacijskih ormara. Do komunikacijskih i poslužiteljskih ormara instalacija se vodi po PK kanalima ispod stropa i kabelskim nosačima na samim ormarima, a zaključuje se industrijskom priključnicom, na koju se direktno priključuju PDU jedinice pojedinih ormara. Rasvjetu prostora potrebno je izvesti tehničkim rješenjem primjerenim podatkovnom centru. Proračunom treba osigurati jakost rasvjete od min. 500 lux-a u horizontalnoj ravnini i 200 lux-a u vertikalnoj ravnini, mjereno na 1 m od površine tehničkog poda. Za slučaj nestanka električne energije, puteve evakuacije iz prostora treba osigurati protupaničnim setovima s baterijama integriranim u ugrađenim rasvjetnim tijelima. Za potrebe isklopa napajanja u slučaju nužde, uz ulazna vrata će se postaviti tipkalo za isklop, koje služi za prekid dovoda mrežno/agregatskog napona i blokadu UPS-ova. U svim tehničkim prostorima podatkovnog centra potrebno je izvesti izjednačenje potencijala i uzemljenje sukladno HRN EN 50310. Potrebno je koristiti postojeće uzemljenje objekta.

Sva oprema (kabeli, ormari, prekidači itd.) trebaju biti projektirani tako da omogućavaju jednostavnu nadogradnju u skladu s procjenama rasta Podatkovnog centra. Sva oprema treba biti predopremljena s izvodima za priključak na sustav za upravljanje i nadzor infrastrukture podatkovnog centra.


HR-ZOO-13-014 v1.1 14

Za IT opremu koja ima samo jedan izvor napajanja – treba predvidjeti priključak na jedan od izvora besprekidnog napajanja (UPS) ili preko dinamičke ili statičke sklopke za prebacivanje napajanja.

3.3.1.1 RAZVODNI ORMARI PODATKOVNOG CENTRA Razvodne ormare NN razvoda izvesti i isporučiti za unutrašnju ugradnju. Kućište ormara i ugrađena oprema treba biti u skladu sa zakonskom regulativom i važećim HR i EN normama. Kvaliteta ormara i ugrađene opreme treba biti nivoa kvalitete i pouzdanosti kao Schneider Electric, Siemens ili ABB ili drugi proizvođači opreme koji posjeduju certifikat ISO 9001. Razvodne ormare treba izvesti kao samostojeće, dubine maksimalno 400 mm. Ormari u zavisnosti o funkciji moraju sadržavati polja stabilnog napona napajanog preko UPS-a i polje mrežno/agregatskog napona. Sva informatička oprema (u poslužiteljskim i komunikacijskim ormarima) ima dvostruko napajanje koje treba izvesti s dvije sabirnice stabilnog napona kako bi se osigurala potpuna redundancija (2N) u napajanju. Svi spojevi i unutarnji dijelovi ormara moraju biti potpuno zaštićeni od dodira i zatvoreni. Ormar mora biti isporučen kompletno ožičen i ispitan sa atestom.

3.3.2 SUSTAV BESPREKIDNOG NAPAJANJA (UPS) Za potrebe osiguravanja stabilnog napona u računalnoj sobi (ili u posebnoj prostoriji) će se instalirati 2 UPS uređaja snage 250kVA/225kW, i to svaki na svoju sabirnicu u GRO-DC, kako bi se osiguralo redundantno napajanja IKT opreme. Zbog eventualnih budućih potreba UPS ovi moraju imati mogućnost spajanja i u paralelnom radu radi povećanja snage. UPS uređaji moraju imati baterijsku autonomiju za minimalno 15 minuta rada uz 100% opterećenja. Baterije mogu biti ugrađene u zasebne ormare UPS uređaja ili se mogu montirati na policama. Također, UPS jedinica mora biti izvedbe za smještaj uz zid stražnjim dijelom. Hlađenje UPS jedinice – usis hladnog zraka sa prednje strane, a ispuh toplog zraka sa gornje strane. Svi dijelovi UPS uređaja te izmjena baterija moraju biti omogućeni s prednje strane uređaja. UPS treba imati minimalno slijedeće karakteristike:

• trofazni aktivni ispravljač sa korekcijom faktora snage • ON LINE dvostruke konverzije • EMI/FRI filtar • DSP PWM trofazni izmjenjivač • temperaturno kompenzirani punjač baterija • soft start ispravljača za rad sa diesel električnim agregatom • baterijski modul sa hermetički zatvorenim, suhim baterijama • statički elektronski by-pass, besprekidan • ugrađena ručna servisna besprekidna sklopka • ulazni/izlazni osigurači i sklopke, • ugrađeni zaštitni prekidač za baterije • panel za nadgledanje svih stanja UPS-a


HR-ZOO-13-014 v1.1 15

• RS-232 port, komunikacijski softver, zvučni i vizualni alarm • SNMP/web adapter • Modbus/bus adapter • Relejna kartica za daljinsku dojavu • softver za nadzor • EPO sklopka i sučelje za daljinski isklop u nuždi • sustav za nadzor okoliša i automatsku dojavu • hrvatski certifikat o sigurnosti u radu i RF sigurnosti

3.3.3 PRIČUVNI IZVOR ENERGIJE - DIESEL ELEKTRIČNI AGREGAT U svrhu osiguranja od nestanka mrežnog napajanja, potrebno je izvršiti ugradnju postrojenja za rezervno napajanje električnom energijom – postrojenje diesel električkog agregata (DEA) instalirane stand-by / primarne snage cca 560kVA/500 kVA. Prema klasifikaciji vanjskih utjecaja, prostor izvan objekta smatra se industrijskim i postavljaju se posebni zahtjevi u pogledu električke opreme i instalacije. Električku je instalaciju potrebno izvoditi u razini zaštite IP54. Sve je metalne dijelove obavezno međusobno električki povezati na zajedničku točku za izjednačenje potencijala. Ugrađena automatika agregatskog postrojenja mora imati sučelje za komunikaciju sa nadzornim sustavom preko IP i/ili MODBUS protokola. Opis pojedinih dijelova opreme:

3.3.3.1 DIESEL MOTOR Pogonski motor pokreće se na diesel pogonsko gorivo. Opremljen je vlastitim pomoćnim izvorom el. energije za neovisno pokretanje i rad, cjelovitom automatikom za pokretanje, regulaciju brzine vrtnje, regulaciju napona, zaštitu i nadzor stanja (temperature motora, tlaka ulja, razine goriva...) te redovito i nužno zaustavljanje. Motor se u vrijeme kada ne radi, drži u pripravnom stanju tako da mu se električkim grijačima trajno predgrijava voda u primarnom krugu rashladnog sustava. Temperatura rashladne vode motora regulirana je ugrađenim termostatom. Akumulatorska baterija trajno se drži napunjenom, na naponu tzv. „plivajućeg“ režima. Napon napajanja spomenutih grijača i ispravljača je 230VAC i dovodi se sa mrežnih sabirnica u ATS panelu. Toplina generirana radom pogonskog diesel motora odvodi se preko kanala ispuha toplog zraka kućišta agregata. Ventilator hladnjaka, putem remenskog prijenosa pogoni diesel motor. Sve relevantne mjerene veličine i stanja motora, biti će vidljivi na instrumentima i signalizaciji na kontrolnom panelu diesel agregata.

3.3.3.2 GENERATOR I ENERGETSKI PREKIDAČI Generator je samouzbudni, izlaznog napona 3x400/230V, snage cca 560 kVA, cos φ = 0,8; sa automatskom regulacijom uzbude. Izvodi za energetski priključak su izvedeni 4-polno (3 fazna i 1 nul-vodič). Zvjezdište generatora potrebno je uzemljiti. Zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom napajanih iz generatora


HR-ZOO-13-014 v1.1 16

izvesti će se kontrolerom dozemnog spoja. Na izlazu iz generatora postrojenje mora biti opremljeno sa odgovarajućim 4-polnim zaštitnim prekidačem od 800A po fazi, minimalne prekidne moći od 35kA.

3.3.3.3 MONTAŽA AGREGATA Agregat je predviđen za vanjsku montažu na armirano betonsku podlogu. Kućište agregata mora biti zvučno izolirano. Dimenzije diesel agregata u kućištu su cca 1200x3560x2182 (ŠxDxV). Za montažu agregata potrebno je izraditi armirano betonsku podlogu dimenzija cca 3200x5500x400. Betonska podloga treba biti većih dimenzija kako bi se omogućilo servisiranje diesel agregata (min. 1 m sa svake strane). U temelj je potrebno položiti Fe/Zn traku dimenzija 40x4 mm za uzemljenje diesel agregata.

3.3.3.4 SPREMNIK GORIVA Potrebno je predvidjeti spremnik goriva odgovarajuće zapremine, koji prema potrošnji pri 100% nominalnog tereta omogućava autonomiju od min 24 sata (Tier2 DC zahtjev). U tom slučaju potrebno je predvidjeti spremnik goriva od cca 2000 l zakopan u zemlju. Potrebno je predvidjeti dvije pumpe za gorivo koje se mogu kontrolirati ručno i automatski, s time da se pumpe napajaju iz različitih izvora besprekidnog napajanja.

3.4 STROJARSKI DIO

3.4.1 SUSTAV KLIMATIZACIJE

3.4.1.1 TEHNIČKI OPIS RASHLADNOG SUSTAVA PODATKOVNOG CENTRA Rashladni sustav podatkovnog centra treba izvesti s preciznim klima jedinicama za hlađenje tehničkih prostora koje omogućuju regulaciju i konstantno održavanje temperature zraka. Kao radna tvar za hlađenje treba predvidjeti vodu, odnosno otopinu glikola, u omjeru 30%, čime se sprečava zamrzavanje medija na vanjskim temperaturama do - 25ºC. Klima jedinicama treba omogućiti regulaciju i konstantno održavanje sljedećih uvjeta:

Preporučeni uvjeti radne okoline u podatkovnim centrima temperatura 18°C do 27°C donja granica vlažnosti zraka točka rosišta na 5,5°C gornja granica vlažnosti zraka relativna vlažnost 60% ili točka rosišta na 15°C maksimalna brzina promjene temperature: 5ºC/h Vanjski uvjeti prema kojima sustav mora biti projektiran su od -18ºC do +43ºC.


HR-ZOO-13-014 v1.1 17

Temperaturu treba mjeriti u svakom od poslužiteljskih ormara ispred ulaza hladnog zraka u računalnu ili TK opremu, na visini 1,5 m od gotovog poda, a minimalno u svakom redu TK i poslužiteljskih ormara. Radi pouzdanosti cijelog sustava unutarnje i vanjske jedinice trebaju međusobno raditi minimalno u redundanciji N+1. Sve jedinice potrebno je opremiti sučeljem za udaljeni nadzor i upravljanje preko SNMP/WEB sučelja. Potrebno je predvidjeti odgovarajuće nosače na koje će se montirati klima jedinice te kadu za prihvat tekućine sustava za hlađenje u slučaju curenja ili popravka. Rashladni sustav treba izvesti tako da omogućuje rad 24 sata na dan, 365 dana u godini. U slučaju nestanka napajanja ventilatore unutarnjih klima jedinice potrebno je napajati preko uređaja za besprekidno napajanje. Vanjske jedinice klima uređaja (rashladnici vode) trebaju imati ugrađeni dodatni izmjenjivač topline za hlađenje radne tvari s vanjskim hladnim zrakom (eng. free-cooling). Razmještaj poslužiteljskih ormara i klima jedinica izvest će se na način da se napravi jedna topla i dvije hladne zone. Da bi se izbjeglo stvaranje toplih točaka unutar računalne sobe topla zona će biti zatvorena tipskim konstrukcijskim elementima koji su kompatibilni s poslužiteljskim ormarima. Tipski elementi su krovni elementi i vrata s dovratkom koji će biti istog dizajna i boje kao i poslužiteljski ormari. Rashladne jedinice u računalnoj sobi će se montirati između poslužiteljskih ormara te će se topli zrak koji ispuhuje IKT oprema u toplu zonu odvesti preko hladnjaka u hladnu zonu. Načelno, hladnjak usisava vrući zrak (cca. 32-38°C) iza poslužiteljskog ormara (iz tople zone), hladi ga (na cca 22°C) i ubacuje u prostor ispred poslužiteljskog ormara, odnosno u hladnu zonu. Rashladnici vode će se postaviti na krov građevine na čeličnu konstrukciju ili na temelje koji će se postaviti na prostoru uz građevinu, dok je položaj poslužiteljskih ormara i pripadajućih hladnjaka treba odrediti na tlocrtu u projektnoj dokumentaciji.

3.4.1.2 RASHLADNE JEDINICE Rashladne jedinice koje se smještaju uz poslužiteljske ormare su sastavljene od izmjenjivača voda-zrak rashladnog učinka cca 22 kW pri temperaturi vode od 7/13°C i ventilatorima ukupnog učina minimalno 4.500 m3/h. Hladnjaci se isporučuju u kompletu sa svim elementima regulacije, upravljanja i signalizacije. Ugrađuje se potreban broj (predvidivo 8) rashladnih jedinica koje će se spojiti izoliranim višeslojnim cijevima koje su spajane press fitinzima na glavni razvod. Hladnjaci će se preko zapornih ventila odijeliti od glavnog razvoda. Ponuditelj mora predvidjeti kompletan spojni materijal i sve potrebne opcije kako bi se instalacija klima sustava izvela u skladu s gore navedenim tehničkim zahtjevima, zahtjevima i pravilima struke, te tehničkim propisima.


HR-ZOO-13-014 v1.1 18

3.4.1.3 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE RASHLADNIH JEDINICA: Precizna klimatizacijska jedinica za hlađenje s miješajućim ventilom i vodoravnom distribucijom zraka treba imati minimalno sljedeće karakteristike:

- rashladni kapacitet: cca 22 kW pri temperaturi vode 7/13ºC - jedinica za smještaj u red sa poslužiteljskim ormarima - usis zraka u jedinicu sa stražnje strane, ispuhivanje zraka s prednje strane - protok zraka reguliran s frekventno reguliranim ventilatorima - WEB/SNMP sučelje za daljinski nadzor sa dojavom alarma na e-mail ili SMS.

Precizna klimatizacijska jedinica za hlađenje i ovlaživanje treba imati minimalno sljedeće karakteristike:

- rashladni kapacitet: cca 35 kW pri temperaturi vode 7/13ºC - ovlaživač zraka - usis zraka u jedinicu s gornje strane, ispuhivanje hladnog zraka s donje strane u prostor

tehničkog izdignutog poda - protok zraka reguliran s frekventno reguliranim ventilatorima - WEB/SNMP sučelje za daljinski nadzor sa dojavom alarma na e-mail ili SMS.

3.5 POSLUŽITELJSKI I KOMUNIKACIJSKI ORMARI U prostoru podatkovnog centra planira se ugraditi 10 ormara (8 poslužiteljskih + 2 komunikacijska) za potrebe HR-ZOO te N komada za potrebe partnera (točan broj ovih ormara utvrdit će se u dogovoru s partnerima). Preferira se dobava poslužiteljskih ormara tipskog dizajna i izvedbe kao i rashladne jedinice zbog ograničenog prostora za smještaj opreme. Također, poslužiteljski ormari moraju biti kompatibilni sa tipskim konstrukcijskim elementima koji služe za zatvaranje tople/hladne zone između redova ormara. Tipski elementi su pokrovni elementi i vrata s dovratkom koji trebaju biti istog dizajna i boje kao i poslužiteljski ormari. Na poslužiteljske ormare i rashladne jedinice polažu se tipske kabelske police (vodilice) za polaganje napojnih vodova i komunikacijskih vodova na način da je uvod kabela direktno u poslužiteljski ormar kroz otvor na krovu. Kabelske police (vodilice) za energetske i komunikacijske kabele moraju biti fizički razdvojene. Uz svaki poslužiteljski ormar potrebno je isporučiti i set vijaka i matica za pričvršćenje opreme u 19“ ormar duž cijele visine. Također, potrebno je isporučiti i set panela za zatvaranje otvora (eng. blank panel) visine 1U za 19“ poslužiteljske ormare.

3.5.1 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSLUŽITELJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH ORMARA:

− poslužiteljski ormari: visina 42U, dimenzije vxšxd (cca 2000x700-800x1000 mm) − komunikacijski ormari: visina 42U, dimenzije vxšxd (cca 2000x700-800x1000

mm) − masa ormara: do cca 140 kg − nosivost ormara (statička) barem cca 1200 kg − nosivost ormara (dinamička) barem cca 1200 kg


HR-ZOO-13-014 v1.1 19

− visina ormara 42 U − nivo zaštite IP 20 − minimalna dubina montaže 900 mm − kotači za pomicanje i postolje za fiksiranje − bočni paneli sa bravom i ključem − perforirana prednja i zadnja vrata s bravom i ključem − stražnja vrata moraju biti dvokrilna, ormari moraju biti univerzalni sa garancijom

proizvođača o kompatibilnosti sa opremom svih važnijih proizvođača IKT opreme NAPOMENA: sve dimenzije i ostale karakteristike ormara specificirati na način da ne onemogući tržišnu utakmicu različitih proizvođača opreme.

3.5.2 PDU RAZVODNE JEDINICE ZA NAPAJANJE U 19“ORMARIMA Predviđeno je redundantno napajanje opreme u poslužiteljskim i komunikacijskim ormarima u redundanciji 2N te je u svaki ormar moguća ugradnja najmanje dvije PDU (eng. power distribution unit) razvodne jedinice za napajanje prema slijedećim karakteristikama:

• C13/C19 priključna mjesta (sukladna IEC 60320) za priključak poslužitelja • mogućnost ugradnje razvodnih jedinica bez zauzeća prostora predviđenog za

poslužitelje • Ethernet sučelje za daljinski nadzor/upravljanje (mjerenje potrošnje na pojedinim utičnim

mjestima, upravljanje pojedinim utičnim mjestima) i dojavu alarma

3.6 SUSTAV ZA VATRODOJAVU I GAŠENJE POŽARA PLINOM

3.6.1 VATRODOJAVNI SUSTAV U svrhu dojave požara u svim tehničkim prostorima podatkovnog centra potrebno je instalirati vatrodojavni sustav, sukladno važećim zakonskim propisima, posebice Pravilnikom o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99). Vatrodojavni sustav mora omogućiti slijedeće: - nadziranje prostora i otkrivanje požara - automatsku i ručnu dojavu požara - zvučnu i svjetlosnu signalizaciju - automatsko aktiviranje gašenja požara plinom i - ručno aktiviranje gašenja požara plinom. Vatrodojavni sustav treba biti izveden kao dvozonski sustav, koji osigurava pouzdanost prijenosa alarma i aktivaciju sustava gašenja. Sastoji se od mikroprocesorske vatrodojavne centrale s ugrađenim modulom za aktiviranje gašenja požara plinom, rezervnog napajanja te potrebnog broja detektora u dvije zone, tipkala za prisilni uklop sustava gašenja, te tipkala za prisilni isklop sustava gašenja.

3.6.2 SUSTAV ZA GAŠENJE POŽARA U PODATKOVNOM CENTRU


HR-ZOO-13-014 v1.1 20

Radi zaštite IKT opreme i instalacija u slučaju izbijanja požara u računalnoj sobi i prostoriji za smještaj besprekidnog napajanja (ukoliko će biti izveden odvojeno), potrebno je izvesti instalaciju za automatsko gašenje požara. Prilikom izrade sustava potrebno je poštivati važeće propise i prihvaćenu tehničku praksu na izradi sustava za gašenje požara na IKT uređajima u podatkovnim centrima. Uređaj za automatsko gašenje požara potrebno je postaviti u računalnu sobu, lijevo od vrata uz vanjsku stijenu (ili drugi odgovarajući prostor). Cijevi za razvod plina od cilindra do mlaznica, montirat će se na odgovarajućim nosačima na zid, pod ili strop prostorije. Sustav automatskog gašenja je upravljan vatrodojavnom centralom, koja kontrolira elektromagnetski ventil za uklop gašenja.

3.7 SUSTAV KONTROLE PRISTUPA Kako bi se spriječio neovlašten ulaz u računalnu sobu i ostale tehničke prostore te ostvarila evidencija ulaza, potrebno je postaviti sustav kontrole pristupa. Poželjno je da je sustav kompatibilan s već postojećim sustavom kontrole pristupa na lokaciji. Sustav kontrole pristupa sastoji se od dvije glavne cjeline: kontrolera sustava, te čitača beskontaktnih kartica. Kontroler povezuje čitače i izvršne funkcije sustava (tipkalo za izlaz u nuždi, elektroprihvatnik). Kontroler je samostalan u svojoj funkciji. Na nadziranim vratima nalazi se čitač, tipkalo za otpuštanje vrata iznutra, te magnetski kontakt, koji obavlja i protuprovalnu funkciju.

3.8 SUSTAV ZA NADZOR OKOLINE Sustav za nadzor okoline u podatkovnom centru treba imati integrirane sljedeće funkcionalnosti:

− baziran na IP protokolu, − udaljeni nadzor uvjeta u prostorima podatkovnog centra:

o mjerenje temperature u tri točke kod poslužiteljskih i komunikacijskih ormara, o mjerenje vlažnosti u jednoj točki kod poslužiteljskih i komunikacijskih ormara, o mjerenje protoka zraka u jednoj točki kod poslužiteljskih i komunikacijskih

ormara, o rano otkrivanje dima, o detekcija curenja vode.

− automatsko prepoznavanje i postavljanje postavki za osjetnike i dojavnike odmah po uključenju. Detekcija prekida u komunikaciji ili odspajanju osjetnika i dojavnika. Mogućnost spajanja osjetnika i dojavnika kabelima generičkog kabliranja (RJ-45 konektori).

− integrirani web poslužitelj koji omogućava jednostavno postavljanje, nadzor i analizu podataka za svaki od parametara koji se nadzire, te postavljanje pragova (graničnih vrijednosti koje dojavljuju alarm)

− mogućnost dojave telefonskom linijom, faksom, radijskim pozivnim prijamnikom (pager), e-mailom ili SNMP protokolom ukoliko se prijeđu postavljene granične vrijednosti (.


HR-ZOO-13-014 v1.1 21

Detekciju curenja vode potrebno je izvesti žičanim senzorima za detekciju curenja vode u tehničkom izdignutom podu. Detektori se postavljaju ispod rashladnih jedinica i duž trase cijevnog razvoda rashladnog medija unutar podatkovnog centra. Pristup sustavu treba biti omogućen putem SNMP protokola što omogućava laku integraciju u postojeći sustav za nadzor i upravljanje mrežom putem standardnih IP usluga (telnet, ftp, http, https). Sustav nadzora treba omogućiti definiranje raznih alarma i događaja koji se mogu slati putem SNMP, SMS, email, http, https ili ftp protokola. Uz definiranje događaja i alarma sustav treba generirati i periodičke izvještaje o statusu senzora i drugih nadziranih uređaja. Svi podaci trebaju se pohranjivati centralno na sustavu. Sustav treba biti nadogradiv i podržavati povezivanje sustava u složenije centralne sustave. Upravljanje sustavom treba biti moguće putem SNMP protokola, kroz namjensku konzolu, web aplikaciju i/ili serijskim pristupom na uređaj. Uređaj treba biti predviđen za montažu u ormar standardne širine 19", visine 1U.

3.9 IS ZA UPRAVLJANJE INFRASTRUKTUROM PODATKOVNOG CENTRA U cilju pojednostavljena operativnih procesa, smanjenja troškova, ubrzanja procesa isporuke informacija, boljeg analiziranja i dr., nužno je implementirati informacijski sustav za upravljanje infrastrukturom podatkovnog centra (engl. Data Center Infrastructure Management – DCIM). Velike uštede energije i operativni troškovi podatkovnog centra mogu biti ostvareni uz poboljšano planiranje fizičke infrastrukture podatkovnog centra, uz sitne preustroje sustava, te uz manje promjene procesa. Osnovni ciljevi IS za upravljanje infrastrukturom podatkovnih centara:

− Povećana dostupnost − Ispunjenje ugovora o razini usluge (SLA) − Smanjenje rizika − Smanjenje troškova − Povećanje efikasnosti podatkovnog centra − Pružanje širokog spektra informacija

Kategorije alata za upravljanje infrastrukturom:

- nadzor u stvarnom vremenu (engl. Real Time Monitoring) - upravljanje imovinom (eng. Asset Management) - upravljanje pristupom (engl. Access Management) - CFD modeliranje (engl. Computational Fluid Dynamics Modeling) - upravljanje poveznica (engl. Connectivity Management) - upravljanje održavanja (engl. Maintenance Management)

Sustav nadzora za podatkovne centre treba objedinjavati paket softvera i opreme dizajniran za prikupljanje i upravljanje podacima o podatkovnom centru. Softver i oprema za nadzor moraju objedinjavati i bilježiti popis imovine, resursa, rada i svih statusa podatkovnog centra tijekom životnog ciklusa podatkovnog centra.


HR-ZOO-13-014 v1.1 22

Sve prikupljene informacije se moraju moći distribuirati te integrirati na način da pomažu upraviteljima i održavateljima optimizirati rad podatkovnog centra pri čemu softver mora omogućiti nadzor i upravljanje s:

• Kapacitet podatkovnog centra o Simulacija, planiranje i optimizacija kapaciteti infrastrukture (napajanje, hlađenje,

prostor) • Optimiziranje IT opreme

o Precizan uvid u IT opremu kroz nadzor potrošnje energije, povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova

• Promjena kapaciteta o Potpuno integrirani tijek procesa za upravljanje IT opremom i infrastrukturom

podatkovnog centra tijekom promjena kapaciteta ili opterećenja • Energetska učinkovitost

o Nadzor potrošnje energije i kontrole efikasnosti (PUE) analitika na razini podsustava

• Nadzor potrošnje energije o Trenutni pregled potrošnje energije po ormaru

Centralni sustav za nadzor podatkovnih centara mora omogućiti upravljanja i prikaz podataka o opremi podatkovnog centra u realnom vremenu tijekom kvarova s vizualnim prikazom unutar podatkovnog centra, te mora davati preporuke o tome kako riješiti eventualne probleme. Softver mora obračunavati (PUE- Power Usage Effectiveness) kojim daje informacije o svakodnevnom korištenju energije unutar podatkovnog centra . Sve važne informacije moraju biti dostupne i preko aplikacije za pametne telefone ili tablet računala , kako bi osoblje bilo na vrijeme obaviješteno o svim promjenama ili alarmima unutar podatkovnog centra. Aplikacija mora omogućiti upravljanje IT opremom, kontrolu potrošnje i mogućnost izrade izvještaja. Sustav nadzora i upravljanja mora imati mogućnost predviđanja optimalne lokaciju za smještaj ICT opreme na temelju prikupljenih informacija o dostupnosti fizičkog kapaciteta infrastrukture podatkovnog centra (napajanje, hlađenje, prostor u 19“ ormaru isl.).

Sustav mora imati mogućnost simulacije promjene kapaciteta i opterećenja, te proaktivne analize utjecaja promjena prije nego se dogode. Na taj način se mora omogućiti odgovarajuće upravljanje i planiranje omogućujući da infrastruktura podatkovnog centra odgovara trenutnim i budućim potrebama.

Sustav mora objedinjavati sustav automatizacije poslovnih procesa kojim operatori mogu dodijeliti radne naloge, pratiti statuse, izraditi izvještaje i revizije podataka.

Sustav nadzora mora omogućiti jednostavan uvid i neograničene mogućnosti za prilagođavanje i vizualizaciju izvještaja i radu podatkovnih centara u više različitih formata.


HR-ZOO-13-014 v1.1 23

3.10 DOKUMENTACIJA ISPORUČENE OPREME I SUSTAVA Uz isporuku opreme i sustava potrebno je minimalno predvidjeti:

− Upute za korištenje na hrvatskom jeziku − Upute za održavanje − Shema ožičenja − Potrebni dijagrami − Lista rezervnih dijelova − CE – deklaracija − Primopredajni protokol − Primopredajni zapisnik


HR-ZOO-13-014 v1.1 24

DODATAK 1: GRAĐEVINE I POSTROJENJA4 Tijekom obilaska sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu a u suradnji s predstavnicima sveučilišta, odabrane su najprimjerenije lokacije i potencijalni prostori predviđeni za smještaj računalnih i spremišnih resursa, odnosno izgradnju podatkovnih centara i udomljavanje HR-ZOO sjedišta. Potencijalni prostori nalaze se unutar već postojećih objekata, a same lokacije objekata opisane su u poglavlju Lokacije. Podatkovni centar Sveučilišta u Rijeci Odabrana lokacija je Sveučilišni kampus na Trsatu, a odabrani objekt je zgrada Sveučilišnih odjela, u ulici Radmile Matejčić 2, Rijeka.

Slika 1 - Zgrada Sveučilišnih odjela

Odabrani prostor predviđen za smještaj računalnih i spremišnih resursa HR-ZOO-a nalazi se u prizemlju objekta, u nižem dijelu zgrade. Prostor leži na temeljima objekta, stoga statička stabilnost nije upitna. Posebna namjenska izvedba prostora već sada zadovoljava osnovne uvjete za smještaj računalnih i spremišnih resursa. Prostor ima jedan vanjski zid i postojeću vanjsku klimatizacijsku jedinicu (vanjski prostor između dva krila zgrade). Do prostora vode kanali predviđeni za električne/energetske instalacije, mrežne instalacije, omogućena je povezanost s neprekidnim izvorom napajanja sadašnjim UPS-ovima te povezanost s postojećim agregatom. Objekt ima i svoju transformatorsku stanicu. Prizemni prostori povezani su širokim hodnicima što omogućava prijenos/prijevoz predmeta velikih dimenzija.

4 Tekst je prenesen iz Studije predizvodljivosti.


HR-ZOO-13-014 v1.1 25

Odabrani prostor označen je na tlocrtu kao prostor 1 – Data Centar, ukupne površine 87,22 m2. Dimenzije prostora su 4,9 m širine, 17,8 m duljine i 3,6 m visine. U neposrednoj blizini nalaze se i prostor za neprekidni izvor napajanja – prostor 3, kao i komunikacijsko čvorište – prostor 2.


HR-ZOO-13-014 v1.1 26

Slika 2 - Tlocrt prostora podatkovnog centra UNIRI


HR-ZOO-13-014 v1.1 27

Tabela 1: Procjena računalnih i spremišnih resursa za sjedište Sveučilišta u Rijeci RESURSI UNIRI Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri) 1000

Grid-resursi (broj procesorskih jezgri) 2000

HPC-resursi (broj procesorskih jezgri) -

Diskovni resursi (TB) 500 Tračni resursi (TB) 500 HA serveri (komada) 3 Tabela 2: Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta Sveučilišta u Rijeci OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (400 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik SAN/FC (Fiber channel) preklopnik Podatkovni centar Sveučilišta u Splitu Odabrana lokacija je Sveučilišni kampus u Splitu, a odabrani objekt je zgrada Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje – FESB, na adresi Ruđera Boškovića 32, Split.


HR-ZOO-13-014 v1.1 28

Slika 3 - Zgrada FESB-a

Odabrani prostor predviđen za smještaj računalnih i spremišnih resursa HR-ZOO-a nalazi se na etaži 1, dio nekadašnje garaže starije zgrade (tlocrt etaže 1). Prostor leži na temeljima objekta. Prostor nema vanjskih zidova. Odabrani prostor označen je na tlocrtu kao prostor A133, ukupne površine 101 m2. Dimenzije prostora su 14,18 m širine, 7,15 m duljine i 3,6 m visine. U nastavku prostora nalaze se prostorije A 134, A135, A136 i A129, koje mogu poslužiti za smještaj besprekidnog izvora napajanja (UPS) i po potrebi dizel agregata.


HR-ZOO-13-014 v1.1 29

Slika 4 - Tlocrt etaže 1 – podatkovni prostor UNIST

Tabela 3: Procjena računalnih resursa za sjedište Sveučilišta u Splitu RESURSI UNIST Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri) 1000



HR-ZOO-13-014 v1.1 30


Diskovni resursi (TB) 500 Tračni resursi (TB) 500 HA serveri (komada) 3 Tabela 4: Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta Sveučilišta u Splitu OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (400 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik SAN/FC (Fiber channel) preklopnik DWDM/OTN preklopnik IP/MPLS preklopnik


HR-ZOO-13-014 v1.1 31

Podatkovni centar Sveučilišta u Osijeku Odabrana lokacija je Sveučilišni kampus u Osijeku, a odabrani objekt je zgrada Studentskog doma, u Ulici kralja Petra Svačića 1c, smješten na prostoru bivše vojarne „Drava“.

Slika 5 - Studentski dom u Osijeku

Odabrani prostor predviđen za smještaj računalnih i spremišnih resursa HR-ZOO-a nalazi se u prizemlju objekta. Na tlocrtu prizemlja prikazan je crvenom bojom, ukupne površine 268 m2. U nastavku prostora nalazi se i prostor označen plavom bojom koji se može iskoristiti za smještaj neprekidnog izvora napajanja (UPS) i po potrebi dizel agregata.


HR-ZOO-13-014 v1.1 32

Slika 6 - Tlocrt Podatkovnog centra UNIOS


HR-ZOO-13-014 v1.1 33

Tabela 5: Procjena računalnih resursa za sjedište Sveučilišta u Osijeku RESURSI UNIOS Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri) 1000



Diskovni resursi (TB) 500 Tračni resursi (TB) 500 HA serveri (komada) 3 Tabela 6: Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta Sveučilišta u Osijeku OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (400 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) NN razvod i ostale instalacije 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik SAN/FC (Fiber channel) preklopnik DWDM/OTN preklopnik IP/MPLS preklopnik


HR-ZOO-13-014 v1.1 34

Podatkovni centar Sveučilišta u Zagrebu - Sveučilišni računski centar Odabrana lokacija je Sveučilišni računski centar – Srce, na adresi Josipa Marohnića 5, Zagreb. Odabrani prostor za smještaj računalnih i spremišnih resursa je računalna hala Srca.

Slika 7 - Zgrada Sveučilišnog računskog centra

Sadašnja računalna hala zauzima površinu od 123,8 m2 na drugom katu objekta i uz prostor za laboratorije površine 53,5 m2 čini centralni dio računskog centra, na tlocrtu označen iscrtanom mrežom. Računalna soba je specijalne konstrukcije, ojačanog tla i dvostrukog poda, a nosiva konstrukcija objekta zadovoljava statičku stabilnost. Pri projektiranju podatkovnog centra Srce treba uzeti u obzir prostorna ograničenja. Sadašnja računalna soba nije prazan prostor, već udomljuje velik broj postojećih računalnih i spremišnih resursa. Od iznimne je važnosti provjera statike, raspored računalnih i komunikacijskih ormara u prostoru, kao i drugih elemenata nabrojanih u uvodnome dijelu Građevine i postrojenja.


HR-ZOO-13-014 v1.1 35

Slika 8 - Tlocrt podatkovnog centra Srce


HR-ZOO-13-014 v1.1 36

Tabela 7: Procjena računalnih resursa za sjedište Srca RESURSI SRCE Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri) 1000


HPC-resursi (broj procesorskih jezgri) 2000

Diskovni resursi (TB) 500 Tračni resursi (TB) 500 HA serveri (komada) 6 Tabela 8: Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta Srca OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (400 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) NN razvod i ostale instalacije 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik SAN/FC (Fiber channel) preklopnik IB preklopnik (InfiniBand) DWDM/OTN preklopnik IP/MPLS preklopnik Podatkovni centar Sveučilišta u Zagrebu - kampus Borongaj Odabrana lokacija je kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu na zemljištu bivše vojarne Borongaj, a odabrani objekt je napušteni vojni objekt – hangar, površine približno 1000 m2, označen na prostornom planu brojkom 215. Objekt je prizemna betonska konstrukcija, kosoga krovišta, visine 5 metara na krajevima i 7 metara po sredini objekta.


HR-ZOO-13-014 v1.1 37

Slika 9 - Položaj objekta na prostornom planu kampusa Borongaj

Slika 10 - Objekt u kampusu Borongaju


HR-ZOO-13-014 v1.1 38

Tabela 9: Procjena računalnih resursa za sjedište Borongaj RESURSI UNIZG Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri) 2000



Diskovni resursi (TB) 1000 Tračni resursi (TB) 1000 HA serveri (komada) 6 Tabela 10: Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta Borongaj OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (1000 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) NN razvod i ostale instalacije 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik SAN/FC (Fiber channel) preklopnik IB (InfiniBand) preklopnik CWDM preklopnik IP/MPLS preklopnik Podatkovni centar Sveučilišta u Zagrebu - Sveučilišni kampus Sjever Odabrana lokacija je Sjeverni kampus Sveučilišta u Zagrebu, na zemljištu Instituta Ruđer Bošković. Objekt odabran za smještaj podatkovnog centra bila bi zgrada IRB eScience centra čija se izgradnja predviđa u narednom razdoblju. U podrumu objekta predviđen je prostor veličine 100 m2 u kojem će biti smješten podatkovni centar HR-ZOO-a. Projektiranje i opremanje sjedišta bit će obuhvaćeno projektom izgradnje objekta, dok se procjena računalnih i spremišnih resursa nalazi u tabeli 21.


HR-ZOO-13-014 v1.1 39

Slika 11 - Tlocrt IRB eScience centra

Tabela 11 : Procjena računalnih resursa za sjedište

RESURSI SK/IRB Cloud-resursi (broj procesorskih jezgri)



Diskovni resursi (TB) 500 Tračni resursi (TB) 500 HA serveri (komada) 6 Tabela 12 : Procjena opreme potrebne za opremanje sjedišta SK/IRB

OPREMA pričuvni izvor energije – dizel-agregat (400 kVA) neprekidni izvor napajanja UPS (2 x 200 kVA) NN razvod i ostale instalacije 8 poslužiteljskih ormara i 2 komunikacijska ormara klima za hlađenje u redu s ormarima u zatvorenoj zoni (InRaw) 50 - 75 kW klasična klima za DC 2 x 125 kW vanjski rashladnik vode (chiller) Ethernet preklopnik


HR-ZOO-13-014 v1.1 40

SAN/FC (Fiber channel) preklopnik IB (InfiniBand) preklopnik CWDM preklopnik IP/MPLS preklopnik

hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (hr-zoo) … · o odimljavanje (u slučaju aktiviranja...

Documents