hrvatski_sabor_1848

8/8/2019 hrvatski_sabor_1848

1/9

SVEUILITE U ZAGREBUHRVATSKI STUDIJI

SEMINARSKI RAD

HRVATSKI SABOR 1848.

Kolegij: Hrvatske pravne i politike institucije

Student: Profesor:IVOR ALTARAS PENDA Dragutin Pavlievi

Zagreb, sijeanj 2000.


2/9

2

SADRAJ

1. UVOD

2. POLITIKE OKOLNOSTI PRED HRVATSKI SABOR 1848.

3. BAN JOSIP JELAI SAZIVA HRVATSKI SABOR U LIPNJU 1848.

4. ZASJEDANJE SABORA

5. POSLJEDICE SABORA

6. ZAKLJUAK

7. LITERATURA


3/9

3

1. UVOD

I mali narodi prije ili kasnije poele svoju nezavisnost. Realizacija takovih stremljenja ipakovisi o velikim ljudima. Oni svojim idejama i zamislima kojima zahvaaju puno ire i dalje odnjih samih ponekad pokreu takve tokove povijesti da sami ne doive niti dio odcjelokupnosti koju su zapravo inicirali. No to ne umanjuje njihov udio u cjelovitost dogaaja.I zato ih se uvijek sjeamo. Tako je dananjoj samostalnoj Hrvatskoj bitno pridonio ban JosipJelai, a koji osobno ni u emu od toga nije stigao uivati.

Naime, on je u funkciji jednog okidaa zapoeo njegov nedosanjani san o slobodnojHrvatskoj. Bilo je to pred vie od stotinu i pedeset godina. Dakle, zaista davno. I trajalo jekratko, njegova nadanja i polet izdrali su nepune dvije godine.

No, ipak i najvei put i najvee dostignue zapoinje nekim prvim korakom. Imamo razloga

smatrati da je izvjesni prvi korak ka dananjoj nezavisnoj Hrvatskoj uinio ban Jelai.Naravno da u tome nije bio sasvim sam, a njegov instrument za taj velianstveni iskorak jebio Hrvatski Sabor 1848.O tom Saboru je u ovom seminarskom radu rije.

2. POLITIKE OKOLNOSTI PRED HRVATSKI SABOR 1848.

Pod vladavinom Habsburke Monarhije nali su se Maarska i Austrija s jedne strane, objekao hegemonisti i to Austrija i prema Maarskoj i prema Hrvatskoj, a Maarska samo premaHrvatskoj sa ciljem ravnopravnosti s Austrijom, dok se Hrvatska prema njima objema s drugestrane nala u otroj poziciji pokuaja stvaranja federalistikih odnosa snaga ime nudicjelovitu reformu Habsburke Monarhije, a ne parcijalnu kao Maarska.Maarska je, istina, za federaciju bila ve prilino spremna jer je postigla praktiki punu

politiku nezavisnost, to sa malom i prilino razjedinjenom Hrvatskom nije bio sluaj.Meutim je Hrvatska ipak ve bila dostatno nacionalno osvjetena i sa jasnim politikim iekonomskim uvidom, a da joj s vremenom postaje sve neprihvatljivije da potpadne podMaarsku. Pritom, Maari su imali izuzetne apetite: dokinuti hrvatski jezik, najprije uslubenoj a vjerojatno kasnije i u ostaloj komunikaciji i pri tome bi se maarski jezik imao

obvezatno uiti u svim hrvatskim kolama; u slubenoj upotrebi je imao biti jedino dravniugarski grb i ugarska zastava te maarski jezik na svim natpisima, novcem i svim slubenim

peatima, s iznimkom da bi se dopustio talijanski jezik i to samo za domau upotrebu na tadazvanom "Ugarskom primorju", a latinski u Hrvatskoj i jo neko vrijeme u Slavoniji (6godina).Zapravo za Hrvate posve neprihvatljivo ma kako slabi bili. A bili su slabi, jer su bilimalobrojni i nepovezani do te mjere da se Lajos Kossuth, voa maarskog nacionalnog

pokreta jednom prilikom ak izrazio na sljedei nain: cit. " Ne vidim Hrvatske nazemljopisnoj karti!".Ipak je ta i takva tadanja Hrvatska sticajem okolnosti uspjela zaivjeti kroz dugi dotadanji

period, zatirani pojam o sebi. Te su pak okolnosti vezane uz osobu i djelo baruna Josipa

Jelaia.


4/9

4

3. BAN JOSIP JELAI SAZIVA HRVATSKI SABOR U LIPNJU 1848.

Iz ina pukovnika barun Josip Jelai promaknut je u in generala i zapovjednika obijubanskih pukovnija potkraj oujka 1848. (kasnije imenovan maralom i zapovjednikom itaveVojne Krajne). Oito je ve tada bio ugledna osoba, prema kojoj su ista izvjesna oekivanja,

barem kod odreenih bliskih mu krugova, koji su takoer imali utjecaja i na kralja o kojem suimenovanja ovisila. Dogodilo se takoer da je za bana izabran od velike narodne skuptineodrane 25.oujka 1848. u Zagrebu, a sasvim nezavisno i bez znanja o kraljevskomimenovanju iz Bea.Tako je Jelai postao dvostruko i istovremeno potvreni hrvatski ban. Navedena skuptina udokumentu nazvanom Zahtjevanje naroda kroz svojih 30 toaka trai sjedinjenje svihhrvatskih zemalja, vladu odgovornu saboru koji ima biti stalni zastupniki, a ne staleki, trai

jednako izborno pravo te vladu i financije nezavisne od Ugarske, zatim osnivanje narodnevojske te posebice uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog, nastavnog, a takoer i dokidanjekmetstva kao i stalekog poretka, uvoenje jednakosti svih ljudi pred zakonom (glede

poreznih obveza, slobode tiska, udruivanja, vjeroispovijesti, govora i odgoja) te konanoosnivanje narodne banke i slobodne trgovine.Time je za Hrvatsku zapravo zatraena samostalnost u sklopu Habsburke Monarhije, ali i uodnosu na Hrvatsko Ugarsku zajednicu.Kako je Maarska vlada sasvim odbacila ovakvu koncepciju, Jelai, sada kao ban, 19.travnja

prekida sve veze s Ugarskom, a 25.travnja izdaje proglas kojim potvruje ukidanje tlake ikmetstva da bi u svibnju osnovao Bansko vijee, u svojstvu prave samostalne hrvatske vlade,sa vrstom strukturom u obliku odjela za pravosue, unutranju upravu, bogoslovlje i nastavu,vojne poslove, odnoenje s austrijskom i ugarskom vladom te financije (a koji sadri obrt,trgovinu, promet i poljodjelstvo). Osnutkom ovog vijea Jelai ostvaruje i zahtjev Sabora iz1845. godine (Drakovieva "Disertacija") i iz Narodnih zahtjevanja 1848.

Nakon toga steeni su za bana Jelaia povoljni uvjeti da sazove prvi zastupniki HrvatskiSabor odredio ga je za 5.lipnja 1848.


5/9

5

4. SABOR HRVATSKI 1848.

S ukinuem kmetstva svi su ljudi postali jednaki pa "... svima ima pripasti narodna svetinja graansko pravo, jer kome drava namee dunosti mora mu dati i prava" , smatra ban Jelaiu asu kada 18.svibnja 1848. izdaje naredbu o pozivanju i zastupanju sabora kraljevineDalmacije, Hrvatske i Slavonije, a koji se ima odrati od 5. lipnja i narednih dana 1848.godine.Do u detalje razraen je bio sustav putem kojeg e biti birani zastupnici naroda. Prvenstveno

je podijeljen na grupe i to na zastupnike iz upanija, zatim na gradova i konano nazastupnike graniarskih regimenata. Pri tom 6 upanija, po tri u Hrvatskoj i Slavoniji, poslatie onoliko zastupnika koliko svaka ima kotara; dakle zagrebaka upanija bira 16 zastupnika,varadinska 10, a krievaka i poeka po 7, s iznimkom virovitike i srijemske upanije kodkoje se veliki dio stanovnitva ne slae s brojem kotara pa virovitika upanija bira 10, a

srijemska 8 zastupnika iako prva ima 7, a druga 6 kotara: ukupno upanijskih zastupnika imabiti 58; njih su odabrale starjeine ili kuni gospodari u svakoj pojedinoj opini ili sudstvunekog kotara, birajui po 1 ili 2 izbornika, a oni konano svog poslanika za sabor. Granica iliKrajina poslati e na sabor ukupno 44 zastupnika, po 4 iz svake regimente od njih postojeih11 unutar svake satnije kuni gospodari izabrati e po jednog izbornika od njih 500, aizbornici e izmeu sebe izabrati 4 zastupnika. Gradovi, slobodna poveljna trgovita, opinekoje imaju vlastiti magistrat ili se na neki nain istiu narodom ili trgovinom, svoje zastupnikemeusobno biraju po broju stanovnika; do 3000 po 1, do 5000 do 2, do 8000 po 3, a vie odtoga po 4, ukupno njih 77, pritom pravo izbora tj. birati i biti biran, ima svaki stanovnik sastalnim boravitem i nekretninom; zapravo "... izbornik moe biti svaki sin ove domovine, bezobzira na rod stale ili vijeru, ako je pismen i navrene 24 godine." trai ban Jelai. Ve

time je jasno da na sabor imaju pristup tzv. Virilisti tj. Crkveni i upravni dostojanstvenici tevelikai, koji u sabor dolaze po poloaju i po rodu s osobnim pravom glasa ili ispred nekegrupacije. Ukupno svih biranih zastupnika biti e na saboru 192 njihova vlast ima trajatisamo za vrijeme ovog sabora. Izborno pravo dobili su intelektualci, inovnici, graani i seoskiglavari. Takoer ve sad se Dalmaciji daje pravo da na ovaj sabor poalje svoje zastupnike ito nainom izbora po volji "... dok se dodjeljuje pristojno, zastupniko mjesto koje godaustrijsko slavonske pokrajine ako bi ovaj sabor htjela ukrasiti svojom prisutnou.",naglaava ban Jelai.Dakle, pozvani su na ovaj sabor svi oni koji za hrvatski narod mogu imati neki interes svimanastiri, kaptol, akademije, knezovi, grofovi, baruni, upani, upravitelji i njihovi zamjenici ,sudstvo i svi pojedinci iz grada i sela kako je ve gore reeno.

Odaziv saboru bio je zaista potpun. Predizborne aktivnosti zapoele su po cijeloj Hrvatskoj, uZagrebu na biranje se izilo 29. svibnja. Izbrojeni glasovi u gradskoj vjenici iznjedrili suzagrebake poslanike za sabor: trgovca Hatza, odvjetnika Novaka, gostioniara ernia istarjeinu grada Zagreba Mikulia, acima zagrebake pravoslave akademije predstavnik je

bio dr. Ljudevit Gaj. Na sabor su se odazvali i esi, a s velikom su radou primljeni i Srbipod predsjedanjem patrijarha Rajaia, kojega je Zagreb velianstveno doekao, uz muziku i bakljadu koja je zavrila, na trgu kod Harmice sa dva velika stupa od baklji kao simbolapovezanosti dva bratska naroda.Doek banu Jelaiu bio je neto sasvim izuzetno s otvorenjem prvog narodnog saboraspojena je sveanost inauguracije bana Jelaia: uz zastupnike mnogobrojni su ljudi iz cijeleHrvatske doli taj dan vidjeti ovu sveanost i doprinjeti joj. U svim moguim odorama, od


6/9

6

vojnih do narodnih nonji na konjima i kolima i dakako pjeice. Pod otvorenim atorimadjelilo se meso, kruh i vino, pekli su se vol i janjci na ranju. Da bi u Zagreb mogao bitiuveden, Jelai je otiao u Januevac, a u glavni grad ga je pozvao i dopratio odbor trojedine

kraljevine pod vodstvom baruna Franje Kulmera. itav grad bio je okien, ulice pretrpaneljudima, gruvali su topovi i zvonila sva crkvena zvona. Jelai je doekan na rnomercu i usjajnoj povorci konjanika, muziara i naroda koja je ponosno nosila bansku zastavu i ezlo,

proveden je do banske palae na Markovom trgu i zatim kroz itav grad. Sutradan 5. lipnjapolagao je ban Jelai svoju bansku zakletvu na trgu Sv. Katarine pod predsjedavajuim M.Lentulajem: ponajprije se itala diploma koju je potpisao kralj Ferdinand a kojom se JosipJelai imenuje za bana zagrebaki nadbiskup Juraj Haulik imao je provesti postavljenje.Zatim je predsjednik odredio tri odbora koja su se uputila po Jelaia, a Gaj je predloio kaoneophodnog notara te je izabran Franjo igrovi.Jelai je odrao kratki pozdravni govor u kojem je izrazio elju da bude pravi narodni ban ida opravda povjerenje naroda, zatim je uz svijee i raspelo ponavljao za patrijarhom

Rajaiem rijei prisege kojima se austrijskom caru i hrvatskom narodu kune na odanost, potenje i uvanje zakona. Odmah potom ban Jelai otvorio je Hrvatski Sabor svojimpoznatim govorom u kojem prvenstveno istie pojam slobode hrvatskog naroda za koju jespreman poginuti. Naglaava svoju osobnu, a dri i openarodnu sreu zbog postojanja ovogsabora te se posebice odreuje prema Ugarskoj, povijesno, u trenutku sabora i ubudue. Natemelju slobode osnivaju se svi odnosi uzmeu vlade i naroda, izmeu drave i drave,izmeu naroda i naroda 800 godinji bratski i susjedski savez s Maarima jami da e se

prijateljski sve sadanje zapreke moi otkloniti, a nadalje tlaenje nije vie mogue makar se smaem u ruci moralo dokazivati da jedan narod ne moe gospodariti nad drugim tako valjaivjeti i umrijeti.

Na taj nain otvoren je ovaj Hrvatski Sabor.Dalmatinci ovom saboru nisu prisustvovali, na ope aljenje, no bilo je prisutno mnogospletki pa i zabrane od cara Ferdinanda da se sabor uope odri, koja je pristigla u zadnji as ina koju se Jelai ogluio. Sabor je uspjeno sazvan i njegov prvi dan nakon pozdravnih i

poasnih govora je zavrio ponovno opim narodnim veseljem, da bi sutradan sabor nastavios radom tj. Odrao svoju prvu sjednicu. Na njoj je donesen i prvi saborski zakljuak, da seaustrijskom caru poalje zahvalnica kojom je imenova za hrvatskog bana ovjek kojeg je isam narod odabrao. Tom zakljuku prethodila je burna rasprava kao uvod drugoj saborskojsjednici 7. lipnja, a koja se u cjelosti posvetila tadanjim i buduim odnosima premaMaarskoj, da bi na sjednici od 9. lipnja bio donesen program Hrvata sadran u 18 toaka.Ponajprije, zbog ukidanja kmetstva ranije u proljee u Maarskoj, a sada i u Hrvatskoj sabor

je uvedbu opeg pla

anja poreza formulirao kao svoje zakone. Sabor je izrazio elju daMonarhija bude ustavna drava sa svim graanskim slobodama i to federativno ureena (kao

savezna vicarska) s nezavisnim narodnim vladama i sa sredinjim parlamentom u Beu tezajednikim ministarstvima za vanjske poslove, vojsku, zajednike financije i trgovinu.Definirano je i podru je Hrvatskog Sabora te ingerencije Bea i Zagreba u postavljanjudunosnika, za slubeni jezik odreen je iskljuivo i samo narodni jezik, kako u Hrvatskojtako i u odnosima s centralnom vladom. Konano, za vrijeme odsutnosti bana odreena je

privremena vlada sa svim ovlastima na ije je elo kao predsjednik postavljen Mirko Lentulaj.Mnogi su svojim govorima i svojim idejama ovom programu doprinijeli: A. Niemi, I.Maurani, Lj. Gaj, M. Oegovi, J. Drakovi, F. Kulner, D. Lonarevi, Vukotinovi, J.Zuvi, J. Pisai, I. Kukuljevi i dakako, sam Jelai).


7/9

7

Tekst koji je od sbora otposlan kralju Ferdinandu V. osim samog izvjea sa sabora sadri iniz domoljubivih i rodoljubivih misli te zakljuke sadrane u 11 toaka. U njima se prihvaaideja austroslavizma, program preureenja Habsburke Monarhije u federativnu dravu

slobodnih i ravnopravnih naroda, zakljuuje se da se bansku vlast obnovi "do mora", da seVojna Krajina i Dalmacija sjedine s Hrvatskom, a neodreeno se trai da Istra, Slavonskezemlje i Vojvodina uu s Hrvatskom u blii savez, openito saimaju se misli i opredjeljenjaiskazana na Saboru, a barun Franjo Kulmer izabran je i predloen kralju na potvrdu kaozastupnik trojedine kraljevine u Beu.Kako je jo 2. oujka 1848. kralj Ferdidnand poslao biskupu Hauliku tada i u svojstvu

banskog namjesnika, pismo u kojem odreuje da bansku dunost preda Jelaiu te sazovesabor za 5. lipnja iste godine, a budui je kralj to pismo opozvao 29. svibnja, ban Jelai nakraljev poziv, a nakon vjeanja o tome na saborskoj sjednici 9. lipnja odlazi 12. lipnja kralju uInsbruck. Toga dana sjednica sabora odgaa se do 26. lipnja tj. do predvienog banskog

povratka. Kako je ban Jelai za manifest od 10. lipnja kojim ga kralj liava svih slubi i asti

saznao na povratku za Zagreb, nakon, zapravo, vrlo uspjenog boravka na dvoru1 on se vratiou Insbruck. Uspio je ishoditi obeanje da e manifest biti povuen, a za posrednika izmeuHrvata i Maara2 kralj je odredio svog strica nadvojvodu Ivana.3 Tek se tada ban Jelaivratio u Zagreb i sabor nastavlja svojim radom 29. lipnja 1848. Slijedi burna rasprava o

proteklim dogaajima koja, ponajprije banu Jelaiu donosi "diktatorsku" punovlast, dok seokolnosti ne razjasne, a konano 1. srpnja zavrava opsenim pismom nadvojvodi Ivanu a ukojem se, kroz 11 toaka, rekapituliraju dogaaji, zahvaljuje za posrednitvo i apelira nazatitu i podrku Hrvatskom narodu te iskazuje elja za mirom, no u slobodi i ravnopravnosti.Potom sabor nastavlja rad po daljnjim pitanjima, prema prioritetima, prvenstveno u vezistanja u Slavoniji, gdje u tom trenutku pobjeuje maaronska misao. Nakon iskaza mnogihsaborskih zastupnika ban Jelai odluno pristaje povesti vojsku u Slavoniju, no iskazuje danema za to sredstava: dogaa se dirljiv prizor; na 14. saborskoj sjednici, 4. srpnja 1848.skuplja se novac na licu mjesta kako je tada reeno na oltar domovine, zastupnici skidaju sasebe nakit i donose ga banu, daruju najvrjednije to imaju, satove, prstenje, uspomene, biskupHaulik jo isti dan alje banu Jelaiu 2000 forinti u srebru. Sutradan na 15. sjednici saboraita se pismo biskupa Schrota uz koje on alje 8000 forinti srebra; potom se odredi mjesto ivrijeme za zaprimanje svih onih mnogobrojnih darova od naroda koji su hrpimice stizali4.Sa sjednice 6. srpnja na prijedlog I. Kukuljevia, izdan je narodni proglas o slavonskimdogaajima. Konano, 9. srpnja 1848., na 21 saborskoj sjednici rasputa se ovaj sabor, nasljedei nain: ban Jelai imenuje odbor koji e pod njegovim vodstvom5 krenuti doskora uBe, radi pacifikacije; saborski zastupnici burno i ganuto iskazuju pozdravne govore.; ban

Jelai

oprata se rjeima da sam je slab, ali uz podrku moe sve; na kraju izra

en je iobjavljen "manifest naroda hrvatsko-slavonskog" koji, kao najvanije istie dva motrita

razvoja nekog naroda i to prirodno i povijesno, te ih oba opirno elaborira.

1 nakon ega je, kad se u Zagrebu o tome ulo odlueno da se sredinji gradski trg nazove Trg bana Jelaia.2 Maari su tada svojim ciljanim djelovanjem priredili kod kralja nejasnoe u pogledu hrvatskog bana3 o emu je nadvojvoda bana izvijestio 30. lipnja 1848.god.4 koji su kasnije prodavana na lutriji da se skupi to vie novca; postoji i detaljni popis tada prikupljanihpredmeta, izdano je 10.000 sreaka s tim u vezi.5 On osobno kree 12. srpnja na put po Slavoniji koji dovrava 25. srpnja, sa gotovo potpunim uspjehom osim

u Osijeku. Potom ban Jelai obilazi zemlju, odlazi u mnoge pobjedonosne bitke, ali i veliki ivotni poraz, jerHrvatski sabor i Hrvatska nisu opstali na nain kako je on to elio, zamislio i zapoeo: dolazi vrijeme Bachovogapsolutizma.


8/9

8

5. POSLJEDICE SABORA

Hrvatski Sabor 1848. godine imao je velike zadatke: rjeavao je narodno pitanje, obnavljaohrvatsko dravno pravo, trebao je urediti i novi socijalni poloaj koji je nastao s ustavom iukinuem kmetstva. S obzirom na to da su saborski zastupnici tako pomno birani da su to bili

domoljubivi i mudri ljudi, ovaj sabor je u zaista kratkom vremenu dospio uraditi ogromanposao.Kroz lanak sa 6 stavaka s brojnim podstavcima, regulirao je ukidanje kmetstva; lanak o

pai, drvarenju i irovini, sa 10 stavaka i nizom podstavaka odnosi se u globalu i u detaljimana tada aktualni ivot u Hrvatskoj. Po istom naelu 10. srpnja 1848. upravljen je graniarima

proglas koji im uvodi graanska i ljudska prava jasno i razgovijetno u 36 toaka.Sabor je djelovao aurno, bavi se najvanijim, o svemu imao pisane tragove do u tan ine. Toto carski Be nije mario za austroslavizam6 i to je Hrvatskom Saboru odrekao svakuzakonitost doskora se nakratko promijenilo, da bi potom bilo jo i gore. Ciljevi Sabora nisu

bili lako dostupni, niti su se mogli osvojiti na mah. No Sabor se dogodio usprkos nepovoljnihokolnosti, trajao je dovoljno dugo da mnoge njegove postulacije i zaive i zasigurno je otvorio

put mnogim kasnijim povijesnim promjenama.

6. ZAKLJUAK

Neposredni utjecaj Hrvatskog Sabora 1848., ovog iznimno vanog naeg povijesnog dogaaja

sigurno je bio najoitiji u irokim narodnim masama: oduevljenje i polet koji je u tim danimaobuzimao narod i vladao njime opisan je u mnogobrojnim djelima, oslikan mnogim slikama,

opjevan pjesmama koje i danas stiu do naih srca. To to sva ta atmosfera, osjeaj zadomovinu u kojoj se, kad se moe, ivi i za koju se kad se mora gine, die jo i sada, s nama,

pogotovo sada s nama, smatram da je u izravnoj vezi. Vjeni ovjekov san o slobodi isamostojnosti izraen je i na razini naroda, inicijalno uvijek postoji u njemu, a Sabor 1848.snano je pokrenuo ljude u tom smjeru.Poslije ovog Sabora nita vie nije bilo isto, nita nije bilo kao prije.To to saborski zastupnici sa ovog Sabora nisu doivjeli slobodnu Hrvatsku sigurno jedoprinijelo njihovoj tuzi, no ono to su zamislili sigurno je doprinijelo i onome to uHrvatskoj imamo danas i svemu onome to emo za slobodnu Hrvatsku uiniti sutra.Ovaj je

Sabor ponudio staru tezu da nam valja nauiti raditi poslove koji (u tom trenutku, moda) inemaju nade na uspjeh. Bez tog Sabora, svijest bi nam bila nia, a uspjeh dalji od nas. Zato suban Jelai i ostali sabornici i svi oni koji su ih podravali nai junaci, pravi ljudi od ideja,vizionari. A ovaj Sabor je jedna velika stepenica prema ovjekovom idealu; pa ako nas odHrvatskog Sabora dijeli 150 godina on nas oznaava koliko i mi sami.

6 Od sabora predloena koncepcija dravnog ureenja.


9/9

9

8. LITERATURA1. *** (1990.)Znameniti i zasluni Hrvati 925-1925: August Cesarec; Zagreb

2. Adamek, Josip et.al. (1990.)Ilustrirana povijest Hrvata: Stvarnost; Zagreb3. Beuc, Ivan (1985.)Pov. Inst. Dravne vlasti kralj. Hrv., Slav. I Dalm.: Zagreb

4. Horvat, Josip (1990.) Politika povijest Hrvatske I tom: August Cesarec; Zagreb

5. Horvat, Rudolf (1990.)Ban Jelai Hrvatski pokret 1848.: Colorprint; Zagreb

6. Macan, Trpimir (1995.)Hrvatska povijest pregled.; Matica hrvatska; Zagreb

7. Miroevi, Franko et.al. (1995.)Pregled povijesti Hrvatskog naroda: K; Zagreb

8. Neustadter, Josip (1994.)Ban Jelai i dogaaji u Hrv.od god. 1848 K; Zagreb

9. Poar, Petar (1990)Hrvatske pravice: Split

hrvatski_sabor_1848

Documents