hungarolingua basic početni stupanjnyariegyetem.unideb.hu/uploads/hlb1_cr.pdf · hungarolingua...
TRANSCRIPT
HUNGAROLINGUA BASICPočetni stupanj
Gabriella Marschalkó
Debrecen 2012
HUNGAROLINGUA BASICUDŽBENIK IZ MAĐARSKOG ZA POČETNIKE
Gabriella MarschalkóRUKOPIS
Lektorirali: Dr. Pál Csontos i Philip M. InmanPrijelom: Judit T. Nagy
Na hrvatski prevela i prilagodila: Kristina Katalinić
Nyomdai munkálatok:Litográfia Nyomda Kft.
Borítóterv: Szabó Monika
ISBN 978-963-89522-2-6
© Felelős kiadó: dr. Szaffkó Péter igazgató
Debreceni Nyári Egyetem, 2012
2
Velika hvala Dr. Pálu Csontosu, Philipu M. Inmanu, Edit Hlavacska, Irén Kónya, ÉviKovács, Dr. Gyuli Sankó and Andrásu Verébu na vrijednim komentarima i savjetima kojisu mi bili od neprocjenjive pomoći u pisanju ovog udžbenika.
3
TARTALOMJEGYZÉK (Sadržaj)UVOD....................................................................................................................................................SAMOGLASNIČKA HARMONIJA.....................................................................................................A MAGYAR ABC - MAĐARSKA ABECEDA....................................................................................A NEKOLIKO FONETSKIH ZAKONA...............................................................................................1. KI VAGY? (Tko si ti?), MILYEN NYELVEN BESZÉLSZ? (Koji jezik govoriš?)......................... NYELVTAN (Gramatika – Lične zamjenice – Konjugacija glagola lenni – Tvorba riječi pomoću -ul, -ül)..............................................................................................................................................2. KÖSZÖNÉSEK (Pozdravi)..............................................................................................................3. SZÁMOK (Brojevi)..........................................................................................................................4. MAGYAR PÉNZ (Mađarski novac).................................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Koliko? – Glavni brojevi)....................................................................5. HOGY VAGY? (Kako si?), MI A BAJ? (U čenu je problem?)........................................................
NYELVTAN (Gramatika – Prilozi za vrijeme)................................................................................6. MIT CSINÁLSZ? (Što radiš?)..........................................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Glagolski nastavci za prezent – Prilozi za vrijeme na -on, -en, -ön, -n).....................................................................................................................................................7. HOVÁ MÉSZ MA ESTE? (Kamo ideš večeras?)............................................................................
NYELVTAN (Gramatika – lenni u perfektu i futuru – Prilozi za mjesto na -ba, -be).......................8. MIT KÉRSZ? (Što želiš?).................................................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Vi iz poštovanja: ön/maga – Objekt u rečenici).....................................9. KÉRSZ EGY KÁVÉT? (Želiš li kavu?)...........................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Tvorba riječi pomoću -os, -as, -es, -ös, -s – Oznaka za množinu)........10. TUD/AKAR/SZERET/SZERETNE GITÁROZNI (Zna/želi/voli/želio bi svirati gitaru)...............
NYELVTAN (Gramatika – Infinitiv – Tvorba riječi pomoću -zni)...................................................11. MILYEN IDŐ VAN MA? (Kakvo je vrijeme danas?)...................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Glagoli na -ik – Prezent nepravilsnih glagola).......................................12. POSTÁN (Na pošti)........................................................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – ez, az – Riječi stranog porijekla)...........................................................13. MIT ESZÜNK MA ESTE? (Što ćemo večeras jesti?)....................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Dvostruka negacija – Negacija od van, vannak)....................................14. TETSZIK A RUHÁD (Sviđa mi se tvoja haljina)...........................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Posvojnost – Nekem tetszik)..................................................................15. AZ EMBERI TEST (Ljudsko tijelo)...............................................................................................
NYELVTAN (Gramatika – Nekem van)............................................................................................16. MILYEN SZEME VAN? (Kakve ima oči?)...................................................................................
NYELVTAN (Gramatika– Izostajanje van, vannak – Komparacija).................................................
GYAKORLATOK (VJEŽBE)..............................................................................................................SAMOGLASNIČKA HARMONIJA...................................................................................................1. KI VAGY?.......................................................................................................................................2. KÖSZÖNÉSEK................................................................................................................................3. SZÁMOK.........................................................................................................................................4. MAGYAR PÉNZ.............................................................................................................................5. HOGY VAGY?................................................................................................................................6. MIT CSINÁLSZ?.............................................................................................................................7. HOVÁ MÉSZ MA ESTE?...............................................................................................................
4
8. MIT KÉRSZ?...................................................................................................................................9. KÉRSZ EGY KÁVÉT?....................................................................................................................10. TUD/AKAR/SZERET/SZERETNE GITÁROZNI.........................................................................11. MILYEN IDŐ VAN MA?..............................................................................................................12. POSTÁN........................................................................................................................................13. MIT ESZÜNK MA ESTE?.............................................................................................................14. TETSZIK A RUHÁD.....................................................................................................................15. AZ EMBERI TEST........................................................................................................................16. MILYEN SZEME VAN?...............................................................................................................
OSNOVE MAĐARSKE GRAMATIKE..............................................................................................
SZAVAK..............................................................................................................................................RIJEČI..................................................................................................................................................
APPENDIX........................................................................................................................................103
5
UVOD
MAĐARSKI SAMOGLASNICI
1. Stražnji samoglasnicia á o ó u ú
2. Prednji samoglasnicie é i í ö ő ü ű
táska ablak bicikli Tévé
autó hal esernyő Fésű
toll kártya dzsem Üveg
ház olló tej Szekrény
fagylalt pohár csirke Gyűrű
szandál rózsa meggy Könyv
Riječi miješanihsamoglsnika
tányér kávé
taxi ceruza
6
SAMOGLASNIČKA HARMONIJA
U mađarskom jeziku većina nastavaka slaže se (harmonizira) s riječi na koju ih dodajemo. Nastavci
obično imaju dvije ili tri varijante koje se razikuju samo po samoglasniku. Izbor nastavka određuju
samoglasnici u riječi kojoj se dodaju. Na primjer, nastavci -ban i –ben stoje umjesto hrvatskog
prijedloga u (+ lokativ). Riječi koje sadrže samo stražnje samoglasnike zahtijevat će nastavak sa
stražnjim samoglasnikom: Londonban (u Londonu). Riječi koje sadrže samo prednje samoglasnike
zahtijevat će nastavak s prednjim samoglasnikom: Debrecenben (u Debrecenu). Riječi s miješanim
redom samoglasnika dobit će nastavak sa stražnjim samoglasnikom: Madridban (u Madridu).
1. Mađarski jezik ne poznaje prijedloge. Umjesto njih stoje nastavci koje dodajemo riječima nakoje se odnose. Kišobran je u ormaru. Az esernyő a szekrényben van.
2. Određeni član u mađarskom je a, ali ako riječ ispred koje stoji počinje sa samoglasnikom,upotrebljavamo az:
a szekrény az esernyő
3. Napišite rečenice sa zadanim riječima.
táska szekrény A táska a szekrényben van.(Torba je u ormaru.)
tej pohár _______________________esernyő autó _______________________bicikli ház _______________________váza ablak _______________________dzsem üveg _______________________
4. Vježbajte u parovima.A: Hol van a táska? (Gdje je torba?) B: A táska a szekrényben van. (Torba je u ormaru.)
A: Hol van a dzsem?B: _____________________.A: Hol van a tej?B: _____________________.A: Hol van az esernyő?B: _____________________.A: Hol van a bicikli?B: _____________________.A: Hol van a váza?B: _____________________.
7
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
A MAGYAR ABC (MAĐARSKA ABECEDA)a ablak slično engleskom hotá ház slično hrvatskom tajitib ablak slično hrvatskom brodc bicikli slično hrvatskom cipelacs csirke slično hrvatskom čamacd híd slično hrvatskom graddz edz slično hrvatskom otac gadzs dzsem slično hrvatskom džepe tej slično hrvatskom zecé tévé slično njemačkom Seef fésű slično hrvatskom frulag üveg slično hrvatskom golubgy gyűrű slično engleskom dukeh hal slično hrvatskom haljinai csirke slično hrvatskom ićií víz slično hrvatskom nîzj tej slično hrvatskom jutrok táska slično krvatskom školal hal slično hrvatskom labudly folyó slično hrvatskom jutrom meggy slično hrvatskom majkan pénz slično hrvatskom novine
ny könyv slično hrvatskom njivao olló slično hrvatskom okoó rózsa slično hrvatskom rodaö könyv slično njemačkom öffnenő esernyő slično njemačkom Höhlep pénz slično hrvatskom papučaq IQ slično engleskom cool,
uglavnom u riječima stranog porijeklar gyűrű slično hrvatsko rukas esernyő slično hrvatskom kišasz szekrény slično hrvatskom sestrat út slično hrvatskom vrtty kártya slično engleskom tubeu autó slično hrvatskom ulicaú út slično hrvatskom dušaü üveg slično njemačkom fünfű tűz slično njemačkom Übungv víz slično hrvatskom vodaw WC isto kao englesko vivid, uglavnom u riječima stranog porijeklax taxi uglavnom u riječima stranog porijeklay York uglavnom u riječima
stranog porijeklaz víz slično hrvatskom zvonozs rózsa slično hrvatskom ruža
NEKOLIKO FONETSKIH ZAKONA
1. Samoglasnici a. Izgovor
Samoglasnici mogu biti kratki i dugi. Radi li se o glasovima i, o, u, ö, ü njihovidugi (í, ó, ú, ő, ű) parovi izgovaraju se dva puta dulje bez razlike u kvaliteti. Uslučaju glasova a i e njihovi dugi parovi (á i é) razlikuju se ne samo po duljini, veći po kvaliteti.
8
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
b. PravopisAko je samoglasnik kratak, iznad njega ne stoji dijakritički znak (kosa crta) zadužinu (a, e, i, o, u). Samoglasnike ö i ü bilježmo s dvije točke iznad pripadajućihslova. Ako je samoglasnik dug, to bilježimo kosom crtom (á, é, í, ó, ú), ili s dvijecrte u slučaju ő i ű.
2. Suglasnici također mogu biti dugi i kratki. Dugi suglasnici izgovaraju se dva puta duljeod kratkih. Duljina je u pismu obilježena s dva jednaka grafema. Kada udvajamosuglasnike koje pišemo dvoslovom udvajamo samo prvo slovo.hal (riba) – kratko lolló (škare) – dugo l
szép (lijep,-a,-o) – kratko szvissza (nazad) – dugo sz
Suglasnike koje u pismu bilježimo s dva slova izgovaramo kao jedan glas.szandál (sandala) – sz stoji za jedan glasÁzsia (Azija) – zs stoji za jedan glas
3. Duljenje samoglasnika. Ako riječi koja završava na kratke samoglasnike a i e dodajemonastavak, ti samoglasnici postaju dugi.táska (torba) – táskában (u torbi)pince (podrum) – pincében (u podrumu)
4. Naglasak je u mađarskom jeziku nepromjenjiv, on uvijek stoji na prvom slogu u riječi.olló (škare) – prvo o je naglašeno, ali kratko, drugo ó je dugo, ali nenaglašeno.
5. Pokušajte pročitati natpise s kojima se možemo susresti u Mađarskoj.tolni = guraj (dosl. gurati)húzni = vuci (dosl. vući)nyitva = otvorenozárva = zatvorenobejárat = ulaz
kijárat = izlazvészkijárat = izlaz u nuždiindulás = polazaknyitva tartás = radno vrijeme érkezés = dolazak
nők = ženeférfiak = muškarcikiadó = za iznajmljivanje
(soba, poslovni prostor)eladó = za prodaju
(kuća, poslovni prostor)
HASZNOS KIFEJEZÉSEK (Korisni izrazi)Bocsánat! Nem értem. Oprostite! Ne razumijem.Nem beszélek magyarul. Ne govorim mađarski.Tessék! Izvolite!Köszönöm. HvalaSzívesen. Nema na čemu.
9
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
1. KI VAGY? (Tko si ti?)
A:B:A:B:
A:B:A:
B:
A:
Szervusz!Szia! Mi a neved?Renee vagyok. És te ki vagy? Én Kati vagyok.Én amerikai vagyok. És te? Én magyar vagyok. Renee, te beszélsz németül?Nem. Csak angolul és spanyolul beszélek és egy kicsit magyarul. És te?Én is beszélek angolul, természetesen magyarul és egy kicsit németül.
(Bok!)(Bok!)(Kako ti je ime?, dosl. Što ti je ime?) (Ja sam Renee. A tko si ti?)
(Ja sam Kati.)(Ja sam Amerikanka. A ti?)(Ja sam Mađarica. Renee, govoriš li njemački?)(Ne. Govorim samo engleski i španjolski, i malo mađarski. A ti?)(I ja govorim engleski, naravno mađarski i malo njemački.)
SZAVAK (Riječi)Szia! = Bok! Magyar = Mađar angolul = engleskiSzervusz! = Bok! német = Nijemac spanyol = Španjolacmi? = što? németül = njemački spanyolul = španjolskinév = ime beszélsz = govoriš egy kicsit = maloneved = tvoje ime beszél/beszélni =
govori/govoritiis = također, i
és = i nem = ne természetesen = naravnoki? = tko? csak = samo magyarul = mađarskiamerikai = Amerikanac angol = Englez én = ja
te = ti
MILYEN NYELVEN BESZÉLSZ? (Koji jezik govoriš?)A: Milyen nyelven beszélsz? (Koji jezik govoriš?, dosl. Na kakvom
jeziku govoriš?)B: Jól beszélek angolul és franciául. És
egy kicsit németül.(Dobro govorim engleski i francuski. I malo govorim njemački.)
SZAVAK (Words)milyen? = kakav? nyelv = jezik jól = dobro
EGYÉB NEMZETISÉGEK (Druge nacionalnosti)arab = Arapin koreai = Koreanac olasz = Talijaniráni = Iranac lengyel = Poljak osztrák = Austrijanacjapán = Japanac norvég = Norvežanin svéd = Šveđanin
10
NYELVTAN (Gramatika)
1. Mađarske lične zamjenice.én = jate = tiő = on, ona, ono
mi = miti = viők = oni, one, ona
2. Prezent glagola van (je/biti)./én/ vagyok = ja sam /mi/ vagyunk = mi smo/te/ vagy = ti /ti/ vagytok = vi ste/ő/ van = on/ona/ono je /ők/ vannak = oni/one/ona su
3. U mađarskom jeziku često izostavljamo upotrebu ličnih zamjenica ako one u rečenicinisu posebno naglašene, naime glagolski nastavak jasno kazuje o kojem je licu riječ:/Én/ Latifah vagyok. = Ja sam Latifah.
4. Etnici (riječi koje označavaju nacionalnost) u mađarskom su po obliku pridjevi i pišemo ih malim početnim slovom. angol = Englez/Engleskinja
5. Kada opisujemo jezik kojim ljudi govore, na primjer hrvatski/na hrvatskom u mađarskom dodajemo nastavak -ul, -ül.Sjetite se zakona o samoglasničkoj harmoniji.
riječi sa stražnjim i miješanim samoglasnicima
riječi s prednjim samoglasnicima
magyarul (mađarski/na mađarskom)angolul (engleski/na engleskom)spanyolul (španjolski/na španjolskom)olaszul (talijanski/na talijanskom)franciául (francuski/na francuskom)japánul (japanski/na japanskom)norvégul (norveški/na norveškom)
svédül (švedski/na švedskom)németül (nnjemački/na njemačkom)lengyelül (poljski/na poljskom)
HASZNOS KIFEJEZÉSEK (Korisni izrazi)Még egyszer, légy szíves! Još jednom, molim! (Egy) kicsit lassabban, légy szíves! Malo sporije, molim!Nem tudom. Ne znam. (Egy) pillanat. Samo trenutak. Hogy mondják magyarul ‘stol’? Kako se na mađarskom kaže ’stol’? Bocsánat a késésért. Oprostite što kasnim. Semmi baj. Nema problema. Kimehetek a mosdóba? Mogu li izići na toalet?
11
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
2. KÖSZÖNÉSEK (Pozdravi)
HIVATALOS (formalni)stranci
TALÁLKOZÁS (Susret)
KÖZVETLEN (neformalni)prijatelji, članovi obitelji, mladi kojise prvi puta susreću, odrasli prema
djeci
TALÁLKOZÁS (Susret)
7:00 – 10:00Jó reggelt kívánok! (Dobro jutro želim!)Jó reggelt! (Dobro jutro!)
10:00 – 18:00Jó napot kívánok! (Dobar dan želim!)Jó napot! (Dobar dan!)
18:00 – 24:00Jó estét kívánok! (Dobro veče želim!)Jó estét! (Dobro veče!)
Szervusz! (Bok!)
Szevasz! (Bok!)
Szia! (Bok!)
Helló! (Bok!)
BÚCSÚZÁS (Rastanak) BÚCSÚZÁS (Rastanak)
HIVATALOS (formalno)
Viszontlátásra! (Doviđenja!)Viszlát! (’Đenja!)
KÖZVETLEN (neformalno)
Szevasz! (Bok!)Szervusz! (Bok!)Szia! (Bok!)Helló! (Bok!)
12
Szervusz!, Szevasz!, Szia! i Helló! upotrebljavamo i pri susretu i pri rastanku.
Kraće forme su isto tako formalne, ali manje uljudne:Jó reggelt kívánok! / Jó reggelt!
Izrazi Kezét csókolom!, Csókolom! ili Kézcsók! znače ‘Ljubim ruke’.Obično djeca tako pozdravljaju odrasle i muškarci žene.
Viszonthallásra! (Do slušanja! Samo na kraju telefonskog razgovora.)Viszhall! (Do slušanja! Samo na kraju telefonskog razgovora.)
Kod pisanja mađarskih imena pravilo je da prvo pišemo prezime, a zatim osobno ime.Kovács Anna
Većina mađarskih imena ima ekvivalente u hrvatskom i drugim jezicima.Vilmos = VilimPál = Pavao
György = JurajMargit = Margareta
Katalin = KatarinaMária = Marija
Neka tipična mađarska imena nemaju ekvivalente u drugim jezicima.CsabaBotond
ÁrpádCsilla
EnikőTünde
Neka uobičajena prezimena u mađarskom nastala su od pridjeva ili od imenica kojeoznačavaju vršitelja radnje, odnosno zanimanje.Szabó = KrojačNagy = Veliki
Fekete = CrniBarna = Smeđi
Kiss = MaliKovács = Kovač
HASZNOS KIFEJEZÉSEK (Korisni izrazi)Jó éjszakát!/Jó éjt! = Laku noć!Jó hétvégét! = Ugodan vikend!Jó utat! = Sretan put!Jó tanulást! = Uspješno učenje!Jó munkát! = Uspješan posao!Jó étvágyat! = Dobar tek!Jó pihenést! = Ugodan odmor!Jó szórakozást! = Dobru zabavu!
Szép napot! = Ugodan dan!Neked is. = Tebi također!/I tebi!Köszönöm. = Hvala.Kösz./Köszi. = Hvala.Köszönöm szépen. = Hvala lijepo.Nagyon köszönöm. = puno Vam hvala.Nincs mit. = Nema na čemu.Elnézést! = Oprostite!
13
NEOBIČNO,ALI ISTINITO
3. SZÁMOK (Brojevi)
stražnji samoglasnici prednji samoglasnici0 nulla1 egy2 kettő/két3 három4 négy5 öt6 hat7 hét8 nyolc9 kilenc10 tíz11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 húsz21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 harminc31 harmincegy32 harminckettő/harminckét
huszonegyhuszonkettő/huszonkéthuszonháromhuszonnégyhuszonöthuszonhathuszonhéthuszonnyolchuszonkilenc
tizenegytizenkettő/tizenkéttizenháromtizennégytizenöttizenhattizenhéttizennyolctizenkilenc
14
40 41 50 51 60 61 70 71 80 81 90 91 100 (egy)száz200 kétszáz1 000 (egy)ezer2 000 kétezer10 000 tízezer100 000 százezer1 000 000 (egy)millió1 000 000 000 (egy)milliárd
hatvanhatvanegy
nyolcvannyolcvanegy
negyvennegyvenegyötvenötvenegy
hetvenhetvenegy
kilencvenkilencvenegy
FONTOS TELEFONSZÁMOK (Važni telefonski brojevi)Mentők (Hitna pomoć) 104Rendőrség (Policija) 107Tűzoltóság (Vatrogasci) 105Sürgősségi ellátás (Hitna služba) 112
Telefonski brojevi razdijeljeni su na jedinice.06 – 70/546-7286
nulla hathetven
öt(száz) negyvenhathetvenkettő
nyolcvanhat
Vježbajte izgovaranje telefonskih brojeva.06 – 52/453-66106 – 20/288-250906 – 30/333-496706 – 1 /386-549206 – 70/580-5100
15