hyla herpetological bulletin 2012_1

herpetological bulletin

, l

ipan

j 201

2..1 o

N ,.2102 .loV

Hrvatsko herpetološko društvo

Hyla herpetolo�ki bilten

herpetological b

Vol. 2012., No 1.

urednik/editor: Du�an Jeli�

Hrvatsko herpetolo�ko dru�tvo - HYLA

Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, lipanj 2012.

Impressum

HYLA, HERPETOLOGICAL B

Naslovna fotografija: Vipera ursinii (D. Jelic)

Izdava�/Publisher:

Hrvatsko herpetolo�ko dru�tvo - HYLA

Croatian Herpetological Society - HYLA

Prva breznicka 5a, 10 000 Zagreb, Croatia

Urednik/Editor:

Du�an Jeli!, prof. biol.

[email protected]

ISSN:

Sadržaj: Contents:

O HHD HYLA ……………………………………………………………………… 2

About HHD HYLA ………………………………………………………………… 3

Statut HHD HYLA ………………………………………………………………… 4

Zapisnik sa godišnje izborne skupštine HHD HYLA (29. lipanj 2012.) .............… 18

Jeli , D. & Karaica, D. - First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area ….............…..……….…..................... ...... 22

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa ..…............................................................…….

Zlatar, V. - Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje" .……………………………………………………..........………….… 42

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje" ……………………………………………………………………...….. 43

Jeli , D. – Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia ………………………………………………………….…………. 44

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj ……………………….……………………………….…………. 45

Škoton, J. - Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology …………….……………………………….…………. 46

Odre ivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije …………....……………………….…………. 47

avlovi , K. – Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax

kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia ...... 48

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske …….…. 49

Mekini , S. - Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor …………......…………….…………. 50

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora ….…………….....………….…………. 51

Karaica, D. – Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia …......………….……..…………….....………….…………. 52

Ekološke zna ajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax

esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s podru ja sjeverozapadne

Hrvatske …......………….……...........…………….....………….…………. 53

Buri , I. – Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic and

morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) .…….. 54

Populacijske, meristi ke i morfometrijske zna ajke svojte Vipera ursinii

macrops (Mehely, 1911) …......………….……...........………….…………. 55

Kudeljnjak, M. – Knowledge and attitudes of the students in primary and

secondary schools about nature protection …......….....………….…………. 56

Znanje i stavovi u enika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode .…..….. 58

Vilaj, I. – The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population

ecology, microhabitat preferences and thermoregulation ….............………. 60

Ri ovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska

ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija .…...............................….. 61

Upute autorima …………………………………………………………………… 62

Author guidelines …………………………………………………………………. 66

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....………………… 70

O HHD – HYLA

About HHD - HYLA

Na tembroj druš

melju 88/01)

štva - Hg

lanka 1), redovyla, na odine u

Hrvatsk

11. Zakovna Sku zasjedu Zagre

kog herpe

ona o uupština anju od

ebu don

STATUT

etološko

udrugam Hrvatsdržanomnijela je

T

og društv

ma (Narskog hem 12. se sljede

va - Hyla

rodne Nerpetolorpnja 2i

a

4

Novine oškog 2011.

5

STATUT

Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla

I

OSNOVNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjedištu Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o lanstvu i lanarini; o pravima i obvezama lanova; o unutarnjem ustroju; o tijelima

Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, na inu odlu ivanja, uvjetima i na inu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti lanova; o imovini i raspolaganju s mogu om dobiti, na inu stjecanja imovine; o prestanku postojanja i postupku s imovinom u slu aju prestanka postojanja Udruge te o drugim pitanjima u skladu sa zakonom.

lanak 2.

(1) Naziv udruge je Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla. Skra eni naziv udruge je HHD – Hyla (u daljnjem tekstu Društvo).

(2) Uz naziv na hvatskom jeziku Društvo koristi i naziv na engleskom jeziku koji koji glasi Croatian Herpetological Society – Hyla.

(3) Sjedište Društva je u Zagrebu.

lanak 3.

(1) Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je udruga gra ana registrirana pri Gradskom uredu za op u upravu Grada Zagreba. Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je neprofitna, nestrana ka, nereligijska, dobrovoljna i nezavisna pravna osoba.

(2) Svrha osnivanja Društva je djelovanje na podru ju edukacije i istraživanja u biologiji, s naglaskom na vodozemce i gmazove, te zaštite prirode i okoliša.

lanak 4.

(1) Društvo ima znak. Znak Društva je okrugli s crtežom žabe gatalinke u sredini pe ata i upisanima kraticom Društva HHD – Hyla, punim nazivom udruge Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla, te engleskim nazivom Croatian Herpetological Society - Hyla kružno oko crteža.

(2) Društvo ima pe at. Pe at je okruglog oblika dimenzija 3,5 cm u pomjeru i sadrži znak Društva.

lanak 5.

Društvo zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. U slu aju njihove sprije enosti Društvo predstavlja i zastupa lan Upravnog odbora kojeg ovlasti Upravni odbor.

6

II CILJEVI I DJELATNOSTI DRUŠTVA

lanak 6.

Ciljevi društva su:promicanje i razvoj znanstvenog i stru nog istraživanja te zaštite vodozemaca i gmazova,popularizacija vodozemaca i gmazova,istraživanje i zaštita mo varnih, krških, travnja kih, šumskih i ostalih ekosustava te njihovih sastavnica (flora i fauna),vrednovanje, o uvanje i zaštita prirode i okoliša,poticanje javnog interesa, svijesti javnosti i edukacije, posebice me u mladima, o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa, održivom razvoju, zaštiti prirode i okoliša te biologiji kao znanosti ,poticanje i unapre enje edukativno-istraživa kih djelatnosti civilnog društva,povezivanje i suradnja s gra anskim, studentskim i drugim organizacijama u Republici Hrvatskoj i svijetu,poticanje sektorske, me usektorske te me unarodne suradnje u zaštiti prirode i okoliša.

Društvo svim raspoloživim sredstvima u okviru važe ih zakona teži svome cilju.

lanak 7.

Djelatnosti Društva su:poticanje i provo enje bioloških istraživanja u svrhu vrednovanja i

o uvanja prirodnog bogatstva Republike Hrvatske,poticanje i unaprje ivanje te provo enje programa i aktivnosti zaštite

biološke raznolikosti u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu,promicanje, potpomaganje i izravni rad na znanstvenim i stru nim

istraživanjima te programima zaštite vezanim uz vodozemce i gmazove,širenje znanja i informacija vezanih za istraživanje i zaštitu

bioraznolikosti putem javnih predavanja, radionica, skupova, tribina, seminara, te ajeva, istraživa kih i edukacijskih projekata i programa i sl.,

sakupljanje, proslje ivanje i razmjena informacija iz podru ja istraživanja i zaštite prirode,

izdavanje vlastitih tiskanih i elektroni kih publikacija (popularnih, stru nih i znanstvenih), edukacijsko-interpretacijskih materijala (brošura, plakata, letaka, kalendara, pou nih tabli i dr.), kao i audio-vizualnih dokumenata vezanih uz biološka istraživanja i zaštitu i popularizaciju prirode,

istraživanja te izrada stru nih studija i stru nih podloga u svrhu zaštite prirode, istraživanja i predlaganje mjera nadležnim institucijama u svrhu izrade planova upravljanja zašti enim podru jima ili podru jima ekološke mreže Republike Hvatske te ekološke mreže Europske unije Natura2000 i stru no savjetovanje,

sudjelovanje u pra enju stanja biološke raznolikosti, monitoringu i upotpunjavanju baza podataka o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu,

7

organiziranje i uklju ivanje u mrežu organizacija koje provode sli ne programe te uspostavljanje suradnje sa stru njacima i organizacijama u zemlji i inozemstvu,

suradnja s tijelima uprave, organizacijama, te fizi kim i pravnim osobama koje dijele jednake ciljeve kao Društvo,

sudjelovanje u izradi prijedloga, odnosno davanje mišljenja o prijedlozima zakona, uredbi, pravilnika, planova, programa, smjernica, preporuka, standarda i drugih akata koji se odnose na podru je djelatnosti Društva,

promicanje volonterizma te uklju ivanje javnosti u zaštitarske i istraživa ke programe i projekte.

lanak 8.

Rad Društva je javan. Javnost rada Društvo ostvaruje na na ine utvr ene ovim Statutom, poimence:1. pravodobnim izvješ ivanjem lanstva o radu Društva i zna ajnim doga ajima pisanim izvješ ima, elektronskim putem, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan na in2. javnim priop avanjem putem tiskanih i elektroni kih medija te na drugi prikladan na in.

III LANSTVO

lanak 9.

(1) lanom Društva može postati svaka poslovno sposobna fizi ka i pravna osoba koja prihvati Statut i program rada Društva.

(2) lanom Društva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograni enom poslovnom sposobnoš u, ali bez prava odlu ivanja u tijelima Udruge.

(3) Iznimno zaslužni pojedinci koji su naro itim zalaganjem doprinijeli radu Društva i/ili istraživanju, o uvanju i zaštiti vodozemaca i gmazova mogu biti imenovani po asnim lanovima Društva. Po asni lanovi društva imenuju se doživotno i oslobo eni su pla anja lanarine.

lanak 10.

(1) lanom Društva postaje se podnošenjem pismene pristupnice koja sadrži izjavu o poznavanju i prihva anju Statuta i drugih dokumenata koje donese Upravni odbor.

(2) Upravni odbor odobrava lanstvo koje postaje pravovaljano nakon upla ivanja lanarine.

(3) lanovi Društva upisuju se u registar lanova.

8

lanak 11.

Upravni odbor odre uje a Skupština Društva potvr uje godišnji iznos lanarine kao i kolektivne lanarine za pravne osobe. lanarina se odre uje i

pla a za godinu dana.

lanak 12.

(1) Prava i obveze lana Društva su:da bude obaviješten o radu Društva,da bira i bude biran u tijela Društva,pla anje lanarine,bavljenje aktivnostima Društva i sudjelovanje u organizaciji i realizaciji

programa rada Društva,uvanje i podizanje ugleda Društva, uvanje materijalnih dobara i

izvršenje preuzetih obveza.(2) Pravna osoba izvršava lanske obveze i ostvaruje svoja prava posredstvom jednog predstavnika.

lanak 13.

(1) lanstvo u Društvu prestaje:dragovoljnim istupom,nepla anjem lanarine; Upravni odbor u pojedina nim slu ajevima može

odobriti osloba anje od pla anja lanarine za teku u godinu,isklju enjem zbog nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih

obaveza prema Društvu.(2) Odluku o isklju enju lana iz Društva u slu aju nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Društvu donosi Nadzorni odbor, a na prijedlog bilo kojeg lana društva. Isklju eni lan ima pravo u roku od petnaest dana, ra unaju i od dana dostave odluke, podnijeti žalbu Skupštini Društva. Skupština je dužna riješiti žalbu na prvom slijede em zasjedanju. Odluka Skupštine Društva o isklju enju je kona na.

IV

UDRUŽIVANJE I USTROJSTVO UDRUGE

lanak 14.

(1) Društvo se može udružiti u saveze udruga i u me unarodne udruge. Odluku o udruživanju donosi Upravni odbor a potvr uje Skupština Društva.

(2) Društvo sura uje sa srodnim organizacijama i institucijama na nacionalnoj i me unarodnoj razini radi ostvarivanja ciljeva Društva.

lanak 15.

Radi obavljanja stru nih, administrativnih, financijskih i drugih poslova Društvo može sa stru nim osobama sklapati ugovore o radu ili ugovore o djelu, ovisno o vrsti, obimu i trajanju posla.

9

lanak 16.

(1) Društvo može osnovati svoje podružnice u pojedinim regijama Republike Hrvatske ukoliko u njima postoji najmanje tri gra ana zainteresiranih za podru je istraživanja i zaštite vodozemaca i gmazova Hrvatske ili ukoliko je rad na odre enom podru ju izuzetno obiman, toliko da se osnivanjem podružnica olakšava rad Društva.

(2) Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor. Podružnice nemaju pravnu osobnost.

V UPRAVLJANJE UDRUGOM I TIJELA UDRUGE

lanak 17.

lanovi Društva upravljaju Društvom neposredno na Skupštini i preko izabanih predstavnika u drugim tijelima Društva.

lanak 18.

(1) Tijela Društva su:Skupština Predsjednik Dopredsjednik Upravni odbor (UO u daljnjem tekstu)Nadzorni odbor (NO u daljnjem tekstu)

(2) Za svoj rad Predsjednik, Dopredsjednik, UO i NO odgovaraju Skupštini, a Predsjednik i Dopredsjednik i UO.

lanak 19.

(1) lan UO i NO koji ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno zakonu, Statutu ili šteti ugledu Društva može biti opozvan. Odluku o opozivu donosi Skupština sukladno lanku 24. ovog Statuta. Skupština se mora sazvati u roku od 14 dana od dana podnošenja zahtjeva za opoziv. Na istoj sjednici na kojoj se odlu uje o opozivu Skupština bira novog lana UO i NO, iji mandat te e do isteka mandata prethodnog lana.

U slu aju opoziva cijelog UO ili NO, Skupštini mora biti prisutna natpolovi na ve ina svih lanova.

(2) lan UO ili NO može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran, s tim da je dužan obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju.

Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

10

SKUPŠTINA

lanak 20.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Društvom. Skupštinu sa injavaju svi lanovi Društva.

lanak 21.

(1) Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake dvije godine. (2) Sjednice Skupštine saziva UO na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju Skupštine utvr uje se dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice. (3) UO je dužan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži najmanje 20% lanova Društva. U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su

obavezni predložiti dnevni red sjednice. Ako UO ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 3. ovoga lanka, sazvati e je predlagatelj (odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice).

lanak 22.

(1) Skupštini predsjedava Predsjednik Društva. U odsutnosti Predsjednika i Dopredsjednika, Skupština e na po etku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja e predsjedavati sjednicom. (2) O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno uva u arhivi Društva.

lanak 23.

(1) Skupština odlu uje pravovaljano ako je nazo na natpolovi na ve ina svih lanova Skupštine, a odluke donosi ve inom glasova nazo nih lanova, ako

Statutom nije odre ena posebna ve ina. Ukoliko Skupštini ne prisustvuje natpolovi na ve ina lanova, nakon ekanja od 30 minuta odluke donose prisutni lanovi, ali ih mora biti prisutno najmanje 8.

Statut Društva donosi Skupština ve inom glasova ukupnog broja lanova Skupštine Društva nakon provedene rasprave.

lanak 24.

Skupština Društva:utvr uje smjernice razvitka i djelovanja Društva,donosi i mijenja Statut Društva na prijedlog UO,utvr uje program rada i financijski plan za slijede u godinu,donosi druge akte i odluke vezane za rad Društva,bira i razrješuje dužnosti UO i NO,razmatra i usvaja izvješ a o radu Društva,

11

daje smjernice za rad Društva,odlu uje o žalbama lanova na odluke o isklju enju iz Društva,odlu uje o žalbama na rad Društva ili tijela Društva,odlu uje o prestanku rada Društva,obavlja i druge poslove odre ene zakonom ili Statutom.

PREDSJEDNIK

lanak 25.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Društva. Predsjednika Društva bira i imenuje Skupština na mandat od dvije godine. Predsjednik Društva ujedno je i lan skupštine te lan UO.

lanak 26.

Predsjednik:upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, op im aktima Udruge te odlukama Skupštine, UO i NO,zastupa Društvo,rukovodi radom Skupštine Društva,rukovodi radom Upravnog odbora,podnosi izvješ e o radu i poslovanju Društva Skupštini Društva,promovira interese i programe Društva,obavlja i druge poslove predvi ene Statutom i drugim op im aktima

Društva.

lanak 27.

U slu aju da Predsjednik ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno Statutu, ili šteti ugledu Udruge, Skupština donosi odluku o opozivu sukladno s lankom 19. ovog Statuta.

DOPREDSJEDNIK

lanak 28.

Dopredsjednik Društva bira se na mandat od dvije godine. Dopredsjednik Društva ujedno je i lan Skupštine te lan UO.

lanak 29.

Dopredsjednik pomaže Predsjedniku Društva u ostvarenju rada i ciljeva Društva. U slu aju sprije enosti Predsjednika, Dopredsjednik preuzima njegove dužnosti.

12

TAJNIK

lanak 30.

Tajnika Društva bira Skupština na mandat od dvije godine za obavljanje pojedinih stru no-administrativnih poslova u Društvu. Tajnik Društva vodi registar lanova.

UPRAVNI ODBOR

lanak 31.

(1) UO sastoji se od 5 lanova, me u kojima su Predsjednik, Dopredsjednik, Tajnik i dva lana Društva. (2) UO bira Skupština Društva na mandat od dvije godine. (3) U slu aju ostavke lana UO njegovog zamjenika imenuju preostali lanovi UO, ali on ostaje na funkciji sve do potvr ivanja mandata novog lana od strane Skupštine. UO odlu uje natpolovi nom ve inom svih lanova UO.

lanak 32.

Upravni odbor:upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, op im aktima

Društva te odlukama Skupštineutvr uje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skupštini na

razmatranje i prihva anje,brine o izvršenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupštine

Društva,izra uje prijedlog financijskog plana,kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Društva,donosi odluke o isplatama ve im od 20% godišnjeg obra una Društva,odlu uje o promjeni adrese Društva,odlu uje o izboru fizi kih i/ili pravnih osoba kojima e se povjeriti

obavljanje stru nih, administrativno-ra unovodstvenih i drugi poslova za Društvo,

predlaže po asne lanove Društva,odlu uje o suradnji Duštva sa srodnim organizacijama,osniva podružnice,imenuje komisije i sli na tijela prema potrebi, te im odre uje zadatke,brine se o upoznavanju javnosti s radom Skupštine Društva,obavlja i druge poslove predvi ene ovim Statutom.

lanak 33.

Sjednice UO po potrebi sazivaju lanovi UO. Sjednice se sazivaju dostavljanjem poziva elektroni kom poštom i/ili na drugi na in. UO odlu uje ve inom svih lanova UO.

13

lanak 34.

Ako je bilo koji lan UO ujedno i zaposlenik Društva nema pravo glasa u odlukama vezanim uz njegov radni odnos (poput vlastitog zapošljavanja i otpuštanja, iznosa pla e, ocjene rada i sl.).

NADZORNI ODBOR

lanak 35.

Nadzorni odbor broji tri lana, a bira ih Skupština na mandat od dvije godine. lan NO mora biti lan Društva. lan NO ne može istovremeno biti i lan UO

kao ni zaposlenik Društva. Nadzorni odbor:

nadgleda rad Društva,kontrolira poštivanje Statuta,kontrolira provo enje Programa rada,nadzire financijsko poslovanje te godišnji izvještaj,donosi odluke o isklju enju lanova Društva,o svom radu izvještava Skupštinu.

Predsjednika NO biraju lanovi izme u sebe. Sve odluke NO donosi jednoglasno.

IZVRŠNA TIJELA UDRUGE

lanak 36.

Kako bi Društvo realiziralo ciljeve sukladne statutu, UO formira izvršna tijela Udruge. UO odre uje pravila djelovanja izvršnih tijela Društva i imenuje njihove voditelje. Ukoliko je potrebno, UO imenuje sve lanove izvršnih tijela.

Izvršna tijela Udruge se formiraju po potrebi, odlukom UO, i mogu biti:- odbor za zaštitu prirode- znanstveno-stru ni odbor- uredništvo asopisa Društva- odbor za edukaciju- razli ite komisije- radne skupine- koordinator aktivnosti- voditelj projekta- direktor Društva

14

Ured Društva

lanak 37.

Ured Društva je profesionalno izvršno tijelo Društva. Sastoji se od svih zaposlenih djelatnika Društva. U svom djelovanju je u potpunosti podre en Direktoru.

Direktor Društva

lanak 38.

Direktor je zaposlenik Društva na kojega Predsjednik prenosi operativno vo enje aktivnosti Društva. Direktora imenuje i vodi UO na mandat od 2 godine. Ista osoba može više puta za redom biti birana na funkciju Direktora.

Direktor:- vodi Ured Društva i zaposlenike Društva,- odgovara za zakonitost djelovanja i poslovanja Društva,- izvršava obaveze koje mu zadaje UO,- skrbi za realizaciju odluka UO,- u suglasnosti s UO prihva a kadrovske odluke u vezi Društva,- izvještava Predsjednika i UO o rezultatima djelovanja Društva.

lanak 39.

Društvo provodi aktivnosti u skladu sa ciljevima iz lanka 6. i djelatnostima iz lanka 7. Aktivnosti mogu predlagati svi lanovi, a prihva a ih Upravni odbor

ve inom glasova svih lanova Upravnog odbora.

15

VI IMOVINA I NA IN STJECANJA IMOVINE

lanak 40.

Imovinu Društva ine:nov ana sredstva,pokretnine,nekretnine,druga imovinska prava.

lanak 41.

Društvo stje e imovinu:od lanarine,od dotacija iz Državnog prora una te prora una regionalnih i lokalnih

samouprava,od sredstava državnih i me unarodnih fondova i organizacija,obavljanjem dopuštenih djelatnosti,od dobrovoljnih priloga, donacija i sponzorstava,iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

lanak 42.

Udruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Prihod koji Društvo ostvari obavljanjem dopuštene djelatnosti ili od svoje imovine, Društvo e koristiti za obavljanje i unapre enje svojih djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi.

VII PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

lanak 43.

(1) Društvo prestaje postojati u slu ajevima predvi enim zakonom. (2) U slu aju prestanka postojanja Društva preostala imovina e pripasti pravnom slijedniku kojeg e izabrati Upravni odbor, a koji e postupati povezano sa ciljevima u lanku 6. ovog Statuta. (3) U slu aju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Društva dvotre inskom ve inom glasova od ukupnog broja lanova Skupštine Društva.

VIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lanak 44.

Tuma enje odredaba ovog Statuta daje Skupština Društva. Tuma enje drugih akata Društva daje Upravni odbor Društva.

16

lanak 45.

Stupanjem ovog Statuta na snagu prestaje važiti Statut donešen 8. lipnja 2006. godine te izmjene i dopune Statuta donešene 15. svibnja 2008. i 21. lipnja 2010.

U Zagrebu, 12. srpnja 2011. godine

Predsjednik Društva Marija Kuljeri

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla

HHD - Hyla Croatian Herpetological Society - Hyla

1. Breznička 5a, 10000 Zagreb Tel: 095 9050736

[email protected], www.hhdhyla.hr Račun: Zagrebačka banka d.o.o. 2360000-1101622534

U Zagrebu, 29.06.2012.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Prisutni članovi:

Kuljerić Marija

Jelić Dušan

Hlavati Dina

Horvatić Berislav

Cesarec Roman

Karaica Bojan

Jeran Nina

Brčić-Kostić Krunoslav

Lauš Boris

Kolarić Ana

Kapelj Sven

Karaica Dean

Jelić Mišel Lončar Mila

Svoboda Petra

Zadravec Mario

Zadravec Mladen

Ostali:

Baskiera Senka

Lisičić Duje

Dnevni red:

1. Financijski izvještaj za 2011. god. 2. Aktualni projekti i aktivnosti te prijave na natječaje

3. Izbor Upravnog odbora te Nadzornog odbora

4. Razno

Napomena: Na skupštini je ostvaren potrebni kvorum za donošenje odluka po Dnevnom redu.

18

Ad.1

Izneseno je Financijsko izvješće za 2011. godinu. U 2011. godinu ušlo se s 105.664,00 kn na računu a završilo se s 107.591,00 kn. Dio sredstava na računu s 31.12.2011. su unaprijed uplaćeni iznosi za aktivnosti u 2012. godini. Ukupni priljevi iznosili su 143.174,00 kn a odljevi 141.247,00 kn.

Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 108.930,00 kn a rashodi 97.961,00 kn.

Prihodi po kategorijama iznose:

ugovori s JU: 22.826,00 kn

donacije iz državnog proračuna: 32.000,00 kn

donacije iz proračuna JL/RS: 27.500,00 kn

donacije ostalih pravnih osoba: 21.000,00 kn

prodaja roba (ZH i dr.): 442,00 kn

donacije građana: 2.988,00 kn

članarine: 1.550,00 kn

Rashodi po kategorijama iznose:

za zaposlenika: 39.576,00 kn

za usluge – uklj. računovodstvo, poštarine i ostalo: 5.870,00 kn

bankovne usluge: 1.764,00 kn

uredski materijal i porema, sitni inventar: 10.256,00 kn

naknade članovima za obavljanje aktivnosti (tereni i ostalo): 34.938,00 kn

rashodi amortizacije: 2.224,00 kn

Financijski izvještaj za 2011. godinu je prihvaćen.

Ad.2

Iznesen je pregled projekata i aktivnosti čija je provedba u tijeku te aktualnih natječaja.

Aktivni projekti:

Istraživanje i zaštita čovječje ribice (Proteus anguinus) – osigurana sredstva od:

Zoological Society of London (10.000 GBP), MAVA-Fondation pour la Nature

(64.000 EUR), MBZ Conservation Fund (8.000 USD); osigurana sredstva do

10.08.2013.

Lokve život na kršu (Zadarska županija) – osigurana sredstva od: Zaklade Adris

(21.000 kn), JU za zaštitu prirode Zadarske županije (10.000 kn), Zadarske županije (5.000 kn), Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (40% utrošenih sredstava, do 34.800 kn); projekt traje do prosinca 2012.

Istraživanje herpetofaune rta Kamenjak – JU Kamenjak (10.000 kn)

Istraživanje herpetofaune Slavonsko-brodske županije - DZZP (4.000 kn)

Istraživanje Ablepharus kitaibelii – JU Papuk (17.000 kn)

Istraživanje Mauremys rivulata na području Dubrovačko-neretvanske županije – JU

DZŽ (30.000 kn) Zmije u gradovima:

◦ dobiveno 6.000 kn od Splitsko-dalmatinske županije za provedbu "zmijskog

19

telefona" na području Splita i okolice, za provedbu je zadužen Stjepan Mekinić

◦ Mladenu su se javili vatrogasci iz Poreča, voljni platiti da im se održi edukacija o

“hendlanju” zmija te da njihovi kolege iz ostalih postaja imaju istu situaciju.

Također, čeka se da Sunčica javi kontakt vatrogasaca iz Rijeke kako bi se

eventualno i kod njih nešto slično dogovorilo.

završeni projekti su (preostaje još samo predaja finalnog izvještaja): Lokve ekološke

mreže Krapinsko-zagorske županije i Skriveni svijet-Natura 2000

Aktualne prijave na natječaje (u tijeku je ocjenjivanje projektnih prijava):

"Roads are (not) barriers" – tema su vodozemci i promet,

◦ HHD-Hyla je partner u prijavi, partnerstvo s IUCN-om (prijavitelj) i BIOM-om

(partner),

◦ prijavljeno na IPA TAIB – natječaj za udruge u zaštiti prirode i okoliša

◦ projekt je prošao prvi krug prijave, u tijeku je izrada detaljne projektne prijave

"Krš Kupe" – integrirano i održivo upravljanje gornjeg toka rijeke Kupe,

speleološki objekti, studije vodenih staništa prema određenim faunističkim

skupinama, analiza parametara vode i sedimenta, ilegalna odlagališta otpada;

◦ "naš" dio: čovječja ribica, žuti mukač i veliki vodenjak

◦ prijavljeno na IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija

◦ u tijeku je procjena projektnih prijava

"Western Balkans CSOs network monitoring and advocating for nature

conservation" – mreža za zaštitu prirode

◦ IUCN je glavni prijavitelj + 10 partnera (Nizozemska, Njemačka, Hrvatska-

BIOM, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Island)

◦ Hyla je suradnik na projektu

◦ prijavljeno na EU natječaj: Civil Society Facility - Partnership Programmes for

Civil Society Organisations (CSOs) - Support to regional thematic networks

◦ u tijeku je procjena prvog kruga prijava

U pripremi je prijava na natječaj Nacionalne zaklade za civilno društvo za pripremu

projekata (tehnička/logistička pomoć pri izradi projekata) za slijedeće ideje:

održivo korištenje voda u Hrvatskoj i Hercegovini – za prijavu na MAVA fondaciju

projekt za istraživanje krša – za prijavu na FP7 natječaj EU

Trenutno su zaposlene 3 osobe: Dušan Jelić na puno radno vrijeme za projekt Proteus;

Marija Kuljerić i Ivona Burić svaka na pola radnog vremena za provedbu projekata i

aktivnosti te za administraciju.

Obaviješteno je članstvo da je mreža udruga u istraživanju i zaštiti prirode osnovana pod

imenom "Institut za biološku raznolikost" (HIB). Mrežu su osnovale slijedeće udruge:

HHD-Hyla, BIOM, Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, Hrvatsko mirmekološko

društvo. U tijeku je sređivanje papirologije – pečat, otvaranje žiro-računa. Predstavnici

HHD-Hyla su Dušan Jelić (predsjednik HIB-a) i Marija Kuljerić (član NO HIB-a).

20

Ad.3

Upravni i Nadzorni odbori u slijedećem sastavu: UO: Marija Kuljerić (predsjednica), Ivona Burić (dopredsjednica), Mila Lončar (tajnica), Boris Lauš, Petra Svoboda; NO: Dragica Šalamon, Olga Jovanović, Ivan Budinski izabrani su u 2010. godini (izborna skupština od 21.06.2010.) te im u 2012. godini istječe mandat. Navedeni članovi odbora razrješuju se svojih dužnosti.

Za nove članove Upravnog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Boris Lauš; Ivona Burić; Marija Kuljerić; Mila Lončar; Petra Svoboda

Predloženi članovi se slažu s nominacijama. Novi Upravni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova).

Za nove članove Nadzornog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Dragica Šalamon

Krunoslav Brčić-Kostić

Dean Karaica

Predloženi članovi se slažu s nominacijama te je novi Nadzorni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova).

Za Predsjednika Društva predložen je Boris Lauš (slaže se s nominacijom) - prijedlog je

usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan.

Za Dopredsjednicu Društva predložena je Ivona Burić (slaže se s nominacijom) - prijedlog

je usvojen s 17 glasova za od 17 prisutnih članova (kandidatkinja nije prisutna, telefonskim putem je izjavila da se slaže s nominacijom).

Za Tajnicu Društva predložena je Marija Kuljerić (slaže se s nominacijom)- prijedlog je

usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan.

Ad.4

Dogovoreno je da se ozbiljnije krene u osnivanje podružnica udruge kako bi se

dodatno decentraliziralo djelovanje – najaktualnija područja su Dalmacija (Marija Kuljerić i Stjepan Mekinić) te Slavonija (Tomislav Bogdanović i Mišel Jelić). Također

se postavilo pitanje da li bi se mogla osnovati podružnica u BiH s obzirom na sve

veću suradnju s herpetolozima u toj zemlji. Treba se raspitati da li je i kako

zakonski to moguće.

Strani državljani kao članovi HHD-Hyla: upit da li mogu biti, u raspravi se

komentiralo da se ne vidi razloga da ne bi mogli, potrebno dodatno provjeriti.

Zapisničar:

Boris Lauš

Ovjerovitelj zapisnika:

Marija Kuljerić

21

HYLA VOL. 2011. No. 2 Str. 22-41 ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

22

First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River

and its coastal area

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa

DUŠAN JELI & DEAN KARAICA

1State Institute for Nature Protection, Trg Mažurani a 5, 10 000 Zagreb, Croatia

2Croatian Herpetological Society HYLA, Radu ka 15, 10 000 Zagreb, Croatia

Corresponding author: DUŠAN JELI , State Institute for Nature Protection, Trg Mažurani a 5, 10 000 Zagreb, jeli [email protected]

SUMMARY:

With this paper the authors wanted to gather more information about the presence of reptilian

and amphibian species in the area of lower Una River and its surroundings. For this purpose

field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four

separate occasions in 2009. Here we present the list of 10 amphibian species (plus one

klepton) and 7 reptile species recorded during the course of our study. 11 of these, all together

18 taxa, are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category according to

the Croatian Nature Protection Act.

Key words: Amphibia, Reptilia, herpetofauna, Una River, protection, conservation


23

SAŽETAK:

S ovim radom autori su željeli prikupiti više informacija o prisutnosti vodozemaca i gmazova

na širem podru ju donjeg toka rijeke Une. U tu svrhu tokom 2009. godine provedena su

iscrpna terenska istraživanja u obliku aktivnog pretraživanja terena na pogodnim staništima.

Ovdje donosimo popis 10 vrsta vodozemaca (plus jedan “klepton”) i 7 vrsta gmazova

zabilježenih tijekom našeg istraživanja. 11 od njih nalazi se u kategoriji strogo zašti enih, a

sedam u kategoriji zašti enih svojti prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske.

Klju ne rije i: vodozemci, gmazovi, herpetofauna, Una, zaštita


24

INTRODUCTION

River Una has a total length of 212 km and it flows through Croatia and Bosnia and

Herzegovina. The Una spring, also known as Vrelo Une, is located at the north-eastern slopes

of the Stražbenica Mountain in Croatia and represents one of the deepest explored springs in

Croatia (~ 205 m deep). In its upper parts it is a fast flowing river with mountain

characteristics, but in its lower course it becomes a large lowland river which joins river Sava,

as its right tributary, at the town of Jasenovac (Bognar 2005).

Moderate continental climate of the area along the Una River is characterized by mild

summers with the highest precipitation period from August to December (Table 1.). The most

prominent and interesting geomorphological characteristics (beside numerous rapids, cascades

and waterfalls) of the rivers longitudinal profile are calcareous sinter small barriers (the most

numerous), sinter riverbeds and calcareous sinter caves and islets inhabited by higher, even

forest vegetation (Bognar 2005).

Typical vegetation of the mentioned area are mesophyllous sessile oak and hornbeam forests

(Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), while by the mouth of the river Una

and its lower course alluvial forests with black alder (Alnion glutinosae Malcuit 1929) as well

as alluvial willow and poplar forests (Salicion albae Soó 1930 and Populion albae Br.-Bl.

1931) prevail (Borši et al. 2012).

Whole area of Central Croatia is in climatic sense a kind of transitional area, where a strong

influence of the general climatic circulation, characteristic for these geographical latitudes, is

present, but it is also strongly influenced by the large Panonic lowlands on one side and high

mountains of the Alps and Dinarids on the other side. Mentioned mountains also weaken the


25

influence of the warm climate coming from the Atlantic ocean and Adriatic sea (Crkven i et

al., 1974).

Table 1. Climate data for Hrvatska Kostajnica, which represents the climate conditions in the area along the Una River, as part of Central Croatia; Meteorological and Hydrological Service 1998-2008.

Tablica 1. Klimatski podatci za Hrvatsku Kostajnicu, koja predstavlja klimatske uvijete podru ja istraživanja uz

donje dijelove rijeke Une, kao dijela središnje Hrvatske; DHMZ 1998-2008

Month

Average air

temperature (°C)

Precipitation

(mm)

Una water

level (cm)

January 0,5 73,5 247,3

February 2,5 60,4 250,6

March 6,5 69,3 297,8

April 11,2 97,2 291,1

May 15,8 74,8 174,3

June 19,4 87,2 155,7

July 20,7 79,7 86,5

August 20,2 90,6 84,3

September 15 126,3 169,5

October 11,4 85,8 174

November 5,9 99,9 252,2

December 1 91,6 263,4

; x x = 1036,4 =2446,6

The data about reptile and amphibian species presence, for the research area and surrounding

areas, is only scarcely represented in most of the previous publications (Rossler 1904,

Karaman 1921, Pavleti 1964, Schneider-Jacoby & Ern 1993) and the data for the usual

continental species do not exist. Most of the authors just cite occasional findings or samples

deposited in museum collections. Rossler (1904) was the first to mention the finding of the

Vipera ammodytes by Mr. Om ikus somewhere around Srb (upper Una area in Lika, Croatia).

Later both Karaman (1921) and Pavleti (1964) mention the samples of Natrix natrix and

Podarcis muralis from Kostajnica, deposited in the Croatian natural History Museum in


26

Zagreb, but no precise data is given. These two samples actually represent the only literature

data present for our precise research area. Schneider-Jacoby & Ern (1993) in their book

present nine usual species of herpetofauna occurring in Lonjsko polje Nature Park, and this

species are expected in our research area as well.


27

MATERIALS AND METHODS

With this study the authors wanted to remedy the deficiency of data for the Una River area by

gathering information about the presence and precise localities for any reptilian and

amphibian species commonly found in the continental region of Croatia. For this purpose

field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four

separate occasions (08. April, 11. - 12. May, 01. June and 15. June 2009.) during which 20

different localities along the Una River course from Jasenovac to Dvor (Fig 1.) were checked.

Two persons on average conducted the search. The goal was to find species which were never

recorded and to confirm the occurrence of the species already mentioned in the available and

published data sets covering the nearest localities to the Una River area.

Figure 1. Distribution map of the 20 different localities along the course of the lower Una River

Slika 1. Raspored 20 istraživanih postaja uz donji dio rijeke Une


28

RESULTS

This study summarizes the current knowledge of the herpetofauna of the Una River area.

During our research 10 amphibian (plus one klepton species) and 7 reptile species has been

recorded (Table 2.) out of which 11 species are in the strictly protected and 7 of them are in

the protected category. Two of the recorded species, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) and

Hyla arborea (Linnaeus, 1758), are listed in the Red Book of Amphibians and Reptiles of

Croatia as Nearly threatened while the Dice snake, Natrix tessellata (Laurenti, 1768) is

considered data deficient species (Janev-Hutinec et al. 2006).


29

Table 2. List of the recorded amphibian and reptile species along the course of the lower Una River.

Tablica 2. Popis zabilježenih vrsta vodozemaca i gmazova na podru ju istraživanja uz donji dio rijeke Une

AMPHIBIA

ANURA

Bombinatoridae Bombina bombina

Bufonidae Bufo bufo

Hylidae Hyla arborea

Ranidae

Rana dalmatina

Rana arvalis

Rana temporaria

Pelophylax lessonae

Pelophylax kl. esculentus*

Pelophylax ridibundus

URODELA (CAUDATA) Salamandridae

Salamandra salamandra

Ichthyosaura alpestris

REPTILIA

SAURIA

Anguidae Anguis fragilis

Lacertidae

Lacerta viridis

Podarcis muralis

SERPENTES Colubridae

Natrix natrix

Natrix tessellata

Zamenis longissimus

Viperidae Vipera ammodytes**

TESTUDINES Emydidae Emys orbicularis

*the klepton species (a hybrid of Pelophylax lessonae and Pelophylax ridibundus species)

** Vukuši I. (pers. comm.) - additional confirmation of this species is needed


30

SPECIES ACCOUNT

Amphibians

Bombina bombina (Linnaeus, 1761) – Fire-bellied Toad *

The first record of this species can be found in the report from the Croatian Natural History

Museum dating from 1985, that indicates a find near Jasenovac (and in the Lonjsko polje

Nature Park), created by Jalži , Ku ini and Perovi (Kobašli , 2002). Subsequently,

Schneider-Jacoby and Ern (1993) indicate the existence of the Bombina genera at the nearby

area of Lonjsko polje Nature Park. Our research during 2009 confirmed the existence of

Bombina genera in the area of Una River. The Fire-bellied Toad was recorded by us near the

Una River in the Kladnik canal as well as in the canal at Tanac locality by two separate

investigators.

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) – Yellow-bellied Toad **

As is for the previous species from the same genera, the first record of the Yellow-bellied

Toad near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from

Croatian Natural History Museum dating from 1985, created by Jalži , Ku ini and Perovi

(Kobašli , 2002). Our field research in the area of the Una River did not confirm the

occurrence of this species.

Bufo bufo (Linnaeus, 1758) – Common Toad *

In spite of being very common in the continental region of Croatia only one record, from the

report of Schneider-Jacoby and Ern (1993), of the Common Toad for the broader area around

the Una River exists.


31

Our research in 2009 confirmed the occurrence of this species. There was small number of

tadpoles observed in Hrvatska Kostajnica (Ribi ki dom, area near the Una River).

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) – European Tree Frog *

For the Tree Frog species there is none published or recorded data for the area which we are

referring (Una River and its banks). Nonetheless our research has revealed the occurrence of

this species in the three different localities along the coast of the Una River. At Duduni i

locality three tadpoles were observed while in Hrvatska Kostajnica two adult individuals of

this species were heard. In addition to the mentioned localities two adult individuals were

observed at the third, Tanac locality.

Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) – Common Spadefoot **

The only record of Common Spadefoot in the area of Jasenovac (and Lonjsko polje Nature

Park) can be found in the report from the Croatian Natural History Museum made by Jalži ,

Ku ini and Perovi (Kobašli , 2002) but our research did not confirm the occurrence of this

particular species in the area of the Una River.

Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) – Marsh Frog *

Previous data about the occurrence of the Marsh Frog in the area of our research does not

exist. Despite the mentioned fact our field research detected the occurrence of this species in

eight different localities along the Una River (Divuša, Donji Dobrotin, Dubica, Hrvatska

Kostajnica, the road between the Rosulje and Juki i village, Tanac, Šuplji kamen, Struga

Banijska). The adult individuals were found at all mentioned localities with the obvious

habitat differences (canal which flows in the Una River – Dubica; fish ponds near the Una

River in Hrvatska Kostajnica (Ribi ki dom); pool of water created by digging earth for the


32

house foundations - the road between the Rosulje and Juki i village; stream – Struga

Banijska). Couple of juveniles were observed at Divuše locality and a large number of

tadpoles were recorded in the pool of water nonintentionally created by digging the

foundations for a house (the road between the Rosulje and Juki i village).

Pelophylax lessonae (Camerano, 1882) – Pool Frog *

This species was recorded in 1985 by Jalži , Ku ini and Perovi (Kobašli , 2002) at the area

of Jasenovac, Krapje, Dol and Lonjsko polje Nature Park. Schneider-Jacoby and Ern (1993)

in their report also mark the occurrence of this species in the area of Lonjsko polje. During

our research in 2009 we confirmed the occurrence of this species by observing only one adult

individual at the Hrvatska Kostajnica (Kuljani) locality.

Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758) – Edible Frog *

Jalži , Ku ini and Perovi recorded this klepton species in their report for the Croatian

Nature History Museum in 1985 for the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and

Jasenovac but no other references exist for this species in the area of Una River. Our team

observed this klepton species during the field work in 2009 at Žutica (Lonjsko polje Nature

Park) locality confirming the previously mentioned find. Despite the fact that this area is quite

near the Una River we recommend that the occurrence of this species in the area along the

Una River should be confirmed with additional observations.

Rana arvalis (Nilsson, 1842) – Moor Frog *

The only two records of Moor Frog was made by Jalži , Ku ini and Perovi (Kobašli ,

2002) in 1985 at the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac and

Schneider-Jacoby and Ern (1993) at the area of Lonjsko polje Nature Park . Our finding of the


33

adult individual at Tanac locality during the field research in 2009 only confirms the

occurrence of this species along the Una River which passes near the already mentioned areas.

Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) – Agile Frog * Agile Frog was recorded in the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac

by Jalži , Ku ini and Perovi in their 1985 report for Croatian Nature History Museum.

During our field research in 2009 we observed adult individuals at Kladnik, Žutica and Tanac

localities. At Kladnik and Žutica localities individuals were located in flood canals.

Rana temporaria (Linnaeus, 1758) – Common Frog *

For this particular amphibian species there is no available data that indicates its presence in

the area of Una River. Nonetheless we were able to observe one individual in the grass along

the coast of the Una River near Dubica locality during our field research in 2009.

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) – Fire Salamander *

Although a very common species in the continental part of Croatia no data concerning the

existence of this species in the area along the Una River is available. During our field research

in 2009 we observed larvae and an adult dead individual at four different localities. Most of

the larvae in small water bodies (puddles) in Duduni i and in the concreted spring Šuplji

kamen. The rest of the larvae were found in the Struga Banijska stream, which was rather

polluted. One adult individual was found dead on the gravel road in Duduni i and one living

adult was recorded in Hrvatska Kostajnica.

Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) – Alpine Newt *

Published data or any kind of available data which could confirm the occurrence of this

species in the area of our research (near the Una River) do not exist. During our research in


34

2009 we observed a great number of adult individuals and larvae at the spring Šuplji kamen.

They were found in the canal near the road. It is interesting to note that we found 25 males

and 20 females at this locality in one day (11th of May 2009).

Triturus (Lissotriton) vulgaris (Linnaeus, 1758) – Smooth Newt **

According to the previous data available to us this species was found and recorded in the

report of Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the Lonjsko polje Nature Park area. Despite the

fact that this area is geographically near to our research area we did not confirm the

occurrence of the Smooth Newt along the coastal region of Una River.

Reptiles

Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) – Slow Worm *

The occurrence of Slow Worm was not recorded for the area along the Una River and no data

of this species for the mentioned area of our research exist. We recorded the first data on this

species during our research in 2009. Three adult dead individuals were found (thrown from

the bridge into the shallow water) at Dubica near Una River. The second observation was at

Javornik.

Coronella austriaca (Laurenti, 1768) – Smooth Snake ** Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded this species for the area of Lonjsko polje Natural

Park. Even though it is geographically close we did not confirm the occurrence of this species

in the area along the Una River during our field research in 2009.

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – European Pond Turtle *


35

There is one record of this species in the Lonjsko polje Nature Park made by Schneider-

Jacoby and Ern (1993) which is geographically close to our area of research. The occurrence

of this species was confirmed by our field research during 2009 when we observed one

juvenile individual at Donji Dobrotin and one adult female at Divuše. The juvenile was found

along the edge of the stream while the adult female was found in the shallow water along the

bank of the Una River.

Podarcis muralis (Laurenti, 1768) – Wall Lizard *

Pavleti (1964) mentions the record of Wall Lizard being found at Kostajnica and Divuša

localities dating from the 1911 (25th July 1911). A decade after there is another observation

of this species by Karaman (1921) at Kostajnica locality. During our field research in 2009 we

observed many individuals of this species at eight different localities along the Una River

(Kuljani, Hrvatska Kostajnica, spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska, Dubica, Divuša,

Tanac, Duduni i).

Lacetra viridis (Laurenti, 1768) – European Green Lizard *

Data on the presence of this species of lizard does not exist but our field research during 2009

revealed its presence at 11 different localities (Juki i, Javornik, Un ani, Donji Dobrotin,

Duduni i, Hrvatska Kostajnica, Kukljani, road between Rosulje and Juki i village, Divuše,

spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska) along the Una River. In total nine adult and three

subadult individuals were observed at the listed localities.

Natrix natrix (Linnaeus, 1758) – Grass Snake * The Grass Snake (more accurately Natrix natrix persa) species is mentioned by Pavleti

(1964) in the report of Croatian Natural History Museum to be found in Kostajnica locality in


36

1902. Karaman (1921) also observed this species at the same locality. In addition to the

mentioned records Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded the occurrence of both Natrix

natrix helvetica and persa subspecies at Lonjsko polje Nature Park with the description of

localities as being in the lowland areas near Sava river. Our research during 2009 confirmed

the existence of Natrix natrix species at the area along the Una River. Nine individuals were

found in canals by the road and in the Una River itself at three different localities (Hrvatska

Kostajnica, spring at Šuplji kamen and Tanac).

Natrix tessellata (Laurenti, 1768) – Dice Snake *

There is only one record of this species inhabiting the nearest area to the Una River made by

Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the area of Lonjsko polje Nature Park. During 2009 field

research we observed 10 adult individuals of which one was found dead on the road at Struga

Banijska locality. If we include a previously mentioned locality, individuals were found at

nine different localities (Juki i, Dvor, Un ani, Divuša – near the stream atlan, Dubica,

Hrvatska Kostajnica, spring at Šuplji kamen, Struga Banijska and Tanac).

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – Nose-horned Viper **

Rossler (1904) and Pavleti (1964) mention the finding of the Nose-horned Viper by Om ikus

at the Srb locality (upper Una area). Besides that there is no other published or other known

data which can confirm the occurrence of this venomous snake at the area of our research or

Una River in whole. We must note that except the potentially highly subjective information

from Vukuši I. (the “Elektra” driver), who claims that he ran over one individual, we do not

have any substantial evidence to confirm the occurrence of this species in the area along the

Una River because during our research in 2009 we did not observe individuals which would


37

indicate otherwise. All of local people claim that Nose-horned Viper is common in the area

and authors found a lot of suitable habitats during the survey.

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) – Aesculapian Snake *

This usual and very dispersed snake species in Croatia does not have any previous record in

the available publications and unpublished data which would imply its occurrence at the area

along the Una River. In contrast to this fact our field research during 2009 revealed the

presence of this species along the Una River area. In total six individuals were found from

which three of them were found dead and one was a juvenile individual. The largest dead

individual found was 1,5 m long. All of the individuals were found at four different localities

(Javornik, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Kuljani).


38

DISCUSSION

From the data we have gathered during our study of the Una River area it can be noted that

11 amphibian taxa and seven reptile species were found while five more species are known

only from the literature data. Earlier authors for this area mention records of B. variegata, P.

fuscus, T. (Lissotriton) vulgaris, C. austriaca, V. ammodytes with which the total number of

recorded species changes to 22 (plus one klepton – P. kl esculentus). We must note that most

of these literature data are at least 19 years old which is a considerable time difference and

may be one of the causes why some species were not found during our survey but are listed in

some records.

The example of this is the record of the Nose-horned Viper species which has been mentioned

by two authors, Rossler (1904) and Pavleti (1964) who were citing the same find (from

01.06.1899) but was not confirmed by us during our survey. Despite the fact that we obtained

the information from the driver who confirms that he found a DOR individual, the bias for

this information cannot be neglected. Nevertheless, authors believe that this species indeed

inhabits the area along the Una River because of quite large amount of preferred habitats.

We have a very similar situation with the Smooth snake which was just recorded by

Schneider –Jacoby and Ern (1993) in the area adjacent to the Una River area, wetlands of

Lonjsko polje. Because this species is common in the continental region of Croatia (author’s

personal observations) we can suspect that this species is present in the surveyed area.

Authors believe that both of these snake species can be confirmed in the Una River area with

frequent field surveys.

Pelobates fuscus and Lissotriton vulgaris are recorded for the adjacent Lonjsko polje area

only once in 1985 and 1993, respectively. During our survey of the Una River area we did not

encounter individuals of this two species which are common in the eastern continental part of

Croatia, Slavonija (author’s personal observation).


39

When we consider all of the species which occurrence we did not confirm, the possibility of

specific herpetofauna species list for the Una River area seems plausible. Nevertheless the

possibility of finding these “missing“ species is viable and additional field research should be

conducted to verify the list of amphibian and reptile species reported in this paper.

Canalization of smaller tributaries which flow in the Una River and the destruction of old

armlets and ponds which Una River creates in the flood periods are the main causes of

concern and threaten the local herpetofauna species. Because the river is relatively cold, fast

flowing and rich in fish the river itself is not the best place for the reproduction of

amphibians. Amphibians are particularly sensitive to pollution caused by industrial and public

canalization which guide waste waters directly into the river.


40

CONCLUSION

Despite the fact that we have records dating from the late 19th century they are very scarce

and provide just the guidelines for the current herpetofauna survey of the Una River area.

Trends of the population decline for any species of amphibians or reptiles cannot be known as

a direct result of the missing data. Because of this fact, for the first time, this paper provides a

relatively comprehensive list of the species that inhabit the area along the Una River. It is

necessary to put some additional effort in researching amphibian and reptile species of this

area whereby our list of species would receive further conformation and the state of particular

populations would be clearer.


41

REFERENCES:

Bognar, A. (2005): The Upper Part of the Una River Valley Between Martin Brod and Pritoka

– Geomorphological Characteristics. Hrvatski Geografski Glasnik, 67(2): 21-38.

Borši , I., Posavec Vukeli , V., Alegro, A.L. (2012): Flora along the lower course of the Una

river (Central Croatia) . Natura Croatica, 21(1): 1-20.

Janev-Hutinec, B., Klete ki, E., Lazar, B., Podnar Leši , M., Skeji , J., Tadi , Z.,. Tvrtkovi ,

N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, DZZP.

95 pp.

Karaman, S. ( 1921): Beiträge zur Herpetologie von Jugoslavien. Glasn.Hrv. prir.dr. XXXIII:

194-209.

Kobašli , A. (2002): Rasprostranjenost vodozemaca Hrvatske prema podacima Hrvatskog

prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Diplomski rad. PMF, Zagreb.

Pavleti , J. (1964): Amphibia i Reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u

Zagrebu. Hrv. narod.zool. muz. 4: 1-37.

Rössler, E. (1904): Popis reptilian i amfibija hrvatske faune koji su prispjeli "narodnom

zoološkom muzeju" u Zagrebu do koncagodine 1900 [Verzeichnis der Reptilien und

Amphibien der kroatischen Fauna, welchean das zoologische Nationalmuseum in

Zagreb bis zum Schluss des Jahres 1900 eingesendetwurden]. Glasnik Hrvatskoga

narovoslovnog društva 15: 221-224

Schneider-Jacoby, M. & Ern, H. (1993): Park prirode Lonjskopolje. Hrvatsko ekološko

društvo, Zagreb.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 42-43 STUDENT PAPER

SUMMARY

42

Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Croatia,

[email protected]

Supervisor: Dr. MILORAD MRAKOV I , Prof., Department of Biology, Faculty of Science,

University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Date and place: 04.07.2004., Department of Biology, Faculty of Science, University of

Zagreb

During 2002, twenty two days were spent collecting data in the Nature Park "Žumberak –

Samoborsko gorje". The aims were to identify the sites suitable for breeding of Amhibians as

well as Amphibian species present. A total of 45 sites and 10 Amphibian species were

recorded. Sites have been divided in 4 habitat types: naturally formed ponds, artifically

contained ponds (i.e. walled), watering pond for cattle and small temporary ponds. Habitat

selection of each species were compared based on their presence in each of these categories.

Each species was also investigated regarding their activity on breeding sites and the presence

of the species depending on the altitude. The similarity between 14 systematically observed

sites has been calculated by Sörensen index of similarity.


SUMMARY

43

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Hrvatska,

[email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki

fakultet, Sveu ilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Datum i mjesto: 04.07.2004., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki fakultet,

Sveu ilište u Zagrebu

Tijekom 2002. godine na podru ju Parka prirode "Žumberak – Samoborsko gorje" obavljena

su 22 terenska dana, kako bi se utvrdili lokaliteti pogodni za razmnožavanje vodozemaca te

vrste vodozemaca koje na njima dolaze. Ukupno je zabilježeno 45 lokaliteta i 10 vrsta

vodozemaca. Lokaliteti su razvrstani u 4 tipa staništa: lokve, zidane lokve, pojila i privremene

lokvice. Na osnovu te podijele uspore ivana je prisutnost i brojnost te odabir staništa

pojedinih vrsta vodozemaca. Tako er su uspore ivana razdoblja aktivnosti pojedinih vrsta na

mrijestilištima te prisutnost vrsta u ovisnosti o nadmorskoj visini istraživanih lokaliteta.

Sörensenovim indeksom sli nosti broj ano su odre ene sli nosti izme u 14 sustavno

promatranih lokaliteta.


SUMMARY

44

Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia

Student: DUŠAN JELI , I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , Prof., Department of Biology, Faculty of Science,


Dr. sc. LJILJANA TOMOVI , Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of

Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia


Zagreb

The Karst Viper is known to appear in Croatia on five isolated localities: Southern Velebit,

Poštak, Dinara, Troglav and Kamešnica mountains. All five of these localities make just 9%

of the presently known Karst Viper distribution area on the Balkan Peninsula, while a much

bigger proportion of its distribution area is located in Bosnia and Herzegovina and

Montenegro. The whole distribution area of this taxon is spread over mountainous regions of

6 countries, witch makes the regional cooperation even more necessary for the Karst Viper

protection. In this Graduation Thesis we discuss the rediscovery of the Karst Viper in the

southern parts of Velebit mountain after 109 years, and a newly discovered locality on the

mountain Poštak. The Karst Viper in Croatia favors high-mountain dry grasslands, on

southern and southeastern exposures, at altitudes from 1100 to 1900 m above the see level.


SUMMARY

45

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj

Student: DUŠAN JELI , I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-

matemati ki fakultet, Sveu ilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Dr. sc. LJILJANA TOMOVI , Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,

11000 Beograd, Srbija



Planinski žutokrug poznata je trenutno u Hrvatskoj sa ukupno pet odvojenih lokaliteta: južni

Velebit, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica. Ovih pet lokaliteta ini tek nešto manje od 9%

areala ove svojte, dok najve i dio areala ine planine Bosne i Hercegovine. itav areal

rasprostire se preko teritorija 6 država i regionalna suradnja na istraživanjima i zaštiti su

neophodni za opstanak planinskog žutokruga. Ovim radom opisuje se ponovni nalaz

planinskog žutokruga na južnom Velebitu nakon punih 109 godina, te otkri e posve novog

lokaliteta na planini Poštak. Planinski žutokrug u Hrvatskoj preferira visoko-planinske suhe

travnjake, J i JI ekspozicije, na visinama izme u 1100 i 1900m nadmorske visine.


SUMMARY

46

Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.)

by skeletochronology

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. GORDANA LACKOVI -VENTURIN, Assoc. Prof, Department of Biology,

Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

During the period from March 4th until April 23rd 2008 we studied 24 specimens of fire

salamander (Salamandra salamandra L.) cough in the Park Maksimir in Zagreb. We removed

third toe of the hind limb and released animals at the site.The purpose of the study was to

determine an average age, age of sexual maturity of fire salamander on still unknown research

site in the park Maksimir. Also, we wanted to compare methods for making histological

sections and establish reliable procedure for age determination by skeletochronology. We

compared two methods of tissue cutting, in paraffin blocks and with frozen samples in

cryostat. We also compared two types of dyeing, dyeing with hemalaun eosin and Ehrlich

hematoxylin. Results showed that the oldest individual was 19 years old and the youngest was

6 years old. Sexual maturity is reached by the age of 4 to 6 years. The best method for making

histological sections approved to be cutting samples on cryostat and dyeing with Ehrlich

hematoxylin. For statistically correct age determination of population this method should be

provided on bigger sample, with same percentage of both sexes during the whole year. With

our analysis we demonstrate that skeletochronology is a good method for aging fire

salamander, and that is applicable on fingers so there is no need to sacrifice animals.


SUMMARY

47

Odre ivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.)

metodom skeletokronologije

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. GORDANA LACKOVI -VENTURIN, izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-




Na podru ju parka Maksimir u Zagrebu, u razdoblju od 4. 3. do 23. 4.2008. godine uhva ene

su 24 jedinke pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.). Svakoj od njih je odrezan

tre i prst stražnje noge, a životinje su odmah puštene. Cilj istraživanja je bio odrediti starost

jedinki i vrijeme postizanja spolne zrelosti pjegavih daždevnjaka na dosad još neistraženom

podru ju parka Maksimir. Osim toga, željelo se usporediti metode prilikom izrade histoloških

preparata i dobiti pouzdan postupak za odre ivanje starosti metodom skeletokronologije.

Usporedile su se metode rezanja parafinskih blokova i metoda rezanja tkiva u kriostatu.

Tako er su se usporedila dva na ina bojenja, hemalaun eozinom i Ehrlichovim

hematoksilinom. Rezultati istraživanja su pokazali da je najstarija jedinka imala 19 godina, a

najmla a 6 godina. Spolna zrelost jedinki nastupa u dobi od 4 do 6 godina života. Najbolja

metoda za izradu histoloških preparata utvrdilo se da je bila rezanje tkiva na kriostatu te

bojenje Ehrlichovim hematoksilinom. Za statisti ki ispravnu procjenu dobne strukture

populacije potrebno je metodu primijeniti na ve em broju uzoraka, uzorkovati životinje

razli ite veli ine i pritom obuhvatiti jedinke oba spola. Ovim radom se pokazalo kako je

skeletokronologija dobra metoda za odre ivanje individualne starosti jedinki pjegavog

daždevnjaka koja se može primjenjivati na lancima prstiju i na taj na in sprije iti žrtvovanje

jedinki.


SUMMARY

48

Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus

complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia

Student: KRISTINA AVLOVI , Biology Student Association, Rooseveltov trg 6, 10000

Zagreb, Croatia, [email protected]



Dr. sc. IVANA BUJ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb,

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

Green frogs were sampled in the Bjelovarsko-Bilogorska district during the May of 2007. P. kl. esculentus complex is formed by two species (P. ridibundus and P. lessonae) along with their hybrid P. kl. esculentus. In this complex they show complicated relationships among taxons, which are not fully explained. The aim of this graduation thesis is to show morphological and genetical relationships inside the complex. Five morphometrical features were measured and put in seven ratios. Analysis of allozyme for three enzymes (aspartate aminotransferase, phosphoglucomutase and lactate dehydrogenase) were made by gel electrophoresis. All investigations have confirmed the difference between species and sexes, while the hybrid forms showed intermediate features. Parental species differ in four morphological features: size and shape of metatarsal tubercule, length of the hind leg and stomach coloration. Hybrid form have showed more similarity to P. lessonae species because of existance on the same locality. Parental species are genetically different and hybrid forms have intermediate genetical features. Gene introgression was found only in hybrid forms. We detected transfer of alleles typical for parental species in gonads of hybrids. The alleles of both parental species were found in their gonads. The alleles typical for P. ridibundus species were the most present alleles in females and in hybrid males were found more alleles typical for P. lessonae.


SUMMARY

49

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus

kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske

Student: KRISTINA AVLOVI , Udruga studenata biologije BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000

Zagreb, Hrvatska

Voditelji: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-


Dr. sc. IVANA BUJ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Sveu ilište u

Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska



Istraživanje kompleksa zelenih žaba provedeno je tijekom svibnja 2007. godine na podru ju

Bjelovarsko-Bilogorske županije. Istraživane su dvije vrste Pelophylax ridibundus i P.

lessonae, te njihov hibrid P. kl. esculentus. Zajedno oni ine P. kl. esculentus kompleks koji

pokazuje komplicirane odnose unutar taksona, koji još nisu potpuno razjašnjeni. Cilj ovog

diplomskog rada bio je prikazati morfološke i geneti ke odnose unutar kompleksa. Mjereno je

5 morfometrijskih zna ajki te su oni stavljeni u 7 me usobnih odnosa. Analiza alozima je

ra ena na principu gel elektroforeze za 3 enzima, a to su aspartat aminotransferaza,

fosfoglukomutaza te laktat dehidrogenaza. Na svim razinama istraživanja je ustanovljeno da

postoje razlike izme u vrsta i spolova te da hibridi pokazuju prijelazna obilježja za sve

zna ajke. Morfološki se roditeljske vrste razlikuju u 4 obilježja i to su veli ina i oblik

metatarzalne kvržice, dužina stražnje noge te boja trbuha. Hibridni oblik je u izvanjskim

karakteristikama pokazao sli nost s vrstom P. lessonae što je posljedica obitavanja na

zajedni kom staništu. Geneti ki su vrste razli ite, a hibrid pokazuje intermedijarna obilježja.

Genska introgresija je prona ena samo u hibridnih oblika. U gonadama hibrida potvr en je

prijenos alela tipi nih za roditeljske vrste. U gonadama su prisutni aleli od obje roditeljske

vrste. U ženki prevladavaju aleli tipi ni za P. ridibundus, dok u mužjaka ima više onih

tipi nih za vrstu P. lessonae.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51 MASTER THESIS

SUMMARY

50

Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of

mountain Mosor

Student: STJEPAN MEKINI , Gata 73, 21253 Gata, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. NIKOLA TVRTKOVI , Senior Resarch Associate, Croatian Natural History

Museum, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Croatia

Date and place: 7.4.2010., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

According to data collected during the study period since 2000. until 2009. was found

herpetofauna biodiversity in the mountain Mosor and its vertical distribution. The species

richness of certain altitude belts was calculated as well as their diversity /species turnover/

by WHITTAKER (1960). I tried to explain the reasons set forth changes in the composition of

fauna and to establish the boundaries of species composition. The obtained data were

compared with known data for the altitudinal distribution of reptiles on mountain northern

Velebit and Biokovo mountain (KRYŠTUFEK et al., 2008). When it is used in the calculation of

species composition similar to Jaccard's similarity coefficient (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE,

2003), and between different altitude belts in the mountains with which Mosor compared to

the RUSSELL et al. (1995). Data presented in this master's work are the first systematic data on

the herpetofauna of the mountain areas of Mosor.

HYLA VOL. 2012. No. 1 Str. 50-51 MASTER THESIS

SUMMARY

51

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova

(Reptilia) planine Mosora

Student: STJEPAN MEKINI , Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. NIKOLA TVRTKOVI , viši znanstveni suradnik, Hrvatski prirodoslovni muzej,

Demeterova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska



Prema podacima sakupljenim tijekom istraživanja u razdoblju od 2000. do 2009. godine

utvr ena je bioraznolikost herpetofaune na podru ju planine Mosora i njena vertikalna

rasprostranjenost. Izra unato je bogatstvo vrstama pojedinih visinskih pojaseva, te se

izra unala njihova raznolikost /species turnover/ prema WHITTAKER (1960). Nastojali su se

objasniti razlozi utvr enih promjena u sastavu faune te utvrditi granice promjena sastava

vrsta. Dobiveni podaci su se uspore ivali s poznatim podacima za visinsko rasprostranjenje

gmazova planine sjeverni Velebit i Biokovo (KRYŠTUFEK i sur., 2008). Pri tome se koristilo

izra unavanje sli nosti u sastavu vrsta prema Jaccard-ovom koeficijentu sli nosti (JC)

(LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), a izme u pojedinih visinskih pojaseva na planinama s

kojima se Mosor uspore ivao prema RUSSEL i sur. (1995). Podaci prikazani u ovom

magistarskom radu prvi su sustavni podaci o herpetofauni podru ja planine Mosora.


SUMMARY

52

Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus

complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]




Zagreb

We studied 84 specimen of the green frog complex (Pelophylax esculentus complex) caught

in the area of Bjelovarsko-Bilogorska county, in the period from May 2nd until May 6th 2007.

We isolated the stomach content and one femoral bone from each individual. The purpose of

the study was to determine the content of the diet and to do the age analysis of each species

within the P. esculentus complex. Also, we wanted to determine the age at maturity for each

P. esculentus complex species. Results showed that all three species base their diet on the

prey from the class Insecta. The youngest individuals (two years) belong to the P. kl.

esculentus and P. lessonae species while the oldest individual (13 years) belongs to the P.

ridibundus species. The latter species reach sexual maturity by the age of 3 to 4 years. This

study highlights the differences among P. esculentus complex species.


SUMMARY

53

Ekološke zna ajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax esculentus

kompleks; Ranidae, Anura) s podru ja sjeverozapadne Hrvatske

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Hrvatska,

[email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki




Na podru ju Bjelovarsko-Bilogorske županije, u razdoblju od 02.05. do 06.05.2007. godine

uhva ene su jedinke zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleksa). Uzorak od 84 jedinke

korišten je za izolaciju sadržaja želudca i bedrene kosti. Cilj istraživanja bio je odrediti sastav

prehrane i procijeniti dob jedinki pojedine vrste P. esculentus kompleksa. Željela se utvrditi

dob postizanja spolne zrelosti jedinki pojedine vrste. Odre ivanje sastava prehrane

uklju ivalo je izolaciju i determinaciju ostataka plijena dok se za procjenu dobne strukture

uzorka koristila metoda skeletokronologije. Rezultati istraživanja pokazali su da jedinke

prou avanog kompleksa svoju prehranu temelje na plijenu iz razreda Insecta. Najmla e

jedinke (dvije godine) pripadaju vrstama P. kl. esculentus i P. lessonae dok najstarija jedinka

(13 godina) pripada vrsti P. ridibundus. Utvr eno je da spolna zrelost jedinki P. kl.

esculentus i P. lessonae vrste nastupa u dobi od 3 do 4 godine života. Ovim radom istaknute

su razlike izme u vrsta P. esculentus kompleksa unutar promatranog uzroka.


SUMMARY

54

Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic sand morphological

characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI , Croatian Herpetological Society HYLA, I. Brezni ka 5a, 10000

Zagreb, Croatia, [email protected]



Dr. sc. LJILJANA TOMOVI , Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of

Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia


Zagreb

Karst viper, Vipera ursinii macrops inhabits high mountain grasslands in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Albania. It is endemic species for Balkan Dinaric mountain range. For this subspecies there are papers for ecology and distribution range. Only paper with meristic and morphological characters is when they separated subspecies. Our goal was collect data for 3 populations from 3 different localities (Velebit, Croatia; Bjelasica, Montenegro; Bistra, Macedonia) in subspecies distribution range because we wanted to see if there are some differences in meristic and morphological characters of the head. Other question was is there intrapopulation and interpopulation variability of characters. I looked and measured 247 individuals for 4 morphological and 17 meristic characters. Results show that there are statistical significant differences in some characters between populations. Most significant differences are snout to vent lenght, head width, head lenght and head height, number of apical, pileus scales and frequency of preocular scales in contact with nasal. Also there is sexual dimorphism between males and females in snout to vent lenght and number of pileus scales.


SUMMARY

55

Populacijske, meristi ke i morfometrijske zna ajke svojte Vipera ursinii macrops

(Mehely, 1911)

Student: IVONA BURI , Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Brezni ka 5a, 10000

Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOV I , red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-


Dr. sc. LJILJANA TOMOVI , Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,

11000 Beograd, Srbija



Planinski žutokrug, Vipera ursinii macrops nastanjuje visokoplaninske travnjake u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj gori i Albaniji. Smatra se balkanskim endemom dinarskog areala. Dosadašnji radovi za ovu podvrstu su bili vezani za rasprostranjenost i

ekologiju planinskog žutokruga. Meristi ke i morfometrijske karakteristike su obra ene samo tijekom odvajanja ove podvrste. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke iz 3 populacije sa 3 razli ita lokaliteta (Velebit, Hrvatska; Bjelasica, Crna Gora; Bistra, Makedonija) koji se nalaze unutar podru ja rasprostranjenosti podvrste kako bi vidjeli da li postoje razlike u meristi kim i morfometrijskim karakteristikama glave. Cilj je bio vidjeti da li postoji intrapopulacijska i interpopulacijska varijabilnost navedenih karakteristika. Ukupno sam pregledala i premjerila 247 jedinki planinskog žutokruga. U obzir sam uzela 4 morfometrijske karakteristike i 17 meristi kih karakteristika glave. Pokazala sam da postoje statisti ki zna ajne razlike izme u populacija u sljede im karakteristikama: ukupna duljina tijela, širina,

duljina i visina glave, broj apikalnih, pileusnih ljuska i u estalosti dodirivanja preokularne i

nazalne ljuske. Tako er postoji spolni dimorfizam kod mužjaka i ženki u ukupnoj duljini tijela i broju pileusnih ljusaka.


SUMMARY

56

Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature

protection

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radi a 202, Šemovci, 48350 ur evac, Croatia,

[email protected]

Supervisors: Dr. INES RADANOVI , Asoc. Prof., University of Zagreb, Faculty of Science-

Division of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

DUŠAN JELI , Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA,

I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Croatia


Zagreb

The crises of biodiversity is one of the most important crises today. To be effective, education

about the state of the environment should be directed to the entire public, all socialcategories

and age. Studies indicate children' s education as a priority. Unfortunately, today there is a

loss of connectin with nature, and virtual media occupies a prominent place in the lives of

children. In highlighting the crises of bidiversity the most common media information are

about charismatic species. In this way, less popular organisms are ignored. The research

objectives were: to assess how environmental education enables children to knowledge of

local species and the need for their protection; to assess how the media affect on knowledge

of bidiversity; compare knowledge and attitudes of children from urban and rural areas; to

assess attitudes related to the population of snakes as an example negative public image. The

study was conducted on students sixth grade and second grade of high school. The polling

represented different regions of Croatia, cities and small towns. Below are some of the more

significant results. Students in a much large percentage recognized photographs of the most


SUMMARY

57

exotic animals, as opposed to domestic animal species. They also belive that exotic species

need priority protection. The attitude of the students toward snakes is extremely negative,

regardless of the sex of the students. Studied samples of the textbooks contains too few

articles related to the nature protection, as well as the studied magazines.


SUMMARY

58

Znanje i stavovi u enika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radi a 202, Šemovci, 48350 ur evac, Hrvatska,

[email protected]

Voditelji: Dr. sc. INES RADANOVI , izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki


DUŠAN JELI , Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo

HYLA, I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska



Kriza biološke raznolikosti jedna je od najzna ajnijih kriza današnjice. Da bi bilo djelotvorno,

obrazovanje o stanju okoliša treba usmjeriti na itavu javnost, svih socijalnih kategorija i

dobi. Studije ukazuju na djecu kao prioritet obrazovanja. Nažalost, danas dolazi do gubitka

veze s prirodom te virtualni mediji zauzimaju istaknuto mjesto u životima djece. Isticanje

krize biološke raznolikosti medijima najraširenije je informacijama o karizmati nim vrstama.

One, iako izvan stvarnog okruženja djece, esto se smatraju najugroženijim vrstama. Na taj su

na in zanemareni drugi ugroženi, nepopularni organizmi. Ciljevi istraživanja bili su:

procijeniti kako obrazovanje o okolišu omogu uje djeci poznavanje lokalnih vrsta te

razvijanje svijesti o potrebi njihove zaštite; procijeniti kako mediji utje u na poznavanje

biološke raznolikosti; usporediti znanje i stavove djece iz ruralnih i urbanih sredina; ocijeniti

stavove vezane uz populacije zmija, primjera negativne slike javnosti te utvrditi na ine

suzbijanja predrasuda. Istraživanje je provo eno na djeci, u enicima šestih razreda osnovne te

drugih razreda srednje škole. Anketiranjem su zastupljene razli ite regije RH, gradovi i mala


SUMMARY

59

mjesta. U nastavku su navedeni neki od zna ajnijih rezultata istraživanja. Naime, u enici su s

fotografija u puno ve em postotku prepoznali ve inu egzoti nih životinja, za razliku od

doma ih životinjskih vrsta. Tako er smatraju da su egzoti ne vrste prioritetne za potrebu

zaštite. Stav je anketiranih u enika prema zmijama izrazito negativan, bez obzira na spol

u enika. Prou eni uzorak udžbenika sadrži premalo lanaka vezanih uz zaštitu prirode, isto

kao i prou eni asopisi.


SUMMARY

60

The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology,

microhabitat preferences and thermoregulation

Student: IGOR VILAJ, Bra e Radi a 25, 42209 Sra inec, Croatia, [email protected]

Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI I , Assoc. Prof., Department of Biology, Faculty of

Science, University of Zagreb, Roosevelt square 6, 10000 Zagreb, Croatia

DUŠAN JELI , Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA,

I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Croatia

Thesis accepted: 21 June 2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of

Zagreb

The Adder, Vipera berus (Linnaeus, 1785) is the most widespread and also the northernmost

distributed terrestrial snake species in the world. In Croatia, there are two subspecies of the

adder in three separate populations. Field work was conducted on two different localities in

Croatia: Okuje (Turopolje, river Sava Valley; V. b. bosniensis) and Begovo Razdolje (Gorski

kotar; V. b. berus). The monitoring was conducted by Capture – Mark – Recapture method

during a four year period in Okuje (2009 – 2012), and a three year period in Begovo Razdolje

(2009 – 2011). The main goals of this study were to determine if there are intrapopulation or

interpopulation similarities or differences in microhabitat preferences, thermoregulation, daily

or yearly activity period, gender structure of population and meristic characteristics. We

collected 106 adders (50 from Begovo Razdolje and 56 from Okuje). The analyses have

shown that there are statistically significant differences between the two populations in head

length, head height and weight. The individuals from Okuje prefer a closed type of

microhabitat, unlike individuals from Begovo Razdolje that prefer an opened type of

microhabitat. In both populations, there are differences in the gender structure, and

thermoregulation which is sex and colour morph dependent. In Okuje, Adders begin their

activity period in March as opposed to individuals from Begovo Razdolje whose activity

period begins in June.


SUMMARY

61

Ri ovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija,

odabir mikrostaništa i termoregulacija

Student: IGOR VILAJ, Bra e Radi a 25, 42209 Sra inec, Croatia, [email protected]

Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVI I , red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-


DUŠAN JELI , Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo

HYLA, I. Brezni ka 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska

Rad prihva en: 21. lipnja 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki fakultet,


Ri ovka, Vipera berus (Linnaeus, 1785) je najšire, a ujedno i najsjevernije rasprostranjena

terestri ka vrsta zmije u svijetu. U Hrvatskoj nalazimo dvije podvrste u tri odvojene

populacije. Terenska istraživanja provedena su na dva razli ita lokaliteta u Hrvatskoj: Okuje

(Turopolje, dolina rijeke Save; V. b. bosniensis) i Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b.

berus). Monitoring vrste proveden je Capture – Mark – Recapture metodom tokom etiri

godine u Okuju (2009. - 2012.), odnosno tri godine u Begovom Razdolju (2009. - 2011.). Cilj

istraživanja bio je utvrditi postoje li interpopulacijske i intrapopulacijske sli nosti i razlike u

odabiru mikrostaništa, termoregulaciji, dnevnoj i godišnjoj aktivnosti, spolnoj strukturi te

analiziranim meristi kim karakteristikama. Analizirani uzorak obuhva ao je ukupno 106

jedinki (50 iz Begovog Razdolja, 56 iz Okuja). Utvr eno je da postoje statisti ki zna ajne

razlike u duljini i visini glave te tjelesnoj težini jedinki. Jedinke ri ovke u Okuju preferiraju

zatvoreni tip, a jedinke u Begovom Razdolju otvoreni tip mikrostaništa. U obje populacije

postoji razlika u spolnoj strukturi te termoregulaciji prema spolu i tipu obojenja. U Okuju

ri ovke po inju svoju aktivnost u mjesecu ožujku, a u Begovom Razdolju u mjesecu lipnju.

62

Upute autorima

Rukopisi moraju biti dostavljeni isklju ivo u elektronskom obliku (na e-mail:

[email protected]), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu MS-

Word, font Times New Roman veli ine slova 12, bez fusnota, s dvostrukim proredom na A4 (210

x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti

numerirane u donjem desnom kutu.

Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljede e: naslov rada (podebljan);

ime(na) autora (SMALL CAPS); adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte

autora za korespondenciju (veli ine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna sinteza

istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus,

1758 (Squamata, Lacertidae).

- Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu

i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje).

- Kratko priop enje - op enito manje od etiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao

kontinuirani tekst sa sažetakom na po etku s najviše 150 rije i.

- Slikovno priop enje - izvješ e o zanimljivim nalazima uhva enim na fotografiji i objašnjeno s

najviše 150 rije i teksta. Mogu e je objaviti jednu ili više fotografija.

- Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o odre enoj vrsti (treba uklju iti

distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature)

Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, SMALL CAPS na sljede i na in:

(PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). Literatura koja se u tekstu navodi

zajedno treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u

popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihva ena za tisak. Imena

osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru:

“(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura

autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora.

Imena asopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti.

63

Literaturu citirajte na sljede i na in:

HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends

in Ecology and Evolution 9: 403-406.

SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in

biological research. 3rd

Edition. W. H. Freeman & co, New York.

HUEY, R. B. & PIANKA, E. R., (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary

overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In HUEY, R. B.,. PIANKA, E. R.,

SCHOENER T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press.

IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of

Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sije nja 2010.

Svaki rad pregledati e 1-2 nezavisna recenzenta.

64

Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada

IME PREZIME1, IME PREZIME *2

1 Ime institucije, Radu ka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš[email protected]

2 Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SAŽETAK: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 rije i, treba objediniti klju ne

rezultate i zaklju ke. Tako er treba uklju iti etiri do pet klju nih rije i.

Klju ne rije i: etiri, pet, klju na rije , uklju en

UVOD

U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logi kom podlogom, svrhom i

konkretnim ciljevima rada. O ekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI I METODE

Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje

eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehni ki opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se radi

o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI

Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte

predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i

ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Tako er, spremite,

65

priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koriste i naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr.

Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff).

Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koriste i Times New Roman font,

veli ina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i grafikona

pišu se ispod, centrirano poravnata.

Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10)

kratak, no dostatno razumljiv NS 1 SPSV2

NS2 NS 3 prvi drugi tre i

kratak (cm) 16.69a 15.18b 15.95 15.94 15.92 0.31

kratak (kg) 14.83 14.83 14.97a 15.23a 14.29b 0.22

kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 2.66 0.22 1 NS – Naslov stupca; 2 Standardna pogreška srednje vrijednosti; a,b= P<0.01.

RASPRAVA

Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se

baviti zna enjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Tako er bi trebalo uklju iti

kako e rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o predstavljenom

organizmu ili staništu.

LITERATURA

Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE

Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se ti u financiranja istraživanja.

66

Author Guidelines

Manuscripts must be submitted in electronic version only (on [email protected]), as well as

the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed

throughout in letter quality with font size 12, Times New Roman, without footnotes, double

spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages

should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner.

For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper

(bold); name(s) of the author(s) (in Small caps); address of the Institution where the work

was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is

concise but also an informative synthesis of the study.

- Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods,

results, discussion and references (see example manuscript below).

- Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous

text, preceded by an abstract of no more than 150 words.

- Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum

150 words of text. It is possible to publish one or more photographs.

- Species summary – summary of currently known data about certain species (should include

distribution, ecology, behavior and literature overview)

Cited sources should written in Small caps and referred to as follows: (PIANKA, 1989, HUEY &

PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). References cited together in the text should be arranged

chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references.

References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names

of persons who provided unpublished information should be cited as follows: “(ANDERSSON,

Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author under References and

date of publication at the same author.

Journal and series names have to be spelled out fully.

67

Use the following format for references section:

HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends

in Ecology and Evolution 9: 403-406.

SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in

biological research. 3rd

Edition. W. H. Freeman & co, New York.

HUEY, R. B. & PIANKA, E. R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary

overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E. R., Schoener

T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press.

IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of

Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.

68

Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME1, NAME SURNAME*

2

1 AffiliationName, Radu ka 15, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

2 AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should

summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included.

Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION

Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the

paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS

Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the

experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if

such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS

Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation

of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here.

References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your

69

illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female

mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff).

Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one

is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New

Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of

pictures and graphs are written underneath, centre aligned.

Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION

Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should

deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also

include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about

model organism or habitat.

REFERENCES

Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS

Acknowledgements and any additional information concerning research grants.

�� 4�� - )� ��!�� !�� !��!�� !�� !��#�!�� %��- )� ��!��!�� !��!��!� ��!��!�!��

� ��!��!�!�%�*��"��&�� #��'��!�!��$��#��!�(��!��$!�� !�� !��$�� (��!��%��

- �+��,�� !��-�!��-��!��# ��#�� !��!��!��!��!��%�.�!��-�� $��!��!��!!��(��!�� %�

��"#*��*�$*�1"'*��0�*�#��/!'!/��!��$*/0306*��! *��/0)�,1�2�0 ��!�� "��!�!��#�%�

,�1+3/��,�4�31�2�0 ��!�� !�%�

�)4�3�5�3*�*�2�0 ��!�� !� ��6� �%� ��(&� ��&��78�!��!��!� ��%�0 ��(��!��!��#��!��!�%�*��"��$!��!�� !��!�!��'��%�

5��9�,�*��,��945��4,�2��!�!�� '��)4��"��!��!��#��!�� %��!��!��!��#��!��!�%�

�)4�4*�,:*�2�)� �� !��!� ��!��$!��"��6��-��!��$!�&��!��&�!� � ��&��!��$!�%%%8%�

�91��*��)�9�*09�2��!�� ;��!��!��!�� #��!��!�� %�#��6��(��<��!��8&��6��(��&��<=�� $��8��!��$!�� !�%�

.�*�2�)��!��-�!��-��#�%�0 ��!��#�� !�%�

�94*�2�0 ��!�� !��!�� '��!� ��&�� !�� #��!�610��>��<��!��!�;�4��>�� !��&��$��<��!��!�;��>��&�� #��;�� #��!�� !��?��.��8%��!�� $��(�� $�!�� ,�)��,��!��%��,��!��#�� !��#�� !�� !%�� #��/0�0�#"#*��0�$*�1"'0��$!1*��!��- ��2��(@��A(@��%(��- �$!��2�� B��!��(�� !��$��$!��B@�� 9��<C�� <====��

��

��

��

��

��

��

�� !�"��#"$�"%$! �"��"%$! �"��&"��'$!(�"��)*+!�

��,*-�"��$!.!�*�'/01!-��'/01-"'*1"�

�2-!)��'"3!��

��!2*'�3!1"10)0��

�

��,-*/0�1�*$*�/!/!�

$* *�)0� ��

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

�

�� 4 ��

��

��

��

��

��

�� !�� "�#�� $%�&�#'$��!�('� �)��*��+#��#'�� "��,�� #!��-�%��$.�

�� //0�1/��02�111/��131��4�� 1��

�� #!��!�-��#'��&� �!��$%�&�#'$4�5�!��#'� �('�3� �!$"� ��!�� -��#"��*��-��"��$#-� �4�

�� !�"��#"$�"%$! �"��"%$! �"��&"��'$!(�"��)*+!�

��,*-�"��$!.!�*�'/01!-��'/01-"'*1"�

�2-!)��6/78��'"3!�� 6�4�/46�114��1�31/�)�1�3��

��!2*'�3!1"10)0��8��6�/4-"*��8��6�94-"*�

�

��,-*/0�1�*$*�/!/!�

$* *�)0� ��

�4�#�&$�$#� � � 6� � 6�:�1�5� �

;4�*�� #�#� � � � � 1� "��*�<� � ��&�#'��

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � �

�

�� 4 ��5�'��5�'�=�

�� >/)16�0/�9?��,�#��$��&��6��

�� '�4��'�&@*��4&��

�� 4��5�� 4��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��!��

��"��!��

�� #��!��

��$��

��!��

�� %��!��#��

�� #��

�� #��

��"��

��$��"��

��!��"��

�� "��

�� &��

��

!��

"��

#��!��

#��

$�� $!��

�� !��$!��

"�� $!��$!��

"��$!��

��$!��

��#� ��!��#�� '�

�� #�� '�

��#�� '�

��$��$!��

��#��$!��

�� $!��

%�� $!��

��'��

��#��

$�� '�

& ��

$�� '��$�

#��

"��

�� (��!��

�� $��

��

!�� #��

)�� $��

)��

�� *��$��&� ��!��

�� !��

%�� &�� #��

%��

+� ��

+� ��"��

+� �� !��

,�� (��

�

��

hyla herpetological bulletin 2012_1

Documents