SM RT FA ŠIZM U - SLO BO D A N A R O D U ! Poštarina plaćena u gotovu

ŠIBENSKI listŠ I B E N I K

Srijeda,24. prosinca 1952.

Izlazi Ijedno God. I. Broj 19

Cijena 5 dinara

O R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K

K o n s t i t u i r a n j eNarodnihodbora

U toku ovog m jeseca odr­žane su u n jihovim centrim a sjednice N arodnih odbora op­ćina Š iben ik-vanjski, Tijesno,, Skradin, Đ evrske' i V odice na kojim a je izvršeno n jihovo konstitu iran je.

N a svim sjednicam a izv r ­šena je verifikacija odbornič- kih m andata i odbornici su nakon toga položili zakletvu . Izabrani su i predsjednici tih odbora. N arodn i odbor Šibe­n ik-van jsk i za predsjednika je izabrao V inka Petrinu, T i­jesno M ilivoja Juragu> Skra­din Ivana Babića, Đ evrske M i­lana Čakića, a N arodni odbor općine V odice Rudolfa A lfire- va. Pored toga , osnovani su po jed in i savje ti i kom isije u ko je su uključen i skoro svi odbornici.

D osadašnji predsjedn ici podnijeli su novom odboru iz­v je š ta j o radu za vrijem e od posljedn je sjednice predaš- njeg N arodnog odbora.

P otrebno je istaći, da su na p rvo j sjednici p risustvova­li skoro sv i odbornici ko ji su živo učestvovali u radu odbo­ra. Ta činjenica kao i uk ljuč i­van je velikog broja odborni­ka u rad savjeta i kom isija daje naslu titi da će novi od­bori općina sa više uspjeha riješavati raznovrsne zadatke, ko ji se pred njim a nalaze■

P r o s la v a B a n a n a š e Ju n a č k e Jtrm ife Svečana8 AKADEMIJA

D an naše A rm ije svečano je proslavljen u gradu i u većim centrim a na području kotara. I ovogodišnja proslava bila je znažna m anifestacija čvrstog jed instva naroda i ,n je ­gove A rm ije.

N a sastancim a radnih kolektiva, kao i na skupovim a pripadnika JN A ko ji su održani po garnizonim a uoči D ana Jugoslavenske narodne arm ije, došla je do punog izražaja odlučnost naroda i A rm ije za očuvanje slobode i nezavis­nosti svoje socijalističke dompvine- I ovom prilikom m ani­festirana je ljubav i odanost V rhovnom kom andantu oru­žanih snaga FN R J m aršalu Jugoslavije Josipu Brozu T itu i Savezu kom unista Jugoslavije.

U ned jelju u ju tro 21. <>v. mj. na Poljani m aršala T ita bili su postro jen i rezervni ofi­ciri i p ripadn ic i predvojničke obuke. Sm otru ovih jedinica izvršili su kapetan fregate M i­le Počuća i p redstavnik vlasti Iviša Baranović.

N a počasnoj trib in i nala­zili su se predstavnic i JN A , N arodne vlasti, Saveza kom u­nista, N arodnog fronta, U dru ­žen ja rezervnih oficira, te predstavn ic i ostalih organiza- cijai O značaju Dama JN A prisu tn im a 'su govorili Jc-so

G o s p o d a r s k o p r o s v j e ć i v a n j e u o p ć i n i S k r a d i n

N edavno je u Skradinu form irana kom isija ko ja će rukovoditi gospodarskim p ro ­svjećivanjem ina području N O -a općine Skradin. N a sa­stanku, kojem su prisustvo­vali predstavn ic i N O -a opći-

kih i d ruštvenih organizacija, donesen je plan j proigram ra ­da za iduću godinu. Z a p red ­sjednika kom isije izabran jc drug Iginjatije Lalić, ta jn ik N O -a općine, a za tajn ika drug A nte Bumiber, d irek tor

e, zatim predstavnici politjč- osm ogodišnje škole:

Odjek prekida diplom atskih odnosa s Vatikanom

Narod odobrava odluku svoje VladeO dluka V lade FN R J o prekidu diplom atskih odnosa

s V atikanom izazvala je kod naših građana zadovoljstvo i odobravanje. Pored toga naši ljudi su pokazali veliki in­teres, za govor druga K arde lja ko ji je održao na sjednici V a­njskopolitičkog odbora N arodne skupštine. U njem u je drug K ardelj razgolitio .mračnu i nep rija te ljsku po litiku V a­tikana koju on vodi p ro tiv in teresa naše zem lje i naroda.

Svoju odlučnost p ro tiv te neprija te ljske politike n a ­ši građani m anifestira ju na bro jn im sastancim a i kon feren ­cijam a. O ni tom prilikom upućuju telegram e Saveznoj Vladi i M in istarstvu van jsk ih poslova u kojim a pozdrav lja ju od­luku V lade o prekidu d iplom atskih odnosa s . V atikanom -

nas nalazi na mnogo višoj vi­sini, nego što je to bilo nekad.

N ikad u h isto riji naš na­rod nije imao kardinala (osim N jem ea H aulika), niti je V a­tikan našao za potrebno da ga im enuje. N ije nam potreban ni danas, kad je kardinalski šešir dobio jedan ra tn i zloči­nac«.

Pomorsko građevno poduzeće pozdravlja Odluku

D ana 22. XII. o. g- radni kolektiv Pom orskog građev­nog poduzeća u Šibeniku odr­žao je masovni sastanak. N a tom sastanku .proučio se govor M inistra v a n jsk ih . poslova FN R J druga K ardelja. N a- kom toga drug N ikola Juraga održao je refera t u kojem je iscrpno iznio po litiku V atikan prem a našim narodim a.' Po­sebno je istaknuo politiku V a­tikana prem a .socijalističkoj Jugoslaviji, od njenog o snu t­ka do danas. P risutn i su toplo pozdravili n jegove rije ­či,. ko jim a je opisao rad jed ­nog dijela svećenika za vri­jem e NOB-e. T i nenarodn i svećenici iskorištavali su sve-' ćeničko ruho uikazivajući po­moć ustašam a, N jem cim a i T alijanim a, p ro tiv svog v lasti­tog naroda. D a n a s . V atikan preko tih istih svećenika vodi gnjušnu politiku klevete i la­ži prem a našo j zem lji ruko­vodstvu i Partiji. K raj govora d ruga Jurage b io je burno pozdrav ljen od radnog kolek­tiva, koji je ispunio dvoranu crvenog kutića na Dobriki.

Prisutni su jednoglasno prihvatili prijedlog, da se Mi­

nistars tvu vanjskih poslova FN R J pošalje slijedeći tele­gram :

»Radni kolektiv Pom or­skog građevnog poduzeća u Šibeniku, na svom protestnom m itingu održanom dana 22. XII. pozdrav lja opravdanu od­luku naše V lade, o prekidu diplom atskih odnosa s V ati­kanom .

T a nam je odluka tim d ra ­ža, je r narm je poznato , da V a­tikan uz pom oć nekih sveće­nika, ko ji se jo š nisu odrek­li uštaškog poglavnika, izmišr lja gnjusne k levete i laži p ro ­tiv naše zemlje, rukuvodstva i P artije . T akvim svojim ra- rom, oni su se našli na istoj liniji s a povam pirenom ire­dentom i n jhovim inform bi- rovsk im ' saveznicima-

N ije prvi put u h istoriji, da V atikan zaklanjajući se svećeničkim ruhom, radi p ro ­tiv in teresa našeg naroda. U tom su nekad imali i usp je­ha. M eđutim , zaborav lja ju da današn ja naša država nije bivša A ustrougarska niti alek- sandrova Jugoslavija. Z abo ­ravljaju , da se politička i kul­tu rna sv ijest naših naroda, da-

Miting radnika u Razinama

i U ponedjeljak 22. p rosin­ca o. g. 'radni kolektiv T vo r­nice i valjaonice alum inija u Ražinam a sa ostalim radnici­ma na gradilištu održao je miting na. kojem u je radnik A nte B aljkas govorio o nepri­ja te ljsko j politici V atikana p ro tiv naše zemlje. ’ P risutn i radnici su često prekidali iz­laganje druga B aljkasa i kliču- ći drugu T itu , K arđelju, Save­zu kom unista, Jugoslavenskoj narodnoj arm iji i socijalistič­koj domovini. P risutn i radni­ci su naročito oduševljeno pozdravili upućivanje tele­gram a Saveznoj vladi u kojem oni pozdrav lja ju i odobrava­ju odluku V lade o prekidu diplom atskih odnosa s V ati­kanom.

„Jadranka*4 za Odluku

• Radni kolektiv tvornice »Jadranka« tak o đ er je održao masovni sastanak na kojem je d irek tor tvornice M ijo Bla- će govorio o politici V atikana koja je naročito usm jerena p ro tiv naše socijalističke ze­mlje. K olektiv je odlučio da uputi pism o M inistarstvu va-

dan proslave u M andalini je izvršena sm otra jedinica ši­benskog garnizona. P ostro je ­nim jedinicam a govorili su kapetan fregate Mile Počuća i politički sek re tar K otarskog kom ite ta Pere Škarica. N akon toga pročitana je N aredba V rhovnog kom andanta o u- napređenjim a i odlikovanjim a

pripadnika JN A .Podlije podne u D om u

JN A bio je prijem na kojem su predstavnici vlasti, Saveza kom unista, poduzeća i ustano­va čestitali kapetanim a frega­te Mili Počući i D m itru Lu- kaču D an Jugoslavenske na­rodne armije-

N inić u ime N arodne vlasti i Saveza kom unista H rvatske, Jerko Tešulov, p redstavnik U druženja rezervnih oficira i . kapetan fregate Dmitajr Lu- kač u ime- Jugoslavenske na­rodne arm ije.

»Na kraju su podije ljena odlikovanja, pohvale i nagra­d it najboljim nastavnim cen­trim a i po jed in im om ladinci­ma i om ladinkam a obveznici­ma predvojničke obuke.

Istoga dana navečer u N a ­rodnom kazalištu održana je svečana akadem ija, a na sam

O dlikovani ob vezn ici p red v ojn ičk e obuke

N a prijedlog uprava po­duzeća M inistarstvo - N arodne odbrane odlikovalo je odliko­vanjem predvojničke obuke om ladince:

1. Slavica Luku pok. M ar­ka, 2. Bjažić Srećka Ćirinog,3. T rla ja Tom islava Josinog,.4. N inič A nđelka pok. N ike i5. Lučić M irka A ntinog.

Predsjednik N O -a gradskeopćine Šibenik a na prijedlog uprava poduzeća donio je od­luku da se za besprijekoran rad i zalaganje u ličnom i skupnom usavršavanju vo j­ničkog znanja, u čast 11-go- đišnjice osnutika Jugoslaven­ske narodne arm ije nagrade i pohvale najbo lji cen tri i po je­dini obveznici predvojničke obuke.

L D odijclju je se prelazna zastavica JN A radničkom centru Brodorem ontnog zavo­da kao najboljem nastavnom centru predvojničke obuke.

D odijclju je se prelazna zastavica G radskog kom iteta N O ll-e radničkom nastavnom centru Luka i sk lad išta zbog vrlo dobrih rezultata postig ­nutih u predvojničkoj obuci.

D o dijel ju je se prelazna zastavica JN A učiteljskoj školi kao najboljo j školi, koja je među školam a postigla n a j­bolje rezultate u predvojn ič­koj obuci, u periodu takm i­čenja u čast 11-godišnjiee os­nu tka JN A . ' Kao najboljem razredu učiteljske škole dodi,- je lju je se prelazna zastavica IV. ab razredu.

II. Pohvaljuje se radnički nastavni cen tar T vornice elek-

■njskih poslova u kojem oni odobravaju odluku V lade o prekidu odnosa s- V a tik a ­nom. Sastanak se završio kli­canjem drugu T itu , Savezu kom unista i čuvaru naše slo­bode i nezavisnosti Jugosla­venskoj narodnoj arm iji.

T e l e g r a r n M in i s t a r s tv u

v a n j s k i h p o s l o v aU prostorijam a kutića

»G radskog magazina« sastali su se radni kolektivi poduze­ća »G radskog magazina«, »Mesc-voća« i »K ornata« na kome je V eljko T rina jstić go­vorio o danu flaše A rm ije i n eprija te ljsko j raboti V atika­na. P risu tn i s u energično pro­testirali protiv takve politike. Sva tri kolektiva zajednički su uputili telegram e M ini­starstvu vanjskih poslova u kojem pozdrav ljaju odluku V lade o prek idu odnosa s V atikanom - Radnici i službe­nici ovih poduzeća oduševlje­no su pozdravili čitanje tele­grama.

troda i ferolegura za dobre re­zulta te postignute u p redvo j­ničkoj obuci,

IIJ. O dlikuju se značkom predvojničke obuke, pohvalju­ju i nagrađuju knjigam a om­ladinci i om ladinke iz nastav ­nih cen tara i to u Brodore- m ontnom zavodu 13 om ladina-

ca, u gradskom nastavnom centru 7, »Tehnika«-Ražine 36, »Izgradnja« 11, T vornica glinice i a lum in ijim a — Lo- zovac 8, Škola učenika u p riv ­redi (gradska) 6, T vorn ica e- lek troda i ferolegura 9, Luka i skladišta 4. gim nazija 25, U- čiteljska škola 14, škola za li­ječničke pom oćnice 9 omladi- naca i omladinki.

U ned jelju navečer 21. ov. mj. održana je u N arodnom kazalištu svečana akadem ija u čast D ana Jugoslavenske naVodne arm ije, ko jo j su, po­red velikog b ro ja građana, prisustvovali predstavnici JN A , Saveza kom unista, N a ­rodne vlasti, N arodnog fron­ta, p redstavn ic i m asovnih i društvenih organizacija, te javn i i kultu rn i radnici.

O godišnjici Jugoslaven­ske narodne arm ije govorio je kapetan fregate D m itar Lu- kač. N jegovo izlaganje bilo je često prekidano odobrava­njem i poklicim a V rhovnom kom andantu drugu T itu , Sa­vezu kom unista Jugoslavije, socijalističkoj domovini i na­šoj junačkoj A rm iji.

N akon toga je izveden um jetnički program u kojem su, pored muzike šibenskog garnizona, učestvovali D ragan Milovanović, ,Bruno Belam a­rić, G orjana Živković, Ivo Rak, te članovi N arodnog k a ­zališta M arta K rušlin i Z von­ko Jelačić, kao i grupa m or­nara.

G ledaoci su naročito to ­plo pozdrav ili pripadnike JRM koji su izveli nekoliko narodnih kola.

!Predsia vn ici Arm ije posjetili d ječji dom

P redstavnici Jugoslaven­ske narodne arm ije posjetili su na Dan .IN A svoje štiće­nike u dječjem domu »Petar Grubišić«. Tom prilikom oni su djeci predali kao svoj dar čokoladu i bonbone. D jeci je govoreno o značaju D ana JN A , a p ionirka K atica Slobo­dan pozdravila je uim e ostale djece 'predstavnike naše A r­m ije i čestitala im 11-godišnji- cu osnivanja JN A . O na im je obećala da će se p ionirke tru ­

diti za još veći uspjeh u uče­nju.

D jeca su o tp jevala neko­liko pjesam a, a pored toga igrala su se i kola uz p ra tn ju muzike G arnizona. R azdraga­na djeca su često klicala d ru­gu T jtu , Jugoslavenskoj na­rodnoj arm iji i socijalističkoj domovini..

Ovoj p riredb i prisustvo­vala je drugarica K senija Ška­rica, organizacioni sek re ta r G radskog kom iteta.

Nastradao motorni jedrenjak kod Zlarina

20. ovog m jeseca navečer oko 19 s a ti talijanski m otorni jed ren jak »Fulvia« II. nasukao se je na otoku O bunjak u bli­zini Z larina. P rethodno je na jed ren jaku , nosivosti od 13 vagona sa petoricom članova posade, došlo do kvara na brodskom korm ilu uslijed če­ga je jed ren jak udario o hrid o toka Velika sestra, a potom nošen m orskom stru jom ba­čen na o tok Obunjak- Zbog jakog udarca na brodskom ko ­ritu otvorena je rupa uslijed čega je brod i potonuo.

Sutradan oko 17 sa ti na m jesto nezgode pristig li su u pom oć od s tran e lučke kape­tanije m otorni brodovi »Su­šac« i »Pagar« sa jednom svo­jom splavi u nam jeri da ga izvuku sa dna. M eđutim , u to ­me nisu uspjeli. Poslije neko ­liko sati stigla je ekipa Bro- d©spasa sa jednom dizalicom. O na je usprkos jake bure, ko ­ja je spriječaVala norm alan tok radova, uspjela da za sve­ga devet sati jed ren jak iz­vuče i p rethodno d a istovari te re t sa njega. M otorni je ­dren jak je 22. ov. mj. doteg- Ijen u šibensku luku, gdje će biti izvršen po trebn i p o p ra ­vak, kako bi brod mogao na­stav iti svoj p u t za Grčku.

Efikasna pom oć i veliko zalaganje koletktiva Brodo- spasa oko spašavanja p o to ­nulog jed ren jaka onemogući­la je njegovo po tpuno raz­bijanje.

Željezničkanesreća

U noći od 19. na 20. ov. mi. na željezničkoj stanici Perković došlo je do težeg su­dara putničkog i teretnog Vla­ku. N aim e, pu tnički vlak iz Splita, koji je dolazio u Per­ković, naišao je na četvrtom kolosjeku na tere tn i vlak, a koji je inače čekao ovoga u stanici. Tom prilikom teže je ranjen vlakovođa putničkog vlaka, koji je u kritičnom ča­su iskočio iz njega, dok je lakše ranjeno jo š sedam pu t­nika, kojim a je odmah pruže^ na pomoć.

U slijed sudara oštećene su obje lokom otive i jedan yagon, čija ukupna š te ta iz­nosi u v rijednosti od 300-000 dinara. Poslije zakašn jen ja od 160 m inuta putnički vlak p ro ­slijedio je pu t za Zagreb. O ovom sudaru, koji je mogao im ati nesum njivo i težih po­sljedica, vode se izvidi,

Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 24. prosinca 1952.

vojne invalide j l k PAŽANJA I P R I J i D l O Z I„ R e p o v i* * z a k ru li m o g u

s e o tk lo n it iPred nekoliko m jeseci u ovom listu osvrnulo se: da,

iako je našu zem lju pogodila ovogodišnja suša , nem a nika- kove bojazni radi norm alnog snabdijevanja kruhom , jer su žitarice za našu zem lju osigurane iz uvoza. O sim toga, bilo je tu istaknuto, da će se prodaja kruha proširiti i na trgo­vačke radnje m ješovitom robom radi ublaživanja »repova« ispred m alobrojnih prodavaonica kruhom .

T u sn v ijest potrošači — i to u prvom redu radni ljud i i dom cice — pozdravili sa zadovo ljstvom , jer u buduće ne će m o ta ti gubiti dragocjeno vrijem e, često na kiši, z im i i gužvi.

M eci:tim , nažalost, svaki prolaznik m ože uočiti, da se ispred bdo ko je prodavaonice n ije do danas ništa prom i­jenio, dapače da su »repovi« i gužva jo š veći nego ranije, a da u radnjama m ješovitom robom jo š nem a kruha u pro­daji. Svakako, da takova slika svakom e upada u oči, a naročito strancu, k o ji ne m ože da se načudi ovakovom ne­redu, tim više što ima dovoljnih količina žitarica.

Znači, da se do danas n ije dovoljno založilo za rje­šenje ovog gorućeg problem a ko ji bi se u stvari mogao vrlo lalbo riješiti i to: da ona poduzeća ko ja se bavi? krurjaricfr- rha, p ro izvodnjom i prodajom kruha upriliče sastanak, na ko jem će predstavnici tih poduzeća raspraviti i don ijeti zaključak kako i na ko ji način pravilno riješiti norm alnu prodaju kruha bez »repova«, gužve i svađe. N a tom sa ­stanku moglo bi se raspravljati osim prodaje kruha po tr ­govinam a m ješovitom robom i o tom e, da bi se na neki na­čin organizirala dobava i prodaja kruha na većim radilišti­ma (Ražine, E lektroželjezara, B rodorem ont i t. d-). T im e bi se znatno rasteretile prodavaonice u gradu, a s druge stra­ne olakašalo bi se radnim ljudim a tih gradilišta da poslije osam satnog napornog rada ne bi morali sta ja ti u »repovi­ma« i često u žurbi trčati do prijevoznog sredstva (že ljezn i­ce, kamiona, broda) radi svakidašnjeg obilaženja svo jim ku ­ćama.

N a kraju važno je naglasiti, da je kva lite t kruha u posljednje vrijem e loš, pa bi bilo uputno da sanitarna in­spekcija izvrši pregled i ustanovi zašto kruh nije onakav ka­kav bi uistinu trebao da bude. A . D.

S t i g a o a p a r a t z a a n a l iz u š e ć e r a u k r v i

P ovodom članka A lberta D ruttera u prošlom broju ovog lista, a radi um irenja diabefičara ovog teritorija ovim izvještavam o da nam je stigao aparat za analizu šećera u krvi »H lutzucker-Kolorimetar« od Crecelius-Seifert.

Isp itivan je šećera u krv i vršit će se prem a uputam a liječnika u laboratoriju Sanitarno-epidem iološke stanice od strane stručnjaka drugarice mr. ph. Ž ivke Zorić•

Is tovrem eno obaviještavam o da će se u najskorije vrijem e u našem laboratoriju vršiti isp itivanje želučanog soka. P oliklinika Šibenik

Z a š t o j e m e s o s k u p l j e k o d p r i v a t n i h m e s a r a ?

U jednom napisu u prošlom broju vašega lista, bilo je pisano, da priva tn i mesari prodaju m eso 10 dinara skuplje od poduzeća »Meso-voće«. T im povodom sm atram potrebnim izn ije ti slijedeće:

M i sm o pred kra tko vrijem e imali u gradu 7 priva t­nih m esarskih radnji, dok su sada ostale samo 4, pošto su tri ukinute od lukom Privrednog Savjeta zbog raznih prekršaja.

Svi privatni mesari, od svoga postanka, uv ijek su pro­davali m eso skuplje za 10 pa i 20 dinara. Sm atram potrebnim podvući, da je to potpuno neopravdano, jer privatni mesari odlaze na iste pazare kao i nakupci. poduzeća »M eso-voće« i po istim cijenama kupuju stoku za klanje. D alje, troškovi oko m anipulacije i drugi oko klanja stoke isti su, a za dr­žavno poduzeće jo š i veći. S druge strane, privatnici ne pla­ćaju akum ulaciju ni porez na višak fonda plaća, a nem aju ni tako velikih režijskih troškova ko je im aju državna podu­zeća. Sve im to omogućava veću <}obit i ogrom ne zarade.

Podvući m i je i to, da, kad im je N arodna vlast dala obrt, da su u svom poslovanju morali biti so lidniji i malo o- graničiti svo ju zaradu, jer su u m ogućnosti da m eso pro- davaju građanstvu je ftin ije nego so c ija lis tičk i: sektor baš iz gore iznešenih razloga. M eđutim , oni i dalje prodaju m eso za 10 dinara skuplje.

N ije slučajno da naši građani postavlja ju ova p ita ­n ja , jer činjenice pokazu ju da po jedini priva tn i mesari im aju na sto tine hiljada dinara u š teđ ev in e /ta ko , da nastaje upravo »utrka« mesarskih stručnjaka za dobijanje m esarskog obrta. Čak neki službenici — mesari iz »Meso-voća« daju o tkaze poduzeću, kako bi mogli dobiti obrt i o tvoriti svo ju vlastitu mesnicu, što svakako ne d jelu je povo ljno na pravilno poslo­vanje poduzeća.

Konačno hoću da istaknem , da nem a nikakova raz­loga da privatni mesari prodaju meso skuplje od socijali­stičkog sektora. O ni bi u najgorem slučaju m ogli pridržavati one cijene ko je drži i socijalistički, sektor- A . B.

BrigaBriga prema članstvu uvijek se

sa naročitom pažnjom poklanjala od strane rukovodstva Saveza ratnih vojnih invalida grada i kotara Ši­benik kroz razne vidove. Naročito se je organizacija bavila radom oko ostvarivanja prava članstva na in­validsku zaštitu po Zakonu o rat­nim vojnim invalidima, kako bi što prije i navrijeme ostvarili pravo na invalidske prinadležnosti, pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, zasni­vanje invalidskih predmeta, sticanje prava na novčanu naknadu i u zad­nje vrijeme na invalidski dodatak, zatim na sticanje dodatka na djecu, popunjavanje godišnjih prijava, iz­davanje knjižica za povlaštenu vožnju na zaposlenju i prekvali­fikaciji, te upućivanju članstva na banjska i klimatska liječenja o troš­ku organizacije, kao i u pravcu pružanja pomoći teškim invalidimaI. i II. grupe sa 100°/o nesposobno­sti, brineći se o njihovim životnim, zdravstvenim i kulturnim potreba, ma. Sve ovo Savez ratnih vojnih invalida činio je uz pomoć i podr­šku organa Narodne vlasti i ruko­vodstvo Saveza bilo je uvijek u

U prostorijam a Z anatske komore Šibenik održano je savjetovanja svih zanatskih kolektiva sa područja Šibenik, Z adar i Knin, na inicijativu Zemaljskog odbora sindikata zanatskih radnika NRHi • ko­jem su prisustvovali pored članova uprave sindikalne po­družnice, predsjednici zadru­ga i predsjednici radničkih savjeta državnih zanatskih radnji.

Ovo je savjetovanje sa- zvato radi p re tresan ja p itan ja

za ratneuskoj vezi sa Savjetom za narodno zdravlje i socijalnu politiku Na­rodnog odbora kotara .i gradske općine. To je rezultat pravovreme­nog rješavanja pitanja invalidske za­štite članstva, da lični i porodični invalidi pravilno koriste svoja zar konska prava, da u gradu nema nezaposlenih ličnih ratnih vojnih in. valida, a uskoro će takovo stanje biti i na području kotara, pošto je i Biro za posredovanje rada i te 'kako zainteresiran da se poštuju propisi i Zakon o zaposlenju rat­nih vojnih invalida i da se omo­gući i pronađu odgovarajuća radna mjesta za naše drugove ratne vojne invalide. Naročito u zadnje vrijeme shvatila se je ozbiljnije nužnost uposlenja invalida, jer je i to jedan dug zajednice onima, koji su za­služni naše pažnje, a to je moguće i to će se već početkom siječnja iduće godine u potpunosti riješiti. Malo su o ovim pitanjima vodile računa naše osnovne organizacije, koje su svakako trebale bdifi nad svakim našim članom i ukazivati mu svoju pomoć i podršku, a to i jeste uz ideološko-politički rad prvenst-

angažiranja zanatstva na ispu­njenju društvenih planova, za­tim zbog p itan ja sklapanja k o ­lektivnih ugovora za zanat­ske radionice poljoprivrednih zadruga i privatnih posloda­vaca, kao i revizije tarifnih pravilnika za državne i za­družne radnje.

Savjetovanju je prisustvo­valo oko 40 predstavn ika sin­dikalnih organizacija i zanat­skih kolektiva iz Šibenika, Z adra i Knina, koji su uzeli živog učešća u diskusiji o raz-

veni zadatak našeg Saveza.U našem gradu među ličnim

ratnim vojnim invalidima postoje tri izrazitija slučaja u nedostatku stam­benih prostorija, te bez obzira na opći problem o ovom pitanju tre­balo bi svakako povesti računa i ri­ješiti stambeno pitanje teških ratnih vojnih invalida, drugova Raić Pe­tra, Alić Kreše i Kovač Drage.

Pored toga, što svi lični ratni vojni invalidi imaju pravo na be­splatnu zdravstvenu zaštitu i koji pored invalidnine primaju i in­validski dodatak, Savez je u toku ove godine uputio na banjska i klimatska liječenja o svom trošku oko 60 članova i utrošio za njihov oporavak — iznos od din. 1908.000. U nastojanju da se stopostotnim in­validima olakšaju životne potrebe i poboljšaju ekonomski i kulturni uslovi života, kako bi se time bar donekle umanjila posljedica fizič­kog nedostatka tih drugova, naš Sa­vez je činio sve, a i ubuduće će ra­diti na pružanju pomoći i pune za­štite onima koji su najviše žrtvovali za dobrobit naše socijalističke za­jednice. Savez je do sada teškim

nim problem im a koji tište za­natske radionice.

U opširnom referatu drug Bum ber se osvrnuo na b itne značajke društvenog plana i podvukao važnost angažiranja zanatskih kolektiva na njego­vom ostvarenju. O stvaren je društvenog p lana pojedinog ko tara i grada ne p redstav lja sam o doprinos zanatstva za­jednici, već i preduslov za­poslenja sam ih zanatlija. U ko­liko će svaki zanatski kolektiv učestvovati u razradi vlastitog plana poduzeća, utoliko po­ste je jače garancije za n je­govo ostvarenje . Da bi za ­natstvo ' ostvarilo obaveze koje postavljaju društveni planovi kotara, m ora se boriti da poboljša kvalite t svojih proizvoda i usluga, da bolje razvija kom ercijalnu stranu svog poslovanja i vodi računa0 traženjim a tržišta.

Brojni d iskutanti govorili su o stopi akum ulacije i fon­dova zanatstva izražavajući m išljenje, da dok proizvodna zanatska poduzeća i zadruge mogu da bez većih teškoća podnose sadan ju stopu, dotle uslužne zadruge kao brijačko- frizer&ka muku muče da bi o- sigurali svojim zadrugarim a minimalne plaće. Izjednačava­nje stope za sve zanatske radnje ne odgovara zakonskoj moći pojedinih radionica.

T akođer je više diskuta- nata govorilo o problem u nad-

riobrta i pojava da veća in­dustrijska poduzeća na našem terenu to leriraju nadriobrt, pa ga čak omogućuju u vlastitim radionicama, ne vodeći računa da je takav rad nedopušten i da bavljenje privrednom dje­la tnosti vodi ukidanju prava na dječji dodatak. M nogi ko­lektivi se nesavjesno odnose p rtm a zakonskim propisim a. Ista je pojava da i privatni zanatlije zapošljavaju radnike u poslijepodnevnim satovim a, a da ove socijalno ne osigu­raju.

O svrćući se na slab rad učenika ' u školama, nekoliko je d iskutanata predlagalo kon­k retne m jere da se popravi ovako stanje.

G ovoreći o tarifnim p ra­vilnicima, istaknuto je da pri­likom diskusija koja će. se o- vih dana voditi pri zanatskim kolektivim a, treba da uzmu učešća svi zanatlije, da bi se odstranile pojedine slabosti iz prošlogodišnjih pravilnika.

D elegat Zem aljskog o d ­bora drug M arin Bakica osvrnuo se na kraju na dis­kusiju, podvukao glavne za­datke sindikalnih podružnica1 zanatskih kolektiva pred javnom diskusijom društve­nog plana i revizije tarifnih pravilnika, pa je pozvao sve prisutne da se aktivno založe na procvatu zanatstva.

invalidima, dodijelio 6 radio-apa- rala, 10 pokrivača, 1 ručnu harmo­niku, 2 ormara, 1 štednjak, 3 ma­draca i 18 sobnih namještaja u u- kupnoj vrijednosti od dinara 1 (035.000.— . Nadalje je data pcmoć bolesnim i samohranim ro­diteljima na području grada u izno­su od 64 kg šećera, isto toliko mli- jekar 32 kg maslaca i 128 kg suho­mesnate robe. Također je pružena pomoć od organizacije Crvenog kri­ža. Samo u ovoj godini data je po­moć u poklonima invalidima u vri­jednosti od Din. 500.000.

Zadatak je osnovnih organiza­cija Saveza da upoznaju sve svoje članove na potrebu podizanja in­validskih prinadležnosti sa dosa­de šnjih starih knjižica do konca ove godine, jer se poslije toga ne će moći vršiti isplata. Pošto će uskoro uslijediti izdavanje novih isplatnih knjižica sa važnošću od tri godine, stoga je dužnost rukovodilaca naših mjesnih i blokovskih odbora da u- pozore korisnike istih na brižno ču­vanje tog važnog isplatnog doku­menta, O ovom pitanju prilikom pristizanja novih knjižica trebat će' voditi računa o hitnosti uručivanja istih da bi članstvo-korisnici inva­lidskih prinadležnosti navrijeme mogli ; unaprijed podizati svoju invalidninu. Ovo je važan zadatak i njegovom izvršenju trebaju sa puno ozbiljnosti pored organa za soc. politiku, prići i. naše osnovne organizacije i rukovodioci Saveza boraca, jer od toga ovisi

(Nastavak na četvrtoj strani)

Ekonomski značaj našeg

turizmaN aša zem lja obiluje to ­

likim ljepotam a kao malo ko ja zem lja na svijetu. Osim toga, ona leži na raskrsnici između istočne i zapadne Ev­rope i dobro je pristupačna. Ohn obiluje rije tko ljekovitim banjama- ugodnom klimom, m noštvom kulfcumo-historij- skih spom enika, bogata je fol­klorom itd. Sve je to naše bo­gatstvu koje možemo dobro koristiti i "»prodavati« a da od toga ništa ne gubimo.

D a bi ocijenili ekonom ski značaj toga, činjenica je da je 1952. godine prihod od ino­zemnog turizm a prem ašio m i­lijardu deviznih dinara. Dakle posjet inozem nih tu rista u 1952. godini bio je veći od 1951- za preko 50%. U samom našem građu posje t je bio za kojih 60%> veći od 1951. go­dine. R egistrirano je preko 1500 tu rista iz raznih zem alja Evrope i S jeverne A m erike.

N aš grad posebno ods­kače sa svojom kontrasfcnom rom antikom koja privlači strance. R ijetki zaljev sa Pro- kljanom , ljepote Slapova Kr- ke i p redjel od V jsovca do Roškog slapa, h isto rijske tvrđave sa brežuljcim a, bogato otočje p red gradom , kulturno- historijski spom enici itd . Sve ovo ostavlja dubok dojam vri­jednosti našog k ra ja na s tra ­ne posjetioce. A li m oram o priznati da u prošlosti nismo posvećivali dovoljno pažnje unapređenju i om asovljenju ove grane naše privrede, koja nam donosi velike koristi.

N o kakve su, međutim , perspektive razvoja našeg ino­zemnog turizm a?

Jasno je da ta perspek ti­va zavisi u prvom redu od kapaciteta sm ještaja i odgo­varajućeg konfora, zatim do­brog ugostiteljsko-turističkog kadra, p retpostavljajući da će biti ispunjeni svi ostali uslovi koji su potrebni da se strani tursti zadrže u našem građu (propaganda, odgovarajuće ci­jene, popravak ceste do Sla­pova Krke, dobra saobraćajna sredstva itd.).

Uopće je u interesu naše društvene zajednice a po ­sebno u interesu našeg gra­da, da svi zainteresirani faikto' ri koji rade d irektno ili indi- rekno u turizmu, treba da do­

prinesu svoj u d io ’ ka boljoj organizaciji oko prijem a s tra ­nih turista. O vdje u prvom redu dolaze u obzir saobra­ćajna i ugostiteljska poduze­ća i Putnik, dok bi N arodna vlast trebala još sada za vri­jem e tzv. m rtve sezone pred­v idjeti da se navrijem e do­končaju radovi iz n jene nad­ležnosti, kako bj iduću turistič­ku sezonu dočekali zaista o- naiko kako to želimo i kako to odgovara našim uslovima.

M. V.

Rijedak događaj u Bratiškovcima

R od ila trojke

D ne 21. ovog m jeseca oko 6 sati u Bratiškovcim a, općina Skradin Z orka Ivanića žena A dam a stara 36 godina rodila je tri sina. M ajka i djeca po t­puno su zdravi. Sam porođaj tra jao je svega jedan s a t

U ZANATSKOJ— K ako to da zanatstvo

bira samo jednog vijećnika, razm išlja nekako podozrivo jedan s ta riji obrtnik, p rosto mi ne ide u glavu da nas je industrija u gradu toliko »pre­bacila«, je r eto možda nema mnogo vremena, kada smo mi zanatlije bili prvi u privredi našeg grada i kotara.

D rugovi su ga ubrzo uvje­rili, iako on ima oči i vidi i »Željezaru«, »Lozovac« i »Ra­žine«, ali ga taj jedan vijeć­nik neikaiko potsjeća, da je njihov »ugled« opao, pa se ne može sa time pom iriti i »obja­vio bi ra t industriji«, pa ma­kar u svojoj grani.

D vorana Zanabsike kom o­re bila je svečano uređena. V eliki je to događaj, zanat­stvo će im ati svojeg vijećnika, a ovaj ako hoće da radi, im at će dovoljno posla. Privatnike boli porez, socijalističke radi­onice im aju svoje muke, iako zanatstvo u cijelini zahvalju­jući valjaonici alum inijum a proživljava lijepe dane.

— Znači ta j jedan mora biti najbolji, od najboljih!

A gitacije bilo je još ranije; sindikalne podružnice birale su delegate i preporučivale im da b iraju naj-boljeg zanatliju. A kada su već bili na okupu u 9 sati u Komori, dakako da 1 je bilo razgovori koga bi, koji je najbolji.

Socijalističke imaju preva-) gu, uzdahnuo je jedan obrtnik, znači izabran će biti -njihov. Susjed ga je razuvjeravao, tu ­mačeći mu da nije bitno, da li je zanatlija iz socijalističke ili privatne radionice, već da je p itan je sposobnosti i volje da radi za dobro zanatstva, za njegov procvat.

N estrp ljen je je raslo, jer je trebalo čekati kvorum. Za- kazaU su delegati sa sela, a n jih je oko 30, a to je veliki broj, je r čim ti zakaže •samo nekoliko iz grada, nem a dvo­trećinske većine. I tako se do­godilo.

— H ajde započnimo, uza­lud su neki predlagali. Zakon treba poštivati, a on pruža garanciju dem okratičnosti iz-

KOMORI .. .bora.

D a bi se sikratilo vrijem e, drug zapisničar održao je p re­davanje o iziborima za vijeće proizvođača, i tako je brzo prošlo vrijem e i u 11 sati za­počelo se sa kandidiranjem .

— Ja predlažem druga A ntu G uberinu, stolara.

— Ja druga Filipija, on je naš stari brodograditelj.

— Ja opet druga Leonar- da Šaru, sto lara i druga M. M aroti.

— Sve vi nekako sam o d r­vodjelce, kao da i mi nismo zanatlije, prim jećuje jedan.

Ipak je ostalo kod ovog prijedloga.

— A ja bih h tio znati vi baš predlažete ove drugove, dajte nam par riječi o sva­kome.

I sada je trebalo kazati podrobnije o svakome.

Prvi je v rijedan zanatlija i aktivni član političkih organi­zacija, bivši borac N O V -e, je­dan od osnivača zadruge, do­bar član Saveza kom unista . . .

— Ja moj prijedlog po­dupirem ne sam o zato, što je on dobar zanatlija, eto on je naš, sa sela, dodao je drug Čipin.

Prešlo se na glasovanje. Drugovi iz izborne kom isije ‘dobro su pazili da netko ne bi dobio dvije cedulje ili dva puta glasao. D va puta se spi­sak provjeravao, a rezultat je najbolje kazao o pravilnom njihovom radu. Koliko prisu t­nih, toliko upisanih, i toliko važećih glasova.

Skup se nije razišao, svat­ko je želio znati tko će od četiri kandidata dobiti većinu, svaki je imao svoj plus.

— A nte G uberina, stolar 39 glasova, drugi 4, treći 9 i četvrti 4 glasa.

Aplauz, zadovoljstvo i po­malo razilaženje.

— A čini mi se, nekako nas sa sela ne volite, uzviknuo je u šal] drug Čipin, iako n je­gov kand idat nije imao sre­ću, da budu prisutni delegati sa sela, je r su zbog kvara pri­jevoznog sredstva zakasnili.

V —o

Savjeto van je zan atskih kolektiva

Srijeda, 24. prosinca 1952. »ŠIBENSKI LIST« S trana 3

1 i i T 1 I a § ii ® n, A 1D AZašto su česii p re k id i s ir uje?

N aš saradnik posje tio je d irek to ra Eleiktrodalm acije — Šibenik druga M ilivoja Popo- vića, kojeg je zam olio da od­govori na nekoliko p itan ja- a ko ja bi in teresirala naše gra­đane.

Često dolazi do prekida električne struje u gradu, pa bih vas zamolio da kažete ko;! su tome uzroci?Prek id električne s tru je

uslovljen je u prvom redu ra z ­ličitim kvarovim a na daleko­vodim a, ko ja prouzrokuju iz- bačaj au tom ata u centrali na rijeci Krki. N aročitu brigu pri tom .vod im o da priv redna po­duzeća budu uvijek snabd je­vena električnom stru jom . Ka­da smo prisiljen i da izvršim o neke popravke na području grada, također je po trebno p rek idati s tru ju zbog zaštite života e lek 'tro instalatera me­đutim , naši radnici sam oinici­jativno, a što je inače p ro tiv ­no propisim a, ne obustav lja ju s tru ju sam o zato, da dotični gradski p red jeli rie bi ostali bez nje.

Građane bi naročito intere­siralo o prekidu struje, koji če­sto nastupi prilikom nevremena odnosno grmljavine?T ačno je da za vrijem e

grm ljavine grad često ostane bez stru je . U tom sLučaju mi je n ikada ne prekidam o, već jed ino kada grom udari u koji električni sbup, zbog čega je nem inovno po trebno iskopča­ti s tru ju , da ne bi došlo do te ­žih posljedica.

Da li bi nam nešto mogli kazati o tome zašto su grad i privredna poduzeća na dan 15. ov. mj. ostali bez struje punih šest sati?U noći od 14. na 15. ovog

m jeseca nad našim područjem duvao je jak jugo jačine od preko 70 km na sat. Poslje­

dica tog nevrem ena bila je da je kod trafostan ice na Lozov- cu oboreno nekoliko električ­nih stupova, uslijed čega je nem inovno m oralo doći do p rek ida stru je zbog poprava­ka ko ji su se m orali izvršiti. N a ovom radu pored šestorice radn ika našeg kolektiva, veli­ku pom oć su nam pružili i radnici iz T vornice glinice i alum inijum a u Lozovou, koji su pod veom a teškim okolno­stim a (brisani p ro s to r i jak v je tar) uspjeli da u nepunih šes t sati završe posao.

Građani često puta ne­goduju zašto se prekid struje blagovremeno ne obavijesti? Prekidi ne ‘ovise o nama,

a ukoliko do n jih i dođe, tada

blagovrem eno izvijestim o na­ročito p riv redna poduzeća- M eđutim , -kada se vrše inve- s t'c!je u pcjed in im gradskim predjelim a osobito za vrijem e ljet-.', tada redovito obaviješ- tavam o g iađanstvo.

M oram is tak n u ti.d a radni kolektiv našeg poduzeća na­sto ji cia povrem ene „ kvarove na električnim instalacijam a navrijem e otkloni kako bi i p rivrednim poduzećim a i gra­đanstvu osigurali potrebnekoličine električne energije. Čitav ovaj rad koristi samom poduzeću, koje također po­sluje po privrednom računu.

< Uzroci pomanjkanja vodeU posljednje vrijem e osje­

ća se u neikim gradskim p re­djelim a vidna oskudica vode. K ako je za vrijem e zim skih dana po trošn ja vode daleko m anja nego ljeti, a s druge strane rije'ka K rka obiluje do­voljnim količinam a vode, to sm o se, obzirom na nedovoljnu količinu vode, obratili d irek­toru G radskog vodovoda, koji je dao n ek a -o b jašn jen ja .

Razlog pom anjkan ja vo­de leži u tom e što visoki vo­dostaj na rijeci K rki stav lja u opasnost električnu cen tra­lu, pa je zbog toga uprava vodovoda bila prisiljena s ta ­viti na raspoloženje potrebnu količinu vode za d izanje b ra ­ne na rijeci. T akođer je jedan od razloga i. taj, što su sa­dašnje cijevi do tra ja le i na više m jesta probušene uslijed čega znatna količina vode istječe iz cijevi. Isto tako zbog popravka rezervoara na

Brini, a koji je tekao, bilo je potrebno zaustaviti rad pum ­pi radi čega je uslijedilo po ­m anjkanje vode u gradu.

U koliko se snizi vodo­sta j na K rki utoliko će se i opskrba vodom poboljšati, ali se više ne može norm alizirati, je r na dosadašn jo j vodovod­noj mreži posto ji niz nedo­sta taka , koji se ne mogu uk­loniti bez duže obustave po­gona. M eđutim , stavljanjem u pogan novog vodovoda, koji će biti definitivno dogo­tovljen u svibnju mjesecu i- duće godine, sve teškoće oko opskrbe grada vodom b it će uklonjene.

U prava vodovoda podu­zela je sve m jere da snabdije g rađanstvo bar najnužnijom količinom vode, a u koliko bi se pogoii m orao obustaviti ono će pravovrem eno obavije­stiti građanstvo.

Posjete Gradskom muzeju

U četv rtak 18. ov. mj. naš grpd je p o sje tila grupa stu ­denata Arheologije zagrebač­kog Sveučilišta u kojem su se zadižf;!: đvs dana. O ni su tom prilikom izVršili posjetu G radskom muzeju, gdje su detaljno pregledali sve posto­jeće otsjeke. S tudenti su p o ­kazali živo zanin^anje za rad ove naše kulturne ustanove.

Pored toga, također su pregledali i ostale ob jek te u gradu od hisitorijsko-um jct- ničke važnosti.

D irek tor D ržavnog arhiva u D ubrovniku Dr. Viniko Fo- retić posjetio je prošlih dana G radsk i muzej te je izrazio svoje zadovoljstvo na bogatim m aterijalim a koje je do sada Muzej prikupio.

Snižene cijene ogrijevnom drvu

i obućiG radsko poduzeće »G rad­

ski magazin« ponovno je sni­zilo cijene ogrijevnom drve­ću, tako da sadašn ja cijena drvetu iznosi 2000 d inara po kubičnom metru-

Ovih dana Jugoslavenski kom binat obuće iz Borova, koji ima prodavaonicu i u na­šem gradu, izvršio je veliko sniženje cijena raznim v rs ta ­ma muške i ženske obuće.

KALI OGLASNIKM IJE N JA M ST A N u Z agre­

bu ili Beogradu za stan u Šibeniku. U pita ti: prof.Boris M arkušić, gim nazija — Šibenik.

Jakov je odmah mislio druk­čije i otac mu je to mišljenje pot­vrdio: destilirana voda u kapljicama lomila je svjetlost, koja prodire kroz rupe u čatrnju . . . Vidiš, ako netko shvaća kao taj profesor, kad uzima da su tome uzrok bakterije, a ne traži uzrok izv^n knjiga, ne traži ga u sebi, onda je to uko­čeno, šablonsiko shvaćanje, na neki način — filozofsko. — A eto, škol­sko jato je uvijek spremno na takvo gledanje, ograničeno i veoma u- dobno. — Jakov je to osjećao, o- buhvatio intuicijom, koju je izgra­đivao kao cjelinu, a pojedinosti nije mogao razlučiti, nije ni mislio da bi to mogao učiniti, da bi to mogao izraziti, nije pokušavao. — A koga bi to zanimalo? Zar drugo­ve mu ili profesore?

To ga je razbijalo, činilo neod­lučnim, nesigurnim u vladanju, u dodiru s ljudima: morao je uvijek očitovali krivu boju.

Branko je nenadano započeo šalu: udarati drugove torbom po leđima. — Udari, pa uzmakne. — Svi su brzo prihvatili tu zabavu. I Jakov je primi kao ponuđenu utje­hu; razvedri se, odbije od sebe svako sjećanje i dade se u borbu.

Trčali su ulicom i podigli viku.Jakov je odavna osjetio, iako

toga nije bio svijestan, da je za društvenost potrebna ograničenost, posebni pretjerani zahtjevi, da i- maš u sebi nešto, što će zahtijevati poštovanja, možda zalihu hirovitih iznenađenja, koja će sve držati u napetosti time, što će pobuđivati na utakmicu. A Jakov se predavao iskreno sasvim, uvijek spreman da drugome dade prednost, bio je na­oko pregledan kao akvarij i brzo po­stajao dosadan.

A osim toga iz cijeloga nje­gova vladanja očitovao se zahtjev za potpunom pravednošću.

Pa i sada u igri ubrzo osjeti ' bodljike.

Branko je gospodarski zamet, nuo zabavu koja mu se svidjela l kad mu se prohtjelo. Nameće svoju volju i uživa u tome. Jakova je u- dario po leđima da su mu se po-

1 tresle oči, a kad Jakov brzo od­vrati, Branko se uvrijedi, počne

optuživati zbog nepoštene igre. A zbilja je to bila njegova ob'čna pobuna: gospodski mu ugled ne smije pretrpiti takvu bezobzirnost. Istina, mama je govorila, da su svi njegovi drugovi kao i svi ljudi jed­naki, ali je on znao, da tako zbi­lja nije u životu, da je to samo o- bičaj, kao i molitva; to je bilo o- čito i prema postupanju sa služav­kama i šoferom. Dakle sin uglednog i bogatog liječnika ima posebna prava: to je osjećao na svakom ko­raku.

Branko je nenadano planuo srdžbom i navalio na Jakova ša­kama.

A opet Jakov se nije mogao

cu, svjefiace u očima. Nije mogao nastaviti borbu, nego je stao trti oči i sabirali se.

I u mješavini jada od boli i nepravde tiho zacvili.

U taj čas je prolazio profesor Kraljev. Zurio je kao da roni k-oz kišu, prignuo je glavu i ispod obr­va bigotski tovio. Svi su ga poz­dravljali, samo Jakov od suza i boli nije ga mogao opaziti, nego tek kad je odmakao. — U isti čas je zamislio scenu u razredu. — Bran- kov nemir, naime, profesori su ri­jetko opažali, a Jakovu svaki ne­red pripisivali. Kad je u razredu bio žamor, profesor bi znao u mir­nog Jakova uperiti pogled i oče-

U staklenikuVJEKOSLAV KALEB

oteti iznenađenju zbog takvog po­našanja, iako ga je uvijek očekivao, to jest znao je da Branko traži po­štovanje svoje osobe, a za se je prema drugome prisvajao pravo bezobzirnosti. Jakov je odavna o- pazio kod ljudi da drukčijom mje­rom mjere drugome negoli sebi. A nije mogao da se žarko baci u bor­bu. Nije mogao da udari drugoga, ne zbog straha, nego je uvijek o- sjećao tuđu bol; činilo mu se pre- bolno da udari, na primjer, u meko lice i oči, gdje mora da boli jako i opasno je. On to drugome ne može učiniti. Nije u sebi mogao nikada raspiriti toliko mržnje. Pre­više je jasno bio obuhvatio sve posljedice svoga čina na štetu dru­goga, ali nije na štetu svoju, A nije mogao podnijeti ni da on prvi uči­ni zlo, da odgovori većim zlom, nego je uvijek odgovarao u mjeri: osjećao je usto u sebi neki nagon, uvjerenje, da ne valja prekidati sve niti između sebe i drugoga da valja ostaviti mogućnost pomirenja, uzdržati prijatelja sa svim njegovim nedostacima.

Ali Branko je navalio ogorče­no, kao na ljutoga neprijatelja, i zadao mu jak udarac u oko.

Jakov je osjetio bol, vrtoglavi-

kivati da se makne jer drukčije nije znao protumačiti nemir nego njego­vim udjelom. Svaki profesor ima tako u razredu oslonac za svoj bi­jes, kako mu prema njegovu rasu­đivanju fizionomija odgovara, a Ja k o v . je većini bio nemio. Njega će dakle pozvati na odgovornost za tučnjavu.

Sad u plaču zovne Balena, koji se sa Zankom i Brankom uputio kući:

— Nemojte mi kazati tali, — rekao je potučeno, kao -da moli oprošlenje, smilovanje.

Išao je sam kući trljajući, raz­mazujući suze po licu, sušeći ih i skupljajući duh; spremao ga je da ukloni neugodno iznakaženje svoga lika pred ocem.

Tada je prvi put nosio u sebi svršenu odluku, da nišfa ne kaže ocu, premda je još nije sasvim prih­vatio u svijesti. Možda ima nade da bi ocjenu mogao ispraviti; mož­da će ga u toku mjesec dana još koji put pitati. — To je utjeha top­la, zbog daljine. A ne smije se, pri opravdanju, na Branka potužiti, jer bi on za inat mogao sve kazati ocu.

Otac je sjedio za pisaćim sto­lom i bio zaposlen mikroskopom;

pomicao je oprezno staklenu ploči­cu, zaustavljena daha. Nije podigao glavu kad je ušao Jakov. — Radio je tako gotovo cio dan za liječni­ka Blaska bakteriološka istraživanja i analize. Bio je dobar bakteriolog u naknadu za nesvršenu gimnaziju i medicinu; zbog prevelikog odu­ševljenja za nauku zapuštao je u gimnaziji neke predmete i tako o- stao bez mature.

Kroz prizemni prozor u vrtu pao je širok trak sunca, procijeđen kroz lišće javora, na sto. Svjetlost se rabijala o epruvete, retorte, po­sude, sjajne metalne spravice, pa se raštrkala po sobi, po knjigama, sli­kama, onim slatkastim umjetničkim reprodukcijama ranih impresioni- stičkih slikara u bojama, starom na­slonjaču, obuhvatila sobu i učinila je još jače domaćom, toplom. Neis- crpljivo vrelo ilustracija u ormaru, i knjige s čarobnim pripovjetkama — pa se pružiš na čisti jelov pod u mirisu lavandule pomiješanu s mirosom žeste i kemikalija.

(Nastavit će se)

Š I B E N I KK R O Z T J E D A N

Narodno kazališteČETVRTAK, 25. XII. — MRTVI NE

PLA ĆA JU POREZ — komedija cd Manzari-a. Početak u 20 sati.

NEDJELJA, 28. XII. — SILVA — o perela od E. Kalmana. Početak u 19,30 sati.

KinematografiTESLA: premijera američkog crta­

nog filma u prirodnim bojama— BAM BI — Dodatak: Filmske

■novosti br. 47. (do 25. XII.) Premijera američkog filma —- MERTON NA FILMU —

glavnu ulogu tumači Red Skel- ton. Dodatak: F'lmske novosti br. 48.

SLOBODA: premijera njemačkogfilma — SAVJETNIK G EIG ER Dodatak: Pod sjenkom Hele- barda. (do 25. XII.)Američki' film — LESSIE SE VRA ĆA KUĆI —

Narodno sveučilišteU srijedu 31. prosinca o. g.

u prostorijama Mjesnog sindikalnog vijeća (faoviše Narodne kavane) održat će drug Nikola Perketa pre­davanje pod naslovom: »DRUŠTVE­NA U LO G A KN JIG A I BIBLIOTEKA« Dvorana zagrijana. Početak u 19 sati.

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši I. narodna ljekarna

ulica Božidara Petranovića.

Iz m atičnog uredaROĐENI

Gordani kći Paške i Senke r. Peručić; Branko sin Šime i Filome- ne Marlinović; Zoran sin Drage i Anke Stojić; Milenko i Zlatko sino­vi Ivana i Mafije Perković; Diana kći Ivana i Marice Štrkalj; Ivan sin Sime i Ljubice Staničić; Lukica sin Luke i Marije. Bucat; Zlatko sin Franje i Anke Turk; Boško sin Jere ’ Luce Erceg i Meri kći Milivoja i Dragice Bilan.

VJENČAN I Bolanča' Ante, državni službenik — Čakić Petrovka, trg. pomoćnik i Despot Dujo, pomorac — Petković Zorka, domaćica.

UMRLIJanjac Ivanka rođ. Tamb-iča,

i'arii 70 god.; Ban Ivan pok. Marka, star 48 god.; 2miko Miloš Stevana, star ° mj. i Pavlović Leonard pok. Anle, star 66 god.

N A JV A Ž N IJE SAO BRAĆA JN E VEZE V l a k o v i

P0 a7.dk iz Šibenika Putnički za Šplif u 2.20 saliUbrzani za Zagreb u 8.01 satiPutnički za Split u 10.50 satiPutnički za Zagreb u 15.11 satiPutnički za Split u 18.22 sali

Dolazak u Šibenik Putnički iz Splita u 10.15 satiPutnički iz Zagreba u 13.08 satiPutnički iz Splita u 17.39 satiUbrzani iz Zagreba u 21.11 sati

A u t o b u s i Polazak iz Šibenika

Za Split ponedjeljkom, četvrtkom i subotom u 6.00 sati

sa Poljane maršala Tita, a dolazak u Split u 8.00 sati.

Za Zadar svaki dan osim nedjelje u6.00 sati iz Doca (plavom).

Za Oklaj preko Drniša i Knina svaki •dan osim nedjelje u 14.00 sati kod Vatrogasnog doma.

Za Kislanje svaki dan osim nedje­lje u 14.00 sati iz Doca (spla- vom).

Za Benkovac svaki dan osim nedje­lje u 14.00 sati iz Doca (splavom).

Dolazak u Šibenik Iz Splita ponedjeljlkom, četvrtkom i

subotom oko 16,30 sati.Iz Zadra svaki dan osim nedelje

oko 17.30 sati.Iz Oklaja svaki dan osim nedjelje

oko 8.30 sati.Iz Kistanja svaki dan osim nedjelje

oko 8.30 sati.Iz Benkovca svaki dan oko 8.30 sati.

P a r o b r o d i Polazak iz Šibenika

Brza pruga za Split četvrtkom u 16.10 sati, subotom u 16,35 i ned­jeljom u 16.50 sati.

Putničko-ferefna pruga za Split p&- • nedjeljkom u 7.00 i srijedom u

4.00 sati.Brza pruga za Zadar— Rijeka utor­

kom, srijedom i petkom u 9.20 sati. '

Pufnioko-teretna pruga za Zadar petkom u 2.00 i subotom u 12.00 sati.

Dolazak u Šibenik Brza pruga iz Splita utorkom, srije*

dom i petkom u 9.10 sati. Putničko-ferefna pruga iz Splita čet­

vrtkom u 18,30 i subotom u 10.35 sati.

Brza prtiga iz Rijeke preko Zadra četvrtkom u 16.00, subotom u 16.25 i nedjeljom u 16.40 sati.

Putničko-teretna pruga iz Zadra po­nedjeljkom u 5.40 i utorkom u

22.50 sati.

Svečanost u foyeru Narodnog kazališta

14. prosinca o. g. nakon sve­čane predstave povodom 25. go­dišnjice umjetničkog rada Bruna Belamarića održana je u foyeru Narodnog ‘kazališta zakuska, kojoj je pored čitavog kolektiva Narod­nog kazališta i dobrovoljaca u o- pereti »Silva« prisustvovao i pred­stavnik Savjeta za prosvjetu i kul­turu NO-a gradske općine drug prof. Božo Stošić.

Između mnogobrojnih čestitki Bruno Belamarić je također primio i čestitku od Predsjednika Prezidi- juma Narodne skupštine FNRJ Dr. Ivana Ribara.

O B A V I J E S TM O LIM O NAŠE PR ET ­

PL A T N IK E , D A PO D M IRE SV O JA D U G O V A N JA ZA 1952. G O D IN U I D A N A ­V RIJEM E O B N O V E PR ET­PL A T U Z A 1953. G O D IN U .

TR O M JESE Č N A PR ET ­PL A T A IZ N O S I 60 D IN A ­RA, PO L U G O D IŠN JA 120, G O D IŠN JA 240 D IN A R A .

U PLA TE V RŠITI N A »ŠIBENSKI LIST« TEK U ĆI R A Č U N BR. 531—903.200 — N A R O D N A B A N K A , FILI­JA L A - ŠIBENIK.

U r e d n i š t v o •

Diplomirani elektrotehničarisa završenom vojnom obavezom potrebni su u većem broju za naše 110 kV transformatorske stanice Šibenik, Split, Dujmovača i Kraljevac. Nastup službe od 1. do *31. I. 1953. Na praktičnom radu u Kraljevcu do polovine 1353. godine kada bi sudjelovali na montaži transformatorskih stanica 110 kV, a zatim ostali u istima kao pogonsko osoblje. Prednost imaju tehničari \z mjesta gdje se grade stanice. U Kraljevcu stan i hrana osigurani. Plata po tarifnom pravilniku.

Lične ili pismene ponude slali

Hidroelektrana „Tito"Split, D rv a rsk a 1.

Strana 4 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 24. prosinca 1952.

IZ S P O R T S K O G ŽIVO TAP r i r e d b e p o v o d o m D a n a A r m i j e

Streljačka sekcija SD Mornar Garnizonpobjednik u garnizonom takmičenju JNA-Zlarin 4:1 (0:1)

U nedjelju 21. ovog m je­seca na st relištu u M andal ini održano je u čast 11-godišnji- ce JN A garnizono takm ičenje u gađanju na kojem je učest­vovalo 7 ekipa sa 35 strije la­ca. od čega petorica iz sasta­va vojnih jedinica, zatim eki­pe Remontnog zavoda i SD M ornar. V rijem e i teren bili su veoma povoljni, ali ipak nisu postignuti očekivani re­zultati.

P rvo m jesto u ekipnom takm ičenju a ujedno i diplo­mu osvojili su strijelci SD M ornar postigavši 115 krugo­va od 3o0 mogućih. Drugo m jesto pripalo je ekipi ko­mande G arnizona JRM sa 76 krugova, treće m jesto zauzela je ekipa jedinice druga K rsti- čevića sa 73 kruga, a zatim slijede jedinica druga Mifiko- vića sa 70, druga Jarnevića sa 63, Remontnog zavoda 44, dok je posljednje m jesto zauzela jedinica druga Mance-a sa 35 postignutih krugova.

Pojedinačni plasman iz­gleda ovako:

I. poručnik Filipović sa 49 krugova od 70 mogućih,

II. kapetan Basta za 40,III. Belamarić sa 37 kru­

gova i t. d .

O B A V I J E S TS obzirom na predstojeći zaklju­

čak knjiga i izradu bilansa za 31. XII. 1952. u Narodnoj banci upozo­ravaju se komilenti da sve naloge bilo za virmanska bilo za gofovin. ska plaćanja predaju na izvršenje ovoj filijali najdalje do 27. ovoga mjeseca. U vremenu od 29. do 31. XII. 1952. trebaju komilenli da pre­daju banci na izvršenje samo one naloge k«ji se nisu iz bilo kojeg rozloga mogli likvidirati do 27. XII. 1952. Ovo islo vrijedi j za budžet ske ustanove i nadleštva. Iz prakse prošlih godina proizlazi da su ve­ćina komilenala čekali sa izvršenjem svojih naloga preko banke zadnja dva dana, šio je umnogome ome­talo normalan rad u banci i oteža­valo radove na izradi završnog ra­čuna, koji kod Narodne banke FNRJ treba da bude završen u veo­ma kratkom roku. Da se ovo ne bi ponovilo i ove godine, upozoravaju se komilenti da se pridržavaju gor­njih rokova za likvidaciju svojih na­loga.

Nadalje se upozoravaju komi- tenti, da će ova filijala prodavati plativo obrasce do zaključno 27. XII. 1952., pa je potrebno da se svaki komitent do toga vremena opskrbi sa potrebnom zalihom.

Prošle godine Narodna banka uslijed radova na' bilansi nije radila sa strankama 2. siječnja. Po svoj prilici i ovoga puta ova filijala ne će raditi na dan 2. siječnja nego samo interno, pa se komilenti upo­zoravaju da će u našim prostorija­ma biti na vidnom mjestu objavlje­no da li će se raditi ili ne.

O pitanju izvršenja kasenog plana mnogi komitenti nisu posve­ćivali dovoljno pažnje, a niti su se na vrijeme interesirali da im se po­trebna novčana sredstva osiguraju. Većina naših komitenata bi se tek po ukazanoj potrebi obraćala na ovu filijalu za novčanim sredstvima i to sa zakašnjenjem, tako da ova filijala nije bila u stanju kod ograničenih .kvota osigurali kasena sredstva. O- vim se upozoravaju svi bančini ko­mitenti da trebaju najdalje do 1 .- og u mjesecu dostaviti ovoj filijali svoje potrebe i to pismenim putem kako bi se moglo svakom poduze­ću osigurati kasena sredstva unutar predviđenih mogućnosti. Za one komitente koji svoja traženja ne do­stave u određenom roku, ne može da snosi krivicu ova filijala, niti mo­že komitent da traži da se ta sred­stva osiguraju odmah.

Narodna banka FNRJ Filijala Šibenik

In teresantno je, da su se na takm ičenju pored starijih strije laca pojavili i početnici pri čemu treba traž iti uzroke za nepotpuni uspjeh. Rezul­ta ti su dokazali da su mnogi učesnici ovog takm ičenja n a­stupili bez dovoljno treninga. M eđutim , interes za ovo tak ­m ičenje pokazao je, da u na­šem gradu postoji daleko ve­ći interes, nego što to do sa­da registrirani rezu lta ti iz o- blasti ovog sporta pokazuju.

M. P.

Z l a r i n , 22. XII. D anas poslije podne u prisustvu p ri­ličnog bro ja m ještana i izlet­n ika iz Šibenika odigrana je p rija te ljska nogom etna u tak ­mica u čast ll-god išn jice JN A između G arnizona JRM Šibe­nik i kom binirane ekipe m jes­nog kluba i vojne jedinice- U tehnički d o tje ran ijo j i nad­m oćnijoj ig ri.ek ipa G arnizona •JRM pobijedila je, sa rezulta­tom od 4:1 (0:1).-U takm ica je p ro tek la u p rija te ljsko j atm o­sferi. M. P.

U posljednjem ovogodišnjem međunarodnom susretu

Zapadna Njemačka-Jugoslavija 3:2 (2:2)U Ludwigshafenu odigra­

na je pred 80.000 gledalaca m eđunarodna nogom etna u- takm ica. između reprezentaci­ja Zapadne N jem ačke i Jugo­slavije. Susret je završio za­služenom pobjedom Zapadne N jem ačke.

Z goditke su postigU u 1. m inuti T erm ath , 38. min. Čaj- kovski, 40. min. Bobek (jeda­naesterac), 43. min. M orlock i u 70. mm. Rahn.

U takm icu je sudio Ellis (Engleska), koji je gotovo sva­ki prekršaj nad našim igrači­ma sudio u koirist njem ačkih reprezentativaca.

U takm ica je. odigrana po veom a teškom i b latnjavom terenu. N jem ci su dugim lop­tam a često ugrožavali naša vrata osobito u drugom d ije ­lu igre, kada naša reprezen ta­cija nije uputila gotovo niti jedan udarac na vra ta n je ­

mačke reprezentacije- O sobi­to je zakazala naša navala, u kojoj je donekle odskakao Ze- bec. N ajbo lji naš igrač bio je v ra ta r Beara, koji je obranio niz veom a teških udaraca. Po­red n jega , još su se istakli Čajkovski i Boškov. O d s tra ­ne đom ać'h najbo lji su bili oba . krila i vođa navale.

DALMATINSKI CU PU p rv o j utakm ici za' D al­

m atinski kup, k o ja je u ne­djelju 21. ov. mj. odigrana na stadionu »Rade .Končar« iz­među SD Jadran i N K D alm a­cije iz Splita pobijedila je do­maća mom čad sa rezultatom od 5:2.

O bje momčadi predvele su veom a slabu igru. Sudio je Bukić iz Šibenika. U zvratni susret igra se u Splitu slijede­će nedjelje.

Ukidanje industrijskih bonova

U »Službenom listu FNRJ« br. 56/52 objavljena je Uredba o uki­danju industrijskih bonova. —

Prema toj Uredbi industrijski bonovi koji se nalaze u opticaju važe u trgovini i za plaćanje odre­đenih usluga uz 80°/o popusta do 31. prosinca 1952. god. zaključno. Poslije toga roka industrijski bono­vi gube svaku važnost.

S druge strane, industrijske bo­nove, realizirane (primljene) do 31. prosinca 1952. god., trgovinska i ugostiteljska poduzeća i organiza­cije, kao i socijalne ustanove tre­ba da podnesu na regres nadlež­noj filijali Narodne banke FNRJ najdalje do 3. siječnja 1953. god. zaključno. Poslije toga roka, Na­rodna banka ne će odobravati re­gres na realizirane industrijske bo­nove.

U pogledu isplate zarada, pla­ća, dječjih dodataka, penzija, inva­lidnina i drugih novčanih primanja pomenula Uredba propisuje:

1. da se sva primanja koja će se po postojećim propisima stvarno isplatiti do 15. prosinca 1952. god. zaključno imaju isplatiti dijelom u bonovima a dijelom u gotovom novcu, kao i do sada, bez obzira da li se radi o primanju unazad (za proteklo vrijeme) ili unaprijed (za' dio prosinca ili za cijeli prosinac »• 9.1-

2. da se sva primanja koja će se po postejećim propisima stvar­no isplatiti poslije 15. prosinca 1952. god. imaju isplatiti samo u gotovom novcu.

Prema tome po pitanju ispla­ta iz prednjeg stava mjerodavno je vrijeme kada se isplata stvar­no vrši, a ne vrijeme za koje se isplata vrši.

Sto se liče industrijskih bono­va koji se nalaze u depozitima u smislu postojećih prepisa, sa nji­ma se ima postupati na slijedeći način:

a) Industrijski bonovi koji su podignuli kod Narodne banke za isplatu plaća, zarada i drugih nov­čanih primanja, a koji ne budu u- ručeni korisnicima do 15. prosinca

1952. god., već se u smislu odnos­nih propisa budu zatekli u depozi­tu kod poduzeća, nadlešfava, usta­nova i dr., mogu se od 16. do 31. prosinca I952. god. od strane po_ menutih depozifnih mjesta predati nadležnoj filijali Narodne banke, koja će im odobriti odgovarajuću vrijednost za te bonove.

b) Industrijski bonovi koji se nalaze u depozitu kod organa pra­vosuđa, organa unutrašnjih poslova i drugih organa Narodne vlasti, a koji su predmet ostavinskih sporo­va, krivičnih i imovinskih isileđe- nja i dr, (na pr.: slučaj nađenih industrijskih bonova čiji je vlasnik nepoznat) imaju se poslije 15. pro­sinca 1952. god. ukoliko do tada ne budu dosuđeni odnosno predani vlasniku na slobodno raspolaganje — predati od strane ustanova od­nosno organa, kod kojih se bonovi nalaze po zakonskom osnovu, nadležnoj f-ilijalli Narodne banke najdalje do 31. prosinca 1952. god. Ove bonove ustanove odnosno or­gani imaju podnijeti filijali Narod­ne banke zajed no sa popratnim aktom i odgovarajućim popisom, koji treba da sadrži oznaku svakog pojedinog predmeta nominalni iz­nos bonova za svaki predmet i di­narsku vrijednost toga iznosa. Fili­jala Narodne banke, sa svoje stra­ne, izdavat će odnosnom organu po primljenim bonovima posebnu potvrdu za svaki predmet, koja ima da sadrži: oznaku organa — pod­nosioca, oznaku predmeta, i dinar­sku vrijednost primljenih bonova (nominalni iznos pomnožen sa 4). Ove priznanice, kada odnosni pred­meti budu likvidirani, mogu se re­alizirati kad one f Mi ja le Narodne banke koja je tu priznanicu izdala i to po pismenom traženju nadlež­nog organa (podnosioca bonova) na poleđini priznanice, uz oznaku lica kome se vrijednost ovih bono­va ima isplatiti. Skreće se pažnja da se gornji rokovi ni u kom slu­čaju ne će produžavafi.

Narodna banka FNRJ Filijala Šibenik

Briga za vojne invalide

(Nastavak sa druge sirane) d i li će. naši članovi navrijeme do­ći do svojih prinadležgosti u slije­de će j godini. Nadalje, pred našim Savezom postoji ozbiljan zadatak ciko izdavanja novih članskih knji­žica i značaka Saveza, koje se po prvi put uvode u našoj organiza­ciji.

Kao koristan materijal, a i po­treba za ideološ'ko-poli'tičkii rad sa članstvom, te radi što boljeg upoz­navanja sa pravima i dužnostima č'anslva pored ostalih u mnogome će najbolje poslužiti naš »Invalidski lisi« — organ Saveza ratnih vojnih invalida Jugoslavije, pa je potreb­no da se svi naši rukovodioci os­novnih organizacija pretplate na taj list, a zatim pristupe pretplaoiva- nju cjelokupnog članstva, pošto će u njemu pored političkih, kulturnih i privrednih, moći naći i sva važ­na pitanja iz invalidske zaštite.

Sa pupo pažnje i aktivnosti tre-. ba prići predstojećem zadatku oko pregleda i upućivanja ličnih i po­rodičnih vojnih invalida na banjska i klimatska liječenja, kaiko bi komi­sija za pregled koja će otpočeti radom u početku siječnja mogj-a svoj posao uspješno završiti . naj­kasnije do 15. ožujka 1953. ecd ne. Ovo je zadatak, koji iziskuje sleze­ni rad i o njemu će zavjs fi dt li će 504 lična i 38 porodičnih inva­lida pravi'no i navrijeme ko’risi ii banjsko i kl:ričfsko liječenje j idu­ćoj go J'ni. O ovom pitanju ircb-i-l će zna'nj pomoć pružali 3a ra l z.i nar. zdn/lje i soc. politiku NO-a kotara i gradske općine, zdravst­vene usjanove te Savez ooraca grada i kotara Šibenik. I ovdje tre­baju naročito voditi brigu pored Izvršnog odbora Saveza ral. voj. in­valida, rukovodstva osnovnih orga- nazacija Saveza ' i navrijeme upoz­nali svoje člansivo o komisijskim pregled'ma za liječenje.

Nerad i aljkavost članova Nad­zornog odbora, koji od svog izbora nije niti jednom pregledao finan­cijsko poslovanje nili* davao suge­stije za pravilniji rad o ovom pita­nju, a s druge strane nekolekfiv nost Izvršnog odbora u radu, rje­šavanju i izvršavanju .osnovnih za­dataka Saveza, rezultat je da je malo posjela učinjeno terenu, te. se tako zapustio ideološko-političk rad sa članstvom, što je upravo glavni razlog neuspjeha u naplati članarine. Istina, ovdje se može dati krivica i našim osnovnim or­ganizacijama koje nisu pokazivale inicijativu u radu. sa članstvom, već su u očekivanju nekih direktiva od strane • Izvršnog odbora, zapustili u- logu i rad svojih organizacija. Ni šla bolje nisu ni članovi Plenuma u tom pravcu djelovali, već su kao i rukovodioci osnovnih organizacija nedovoljno vodili računa o životu i radu našeg Saveza.

Bolje organizacije u plaćanju članarine jesu Bribir, Kaprije, Per- ković, J. Primošfen, B. Primošfen, Rogoznica, Zlarin, Žirje, u gradu — blok Gorica, Grad-Obala Crnica, Varoš II-, Šubičevac, -Baldekin i M'andatina, dok su najlošije orga­nizacije na području ‘ kotara Bilice, Sonković, Tribunj, Tijesno, Vrpolje, Bratiškovci, čisla Mala, Dubrava, Donje Polje, Dubravice, Đevrske, Grebaštica, Jezera, Lepenica, Ra­slina, Rupe Sapina Doca, Skradin, Varivode, Zaton, Zablaće te u gra­du blok Plišac.

Malo je bilo pomoći u radu našim' osnovnim organizacijama sa sl-ane organizacija Saveza komuni­sti. Općenito uzevši, nije bilo neke zain ciesiranosti’ za njihov rad i probleme. Nije se vodilo računa o izboru i .sastavu mjesnih i blo­kovskih organizacija, a još manje0 praćenju njihove aktivnosti, što

, je svakako nepravilan stav i ubu­duće treba da se ta pomoć znatno osjeti, kako bi se naše organiza­cije znatno učvrstile i osamostalile, a lime naš uspjeh bio znalno veći1 uspješniji. To se odnosi i na or­ganizacije Saveza boraca jer ni one nisu ništa učinile po tom pitanju. Ipak, potrebno je istaći da treba voditi računa o pravilnom zaduže­nju, kako se ne bi dogodilo da predsjednik jedne naše osnovne organizacije bude ujedno predsjed­nik i organizacijo Saveza boraca,

ZABAVA * POUKA ♦ /ANIMUlVOSfl

SAT KROZ STOLJEĆAČovjek je oduvijek mjerio vri­

jeme — upravljao se prema najsta­rijem satu — suncu, koje je f do dan —• danas ostalo za mnoge pri­mitivne narode jedino sredstvo za mjerenje vremena.

U današnjem dobu tehnike, že­ljeznice, zračnog i brodskog sao­braćaja Ivornica i opservatorija, ne­moguće je zar.i sliti normalan život bez jed ra tako male i precizne spra­ve — sa a, bez koga bi u cijelom svijetu n-slao pravi haos-

Sat ima svoju dugu historiju, koja počinje sa historijom čovjeka kao razumnog bića.

Prvobitni ljudi određivali su vri­jeme posmafranjem položaja sunca na nebu kao što to, uostalom, čine još i danas mnogi ljudi na selu. Međutim, pošto takvo mjerenje vre­mena nije bilo tačno, ljudi su ga mjerili na taj način, što su mjesto sunca počeli posmatrali sjenu koju baca neki predmet. Sjena bačena na horizontalnu površinu je kraća, što je sunce više, a duža kad sunce izlazi ili zapada. Mjerenjem dužina sjene moglo se je dosta tačno. o- drediti vrijeme.

Međutim, sunčani satovi mogli su se upotrebiti samo po sunčanom vremenu. Po oblačnom vremenu i po noći fi su satovi bili neupotreb­ljivi. To je bio razlog da zu Kine­zi došli na ideju vodenog sata. Oni su četiri suda za vodu postavili slepenaslo jedan iznad drugog. U gornji sud se je sipala voda koja se ravnomjerno prelijevala iz jed­nog u drugi sve do najnižeg suda koji je bio graduiran crticama koje su označavale sale. Čuvar, koji je narodu objavljivao vrijeme, imao je i taj zadatak da gornji sud puni vodom i da prazni gornji sud.

U životu, ljudi obično za svoje potrebe koriste ono, čega imaju u izobilju. Tako su ikaluđeri po mana­stirima došli na ideju da svijeće koje su gorjele samo za pokoj du­ša iskoriste i za mjerenje vremena. Oni su ustanovili tačno vrijeme, koje je potrebno jednoj svijeći da izgori. Onda su svećenici podijelili zarezima koji su pokazivali satove.

Daleko bi nas odvelo kad bi nabrajali kakvih je sve satova bilo do pojave prvih satova na mehanič­ki pogon. Zalo ćemo prijeći na sat sa tegom, koji se smatra prvim sa­tom na mehanizam i koji je po svoj prilici potekao iz Arabije.

Sat sa tegom zasniva se na principu bunarskog vretena, gdje je vidro-teg, a ručica — kazaljka. Kad se vidro slobodno spušta u bunar,

vreteno se okreće sve većom brzi­nom. Trebalo je naći način, kako da se osigura ravnomjerno padanje tega, odnosno odvijanje vretena.

Prvi satovi sa tegovima bili su. u poređenju sa današnjim vrlo grubo izrađeni, a imali su samo je­dnu kazaljku. Navijali su se neko­liko puta dnevno. s

Na principu klafna mogu se ra­diti samo zidni i veliki satovi na tornjevima. Jedan od takvih safova je Bin-Ben na Vesfministerskom tor­nju u Londonu. Velika kazaljka tog safa duga je tri i po metra. Svaka brojka 75 cm. Težina klatna iznosi 200 kg.

Međutim, sa razvojem tehnike i društvenog života, gdje je svaki minut dragocjen, ukazala se je po-' treba za takvim satovima kog čo­vjek uvijek može imati uza se. I tako dok su ostali tehnički izumi sa razvojem tehnike dobivali sve veće razmjere, kao na primjer: brodovi, mostovi, avioni, tenkovi, neboderi i t. d., sa satom stvar stoji obrnuto. Sto je sat bivao savršeniji postojao je sve manji) tako da je dostigao dimenzije ukrasnog kamena na prstenu bogatih žena.

Od kada je izrađeno »Nirn- berško jaje«, prvi džepni sat sa o- prugom, satovi su postali ne samo sprave za mjerenje vremena, već i igračke za prinčeve i kraljeve.

Bilo je tu satova koji su svi­rali, pjevalil prikazivali balef,,jato ­va koji su pokazivali sunčevu i mjesečevu mijenu, godišnje doba i crkvene praznike.

Danas se više takvi satovi ne izrađuju. Sat je prestao da bude igračka, već neophodna potreba svakog radnog čovjeka.

Najveće energije u biološkom svijetu

Najveću eneigiju u biološkom svijetu razvijaju najveće životinje. Na prvo mjesto dolazi kif, koji svoje ogromno tijelo od oko 120.000 kg kreće brzinom od 37 kilometara na sat. On ovo postiže svojim ne- vjerovatno jakim mišićima koji raz­vijaju energiju od oko 530 konj­skih snaga, tj. koliko jedan sred­nji fervk ili sportski avion. Među­tim, to je samo apsolutna snaga. Relativno najveću snagu od svih riba ima delfin i ona iznosi 88 konjskih snaga po toni mišića što znači da kada bi delfin bio veliki kao kit imao bi nekoliko hiljada konjskih snaga.

D a li ć e b it i n a f t e u b u d u ć n o s t iAmerički institut za naftu

pitivanja podatke iz kojih se vidi vjesnih stručnjaka da će u skoroj Iz ovog izvještaja vidi se da su u zišta nafte koja su dvaput veća od žava. Dok je prošle godine američ miliona barela i postavila nov rekor lazišta imaju 32 miliona barela naff je Američko udruženje za plin o ko 20-1ih godina ovog vijeka prirodni lim, poslije 15 godina utrostručila Građenjem vrlo skupih dovodn'ih500.00 kilometara u Sjedinjenim Dr dustrijske i civilne potrebe u vrlo ćenjem prirodnog plina. Danas, ok Sjedinjenim Državama je prirodnog nja da se udio prirodnog plina zna

objavio je na osnovu najnovijih is- da su neosnovana strahovanja iz. budućnosti nastupiti oskudica nafte. 1951. godini otkrivena nova nala- godišnje potrošnje Sjedinjenih Dr-

ka proizvodnja nafte dostigla 2,5d, dosada otkrivena i otvarana na-e. Vrlo zanimljiva obavještenja dalo rišćenju prirodnog plina. Sve doplin se nije iskorišćavao. Među-

se proizvodnja prirodnog plina cijevi za plin u ukupnoj dužini od žavama je omugućeno da se in- velikoj mjeri zadovoljavaju koriš- o četiri petine utrošenog plina u porijekla, a osim toga postoji tež. tno poveća idućih godina.

Šta košta savremeni avionBudžeti većine zemalja op

proizvodnju aviona. Izdaci za ratne daju fanfistični. Za vrijeme rata 1944 Američkim Državama »Mustang F-5 29 750.000 dolara. Leteća tvrđava plaća se za jed-ari »Sejber F-30« 450 dolara. Samo nišansko-radarska spra ra. Kao šfo se vidi proizvodnja

ferećeni su velikim izdacima za aviione su takvi da ponekad izgle-- godine koštao je u Sjedinjenim

1« 60.000 dolara. Super tvrđava B- B-17 300.000 dolara. U 1952. godini .000 dolara, a za B-56 4,500.0o0 va na B-36 i B-47 košta 30.000 dola- ratnih aviona je veoma skupa.

kao što je slučaj u Lozovcu i Du- bravicama. Nema sumnje da ono nije nepravilno, pa stoga to treba odmah ispraviti, jer to dovodi da u tim mjestima ne će pravilno ra­diti ni naša organisacija, a ni orga­nizacija Saveza boraca.

Na dobrovoljnim radnim akci­jama učestvovalo je oko 2.000 čla­nova — ličnih i porodičnih ratnih

vojnih invalida koji su u 1952. god. dali oko 10.000 radnih sati bilo ko­lektivno pod rukovodstvom osnov­nih organizacija, ili u sklopu orga. nizacije NF-a. Ovo je nedovoljno, ako se uzme u obzir da je naše člansivo koje broji 3.200 ličnih 1 porodičnih invalida u prošloj godi­ni dalo ukupno 41.173 radna sata.

Mafo Lokas

Izdavač: G radski i kotarski odbor NF-a Š ibenik — U redništvo, M iminac (Radnički do m ) — Telefon broj 2—43. — O dgovorni u re d n ik : N ikola Bego |— Pretplata tromje­sečno 60.— dinara, polugodišnje 120.— di nara i godišnji 240.— dinara — Tekući ra ču n kod Narodne banke u Šibeniku br. 531— 903.200