II. Gospodarski forum Istre

Pula, 31. ožujka 2009.g.

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Kakvu politiku regionalnog razvoja imamo?

Politika u transformaciji…od politike usmjerene ka obnovi ratom porušenih područja idemo prema stvaranju moderne politike poticanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja

Još uvijek se radi na stvaranju osnovnih okvira politike…blizu smo konačnog definiranja institucionalnog, zakonodavnog i programskog okvira za suvremenu politiku regionalnog razvoja

Zašto nam treba Strategija i Zakon o regionalnom razvoju RH?

Sve veće produbljivanje društveno-gospodarskih nejednakosti na regionalnoj i lokalnoj razini

Integracija hrvatskog gospodarstva u EU i globalno gospodarstvo potrebno da sve regije budu sposobne natjecati se u takvom okruženju

Pristupanje EU radi izgradnje i jačanja institucionalnih i administrativnih kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova na regionalnoj i lokalnoj razini

Što se Strategijom predlaže?

Zaokret u definiranju i vođenju politike regionalnog razvoja

Uspostava novog odnosa između središnje i regionalne razine kako bi zajednički identificirali razvojne prioritete sa nacionalnim nositeljima suradnja i partnerstvo, a ne dominacija

Polazi se od postojećeg administrativno-teritorijalnog ustroja i predlaže županiju kao temeljnu jedinicu za planiranje i provedbu politike na regionalnoj razini

Značajne društveno-gospodarske razlike na razini jedinica područne

(regionalne) samouprave i razini jedinica lokalne samouprave

PokazateljiŽupanije* Jedinice lokalne samouprave

Minimum Maksimum Raspon Minimum Maksimum Raspon

Neto dohodak po stanovniku (u kn) u 2007.

15.354 27.069 1,8 4.632 32.833 7,1

Prosječna stopa nezaposlenosti u 2007.

6,2% 23,7% 3,8 1,3% 68,8% 52,9

Vlastiti prihodi poslovanja proračuna po stanovniku (u kn), 2006.**

334,3 929,5 2,8 126 13.264 105,3

Opće promjene stanovništva (1991-2001) 1991.=100

63 109,4 1,7 9,4 177,6 18,9

Udio obrazovanog stanovništva (srednjoškolsko obrazovanje i više)

41,5% 69,3% 1,6 8,1% 77,2% 9,5

•Ne uključuje podatke za grad Zagreb

•** Prihodi poslovanja bez uključenih dotacija od središnje države i drugih izvora

Izvor: IMO, 2008 i MRRŠVG, 2008

Regionalne razlike na razini NUTS 2 regija

Neki razvojni indikatori NUTS 2

21

Stupovi konkurentnosti NUTS 2 regija

56789

101112131415

A1 Demografija, zdravlje i kultura

A2 Obrazovanje

A3 Osnovna infrastruktura i javni sektor

A4 Poslovna infrastruktura

B1 Investicije i poduzetnička dinamika

B2 Razvijenost poduzetništva

B3 Ekonomski rezultati - razina

B4 Ekonomski rezultati - dinamika

Jadranska Središnja i istočna Sjeverozapadna

Izvor: „Analiza regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2007“ (UNDP i NVK 2008, rukopis)

22

Rangiranje županija prema konkurentnosti

1 – najbolji rang21 – najgori rang

22Izvor: „Analiza regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2007“ (UNDP i NVK 2008, rukopis)

Usporedba sa EU

BDP per capita 2003. (€, PPS)

27,1% 27,1% 32,8%

47,2%55,7%

64,8%

84,5%

100,0%

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

•potvrđuje veliki jaz između najslabije razvijenih županija i prosjeka EU, ali otkriva i značajno zaostajanje vodećih županija

Da bi smanjili regionalne razlike na NUTS 2 i NUTS 3 razini … stope rasta slabije razvijenih jedinica trebale bi dugoročno

nadmašiti stope raste iznadprosječno razvijenih jedinica (proces sustizanja – eng. “catching up”)

pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija što je prilično izazovan zadatak

Zato trebamo…

prije svega jako dobro poznavati veličinu, strukturu i uzroke regionalnih razlika

identificirati razvojne potencijale svake regije te posebnu pažnju usmjeriti na područja s najvećim razvojnim poteškoćama

kvalitetnu politiku regionalnog razvoja koja će biti u stanju adekvatno odgovoriti na razvojne izazove regija

Strategija regionalnog razvoja RH i Zakon o regionalnom razvoju kao temelj nove politike regionalnog razvoja

Odgovorno tijelo za regionalni razvoj u RH: MRRŠVG

Strategija regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju - dorada nacrta Strategije i Zakona o regionalnom razvoju RH

tijekom 2008. i početak 2009. godine; - u sklopu Strategije izrađeni su Programi kao razvojni

instrumenti za provedbu Strategije te dvije studije za potrebe tih Programa (Definirani su razvojni prioriteti širih regija (NUTS 2) i Ocjenjene su i unaprijeđene državne mjere pomoći za potpomognuta područja)

- usvajanje Strategije se očekuje do ljeta, a Zakonau drugoj polovici 2009. godine

DEFINIRANJE RAZVOJNIH PRIORITETA ŠIRIH REGIJA

(NUTS 2)

VODITELJ: PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

Ocjena i unaprjeđenje državnih mjera pomoći

za potpomognuta područja

Mr.sc. Jakša PuljizInstitut za međunarodne odnose, Zagreb

Voditelj projekta:Prof.dr.sc. Branko Grčić, Ekonomski fakultet Split

Ekonomski fakultetSveučilišta u Splitu

Sveukupni ciljSvi dijelovi zemlje osposobljeni su pridonositi održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti putem boljeg povezivanja lokalnih i regionalnih potreba, posebice u potpomognutim područjima, s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim razvoju

Strateški cilj 1

Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim regionalnom razvoju

Razvojni instrument

Instrument za razvoj županija i širih regija

Strateški cilj 2

Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala kroz rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća

Strateški cilj 3

Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija.

Razvojni instrument

Instrument za razvoj potpomognutih područja

Razvojni instrument

Instrument za prekograničnu suradnju

Ciljevi i razvojni instrumenti SRR RH

KLJUČNE NOVOSTI

NOVI INSTITUCIONALNI, PROGRAMSKI I PRAVNI OKVIR ZA VOĐENJE REGIONALNE POLITIKE

NACIONALNE INVESTICIJSKE SEKTORSKE SMJERNICE

NOVA KATEGORIZACIJA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA SUKLADNO INDEKSU RAZVIJENOSTI

ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU RH

NOVI SUSTAV UPRAVLJANJA REGIONALNIM RAZVOJEM:INSTITUCIJE I DOKUMENTI NA KOJIMA ĆE SE TEMELJITI

NOVA REGIONALNA POLITIKA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

NACIONALNO PARTNERSKO VIJEĆE

MRRŠVG

PARTNERSKO VIJEĆE ŠIRIH REGIJA

ŽUPANIJSKO PARTNERSKO VIJEĆE

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA

UPRAVA ZA INTEGRIRANI REGIONALNI RAZVOJ

NACIONALNA AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ

ŽUPANIJA

STRATEŠKI OKVIR ZA

RAZVOJ RH (2006-2013)

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA

NACIONALNE SEKTORSKE SMJERNICE

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA

AKCIJSKI PLAN SUKLADNO ŽUPANIJSKOJ RS

NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR

RAZVOJNI PRIORITETI ŠIRIH REGIJA

OPERATIVNI PROGRAMI

Ciljevi Nacionalnih sektorskih investicijskih smjernica (NSIS) su:

pomoći sudionicima izrade Županijske razvojne strategije da povežu lokalne potrebe s nacionalnim društveno-gospodarskim prioritetima.

osigurati da kad god je moguće investicije sa središnje razine odgovaraju lokalnim potrebama.

NSIS u osnovi predstavljaju plan investiranja nacionalnih tijela, sukladno nacionalnim i EU prioritetima.

NSIS će usmjeravati Županijska partnerska vijeća u pripremi njihovih Županijskih razvojnih strategija kako bi vodili računa o konzistentnosti županijskih razvojnih potreba (društvenih, gospodarskih, okolišnih, infrastrukturnih) sa sveukupnim nacionalnim razvojnim prioritetima.

Nacionalne sektorske investicijske smjernice (I)

PPDS I

PPDS II

PPDS III

BPP

Otoci

Potpomognuta područja (PP) u brojkama

64,3%(36.320 km2)

23,0%(1.023.000 st.)

UKUPNO PP 275

5,3%(3.000 km2)

2,9%(131.000 st.)

Otoci50

10,5 %(5.920 km2)

4,8%(212.000 st.)

BPP45

48,5%(27.400 km2)

15,3% (680.000 st.)

PPDS 180

PovršinaStanovništvoJLSd d

Sadašnja kategorizacija potpomognutih područja

Nedostaci sadašnje kategorizacije:

• složena (veliki broj različitih kriterija)

• nedovoljno objektivna u pogledu razine socio-ekonomskih poteškoća

(prije svega tzv. “parcijalci i značajan dio BPP-a)

• bez mogućnosti gubitka statusa, odnosno ulaska novih jedinica

• usmjerena isključivo na lokalnu razinu usprkos značajnim razlikama već na županijskoj razini

Zamjenjuje PPDS i BPP Definira potpomognuta područja na županijskoj i lokalnoj

razini pomoću indeksa razvijenosti Indeks razvijenosti = ponderirani prosjek pet osnovnih

pokazatelja stopa nezaposlenosti (30%) neto dohoci per capita (25%) izvorni prihodi lokalnih/župan. proračuna per capita (15%) kretanje broja stanovnika (15%) stopa obrazovanosti (15%)

Nova kategorizacija potpomognutih područja (I)

Županije

SkupineIndeks

razvijenosti(RH=100%)

1. SKUPINA <75%

2. SKUPINA 75-100%

3. SKUPINA 100-125%

4. SKUPINA >125%

Lokalne jedinice

SkupineIndeks

razvijenosti(RH=100%)

1. SKUPINA <50%

2. SKUPINA 50-75%

3. SKUPINA 75-100%

4. SKUPINA 100-125%

5. SKUPINA >125%

Potpomognuta područja = županije 1. skupine + lokalne jedinice 1. i 2. skupine izvan županija 1. skupine

Nova kategorizacija potpomognutih područja (II)

Kategorizacija županija prema indeksu razvijenosti

Kategorizacija JLS-a prema indeksu razvijenosti

Nova potpomognuta područjaUdjel

potpomognutih područja

(RH=100%)Ukupno

Županijska razina

Lokalna razina*

Broj stanovnika 2007.

1.278.066 765.826 512.240 28,8%

Površina (km2) 31.421 13.616 17.805 55,5%

povećanje broja stanovnika u odnosu na PPDS i BPP za oko 417 tisuća (2007.), odnosno za 9,4%.

obuhvaćena površina ostaje približno ista u odnosu na PPDS i BPP

Broj stanovnika u novim potpomognutim područjima

*Obuhvaća samo lokalne jedinice izvan županija u 1. skupini

Zakon o regionalnom razvoju Okvirni krovni zakon Utvrđuje ključna načela i ciljeve regionalne

politike Utvrđuje razvojne instrumente Utvrđuje institucionalni okvir upravljanja

regionalnim razvojem Daljnja razrada u podzakonskim aktima Provedbene razvojne mjere u zakonskom okviru

i/ili programima za potpomognuta područja

Zaključno (I)

Prisutne regionalne razlike predstavljaju preveliki izazov za postojeći pristup poticanju regionalnog razvoja

Strategija regionalnog razvoja osigurava novi pristup poticanju uravnoteženog regionalnog razvoja u skladu sa najboljom praksom iz Europske Unije

Predlaže se novi institucionalni i programski okvir sa jasnom vertikalnom strukturom koji osigurava bolje usklađivanje regionalnih i lokalnih potreba sa nacionalnim prioritetima

MRRŠVG kao ključno koordinacijsko tijelo za provedbu regionalne politike

Zaključno (II)

Kvalitetna koordinacija MRRŠVG-a sa ostalim državnim tijelima od ključne je važnosti za uspjeh regionalne politike – primjer je nužnost koordinacije za uspješno definiranje Nacionalnih sektorskih smjernica

Važna uloga županijskih aktera u cijelom procesu provedbe politike

Nova kategorizacija potpomognutih područja temelji na nepristranom i transparentnom rangiranju županija i JLS-a prema razvijenosti - učinkovitija potpora za smanjenje regionalnih razlika

Novi pristup dodjeli dotacija lokalnim proračunima osigurava puno veću usklađenost sa stupnjem razvijenosti jedinica nego što je to do sada bio slučaj

A sve to radimo jer vjerujemo da je moguće…

50

10092

130

27

75

0

20

40

60

80

100

120

140

Republika Hrvatska Grad Zagreb Brodsko-posavska

BDP po stanovniku (EU=100)

2005. 2025.

Hvala na pažnji!

Ivo Žinić,

ravnatelj Uprave za integrirani regionalni razvoje-mail:ivo.zinic@mrrsvg.hr

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstvawww.mrrsvg.hr