Poštovani čitatelji,

dobro došli na stranice 24.broja našeg „Maruna“!

I ove smo se godine koja je bila vrlo izazovna i u mnogo čemu drugačija od prethodnih potrudili biti u korak s aktualnim događajima. Korona nas je omela u tisuću stvari, ali ne i u želji da pišemo o našim učenicima, o našem Domu i svemu lijepom i dobrom što se događa u njemu.

Posebno nas veseli što mu ove godine možemo čestitati 30. rođendan koji ćemo, nadamo se, dostojanstveno proslaviti u listopadu.

Sretno Domu, a čitateljima ugodno čitanje!

Uredništvo

IMPRESUM „Marun“

List Učeničkog doma LovranLipanj 2021.Broj 24

Nakladnik:Učenički dom Lovran43. istarske divizije 3, Lovran

Za nakladnika:mr.sc. Nataša Tomić

Glavna urednica:Dubravka Dominović, prof.

Uredništvo:Ivan Tarle, mag.psih., Filip Kljukić, Marcela Brajković, Filip Došen, Ana Holjevac

Suradnici:Učenici i djelatnici Doma

Naslovnica:Arhiva

Grafička priprema i tisak:More idea , RijekaNaklada :150 primjeraka

SADRŽAJ

30 godina samostalnosti Doma

VremeplovPROJEKTI:Stvorimo iz Doma domProjektni dan - Iz moje super kante

„It’s time to break prejudices“

DogađanjaŠto je mindfulness?A što bi ti učinio?CijepljenjeOdgojne skupineIntervjuiZbogom generacijo!Proza i poezijaZabavne stranice

35

131621222528303436394143

Vremeplov

3

30 godina samostalnog rada “Učeničkog doma Lovran“Počeci datiraju još od davne 1948…

Povijest Učeničkog doma Lovran datira još od davne 1948.godine od kada Dom pod okriljem školskih, odgojnih i kulturnih ustanova tadašnjih općina i ko-tara, a danas Županije Primorsko-goranske značajno doprinosi obrazovanju stručnih ugostiteljsko-turističkih kadrova i gospodarstvu ovog kraja.

Nastaju Centri usmjerenog obrazovanja…

Od 1978. Učenički dom Lovran djeluje u sklopu Centra usmjerenog obrazovanja Drago Gervais Opati-ja sa sjedištem u hotelu „Galeb“ u Opatiji, da bi se u zgradu bivše vojarne u Lovran preselio krajem 1985. godine.

1991. godine Dom postaje samostalna ustanova…

Nastankom samostalne Republike Hrvatske dolazi do napuštanja Centara usmjerenog obrazovanja te 30. lis-topada 1991. godine tadašnja Skupština općine Opati-ja donosi Odluku o osnivanju Đačkog doma u Lovranu te od tada Dom samostalno djeluje.Te prve godine samostalnog rada u Domu je smješteno dvjestotinjak učenika iz svih krajeva Hrvatske. U najtežim ratnim godinama Dom je je nesebično

otvorio svoja vrata učenicima prognanicima iz svih krajeva naše zemlje.

Kroz Dom, koji ove godine obilježava trideset godina samostalnog rada, prošlo je nekoliko tisuća učenika koji su u Domu imali smještaj, prehranu i pedagoški rad i pomoć tijekom svog školovanja.

Cilj je uvijek isti…

Dom se tijekom godina mijenjao, mijenjao je svoj iz-gled, kroz njega su prolazile generacije učenika i djelatnika ali cilj i zadatak je uvijek isti - pružiti potporu učenicima u završavanju željenog zanimanja, osposobiti ih za cjeloživotno učenje, razviti socijalne, komunikacijske i tržišne kompetencije, te kompeten-cije za život u demokratskom građanskom društvu.

Učenički dom Lovran teži ostvarivanju ciljeva i zada-taka odgoja i obrazovanja i to poštivanjem osobnosti svakog pojedinog učenika, poticanjem tolerancije i odgovornosti, uklanjanjem predrasuda, stereotipa i razvijanjem osjećaja za multikulturalnost.Psihološka karakteristika života učenika u Domu te-melji se na stvaranju povoljne atmosfere u kojoj učenici mogu razvijati svoje talente i osobnost, kao i zadovol-javati potrebe - za sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, za-dovoljstvom, dok socijalna karakteristika prožima se u interakciji s društvenom sredinom. A upravo u suradnji s lokalnom sredinom Dom svih ovih godina sudjeluje na mnogim turističkim, kulturnim, i gastro

SADRŽAJ

30 godina samostalnosti Doma

VremeplovPROJEKTI:Stvorimo iz Doma domProjektni dan - Iz moje super kante

„It’s time to break prejudices“

DogađanjaŠto je mindfulness?A što bi ti učinio?CijepljenjeOdgojne skupineIntervjuiZbogom generacijo!Proza i poezijaZabavne stranice

#vremeplov

4

svih zaposlenika u kvalitetnom obavljanju poslova i opredjeljenju za ostvarenje misije, vizije i razvojne strategije Doma.

Naši projekti

Tijekom godina djelovanja u Domu su realizirani brojni projekti na kojima su radili učenici i djelatnici Doma. Bilo ih je doista mnogo a neki od najzanim-ljivijih su:

2007. – „Lovranština – raj na Zemlji“2008. – „Da se ne pozabi“ Uključivanje u manifestaciju „Marunada“2010. – Prvi put sudjelovali na smotri Kuturne baštine Hrvatske održane na Hvaru2011. - „Što je za mene baština?“2012. -„Nematerijalna baština Lovranštine“2013. - „Parkovi Opatije“ - pokrenut projekt „Stvorimo iz Doma dom“ - Dom se uključuje u projekt „EKO škola“2014. - „Kad hobi postane zanimanje“2015. -„Mali, veliki ljudi mog zavičaja“ - Dom dobiva status EKO DOM-a2016. - „Mirisi i okusi zavičaja“ „Vegetarijanska prehrana“2017. - „365 dana mirisa i okusa Kvarnera“ - Osnovan domski Volonterski klub2018. - „Kako su liječili naši stari“ - Osnovana Učenička zadruga „Marun“2019. - Pokrenut projekt „E-dnevnik“ Projekt „Kišnica“2020. -„Tradicijska kuhinja i jestivo samoniklo bilje“2021. –„Iz moje super kante”

manifestacijama kao što su Marunada, Dani trešanja, Dani šparoga na kojima promovira Dom i zajednicu u kojoj djeluje.Pored pružanja usluge smještaja i prehrane kao preduvjeta za uspješno završavanje upisanih srednjih škola provodi se organizirano učenje uz instruktivan rad odgajatelja. Slobodno vrijeme učenici koriste zabavno i koris-no u odgojnim skupinama i organiziranim interesnim aktivnostima.

Dom danas…

Danas Učenički dom Lovran raspolaže s kapacitetom od 200 smještajnih jedinica raspoređenih na tri kata. Korisnici usluga Doma su učenici koji pohađaju odgojno-obrazovne ustanove, odnosno srednje škole na području grada Opatije i to Ugostiteljsku, Obrtničku, Hotelijersko-turističku školu i Gimnaziju Eugen Kumičić Opatija, a nekolicina su učenici riječkih srednjih škola. Odlukom nadležnog Ministarstva znanosti i obra-zovanja, Dom na smještaj i prehranu prima i studente.Uz to Dom obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju redovnih učenika srednjih škola Primorsko-goranske županije u periodu ljetnih, proljetnih i zimskih praznika. Učenički dom Lovran u ljetnim mjesecima kao hostel pod nazivom Lumber ugošćuje grupe gostiju.Dom će i u godinama koje dolaze raditi na ostvari-vanju cilja a to je zadovoljiti potrebe svih korisni-ka usluga: učenika, studenata i njihovih budućih poslodavaca. Temelj uspješnosti Učeničkog doma Lovran u narednom razdoblju jesu opredjeljenje i obveza

„Stvorimo iz Doma dom“

Stvorimo iz Doma dom naš je najdugovječniji projekt . Već osam godina realiziramo ga kroz razne ak-tivnosti u koje se aktivno uključuje učenici i zaposlenici a sve u cilju da stvorimo što ugodniji prostor za naše korisnike u kojem će se osjećati kao kod svoje kuće.

# projekti

projekti

#projekti

14

Uređeno prizemlje Doma

Tijekom mjeseca travnja ulaz i prizemlje Doma dobilo je novo ruho, promijenjeni su podovi, zidovi su oličeni a cijeli prostor upotpunjen novim detaljima pa se tako dobio estetski vrlo lijep i funkcionalan prostor koji odiše elegancijom ali i toplinom u kojem će rado boraviti naši učenici.

Obnovljene sanitarije

U ovoj školskoj godini obnovljen je sanitarni čvor na muškom katu. Financijer izvedenih radova je osnivač Doma Primorsko-goranska županija.

Nova vrata na 3.katu

Kat na kojem su smješteni studenti i dio učenika zatvoren je novim vratima i dijelom zida čime su korisnici dobili mirniji i topliji prostor.

# projekti

15

Vrt obogaćen novim sadnicama

Posebno smo ponosni na naš vrt koji svake godine postaje sve ljepši i bogatiji. Ove smo godine ovo mjestoidealno za opuštanje i uživanje u mirisima obogatili novim sadnicama limuna, mandarina, lavande…

Uređen vanjski prostor za druženje

Učenicima omiljen prostor za druženje dobio je nadstrešnice i nove klupe.

#projekti

16

Projektni dan „Iz moje super kante“ povodom Dana planeta Zemlje ::: Jasna Majić, mag.ped.

Ove godine smo projektni dan pod nazivom „Iz moje super kante“ realizirali na Dan planeta Zemlje on line s učenicima koji su se nalazili kod svojih kuća. Taj zanimljiv projekt još je jedna aktivnost kojom obnavljamo status Eko-doma koji imamo od 2015. godine a projekt za cilj

ima poučiti učenike važnosti razvrstavanja otpada i njegovoj iskoristivosti.Projekt je imao opći zadatak koji je bio obavezan za sve učenike koji su se uključili u projekt, a to je Moja dnevna kanta za smeće.

Zadatak je bio slijedeći:

Na kraju dana analizirati svoju kućnu kantu za smeće i u tablicu upisati: što se može reciklirati, od čega se može napraviti nešto kreativno i dati primjer, što možemo upotrijebiti u neku drugu svrhu i dati primjer, što se može kompostirati, od čega se može raditi bio gnojivo ili prirodni deterdžent, što spada u opasni otpad, što se može odvesti na reciklažno dvorište, što je neupotrebljivo smeće, što se moglo nekome pokloniti/donirati prije nego je završilo u kanti, da li se moglo nešto od bačene hrane iskoristiti za novi kreativni obrok.

Novi život plastične boce

Moja majica u novom ruhu

Zahvalni vrt – i ja kompostiram

Reciklažno dvorište

Život uz odlagalište smeća

Donesi/uzmi – naš buvljak – moj humanitarni rad

Ukusno od ostataka

Natjecateljske kategorije su bile:

I prirodu boli

Ekić – super junak

Ekić u akciji

Bio gnojivo

Bio deterdžent

Kutija – najčešći otpad

Pjesme o eko temama

# projekti

17

Učenici su među predloženim kategorijama mogli izabrati aktivnost prema svom afinitetu a u tome su bili doista vrijedni i kreativni. Neki su u izradu uključili i svoje ukućane pa osim što su štošta naučili o odvajanju otpada imali su priliku i družiti se sa svojim roditeljima, braćom i sestrama.

Izabrani su najbolji radovi:

• Josip Horaček -Novi život plastične boce- Jež• Ela Bulf – Moja majica u novom ruhu• Jasmina Grgić i Amil Ramić– I prirodu boli• Amil Ramić – Ekić-super junak – logo i lik Ekića• Antonia Sušić – Ukusno od ostataka- Pašta s bešamel umakom i ostataka sira, salame i

kobasica• Nataša Vučetić – Kutija najčešći otpad – Stolni nogomet• Ana Bolkovac – Zahvalni vrt – i ja kompostiram• Andrea Peranović – za najbolje razvrstano smeće

Boca koju sam koristila za njen novi dizajn

Odreazala sam bocu na pola kako bi dobila prostor za zemlju

Dno odrezane boce sam napunila zemljom

Boca je dobila svoju novu svrhu kao maleni staklenik za biljke koje još nemaju dobar korijen. Kada narastu presađuju se u novu posudu, a njih zamjenjuju druge

Ideje kako iskoristiti plastične boce

dali su nam Amil i Ela

Ukupni pobjednici su Amil Ramić i Ela Bulf s najviše i nabolje odrađenim radovima.

#projekti

18

Amil s prijateljima u akciji čišćenja okoliša

Ana i Lana su od odbačenihmajica izradilelijepe ogrlice

S obzirom da su radovi svih učenika bili vrlo kreativni i kvalitetni , odlučili smo nagraditi sve sudionike.

Nagrade smo učenicima poslati poštom. Još jednom pohvaljujemo sve učenike koji su dali svoj doprinos u realizaciji našeg projektnog dana.

Antonija jespremilaukusanobrok

Nataša jeod stare kutije

napravilamini stolninogomet

#projekti

19

Ela nam je pokazala kako staroj majici udahnuti novi život

Početni oblik majice Mjerenje majice po veličini

Rezanje majice po mjerama

Za završni proizvod morala sam obrubiti krajeve i dodati ukras

Nakon dodavanja gumba majica je gotova i spremna za izlazak

Jasmina je odabrala kategoriju I prirodu boli

Nataša jeod stare kutije

napravilamini stolninogomet

#projekti

20

::: Ana Bolkovac

Kompost je prerađena masa organskih tvari neiskorištenih os-tataka tla. Također, kompost je smjesa raznih organskih otpadaka gospodarstva i kućanstva, koji su prerađeni uz pomoć mikroorganizma i služe kao kvalitetno gnojivo. Kompostom osiguravamo prozračnost tla u vrtu te prihranjujemo naše biljke.

Komposiranje je najstariji način recikliranja otpada. Prirodnim procesom razgradnje biootpada kao konačni proizvod nastaje kompost. Kompostiranjem se zatvara prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi – od biorazgradivnih ot-padaka nastaju vrijedne organske tvari. Komposiranje je način odgovornog i aktivnog sudjelovanja u očuvanju čistog i zdra-vog okoliša.U kompost stavljamo ostatke kora voća( kore od banana, jabu-ka...), i povrća ( kore od krumpira...) talog kave, listovi kelja, salate, blitve, lišće, korov, granje, koru drveta, pokošena trava, borove iglice, uvenulo cvijeće, piljevinu, ljuske od jaja, pepeo...

Postupak kompostiranja:

Ograditi daskama koliko želite da vam je veliko. Treba biti na suncu i svijetlim mjestima, a izbjegavati se moraju mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Da bi suvišna tekućina mogla utjecati, u kompost najprije položimo sloj od 20-tak cm krupni-jeg materijala (grančica), a zatim nastavljamo dalje s odlagan-jem. U jednakom omjeru miješamo vlažni, svježi i zeleni otpad (kuhinjski otpad: kore od voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kave, zeleno lišće...), te miješamo sa suhim i drvenastim ( suho lišće, pokošena trava). Odloženi biootpad posipamo sa vrtnom zemljom da bi se ubrzao proces razgradnje komposta. 1-4 puta mjesečno izmiješamo i rastresemo hrpu komposta da bi osigurali prozračivanje jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizma. Provjeravamo vlažnost komposta. Ako je premalo ili previše vlage je štetno. Da bi vidjeli da li je previše vode iz dubine hrpe komposta uzmemo šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnemo. Ako vidimo da iz šake curi voda onda je previše vode, a ako ništa ne curi iz šake onda nedostaje vode. Kada materijal u šaci ostaje tvrd vlažnost je tada primjerena.Kada je kompostiranje 6-12 mjeseci zrelo nastaje kompost. Tada kompost izgleda grumenast, tamnosmeđe do crne boje

Zahvalni vrt – i ja komposiram

te miriši na šumsku zemlju. Tada se taj kompost koristi za sadnju cvijeća, zemlju za vrt... .

#projekti

21

It’s time to break prejudices::: Iva Ilić Stanić prof.

Naš se dom ove godine uključio u projekt „It’s time to break prejudices“ preko eTwinning platforme.

Koordinatorica projekta u Domu je odgajateljica Iva Ilić Stanić, a učenici Tea, Amil, Julia, Marcela i Matia zajedno s kole-gama iz Bugarske, Portugala i Turske uče o drugim kulturama, razvijaju osjećaj tolerancije i razumijevanja za druge kulture, uče raditi sa novim digitalnim alatima i unaprjeđuju svoj en-gleski jezik.

Projekt traje od travnja do srpnja, aktivnosti su podijeljene po mjesecima. U travnju smo se upoznavali i predstavljali preko Twinspace platforme i uživo na 1. webinaru. Zatim smo pripremili prezentacije o omiljenim festivalima iz našega kraja. Amil je prezentirao fes-tival sira s Paga, Marcela Eko-etno festival iz Otočca, Matia našu lovransku Marunadu, Julia varaždinski Špancirfest, a naša Dubrovčanka Tea Dubrovačke ljetne igre. Istovremeno smo i puno naučili o raznim turskim, bugarskim i portugalskim festivalima i blagdanima.

U mjesecu svibnju učimo izrađivati plakate u aplikaciji Postermywall te ima-mo izbor najboljeg plakata i loga projekta. Pripremamo prezentacije o omiljenim jelima našega kraja i razne druge aktivnosti.

U lipnju predstavljamo neke najpoznatije znamenitosti naše zemlje i izrađujemo kviz za ostale sudionike kojim istražujemo što su naučili o našoj zemlji. Pro-jekt završavamo u srpnju izdavanjem e-časopisa projekta.

DOBRO DOŠLI U 2020./21. ŠKOLSKU GODINUDOBRO DOŠLI U 2020./21. ŠKOLSKU GODINU

Nova školska godina u novim uvjetima

Na radionici „Upoznaj Lovran!“

Objedovanje u skladu s propisanimepidemiološkim mjerama

Učenjepod maskama

Počela je još jedna školska godina, znatno drugačija i neiz-vjesnija od svih dosadašnjih. Učenici se polako privikavaju na svakodnevni život provodeći mjere zaštite zdravlja kao što su jutarnje i večernje mjerenje temperature, nošenje maski za lice u zatvorenim prostorima, dezinfekcija ruku i predme-ta, obavezno držanje fizičke distance.

U učionicama uče u manjim grupama pridržavajući se doz-voljenog broja učenika, a u blagovaonici objeduju po skupi-nama.

Poštivajući epidemiološke mjere, za učenike prvih razreda, organ-izirane su radionice socijalizacije i adaptacije „Upoznaj Lovran !“, „Što volim?“ i „Naš dogovor“. Kroz te radionice učenicima se olakšava period separacije od roditelja i kuće , lakše se soci-jaliziraju i adaptiraju i bolje se međusobno upoznaju.

Zasdi drvo -ne budi panj!

# događanja

#događanja

23

Pohvala volonterskog centra Udruge SMART

Učenici i djelatnici Učeničkog doma Lovran ponosni su dobitnici pohvale Volonterskog centra udruge SMART.

Pohvalu smo dobili za dugogodišnje volontiranje koje ostvarujemo sudjelujući u brojnim akcijama Crvenog križa, aktivnostima koje provodimo u Domu za starije i nemoćne osobe Volosko, suradnji s udrugama za zaštitu životinja Lovran i Rijeka.

Učenici našeg Doma volontiraju svake godine na manifestacijama u lokalnoj zajednici a članovi domskog volonterskog kluba sudjeluju i u volonterskim akcijama koje se odvijaju u Domu kao što su tapeciranje klupa, bojanje namještaja, uređenje vrta , pomoć učenika učenicima s teškoćama u učenju.Ova vrijedna pohvala poticaj je našim volonterima da i dalje oplemenjuju sebe i druge darujući svoje vrijeme, znanje i energiju u humane svrhe.

S jedne od brojnih akcija u suradnji s Crvenim križom

Pomoć BanoviniVelikom nesebičnom srcu i potrebi da se pomogne drugima u nevolji pridružio se i naš Učenički dom Lovran.

Donacije u vidu pokrivača i odjeće u dva su navrata u suradnji s Crvenim križem Opatija upućene na potresom pogođena područja na Banovini.

Podržavajući tu vrijednu akciju učenici našeg Doma u domskom su vrtu zasadili sadnice jabuke, mandarine, limuna, lovor višnje, lavande čime je naš vrt postao bogatiji za jedanaest novih stabala. Oplemenjivanjem vrta novim sadnicama i brinući o njima razvijamo ekološku svijest i pozitivan stav prema očuvanju prirode, a naš Lovran činimo zelenijim i zdravijim.

Zasadi drvo, ne budi panj!

Udruga „Zasadi stablo, ne budi panj!” nastavlja uspješnu kontinuiranu kampanju sadnje stabala u Republici Hrvatskoj, u kojoj je do sada više od 23 000 raznovrsnih sudionika diljem Hrvatske zasadilo više od 60 000 stabala.

„Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021.” održao se u razdo-blju od 1. do 7. ožujka 2021. na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

# događanja

Ova je školska godina po mnogočemu bila drugačija od svih dosadašnjih. Epidemiološke mjere ograničavale su nažalost provođenje nekih aktivnosti ali unatoč tomu mi smo se , koliko su nam mjere dozvoljavale, družili, išli u kraće obilaske kraja, radili u likovnoj grupi, sudjelovali u radionicama, igrali nogomet i odbojku, uređivali vrt…

Stefan otiskuje linorez

Matija lijeva pozitiv za gips

U slobodno vrijeme radi se „golemi“ snješko

Učenici 4 . odgojne skupine uređuju

svoju učionicu za Božić

Kreativci oslikavaju fasadu Doma

Na radionici „U znaku ljubavi“ sa psihologom

Ivanom

Medicinska sestra Doma drži u 3. odgojnoj

skupini predavanje o higijeni

Na izletu u Mošćenicama

#mindfulness

25Medicinska sestra Doma drži u 3. odgojnoj

skupini predavanje o higijeni

ŠTO JE MINDFULNESS?::: Ivan Tarle, mag.psih.

Mindfulness (ili u našem prijevodu „usredotočena svjesnost“) je svjesnost koja nastaje kroz obraćanje pažnje na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Biti mindful znači zastati, usmjeriti pažnju, biti prisutan i svjestan, što nam pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama života. Mindfulness je svjesnost trenutnog iskustva onakvo kakvo ono jest, međutim tu se nikako ne radi o odustajanju ili pasivnosti. Mindfulness je mudra akcija temeljena na svjesnoj odluci, a ne automatska reakcija. Uvježbavanjem i prakticiranjem usredotočene svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto uobičajenog konstantnog promišljanja o prošlosti i brige o budućnosti.

Ljudi dobar dio svoje svakodnevice provode u vlastitim mislima, koje se nerijetko odnose na prošlost i budućnost, a samo djelomično ili ni-malo na ono što se događa oko nas. Kada jede-mo, razmišljamo o školi, praksi ili poslu. U školi mislimo na to šta ćemo pojesti i jedva čekamo da nastava čim prije završi. Kada je vrijeme spavanja, besciljno scrollamo po internetu, gledamo TV, usput razmišljajući o različitim problemima koji nam padaju na pamet.

Ovakav obrazac ponašanja vrijedi za većinu ljudi danas. Ta stalna odsutnost, odnosno stanje “tu-posti” ili zapletenosti u misli, dugoročno izaziva frustraciju, organizam stavlja pod nepotreban stres te nam onemogućava da uočimo

pozitivne sitnice koje se događaju oko nas i uživamo u nji-ma. Mindfulness pred-stavlja jedan od najjednostavni-jih načina da se vra-timo u ravnotežu. Omogućuje nam da više pažnje posvećujemo vlas-titim iskustvima, a manje mislima i prosuđivanju.

Postoje brojna istraživanja o pozi-tivnim efektima svjesne prisutnosti na psihičko zdravlje pojedinca. Svjesna prisutnost je postala gotovo

neizostavna tehnika u modernim psihoterapi-jskim pravcima kada je riječ o redukciji stresa, liječenju anksioznih poremećaja, depresije te općenito poremećaja raspoloženja. Mindfulness poboljšava pažnju, koncentraciju, pamćenje, regulaciju osjećaja i ponašanja, spavanje, odnose s drugima, samoprihvaćanje i samopouzdanje te kvalitetu života u djece, što je dokazano u brojnim istraživanjima. Uz to smanjuje izraženost simptoma anksionosti i depresije te razvija psihičku otpornost na fizičke bolove.

#mindfulness

26

Neki misle da je u mindfulnessu moraš sjediti prekriženih nogu na podu, da moraš prestati misliti, da traži puno vremena ili da je to samo za starije ljude, svećenike ili one koji imaju prob-lema. Niti jedna od ovih izjava nije točna. Vježbe mindfulnessa su vrlo jednostavne. Mogu se ra-diti sjedeći na stolici ili na podu, ležeći, stojeći ili u pokretu. Potrebno je samo usmjeriti pažnju na jednu stvar, kao što je npr. promatranje okoline, pokret ili disanje, i pokušati zadržati pažnju na tome. Tijekom vježbe mindfulnessa događa se da u nekom trenutku pažnja odluta s fokusa. To je potrebno primijeti i jednostavno vratiti pažnju natrag na fokus. Kada pažnja odluta, to ne znači da smo nešto pogriješili ili da je prestala vježba mindfulnessa. Primijetiti da je pažnja odlutala i vraćati pažnju ponovno i ponovno na fokus jest mindfulness. Mindfulness se može primijeniti i na svakodnevne aktivnosti kao što je pranje zubi, jedenje, tuširanje, crtanje, maženje kućnog ljubimca.

Najbolje je što svjesnu prisutnost možemo vježbati uvijek i svugdje: dok pričamo s drugim ljudima, čekamo kod doktora, prije nekog sastan-ka ili prezentacije, kada odmaramo. Vježbanjem svjesne prisutnosti, vremenom ćemo lakše primjećivati kada se upustimo u prosuđivanje, a tako ćemo se moći jednostavnije i vratiti u stvar-nost, u sadašnjost, bez kritike i nepotrebnog zamaranja. Vježbe su naročito korisne u stanjima uznemirenosti praćenih neugodnim osjećajima koja se mogu javiti tijekom svakodnevnog života ili neke izvanredne i stresne situacije.

Savjeti za vježbanje svjesne prisutnosti

Posvetite nekoliko trenutaka i usmjerite svoju pažnju na disanje. Fokusirajte se na ono što fizički osjetite dok dah ulazi i izlazi u vaše tijelo, kako se trbuh diže i spušta sa svakim udahom i izdahom.

Bilo da sjedite, jedete ili odmarate, budite prisutni sada i ovdje. Na primjer, ako jedete, primijetite okus, miris, teksturu, boje i sve dru-ge detalje svoje hrane. Zamislite da nekome morate detaljno opisati svako od ovih svojstava hrane. Ako shvatite da ste odlutali u misli, laga-no se vratite u stvarnost i nastavite opažati ono što radite.

Kada, na primjer, putujete busom, opustite se i osjetite kako vaše tijelo dodiruje sjedište. Osluškujte zvuk motora i promjenu toga zvuka kada vozač mijenja brzine. Primijetite lagano treskanje i kako se naginjete lijevo ili desno kada vozilo skreće.Svjesnu prisutnost možete primjenjivati i kada šetate: fokusirajte se kako vam stopala dodiruju tlo i naizmjenično se od njega odvajaju. Nastojte primijetiti što više osjeta u sebi i oko sebe, a svaki put kada odlutate od sadašnjeg trenutka, samo se vratite na sada i ovdje.

2. Fokusirajte se na osjetila, ne

na misli

1. Obratite pažnju na disanje

3. Budite svjesno prisutni i kada

putujete ili hodate

Sasvim je u redu samo postojati. Opustite se, budite prisutni i uživajte u vlastitom postojanju, sada i ovdje.

4. Ne morate u svakom momentu

nešto raditi

Savjeti za vježbanje svjesne prisutnosti

Naš um je nemiran. Stalno nas pokušava uvući u razmišljanje, tj. odvratiti nas od sadašnjeg tre-nutka. U sadašnjost se najlakše možemo vratiti fokusirajući se na disanje – disanje je uvijek tu i lako ga je pratiti. Ako prilikom usmjeravanja pažnje na dah možete osjetiti i kako se mišići usput opuštaju, onda još bolje

To što imamo neku emociju ili misao, ne znači da je trebamo “poslušati” i na nju reagirati. Um-jesto toga, možemo je samo primijetiti, prihva-titi kao takvu i tako pustiti da ide dalje, svojim putem. Možemo ju vizualizirati kao jedan od oblaka koji se kreće nebom. Promotriti ju, vid-jeti koja je njezina tema, ali nakon toga ju pusti-ti da prođe dalje i usredotočenom svjesnošću probati pronaći neki drugi oblak koji nam se u sadašnjem trenutku nameće.

Samo u jednom danu možemo pronaći puno prilika za prakticiranje svjesne prisutnosti. Na primjer, kada peremo zube, vozimo, jedemo, šetamo ili vježbamo, tada obično odlutamo i te stvari obavljamo po nekoj navici, automat-ski. Umjesto da “pustimo mozak na pašu”, pos-vetimo se sadašnjem trenutku i na taj način uživajmo u onome što radimo. Bivajući svjes-no prisutni, mi zaista proživljavamo određeno iskustvo.

6. Prihvatiti misli i emocije, ali

bez interpretacije

5. Kada um odluta, vratite se na

disanje

7. Iskoristite automatizirane

radnje

Poznato je da boravak u prirodi na više načina ljekovito djeluje na naše cjelokupno zdravlje. Priroda nas prirodno vraća u sadašnji trenutak, pa je u tako relaksirajućoj okolini i lakše vježbati svjesnu prisutnost.

8. Češće boravite u prirodi

#mindfulness

27

#pedagoške teme

28

A što bi ti učinio/la? ::: Jasna Majić, mag.ped::: Ivan Tarle, mag psih.

Svake godine kroz Godišnji plan i program rada Dom planira nekoliko akcijskih istraživanja.Akcijska istraživanja pomažu nam sakupiti informacije od učenika, uočiti njihove stavove, razmišljanja, ponašanja, želje, a pružaju nam i informacije u kojem smjeru trebamo usmjeriti i pojačati naš rad.

ANKETA

Cilj ankete bio je : Ispitati sklonost učenika rizičnom ponašanju u različitim situacijama.U anketi je sudjelovalo 95 učenika.

Rezultati istraživanja su nas ugodno iznenadili.Što su pokazali rezultati?

Sve odgovore učenika svrstali smo u 4 kategorije:

1.Rizici vezani uz promet

spremnost na vožnju s osobom koja je u alkoholiziranom stanju, s osobom bez vozačkog ispita, sprem-nost da učenik sam vozi bez vozačkog ispita, spremnost na vožnju kao prekobrojna osoba, spremnost na stopiranje i vožnju s nepoznatom osobom

Rezultati su pokazali nizak rizik u ovoj kategoriji

Ukupna prosječna ocjena je 1,94 od 5.

Pri tome su učenici najviše spremni voziti se kao preko-brojna osoba.

prosjek 2,4 od 5

2. .Rizici vezani uz ponašanja pri izlascima

izlazak na mjesta gdje se okupljaju osobe koje konzumiraju drogu, izlazak na tulum gdje nikog ne poznaju, spremnost da se pije piće iz čaše koje je ponudila nepoznata osoba, dolazak na tulum gdje se nudi besplatno piće, iako se s tim društvom ne druže, korištenje tableta za dobro raspoloženje na tulumu, spremnost na sudjelovanju na natjecanjima u ispijanju akoholnih pića i tulumarenje do ranih jutarnjih sati do te mjere da se drugo jutro neće ničega sjećati Rezultati su pokazali nizak rizik u ovoj kategoriji

(da+ne)x(da-2n

e)=????

# pedagoške teme

(da+ne)x(da-2n

e)=????

Ukupna prosječna ocjena je 1,7 od 5.

Pri tome su učenici najviše spreni sudjelovati u natjecanju u ispijanju pića i tulumarenju do ranih jutarnjih sati, iako se drugo jutro ničeg neće sjećati.

prosjek 2,4 od 5

3. Rizici vezani uz rizična spolna ponašanja

spremnost da se dogovori izlazak s osobom koju su upoznali preko interneta i nikad ju nisu vidjeli u živo, te sprenost na stupanje u spolne odnose bez zaštite s osobom koju ne poznaju, a sviđa im se

Rezultati su pokazali nizak rizik u ovoj kategoriji.

Ukupna prosječna ocjena je 1,85 od 5.

Pri tome su učenici najviše spreni izaći s osobom koju su upoznali preko interneta i nisu je vidjeli u živo

prosjek 2,3 od 5

4. Rizici vezani uz dokazivanje

spremnost da naprave nešto, što inače ne bi, samo da se ispadne „faca“

Rezultati su pokazali nizak rizik u ovoj kategoriji.

ukupna prosječna ocjena je 1,6 od 5.

Iz grafikona je vidljivo da su ispitan-ici nisko rizični u svim navedenim kategorijama (prosječna ocjena kreće se od 1,6 do 1,94 od mogućih 5).

Usporedbom rezultata po spolu, pokazalo se da su dečki skloniji prometnim prekršajima (sjest će u auto poznanika iako nema vozačku dozvolu), rizičnim ponašanjima pri izlasku (otići na tulum gdje se okupl-jaju osobe koje konzumiraju drogu, uzeti piće u čaši od nepoznate osobe , sudjelovati i u natjecanju u ispijanju pića) te rizičnim spolnim ponašanjima (u obje kategorije).

Mladići i djevojke jednako su skloni ponašanjima vezanim za zloupo-rabu alkohola.

Rezultatima moramo biti zadovoljni, no s učenicima ćemo na dalje više raditi na promjeni previše pozi-tivnog stava prema prometnim prekršajima te konzumaciji alkohola.

#cijepljenje

30

Što je to cjepivo, zašto nam je potrebno, što bi se desilo da nema programa cijepljenja i zašto je iznimno važno shvatiti ulogu cjepiva u današnjem zdravstvenom sistemu?

Što je uopće cijepljenje i kad se obavlja?

Prema definiciji WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) cijepljenje je stvaranje imuniteta na umjetni način unošenjem tvari ( npr. mrtvih uzročnika bolesti ) kako bi naš imunološki sus-tav proizveo protutijela na određenog uzročnika bolesti. Cijepljenje se može obaviti prije izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje djece protiv ospica) ili nakon izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje pro-tiv bjesnoće nakon ugriza bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje).

Stvaranjem vlastite obrane postiže se ili potpuna

odsutnost zaraze određenom bolesti ili, ako zaraza nastupi, tijek bolesti znatno je blaži i lakše se liječi.

Što bi se dogodilo da ne postoji zdravstveni pro-gram cijepljenja?

Kada ne bi postojao program cijepljenja svake go-dine bi na desetke tisuća djece ostalo nepokretno zbog dječje paralize, isto toliko bi imalo trajno oštećenje mozga zbog meningitisa, deseci tisuća novorođenčadi bi postalo mentalno retardirano zbog rubeole, hripavac bi ubio na tisuće male djece, a ospice bi dobilo najmanje 4 milijuna djece od kojih bi nekoliko tisuća umrlo. I to su znanstveno dokazane činjenice.

Kako djeluju cjepiva?

Svaki virus i svaka bakterija izazivaju jedinst-ven odgovor imunog sustava u koji je uključen određeni skup stanica u krvi, u koštanoj srži i u čitavom tijelu, koje su među ostalim poznate kao T-stanice i B-stanice.Cjepivo stimulira imuni odgovor, a tijelo stvara „pamćenje” o određenoj bolesti bez toga da je izazove.Većina cjepiva sadrži jako oslabljen ili inaktiviran (umrtvljen) oblik virusa ili bakterije koji su obično uzročnici bolesti ili samo malen dio tog virusa ili bakterije. Njegov je naziv antigen.

Kada osoba primi cjepivo, njezin imuni sustav prepoznaje antigen kao „strano tijelo”. Time se aktiviraju stanice imung sustava kako bi ubile virus ili bakteriju koji uzrokuju bolest i stvorile protutijela protiv uzročnika. Protutijela su poseb-ni proteini koji pomažu u uništavanju virusa ili bakterije.

Ako osoba kasnije dođe u kontakt sa stvarnim infektivnim virusom ili bakterijom, njezin će se imuni sustav „sjetiti”. Nakon toga vrlo brzo proiz-vest će protutijela i aktivirati ispravne imune stan-ice koje će uništiti virus ili bakteriju i tako zaštititi osobu od bolesti.

Imunitet obično traje godinama, a ponekad i čitav

Cijepljenje - važno je znati !::: Irena Mišćenić, bacc.med.techn.

život. Duljina trajanja ovisi o bolesti i cjepivu.

Imunitet koji steknemo cijepljenjem ne štiti samo cijepljenu osobu, već i osobe koje nisu cijepljene u zajednici, poput djece koja su premlada za cijepljenje. Taj imunitet zajednice može funkcionirati samo onda kada je cijepljen dovoljan broj osoba.S druge strane, osoba koja imunitet stekne obolijevanjem može druge osobe koje nisu cijepljene izložiti riziku od obolijevanja. Ta je osoba tada izložena i riziku od komplikacija.

Neka novija cjepiva umjesto antigena sadrže molekulu naziva glasnička molekula RNK (mRNK). Ona sadrži upute za stvaranje antigena koji je identičan malom dijelu stvarnog virusa.Kada osoba primi cjepivo koje sadrži molekulu mRNK, određene stanice u tijelu pročitaju upute iz molekule mRNK. Te stanice potom nakratko proizvedu antigen prije nego što razgrade molekulu mRNK. Imunosni sustav cijepljene osobe na isti način prepoznaje antigen kao „strano tijelo”, pri čemu se aktiviraju imunosne stanice i stvaraju protutijela. Kad je riječ o cjepivima protiv bolestiCOVID-19, neka su mRNK cjepiva.

Cijepljenje djece danas

Cijepljenje djeteta odvija se prema određenom kalendaru po kojem se cjepiva moraju ponavljati da bi bila dovoljno zaštitna.

Može biti obvezno ili neobvezno. Obvezno cijepljenje djece provodi se prema kalendaru cijepljenja koji svake godine objavljuje Ministarstvo zdravstva.

Cijepljenje djeteta odvija se prema određenom kalendaru po kojem se cjepiva moraju ponavljati da bi bila dovoljno zaštitna, što znači da postoje primovakcinacije u prvoj godini života, a u drugoj i petoj se vrše revakcinacije koje su također određene i za školsku dob.

Dakle, ako je dijete primilo samo primovakcinaciju, cjepivo ga neće dalje dostatno štititi od tih bolesti, otprilike kao da se dijete uopće nije cijepilo.

Zato se ista cjepiva ponavljaju po određenom redu.

Djeca određene dobi podliježu cijepljenju protiv sljedećih bolesti:

tuberkuloze (BCG), hepatitisa B ,difterije, tetanusa ,hripavca ,dječje paralize, bolesti uzrokovane Haemophilusom influenzae tipa B ,ospica ,rubeole mumpsa,( zaušnjaci) pneumokoka.

#cjepljenje

31

#cijepljenje

32

Kontraindikacije za cijepljenje pojedine osobe protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i posebne.

Opće kontraindikacije za sve imunizacije su: akutne bolesti ,febrilna stanja, preosjetljivost na sastojke cjepiva ,teže nepoželjne reakcije pri preth-odnoj dozi cjepiva ,stanje oslabljene imunosti ,trudnoća.

Ako je veliki broj osoba u jednoj sredini cijepljen protiv neke zarazne bolesti, tada se u njoj stvaraju uvjeti koji onemogućuju uzročniku te bolesti da se dalje širi. Time se zarazi stvara neprobojan bedem, pa se time štiti i ona osoba koja je ostala kojim slučajem necijepljena .

Tako se kod nekih bolesti zahtijeva procijepljenost od najmanje 90 %, a kod nekih čak 95 %. Ukoliko se ti postotci ne poštuju, u pravilu se ta bolest pojavljuje. Iz toga je vidljivo da odluka o cijepljenju nije samo na pojedincu već je i društvena obaveza jer svojim procjepljivanjem štitimo svoju okolinu.

Nuspojave cjepljenja

Svaki lijek i svako cjepivo prije nego se počne masovno koristiti prolazi tkz. pretklinička istraživanja, najprije na životinjama, pa onda klinička, prvo na zdravim pojedincima, pa onda lijek i na bolesnim osobama. Tijekom tih ispitivan-ja sve osobe koje su u njih uključene su sa time upoznate i ništa se ne radi tajno. Ako se tijekom tih ispitivanja ne uoče ozbiljnije nuspojave, lijek ili cjepivo ulaze u masovnu uporabu. Naravno da se i kod masovne uporabe cjepivo i dalje prati i to zato što se neke nuspojave javljaju vrlo rijetko. Ako se neka nuspojava javlja sa učestalošću 1 : 1000 000, jasno da je potrebno procijepiti vrlo velik broj osoba da bismo takovu nuspojavu uočili. Zato i postoji prijavljivanje nuspojava . Posve je

sigurno da kada bi takve nuspojave bile uočene i učestale te kada bi šteta od cijepljenja bila veća od koristi, cjepivo bi momentalno bilo povučeno iz uporabe. Upravo ovaj trenutak je i najvažniji pri odluci „Za cijepljenje“ jer je odnos koristi naspram štete pri sadašnjim cjepivima obveznog programa cije-pljenja, uvelike na strani koristi.

Sve intervencije koje poduzima čovjek imaju svoje dobre i loše strane. Dakle, nema niti jedne koja bi bila idealna i bez sumnji da možda ne radimo i nešto krivo. U tome smislu, cijepljenje je jedna od zadnjih intervencija u čiju bi is-pravnost trebali sumnjati jer se provodi već pre-ko 200 godina i u tome se periodu dokazala kao jedna od najuspješnijih ako ne i najuspješnija.

Kako si pomoći kod blažih zdravstvenih simptomaSvima nam se dogodilo da nas za vikend ulovi strašna zubobolja ili glavobolja, a liječnička ordinacija je zatvorena i nemamo ni-kakav lijek pri ruci. Otkrili smo za vas jednostavne trikove kako si sami jednostavno možemo pomoći koristeći samo ono što se može pronaći u svakom kućanstvu.

Migrena

Preduhitrite glavobolju! Smanjite stres i više vježbajte, češće hodajte po svježem zraku, plivajte ili vozite bicikl, opustite se i razmišljajte pozitivno.

Ako vas je ipak uhvatila glavobolja postu-pite na slijedeći način: Legnite u zamračenu prostoriju i polako nekoliko puta duboko udahnite. Pijte tekućinu kako bi spriječili dehidraciju. Pazite što jedete, vodite dnevnik prehrane - uočite što vam smeta.

ZuboboljaPostoji nekoliko sastojaka koji odlično djeluju kod zubobolje:

EKSTRAKT VANILIJE: Nanesite 2,3 kapi ekstrakta vanilije na pamučnu vatu i izravno na zahvaćeni zub. Ponovite kada je potrebno. Ekstrakt vanilije ima antiseptička i analgetska svojstva koja će brzo ublažiti zubobolju.

ČAJ : Vrećicu čaja malo smočite s vodom i staviti na zub. Primijenite jednom ili dva puta dnevno. Tanini iz čaja pomoći će smanjiti oteklinu i pružiti olakšanje od boli.

SODA BIKARBONA: jednu žličicu sode bikarbone pomiješati s toplom vodom. Kad se soda otopi, tekućinu koristiti za ispiranje usta. Primijenite na bolni zub dvaput ili triput dok ne osjetite olakšanje od bolova. Soda bikarbona ima anti-upalna svojstva koja će ublažiti bilo koju oteklinu

DijarejaJabučni ocat učinkovit je borac protiv bakterija koje uzrokuju proljev. U čašu vode dodajte žlicujabučnog octa. Mješavinu pijte dva puta dnevno.

Pojedite šaku kuhane, lagano zasoljene bijele riže. Kada ponovno osjetite glad pojedite još toliko. Porcije moraju biti male.Banana zatvara’ probavu te je idealan je borac protiv proljeva. Sadrže puno kalija i elektrolita koje tijelo gubi prekomjernim izbacivanjem tekućine. Tijekom dana polako pojedite jednu do dvije zrele banane.Kamilica i metvica smiruju želudac te sprečavaju grčeve i probavne smetnje. Djeluju protuupalno te su izvrsni borci protiv nadutosti i želučanih tegoba. Napravite čaj od žličice kamilice i mente. Ostavite da odstoji 5 do 10 minuta.minuta te ga nezaslađenog lagano pijuckajte tijekom cijelog dana.

Bolovi u želucuAko ste pojeli previše kolača na rođendanskoj zabavi nekoliko je učinkovitih načina kako si pomoći:

Popijte jabučni ocat, odličan je za probavu, pomaže u ravnoteži kiselosti želuca. Dodajte 1 žlicu jabučnog octa u šalicu vode. Ovo možete popiti i prije jela. Pijte što više vode. Bol u želucu često se javlja zbog konstipacije i grčenja crijeva. Veliki doprinos tome je dehidracija.Žvačite svježi đumbir. Uzmite komadić svježeg đumbira i žvačite ga nekoliko minuta. Đumbir pomaže ublažiti upalu te olakšati proljev i mučninu, a može ublažiti grčeve i nadutost.Popijte čaj od limuna ili vodu s limunom. Topla voda s limunom preporučuje se prije jela jer pomaže tijelu da se pripremi za obrok kojeg ćete upravo pojesti.

PrehladaUkoliko osjećate da ste se pre-hladili, uzimajte puno vode ili biljnih čajeva. Inhalacije vodenom parom su također odličan saveznik u borbi protiv prehlade, vlaže sluznicu, a para uništava viruse prehlade koji su osjetljivi na toplinu. Priprema inhalacije: dodati šaku cvjetova kamilice u toplu, ne prevruću vodu. Lice držimo iznad posude, stavimo ručnik preko glave i duboko udišemo paru kroz nos nekoliko minuta. Ponoviti više puta dnevno.

VAŽNO!!!

Ne posežite brzopleto za tabletama, pokušajte si prvo pomoći nekim od ovih jednostavnih, prirodnih sastojaka, možda vam pomognu i izbjegnete uzimanje lijekova ili si pomognete dok ne stignete do liječnika!

#zdravstvene teme

::: Iva Ilić Stanić prof.

Antešić Paula / Belobrajdić Leona / Biondić Lucija / Brzak Lenny / Devčić Petra / Dudić Lorena / Dumičić Elena / Grgurić Nikol / Grudić Martina / Hajnal Monika / Hranić Gloria / Hušidić AnesaKauzlarić Matea / Kostelić Lucija / Kvaternik Saša / Mijatović Luana / Mrakovčić Iris / Perčinić Leona / Ružić Leonarda /Šurina Ivona / Žužić Ivana

2. ODGOJNA SKUPINA

Odgajatelj Davor Uljatovski, prof.

Adrović Filip / Flego Danijel / Gračanin Luka / Gulić Donata Ivana / Klarić Gabriel / Krpan Noa /Kučinić Luka / Kustić Ante / Milosavljević Jan / Orešković Patrik / Prpić Magdalena / Stipetić Dorotea / Tauković Božana / Terlević Đan Mario / Užarević Ana / Vučetić Nataša / Žagar Antonio

3.ODGOJNA SKUPINA

Odgajateljica Ines Pierobon, prof.

Bermanec Hana / Brajković Marcela / Brkić Patrick / Budimir Stela / Bulf Ela / Ćavar Lucijan / Dabo Dominik / Grdur Nikolina /Hasanović Eni / Jajetić Anamaria / Jambrešić Filip / Jermaniš Karen / Kolozeti Gabriela / Kovačić Nika / Marenić Krešimir / Miodragović Nino / Mufić Karin / Opačak Veronika / Radinčić Matia / Ramić Amil / Smiljan Karlo / Terzić Ajdin / Uličnik Sunčica

4.ODGOJNA SKUPINA

Odgajateljica Dubravka Dominović, prof.

Aleksić Dino / Banić Mario / Banković Elena / Bolkovac Ana / Culjak Karlo / Grgić Jasmina / Holjevac Ana / Karabaić Lana / Kovač Antonia / Krstić Korina / Letić Marko / Matković Martina / Matković Sara / Matković Veronika / Medić Dorian / Oštarić Laura / Parobek Dominik / Potočnik Niko / Puškarić Josipa / Radočaj Matija / Rodman Ian / Žarković Antea

1. ODGOJNA SKUPINA

Odgajateljica Lorena Škrinjar Tači, prof.

5. ODGOJNA SKUPINA

OdgajateljicaMarija Farina, prof.

Anđelić Danijela / Dujmović Antonija / Galović Filip / Hudolin Josipa / Kauzlarić Alen / Komosar SaraKrizmanić Lana / Lovinčić Antonio / Ljubojević Dori / Mudrinić Stjepan / Nikšić Stefan / Pahljina Patrik /Salaić Anika / Sušić Antonia / Šantek Filip / Šnajdar Tin / Štimac Sara / Tauković Ivana / Topčić Matea

6. ODGOJNA SKUPINA

Odgajateljica Iva Ilić Stanić, prof.

Barčić Tereza / Begović Naza / Blagdan Antonela / Bolkovac Petra / Danilović Iris / Dugandžija Tena / Dunato Antonija / Gadža Pia / Gašperić Ela / Ibralić Ajla / Kirinčić Karin / Kosić Nikolina /Krulčić Karin / Kuljanić Karla / Lukačić Sara / Miljković Irma / Miškić Katarina / Morožin Ušalj / Leonarda / Papić Laura / Peranović Andrea / Pičuljan Nevenka / Prpić Klara / Tepšić Patricija / Tumpić Aleksija / Vatović Tea / Žužić Leona

7.ODGOJNA SKUPINA

Odgajateljica Maja Finderle Pupavac, prof.

Budak Đuđa Viktor / Došen Filip / Dragić Tin / Grgurić Ivo / Holjevac Ivana / Horaček Josip / Karlović Melani / Klarić Kristijan / Klišanić Patricio / Kunjek Marino / Kljukić Filip / Maratović Marko / Matovina Ivan / Pauković Matija / Poljak David / Sajko Elena / Starčić Borna / Štimec Nives / Tomac Iva / Zmišlja Julija

#intervju

36

U našoj odgojnoj skupini je jedna djevojka čija je mama bila također u domu prije dosta godina pa smo im postavili nekoliko pitanja o životu u domu.

Evo što kažu Sara i njena mama Rozmari Matković˝(ex. Toić):

“Bit ću šefica…”::: Intervjuirale: Ana Bolkovac i Josipa Puškarić

Bok Sara, reci nam nešto o sebi, od kuda dolaziš, u koju školu ideš?Bok, ja sam sa Cresa. Upisala sam smjer kuhara u Ugostiteljskoj školi Opatija pa sam zato došla u Dom u Lovran.

S obzirom da je tvoja mama bila prije dosta godina u našem Domu, da li je ona utjecala na tvoju odluku da dođeš ovdje?Pa da… u stvari kad smo počeli razgovarati o izboru srednje škole predložila mi je da dođem u Lovran jer je njoj tu bilo lijepo i zabavno. Nije nikad zaboravila domske dane pa je mislila da bi bilo za mene dobro jedno takvo iskustvo.

Jesi li požalila ? Kako ti se sviđa ovdje? Fali li ti kuća i obitelj ?Ni u jednom trenutku nisam požalila jer mi je ovdje jako lijepo, imam društvo, zabavljamo se . Obitelj mi nedostaje…ali samo ponekad…hahaha

Što ti se ne sviđa naročito, što bi promijenila da možeš?Ono s čime nisam baš previše zadovoljna i rado bih promijenila …hmm…da učenje ne traje tako dugo i da imamo duži izlazak. Ali ok..preživjet ćemo …

Čime se baviš u Domu? (osim učenja koje traje predugo)Osim učenja, koje kao što sam rekla traje malo predugo najviše vremena provodim u druženju s prijateljima. Zabavljamo se i ovdje nikad nije dosadno.

Misliš li da se puno toga promijenilo od vremena kad je tvoja mama bila ovdje?

Mama mi kaže da Dom izgleda sasvim drukčije od vremena kad je ona bila tu, uredio se jako, a i pravila kućnog reda da su nešto drugačija. A ostalo, mislim da se mladi uvijek slično ponašaju .

Gdje se vidiš u budućnosti recimo za nekih 10 godina? Vidim se kao šefica u nekom lijepom restoranu…haha.. treba biti optimist.

#intervju

37

“Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba”Čule smo da ste i Vi nekad bila stanovnica ovog našeg Doma. Kada je to bilo? U koju školu ste išla?Da, bila sam u Domu prije 26 godina. Došla sam s otoka Cresa i upisala Ugostiteljsku školu u Opatiji.

Učenici ponekad imaju primjedbe na Kućni red Doma smatrajući da je u nekim situacijama prestrog. Kakav je bio Kućni red tada u odnosu na sadašnji? Stroži ili blaži?Kućni red mora postojati, isto kao i kod kuće. Čini mi se da je on bio sličan ovom sadašnjem Kućnom redu. Naravno da se on djeci uvijek čini prestrog, sve generacije žele duže izlaske, kasnije buđenje , manje učenja …

I Vaša kćer Sara je sada u Domu. Kako je do toga došlo? Jeste li joj Vi preporučili?Da , Sara je došla u Lovran po mojoj preporuci.

Zašto ste smatrali da bi bilo dobro za Saru da dođe u Lovran?Željela sam da se osamostali a to se dogodi kad živiš u domu. Veliku ulogu u tome imaju odgajatelji . Za nas roditelje je jako važno da su nam djeca pod nadzorom kad nisu kod kuće, onda svi skupa lakše podnosimo razdvojenost i sigurni smo.

Mislite li da postoje velike razlike među generaci-jama, tadašnjim i ovim sada?Svako vrijeme i svaka generacija nosi svoje, čini mi se da smo mi bili složniji i više smo se družili.

Sjećate li se još uvijek nekih djelatnika iz doba kad ste bila u Domu?Naravno da se sjećam svih djelatnika Doma, takve ljude ne zaboravljaš.

Jeste ostali u vezi s nekim prijateljima iz svoje domske generacije?

Da, naravno, ostala sam u kontaktu s nekolici-nom prijatelja s kojima sam se najviše družila.

Sjećate li se neke zanimljive zgode iz tog vremena?Pa bilo je puno zgoda, sad mi je pred očima situacija kad se moj frend i ja naguravamo po stepenicama i rušimo ogromnu sliku sa zida…mislili smo da smo gotovi..ali brzo smo se snašli i vratili je na mjesto ..bez veće štete za sliku i za nas.

Imate li neku poruku za sadašnje i buduće stanovnike Doma?Draga djeco ili bolje rečeno mladi ljudi, družite se, budite složni i zapamtite , nikad vam neće biti tako lijepo kao sada.“ Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba.“

#intervju

38

„Svaka generacija ostavi trag u sjećanju“::: Razgovor vodio: Filip Došen

Izuzetno mi je drago da sam imao priliku napraviti kratki intervju s našim omiljenim profesorom Davorom Uljatovskim koji je na neki način zaštitni znak Učeničkog doma Lovran .

Ove godine profesor Davor odlazi u mirovinu,ali smo sigurno da će ga se s radošću sjećaju mnoge generacije.

Dobar dan dragi naš profesore. Recite nam koliko dugo već radite u Učeničkom domu Lovran?Radim već dosta godina, mislim 29 godina a prije sam radio u osnovnim i srednjim školama – U Opatiji, Crikvenici, Rijeci. Od 1992.godine stalno sam u Domu.

Poznati ste po Vašoj ljubavi prema matematici koju ste svih ovih godina pomagali učenicima. Što još volite osim matematike?Matematikom se bavim cijeli život ali volim i fiziku, astronomiju, informatiku, elektrotehniku. Kad sam bio stu-dent u pauzama od predavanja volio sam igrati šah a i sada ga volim igrati kad uhvatim vremena.

Da niste matematičar što biste bili?Pa vjerojatno bih radio nešto vezano uz elektrotehniku ili rad na kompjuteru.Znamo da mnogim maturantima pomažete svojim vrijednim savjetima kad dođe vrijeme pisanja završnih radova. Kako će se slijedeće generacije snaći bez Vaše pomoći u tome?Da, godinama sam pomagao učenicima oko pisanja završnih radova, ali pametna su ta naša djeca, snaći će se oni. Njima je u stvari nateže pronaći literaturu, a kad krenu s pisanjem onda to ide…

Možete li usporediti prijašnje i sadašnje generacije učenika?Moram reći da sam se uvijek dobro slagao s učenicima, svaku generaciju sam volio i poštivao. Nema velike raz-like među generacijama učenika, mladost je uvijek mladost sa svim svojim manama i vrlinama. Naravno svako vrijeme donosi nešto novo i ponašanje mladih odraz je vremena u kojem žive. Svaka generacija ostavi trag u sjećanju. Posebno me raduje kad sretnem neke bivše učenike i čujem kuda su ih odveli životni putovi.

Što Vam je bilo najljepše tijekom radnog vijeka?Najljepše što čovjek doživi u ovom odgajateljskom poslu je komunikacija s učenicima, pomoć u rješavanju nekih njihovih problema a zatim i pomoć u učenju. Jako me veseli kad mi nakon instruktivnog rada učenik javi da je ispravio ocjenu iz matematike.

A najteže?Izricanje pedagoških mjera nikad mi nije bilo drago. Ali ponekad se mora i to učiniti, naravno ne radi kažnjavanja učenika već je to pokušaj da učenik spozna gdje je pogriješio i da kroz zajedničke razgovore dođemo do na-jboljeg rješenja za učenika.

Čime ćete se baviti kad odete u mirovinu?Dobro pitanje… mislim da ću se početi baviti uređenjem vrta, imam u planu posaditi neke voćkice. Do sada nisam imao vremena kuhati pa ću sada nadam se imati jer to volim.˝ Možda krenem u neko programiranje…a vidjet ćemo. A i pročitati ću knjige koje do sada nisam stigao…nikad nije kasno za proširivanje znanja… Mirovina je pravo vrijeme za činiti puno stvari. Mislim da se neću dosađivati.

#maturanti

MATURANTI ŠKOLSKE GODINE 2020./21.

Ove godine 31 maturant završava srednjoškolsko obrazovanje. Želimo im puno uspjeha i sreće u osobnom i profesionalnom životu.

Anđelić Danijela, Antešić Paula, Brzak Lenny, Budak Đuđa Viktor, Ćavar Lucijan, Dumičić Elena, Galović Filip, Grgurić Nikol, Hasanović Eni, Holjevac Ivana, Horaček Josip, Karlović Melani, Klarić Kristijan, Klišanić Patricio, Kolozeti Gabrijela, Kosić Nikolina, Kunjek Marino, Maratović Marko, Matovina Ivan, Milosavljević Jan, Miodragović Nino, Morožin Ušalj Leonarda, Mudrinić Stjepan, Pičuljan Nevenka, Radinčić Matia, Sajko Elena, Šantek Filip, Štimec Nives, Tomac Iva, Tumpić Aleksija, Višnić Vedran

„Izaberi dan i uživaj u njemu.

Dan kako prolazi… Ljude koje srećeš…

Prošlost me je naučila da cijenim sadašnjost,

i neću je pokvariti brigama o budućnosti.“

Oscar Wilde

Život je avantura, uzbudljiva i nepredvidiva , koja nije uvijek laka ni lijepa a često bivaš pobijeđen, dotučen i izmoren. Ali život ima svoja razdoblja i svoje različite bitke u različitim životnim dobima. Prva bitka koju ozbiljnije shvaćamo je škola. Kad kao mali kad krenemo u školu sve nam je kao igra, okruženi smo djecom i kroz zabavu učimo o zanimljivim stvarima. Nažalost, djetinjstvo brzo prođe i mi počinjemo odrastati. Kada se prisjetim svojih školskih dana bilo je tu svega. Osnovna škola bila je duga i naporna.

Kako se bližio kraj osmog razreda sve sam više razmišljao o odlasku iz osnovne škole i svi smo jedva čekali promjenu okruženja. Kad krenemo u srednju školu svi mislimo da sad stvari počinju biti ozbiljne, jer smo ipak odrasliji. Kad bi sad pitali nekog odraslog koji im je najljepši životni

ciklus, većina bi odgovorila da je to upravo sred-nja škola. To je razdoblje kada su ti prijatelji i zezancija važniji od škole i gradiva.I mogu reći da je stvarno tako. Vjerujem da ću svoje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i boravak u domu, pamtiti zauvijek. Kada sam upisivao srednju i dom, brinuo sam kako će to sve skupa izgledati ,ipak idem u novi kraj, sve oko mene je novo pa uvijek postoji neki strah. Međutim, toliko sam zavolio taj kraj, dom, stekao prijatelje, iskustva, poznanstva ...

Generacijo moja, divne četiri godine prošle su kao tren. Kad se okrenemo unazad vidjet ćemo bezbroj događaja i lijepih i manje lijepih doživljaja, bilo je svega i svačega. Zajedno smo dijelili i lijepe i ružne trenutke. Poslije našeg rastanka ostati će niz vrijednih i jedinstvenih trenutaka.

“Rastanak će biti čuvar našeg vremena”::: Matia Radinčić

#maturanti

40

Sreća je imati ljude s kojima „koračam kroz život“::: Razgovor vodila Ana Holjevac

Prema mišljenju Vijeća učenika za maturanta gener-acije izabran je Matia Radinčić kojemu sam postavila nekoliko pitanja kako bismo ga bolje upoznali.

Bok Matia, možeš nam se ukratko predstaviti?Zovem se Matia Radinčić, rođen sam 21.siječnja 2003. u Italiji, 2009. godine doselio sam u Hrvatsku, u malo mjesto Brinje u Lici gdje sam završio osnovnu školu. Odlučio sam upisati Hotelijersko turističku školu u Opatiji, te sam se smjestio u Učenički dom u Lovranu. Živim s roditeljima i s mlađom braćom.Kako si se snašao u Domu? Da li ti se sviđa u Domu?U Domu mi je predivno, ne bih to mijenjao to nizašto, stekao sam divna prijateljstva, upoznao mnogo ljudi iz cijele Hrvatske, stekao mnoga iskustva...zbilja divan period mog života.Što voliš raditi u slobodno vrijeme u domu?Slobodno vrijeme u domu provodim u učenju, pomaganju drugim učenicima, druženju sa svojim pri-jateljima, bavljenju nekim domskim aktivnostima.Koji je tvoj hobi?Nemam baš omiljeni hobi, volim raditi svašta i upoznavati se sa novim stvarima i izazovima.Imaš li curu?Trenutno ne.Kakve cure voliš?Volim cure koje su iskrene, koje ti u isto vrijeme mogu biti i partnerica i prijateljica, koja će prihvatiti mene onakvog kakav sam a i ja nju, da ima lijepi osmjeh, da se voli zabavljati, uglavnom cijela da bude lijepa…hahahaKoji je tvoj najveći san u životu? Nemam u životu neke snove, već imam ciljeve koje bih želio ostvariti, a to je baviti se poslom za koji se obrazujem, tako da vidim se u poslu ugostiteljstva i turizma, jednog dana osnovati obitelj, uglavnom raditi ono što volim.Što te ispunjava i čini sretnim?Ono što me uvijek ispunjava i čini sretnim su moja obitelj i moji prijatelji, jednostavno bez njih ne bih mogao “koračati kroz život”, cijenim sve trenutke provedene s njima, i sretan sam što znam da uvijek u životu imam ljude kojima se mogu obratiti,tražiti pomoći, pričati, družiti se... Koji je tvoj posao iz snova? Moj posao iz snova, iskreno; konobar, jednostavno obožavam taj posao, volim rad s ljudima.

Sada kad vratim vrijeme unazad i kad sagledam sve slike i uspomene, shvaćam koliko je bilo sreće i radosti, sloge i povjerenja među nama. Bez obzi-ra na sve nesuglasice, a naravno da je i njih bilo, iza nas ostaju nezaboravni trenutci . Naučili smo kako se postaje čovjek, što je najvažnije, jednako smo se nosili sa padovima isto kao i sa uspjesima. Sve izazove i prepreke prolazili smo dostojanst-veno i puni nade. To je ono sa čime ćemo izaći iz ovog doma i škole, za sve to dugujemo veliku zah-valnost našim odgajateljima, noćnim paziteljima, spremačicama, kuharicama, ma svima s kojima su nam prošle ove lijepe godine.

Generacijo, približio se i taj trenutak, bliži se kraj. Za nama ostaje jedno divno vrijeme, more uspomena, smiješnih i tužnih događaja, jakih i čvrstih veza, neraskidivih prijateljstava i svega onoga što se nikada više neće ponoviti. Rastajemo se, generacijo, zbogom vama, zbogom najljepšim godinama mladosti i zajednički prove-denom vremenu.Pamtit ću vas kao jednu veliku obitelj, kao divne ljude i iskrene prijatelje. Naš rastanak samo će biti čuvar našeg vremena, a naša budućnost krenut će put novih uspomena, ljudi i vremena.

#proza i poezija

41

Mediji - SLOBODA ili ROPSTVO?

U današnje vrijeme mediji igraju veliku ulogu u našim životima. Svi imamo veliku korist od medija jer nam pružaju beskonačni broj informacija i zabave. Neki provode više vremena gledajući u ekran dok drugi manje. No, svima nama služe za nešto. Pitanje je, dopuštamo li mi da nam život curi kroz dlanove dok mi gledamo u ekran? Kao i sve na ovome svijetu tako i mediji imaju dobru i lošu stranu. Trebamo prihvatiti činjenicu da nam mediji pomažu u puno aspekata. Služeći se njima možemo se informirati o stvarima koje nas zanimaju. Oni su kao izvor svih informacija i zanimljivosti u ovome svijetu. No, što se dogodi kada previše obraćamo pažnju na tuđe živote, a ni ne znamo kako naš život zapravo izgleda? Toliko se možemo zadubiti u virtualni svijet da ni ne vidimo ljepotu ovog stvarnog. Vrlo brzo možemo kritizirati naš život i pronaći svaku manu u njemu. To je zato što svakodnevno gledamo profile ljudi koji se čine da imaju savršen život i onda se pitamo kako mi ne možemo imati takav život. Ili još gore, što nije u redu sa nama kada ne možemo ostvariti takav život? Zapravo, nitko od nas ne vodi život bez grešaka. Svi mi iza te slike

pokušavamo shvatiti sebe, našu okolinu i na-posljetku ovaj svijet. Svi imamo bitke koje vodimo svakodnevno te de-mone koje svom snagom pokušavamo pobijediti. I to je zapravo ljepota života, koliko god to suludo zvučalo. Ta nesavršenost je tako očaravajuća. Taj trud koji ulažemo u svaki dan, sreću koju tražimo i u najtamnijim mjestima, snagu koju nalazimo u sebi; to je ljepota stvarnog svijeta i to nam virtu-alni svijet ne može pružiti. Sloboda je kada imamo priliku pogriješiti te naučiti iz svojih pogrešaka, a sve ono što nam ne dopušta da griješimo i što nas čini nesigurnima je ropstvo. Ono što moramo shvatiti je da nam mediji neće pružiti dugoročnu sreću i slobodu. Mi sami tre-bamo pronaći naš izvor sreće i ono što nas čini slobodnima. Možda se ovaj realni svijet nekada čini previše grub i surov no, to je samo dio njega. Ako pogledamo širu sliku i potrudimo se pronaći sreću i u najmanjim stvarima, shvatit ćemo kako nam mediji ne trebaju da bi se osjećali slobod-nima.

Marcela Brajković

Kasna jesen mog djetinjstva

Sjedim za stolom, pišem i razmišljam o stva-rima koje se nalaze oko mene, o sebi i svojem odrastanju... Vani pada kiša i pomalo me baca u neku nostalgiju za trenutcima u mojem djetin-jstvu kada sam bio mali, kada nisam baš znao kako postupiti u određenim situacijama pa bih redao greške ali naravno život nas uči na vlastitim greškama, baš kao i odrastanje.Razmišljam o tome kako naš život kruži kao vrijeme, nekada je sunčano i sve bude dobro pa dođe nekakav problem, kao nevrijeme kada krene iz vedra neba, zatim opet mir i tako se izmjenjuje cijeli život.Puno stvari se mijenja kroz odrastanje i to vidim u sebi, dobivamo drugačije poglede na nekakve stvari s kojima se susrećemo. Zapravo ..pitam se ...kada ćemo shvatiti da li smo odrasli ili još imamo razmišljanje klinca? Naravno stvar dodatno komplicira i ljubav jer su ove naše godine ,,lude’’ i lako moguće da je većina nas zaljubljena ili imamo nekoga, možda i više njih. Nikad se ne zna što nam život nosi i kakve će nam izazove donijeti danas, sutra ili prekosutra.

Odrastamo, rekao bih nažalost i u emocionalnom smislu, jer se suočavamo sa i lošim stranama ovog ljudskog svijeta, pa i s lošim ljudima koji nas ozbiljno mogu povrijediti.Uvijek zadržimo dijete u sebi i ne dozvolimo da nam ovaj brzi i iskvareni svijet oduzme našu istinsku sreću. Upravo sreću koju dobijemo s odrastanjem iz djeteta u nama.

Filip Kljukić

DODIR LJUBAVI U PROŠLOSTI

Tvoje usne najljepše su se smijaletvoje oči najviše su me opijalerekao sam ti da te volim bezbroj putarekao sam ti da si slatka i dok si ljuta.

Bila si mi kao osvježivač zrakabila si mi svjetlo usred mrakakada te nisam imao ostao bih bez zrakasa tobom svaki dan bio mi je čarobna bajka.

Bila si mi lijek za svaku bolestuz tebe htio sam cijeli život provest od prvog dana kada si me zavelasve do mrežu ljubavi u koju si me zaplela.

O tebi mogao bih do sutra ovako pisatina svaku tvoju želju volio bih se potpisatis tobom mogao sam cijeli svijet proputovatisa tobom ničeg se nisam trebao bojati .

Poglavlja života skupa smo pisalisvu tugu i probleme lagano brisali usklađenim tempom redovito disaliali knjigu do kraja nikad nismo napisali.

Gdje valovi predu čipku od soli….

Sunčeve zraka lomile su valove toplog i najljepšeg Jadranskog mora. Obuzeti zagrljajem laganog pov-jetarca njišu su nekoliko čamaca, čvrstim konopom zavezani za stari drveni most, predali su se prelijepom ljetnom pogledu činivši ga tako savršenim. Mislim da je tako i sa ljudima. Koliko god bili vezani za nešto, koliko god stajali i skrivali se na jednom mjestu kad – tad će pronaći nas neki, zalutali vjetrić koji će nas zanjihati u neke nove krajeve.Uživala sam tako u pogledu šetajući uz obalu. Misli su mi se gubile gledajući nježni i lagani ples mora obas-janog sunčevim čarolijama. Mir i tišina …

Pišem o svom rodnom mjestu.

O otoku u kojem Sunce nikad ne zalazi, more pjeni i ljeto se ne zaboravi. O otoku u kojem sat ne zna za vrijeme a nebo se spaja sa najvećim plavetnilom na svijetu. O otoku u kojem boje cvijeća, stijena, neba i mora stvaraju slike živih, bogatih tonova. O otoku u kojem stare kuće prevladavaju , o mjestu u kojem svaki kantun ima svoju štoriju. O otoku u kojem se prijatelji nađu u svojim konobi-cama pa zapjevaju kao u stare dane. O otoku u kojem nema ulja bez masline.O otoku soli, čipke i siraO otoku u kojem ima mali krug velikih ljudi. O otoku u kojem samo mater zna. O otoku gdje se sve voli. O otoku gdje svatko svakog zna. O otoku gdje se rodih ja. Laura Oštarić

SLOMLJEM UM

Držim kosu u repu, živim u malome gradu,nosim brkove , bradu, trudim se u napornom radu.Smješten sam u velikoj sobi na trećemu katu uživam u najboljoj dobi, kao i u svom zanatu.

Dok slušam ljude informacije točim,njima suho grlo uvijek smočim.To me čini još više moćnim,na sastanku s vremenom uvijek točnim.

Uvijek dajem priliku dragocjenom vremenu,tu i tamo odvojim minuticu rezervnu.Ispunim si neku želju malenu,barem neku skromnu kao ovu, glazbenu.

Vratim si neku dragu uspomenu,u njima i ruže venu kad suze krenu.Ali nekako se snađem u svakom problemu,psihički stabilan u svakom trenu

U ovoj teškoj situaciji ostani optimist pa do kraja pročitaj Lovranski list

U TRENUCIMA LJETA

Kad je ljeto brige pometemo metlom,sve je cool i sve je highlife.Trčimo na plažu, idemo na more,svi se kremom mažu, plešemo do zore.

Oko ničega nas nije neka frka,lagana šetnjica s torbicom oko struka.Usput neka slatka cura s majicom do pupka, adrenalin i ugodan ritam srca što lagano lupka.

Tada ne postoji prazna riva.kao niti loša ekipa kad je muzika živa.Ne zna se za drame, gleda se u palmespava se u hotelu, uživa u koktelu.

Preko dana nigdje nema hlada ,sezonci ubijaju se od rada.Svi se šetkaju do kraja grada,kasno uvečer noćni život vlada

Filip Došen

#poezija i proza

42

Znaš li odgovore na ova pitanja???

90 1. red: 10+10+10=30 2. red: 10+10+30=50 3. red: 30+30+30=90Preuzeto sa: http://www.zagonetke.org/

Ukloni 3 šibice tako da na slici ostanu samo 3 trokuta.

Treba maknuti 3 šibice iz sredine.

- Ne, 46. godina p.n.e. nisu mogli znati koliko je to godina prije Krista.

- Svi, a neki i više.

- Majka.

- Dvije, nigdje se ne spominje da mora biti par istih čarapa.

- Za minutu i pol.

#razbibriga

MjeseciNeki mjeseci imaju 30,a neki 31 dan. Koliko ih ima 28 dana?

ObiteljTi si moj sin a ja nisam tvoj otac. Tko je to rekao?

ČarapeU vreći se nalazi 10 bijelih i 10 crnih čarapa. Koliko najmanje čarapa treba izvući da biste imali par čarapa?

SendvičAko dječak i pol pojede sendvič i pol za minutu i pol, za koliko će vremena šest dječaka pojesti šest sendviča?

NovčićJedan je arheolog tvrdio da je našao novčić na kojem je upisana godina 46 godina prije Krista. Vjerujete li mu?

Sve je u redu, draga! Puno hvala na tvom lijepom mailu. Ne trebaš se ništa brinuti za mene. Sve je u redu. Kuham sam i svakim se danom sve više čudim kako to dobro funk-cionira. U međuvremenu mogu to i pojesti bez da idem u bolnicu na ispumpavanje želuca.

Jučer sam pekao krumpir. Mora li se krumpir čistiti? Dok se to peklo, otišao sam kupiti kruh. Kada sam se vratio, emajl u tavi se skroz otopio. Nisam mogao vjerovati da tako malo može izdržati. Dim u kuhinji se razišao u međuvremenu, no mačka je sad crna kao gavran i kašlje. Otada panično bježi čim uključim kuhalo ili počnem lupati s tavama.Kako, kao što znaš, moram najmanje jed-nom dnevno pojesti nešto toplo, mačka se više uopće ne pojavljuje.

Reci, koliko se dugo kuhaju jaja? Kuhao sam ih dva sata, no nikako da postanu mekana. Daj mi napiši molim te, da li se zagorenomlijeko može još za nešto upotrijebiti? Da li da ga stavim sa strane dok se ti ne vratiš?

Imao sam lagani problem sa gulašom kada sam htio ugrijati konzervu. Nažalost je eksplodirala u mikrovalnoj. Vratašca od mikrovalne su izletjela kroz prozor i uništila naš lijepi staklenik … i prozor isto.Kako je prozor bio zatvoren (moram ga držati zatvorenim kada kuham jer inače

uvijek dođu vatrogasci), izletio je skupa sa štokom. Udarni val je bio strašan. Konzerva je nasuprot vratašcima izletjela kao raketa prema gore, probila strop i pogodila kćerku gospodina Bauera, u sobi iznad kuhinje, točno između nogu, no nije joj se ništa desilo.

Da li ti se već desilo da ti se prljavo suđe upljesnivilo? Kako li je to samo moguće u tako kratko vrijeme? Ti nisi niti puna četiri tjedna u Češkoj.

Iza sudopera štošta živi, mogao bi čovjek snimiti. Otkuda dolaze samo svi ti gmizavci? Da li si ih možda ti tamo ostavila? Uglavnom, napokon sam se sabrao i išao oprati suđe.

Draga, nemoj se molim te ljutiti i vikati, ali onaj dobar porculan od tvoje bake je polomljen. Izgledao je tako čvrsto da mi nije bilo ni nakraj pameti da neće izdržati. Možda su 1.000 okretaja mašine za rublje ipak malo previše. Usput rečeno, i ona je isto pokvare-na. Prilikom centrifugiranja je veliki nož za rezanje mesa malo oštetio bubanj . i sada se nalazi u zidu … nož, ne bubanj. Bubanj je probio 30 centimetara zida od cigle i sada leži bez veze negdje vani.

Dok sam jeo, zaprljao sam nažalost tepih u dnevnoj sobi i to sokom od paradajza. Ti si mi uvijek govorila da se sok od paradajza ne

da ničim izvući. Tu se varaš draga moja, fleka je odlično izašla, dlake od tepiha nažalost isto. Možda ipak nisam trebao uzeti nitro-razrjeđivač.

Frižider sam morao otopiti. Ti si uvijek tako nespretna, led sedâ odlično odstraniti sa zidarskim čekićem. No, čudno, sada više ne hladi nego grije.U svakom slučaju, meso je dobro pečeno, a jogurt, šampanjac i mineralna su eksplodi-rali.

Draga moja. U četvrtak sam zaboravio zaključati kuću. Mora da je netko bio ovdje jer nedostaju neki vrijedni predmeti, no, novac sam ne čini čovjeka sretnim, kako ti to uvijek kažeš. Ormar je isto prazan, ali, sigurno nije bilo puno u njemu jer ti uvijek kažeš da nemaš što za obući. Kada sam jučer navečer htio nahraniti zeca, prevrnula mi se svijeća. Zec je sad bez dlake. Izgleda prilično smiješno. Ovim bio htio završiti za danas.

Sutra malo više. Nadam se da uživaš u miru bez mene i da se dobro odmaraš.

Puno lijepih pozdrava!

(Nepoznati autor)

Pismo ženi na službenom putu