indikatori za procjenu rizika od siromaŠtva croatia_izvjestaj_final.pdfje u pitanju siromaštvo,...

S t r a n i c a | 1

GfK Hrvatska I 2017 I Razvoj ciljanih socijalnih programa sa svrhom smanjenja dječjeg siromaštva

INDIKATORI ZA PROCJENU RIZIKA OD

SIROMAŠTVA

U sklopu projekta:

„Razvoj ciljanih socijalnih programa sa svrhom smanjenja dječjeg

siromaštva“

Prepared by: GfK Croatia

Funded by: Expertise France

S t r a n i c a | 2


Sadržaj:

1. UVOD: .................................................................................................................................................. 3

1.1. Ciljevi istraživanja ......................................................................................................................... 4

1.2. Metodologija istraživanja ............................................................................................................ 5

2. SAŽETAK – GLAVNI NALAZI ISTRAŽIVANJA ...................................................................................... 6

3. REZULTATI............................................................................................................................................ 7

3.2. Objektivni pokazatelji ................................................................................................................... 7

3.2.1. Karakteristike kućanstva ....................................................................................................... 7

3.2.2. Dohodak, naknade i dugovanja ............................................................................................ 9

3.2.3. Status osoba u kućanstvu ................................................................................................... 10

3.2.4. Imovina kućanstva .............................................................................................................. 11

3.2.5. Djeca ................................................................................................................................... 13

3.2.6. Procjena važnosti pojedinih objektivnih indikatora ........................................................... 15

3.2.7. Dodatni prijedlozi za objektivne indikatore ....................................................................... 17

3.3. Subjektivni pokazatelji ................................................................................................................ 18

3.3.1. Percepcija vlastite situacije ................................................................................................ 18

3.3.2. Dostupnost kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja .......................................................... 20

3.3.3. Percepcija vlastitog položaja u zajednici ............................................................................ 21

3.3.4. Prioriteti i rješenja vlastite zajednice ................................................................................. 23

3.3.5. Percepcija državnih politika i programa ............................................................................. 24

3.3.6. Percepcija institucija ........................................................................................................... 25

3.3.7. Dodatni pitanja za subjektivne indikatore .......................................................................... 27

3.4. Prijedlog upitnika za identifikaciju rizika od siromaštva ............................................................ 28

3.4.1. Opisi izvora objektivnih indikatora ..................................................................................... 32

3.4.2. Prijedlog formule za izradu indeksa ................................................................................... 33

S t r a n i c a | 3


1. UVOD:

Vlada Republike Hrvatske u okviru aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

politiku provodi projekt s ciljem smanjivanja siromaštva djece i obitelji. Projekt se provodi u suradnji

Francuske i Hrvatske te je financiran putem fondova Europske unije.

Glavni cilj ovog twinning projekta je jačanje mehanizma za ranu identifikaciju obitelji i djece u riziku od

siromaštva na temelju pokazatelja o siromaštvu i kontrolnih popisa/indikatora za ranu identifikaciju

dječjeg siromaštva.

Noviji trendovi u strategijama ublažavanja siromaštva usmjereni su na programe ciljane prema

najugroženijem dijelu stanovništva, s programima socijalne zaštite koji ublažavaju siromaštvo i

promiču osobni razvoj. Resurse programa socijalne zaštite nastoji se usmjeriti prema onima kojima je

to najpotrebnije te ih koristiti što učinkovitije. Radom na smanjivanju siromaštva djece i njihovih obitelji

te promicanjem njihove dobrobiti moguće je osigurati dugoročne pozitivne ishode za pojedince

obuhvaćene programima ali i za društvo u cjelini.

Kako bi se postigao ovaj cilj, potrebni su mehanizmi i instrumenti koji će omogućiti bolje

prepoznavanje skupina u riziku od siromaštva kroz niz odgovarajućih pokazatelja. Na ovaj način,

pokazatelji siromaštva omogućit će veću efikasnost pružatelja socijalnih usluga u identifikaciji

siromaštva te omogućiti rano prepoznavanje obitelji i djece u riziku od siromaštva. Projektom će se

nastojati postaviti temelji stabilnog sustava za smanjenje siromaštva.

Kao što je slučaj u mnogim zemljama, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti izraženiji je u

određenim regijama u Hrvatskoj obzirom da postoje regionalne razlike u raspoloživim financijskim

sredstvima i dostupnim socijalnim uslugama i programima.

Ovo istraživanje je dio navedenog projekta čiji je cilj prikupiti podatke o pokazateljima rizika od

siromaštva relevantnim za hrvatsku populaciju od pružatelja socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i

drugih usluga iz različitih regija Hrvatske.

MDOMSP je u suradnji sa franscuskim stručnjacima izradio upitnik koji se sastoji od objektivnih i

subjektivnih pokazatelja rizika od siromaštva.

S t r a n i c a | 4


1.1. Ciljevi istraživanja

Glavni cilj istraživanja je utvrditi koji od kreiranih indikatora su prediktori za utvrđivanje rizika od

siromaštva.

Pojedinačni ciljevi istraživanja:

Za svaki indikator utvrditi da li je pokazatelj rizika od siromaštva ili ne za hrvatsku

populaciju

Koji od pet grupa objektivnih indikatora najbolje predviđa rizik od siromaštva, te s kojim

udjelom bi svaki od njih sudjelovao u indeksu siromaštva.

Postoje li još neki elementi koji nisu obuhvaćeni upitnikom, a koji bi bili dobri indikatori

rizika od siromaštva

S t r a n i c a | 5


1.2. Metodologija istraživanja

Kako bi se postigao navedeni cilj istraživanja, provedeno je kvalitativno istraživanje, metodom grupnih

diskusija (tj. Fokus grupa). Grupne diskusije (ukupno 8) održane su u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu

(datumi održavanja i broj sudionika navedeni su u Tablici 1.). U svakom gradu održana je jedna

grupna diskusija sa stručnjacima poput socijalnih radnika, pedagoga, socijalnih pedagoga, psihologa i

sl., a druga grupa sa zdravstvenim djelatnicima.

Za sudjelovanje u grupnim diskusijama ispitanici su nagrađeni bonom u vrijednosti od 200 kn.

Ispitanici su regrutirani preko MDMSOP, kao i iz GfK baze liječnika. Ukupno je sudjelovalo 45

ispitanika. Grupne diskusije trajale su od sat i pol do dva sata.

Tablica 1.: Struktura ispitanika u grupnim diskusijama

Zagreb

(7.06.2017.)

Rijeka

(9.06.2017.)

Osijek

(13.06.2017.)

Split

(20.06.2017.)

UKUPNO:

EKSPERTI

Socijalni radnik 4 2 3 9

Socijalni pedagog 1 2 1 4

Školski psiholog 1 3 1 1 6

Pedagog 2 1 2 5

Profesor engleskog

jezika

1 1

Ukupno: 6 10 5 4 25

ZDRAVSTVENI RADNICI

Liječnik školske

medicine

4 2 4 10

Pedijatar 3 3

Liječnik obiteljske

medicine

1 1

Liječnik opće prakse 4 4

Dječji psihijatar 1 1

Psiholog 1 1

Ukupno: 8 6 2 4 20

UKUPNO: 14 16 7 8 45

Grupne diskusije vodio je moderator, zaposlenik GfK, po struci psiholog. Na grupnoj diskusiji su

komentirani svi indikatori iz upitnika, dana su objašnjenja zašto bi neki od indikatora bio dobar

prediktor siromaštva, a zašto ne. Uz zajedničku diskusiju, sudionici su trebali samostalno u upitniku

zaokružiti za svaki indikator da li predstavlja prediktor rizika od siromaštva ili ne.

S t r a n i c a | 6


2. SAŽETAK – GLAVNI NALAZI ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je pokazalo da objektivni indikatori predstavalju bolje prediktore rizika od siromaštva od

onih subjektivnih.

Među objektivnim indikatorima najbolji prediktori su oni koji se odnose na mjesečni dohodak

kućanstva, te još neki parametri usko vezani uz njega poput zaposlenosti, zaduženosti i

socioekonomskog statusa pojedinca. Gledajući prema grupama, najvažnijim smatraju indikatore koji

spadaju u grupu dohodak, naknade i dugovanja dok je dio o djeci najmanje važan indikator.

Prijedlog sudionika je dodati pitanja koja se odnose na postojanje različitih ovisnosti i kroničnih bolesti

u kućanstvu, ne posjedovanje užine u školi, izbjegavanje društva i sl.

Sudionici smatraju da subjektivni indikatori u većoj mjeri pokazuju stav pojedinca općenito o

siromaštvu, a ne sliku njegove situacije na osnovi koje bi mogli procijeniti njegov materijalni status, te

postojanje rizika od siromaštva. Ona pitanja koja smatraju indikatoriam među subjektivnim

indikatorima najviše se odnose na procjenu vlastiti situacije u pogledu hrane, odjeće, stanovanja,

mogućnosti putovanja, kontaktiranje i mogućnosti odlaska u neku od ustanova čije su im usluge

potrebne.

Na osnovi procjene indikatora od strane stručnjaka i zdravstvenih djelatnika, dan je prijedlog upitnika

koji bi sadržavao najbolje procijenjene indikatore za rizik od siromaštva.

S t r a n i c a | 7


3. REZULTATI

3.2. Objektivni pokazatelji

Objektivni pokazatelji podijeljeni su u pet poglavlja:

Karakteristike kućanstva

Dohodak, naknade i dugovanja

Status osoba u kućanstvu

Imovina kućanstva i karakteristike kućanstva

Djeca

Svako poglavlje se sastojalo od nekoliko indikatora čija je predikcija raspravljana na grupnim

diskusijama. Isto tako, svaki od ispitanika trebao je svaki od navedenih poglavlja rangirati s obzirom

koliki je dobar prediktor u procjeni rizika od siromaštva (rang 1 - najbolji prediktor, do rang 5 – najlošiji

prediktor). Uz navedeno, za svaki od pet poglavllja, ispiatnici su trebali procijenti koliki bi bio njihov

udio u ukupnom indeksu siromaštva. Naime, naglašeno je da nije nužno da svaki od poglavlja ima

podjednaku težinu kod procjene rizika od siromaštva te da oni za svaki procjene kolika bi bila „težina“

s obzirom na njegovu važnost u predikciji rizika od siromaštva.

3.2.1. Karakteristike kućanstva

3.2.1.1. SPOL

Velika većina ispitanih (35 od ukupno 44) procjenjuju da spol nije prediktor rizika od siromaštva jer da

je na osnovi spola vrlo teško predvidjeti da li je neka osoba u riziku od siromaštva ili ne.

Kod onih kojima spol jest prediktor, to je isključivo ženski spol, koji je, prema njima, više ugrožen kada

je u pitanju siromaštvo, nego muški. Razlozi za navedeno najčešće se odnose na radni odnos i

zaposlenje koje je ženama teže pronaći. Naime, prema njihovom mišljenju, žene su ponekad u težoj

situaciji kod zapošljavanja jer im je uvjetovano da ne smiju zatrudnjeti, ne mogu obavljati neke teže

fizičke poslove koji su namijenjeni muškarcima, a koji se u velikoj mjeri traže na tržištu rada. Da spol

može biti prediktor rizika od siromaštva češće su navodili stručnjaci u odnosu na zdravstvene

djelatnike, te osobe u Osijeku i Splitu.

3.2.1.2. BRAČNI STATUS

Većina (26 od 44) smatraju da je bračni status prediktor za rizik od siromaštva. Pri tome se najviše

misli na žene koje su ili rastavljene ili udovice, pa samim time imaju manja primanja, ili ne primaju

alimentaciju. U Zagrebu su naglašavali da su samci možda ugroženija skupina jer nemaju podrške,

osamljeni su, nema im tko pomoći, a pogotovo u ruralnim dijelovima.

S t r a n i c a | 8


3.2.1.3. JEDNORODITELJSKA OBITELJ

Velika većina (36 od 44) smatra da u obiteljima samo sa jednim roditeljem postoji veći rizik od

siromaštva jer je onda samo jedan dohodak na raspolaganju. Uz to, prisutna je manja briga o djeci jer

jedan roditelj mora više raditi kako bi prehranio obitelj.

Oni koji ne smatraju da kod jednoroditeljske obitelji postoji rizik od siromaštva češće su zdravstveni

djelatnici i to iz Rijeke i Osijeka koji su mišljenja da i u obiteljima gdje je samo jedan roditelj ne mora

nužno postojati rizik od siromaštva. I ta jedna osoba se može dobro skrbiti o djeci, te dovoljno

zarađivati.

3.2.1.4. RAZINA OBRAZOVANJA

Velika većina (39 od 44) smatra da je obrazovanje indikator rizika od siromaštva. Naime, prema

mišljenju ispitanika, viša razina obrazovanja omogućava bolje radno mjesto, što automatski dovodi do

viših primanja, pa i manjeg rizika od siromaštva. Oni koji obrazovanje ne smatraju indikatorom

siromaštva objašnjavaju činjenicom što se danas u Hrvatskoj može bolje zaraditi zaposlenjima koja

zahtjevaju niže obrazovanje poput zidara, soboslikara i sl.

3.2.1.5. BROJ OSOBA U KUĆANSTVU

Koliko osoba živi u kućanstvu također je indikacija rizika od siromaštva (40 od 44). Naime, što je veći

broj osoba, (iako se najviše misli na broj djece koja ne mogu privređivati), manji je prihod po članu

kućanstva, te samim time dovodi do većeg rizika od siromaštva.

Iako postoje iznimke gdje se u mnogobrojnim obiteljima dobro živi, kod većine obitelji sa većim brojem

djece ne može se djeci priuštiti isto onoliko koliko u obiteljima sa manje članova. Uz ovaj indikator

trebalo bi dodatno vidjeti koliko je u pojedinoj obitelji zaposlenih osoba.

Od svih pet indikatora koji predstavljaju karakteristike kućanstva, najboljim prediktorima za rizik od

siromaštva smatraju se:

razina obrazovanja (Split eksperti, Split liječnici, Rijeka liječnici, Osijek liječnici),

jednoroditeljska obitelj (Rijeka eksperti, Osijek eksperti, Zagreb liječnici, Zagreb eksperti),

broj osoba u kućanstvu (Osijek eksperti, Rijeka liječnici, Split eksperti)

Međutim, svi navedeni indikatori povezuju se s primanjima koja pojedina obitelj ima. U svakom slučaju

osobe sa nižim obrazovanjem, jednim roditeljem i većim brojem djece u kućanstvu imaju veći rizik od

siromaštva od ostalih jer imaju manje primanja.

S t r a n i c a | 9


3.2.2. Dohodak, naknade i dugovanja

3.2.2.1. UKUPNI MJESEČNI DOHODAK

Ukupni mjesečni dohodak svi smatraju indikatorom rizika od siromaštva. Naime, i svi ostali indikatori

često se povezuju i objašnjavaju sukladno koliko iznose nečija primanja.

Prema njihovom mišljenju, donja granica ukupnih mjesečnih primanja samca za normalan život trebala

bi iznositi od 2.000 do 8.000 kn. Najniže granice (od 2.000 do 2.500 kn) daju eksperti u Zagrebu koji

su većinom socijalni radnici i koji su vjerojatno svoju procjenu više temeljili na zakonskoj regulativi za

dobivanje socijalnih usluga. Nešto veću procjenu za minimalna primanja davali su zdravstveni radnici

koji su možda, više procjene temeljili na vlastitim višim primanjima. Najviše procjene dali su ispitanici

iz Splita (od 5.000 do 8.000 kn)

3.2.2.2. VRSTA DOHOTKA

Vrsta dohotka je većini ispitanih (38 od 44) indikator rizika od siromaštva. Njihova procjena se najviše

temelji na sigurnosti, odnosno ne sigurnosti posla. Prema tome, svi oblici rada na crno, samostalna

djelatnost bili bi više rizični jer su manje sigurni, dok bi rad od nesamostalne djelatnosti, a pogotovo

rad u državnoj službi bio najsigurnija opcija i predstavljao u tom kontekstu najmanji rizik od siromaštva.

U Osijeku postoji puno rada na crno kojeg nazivaju „rad na markice“, rad koji je plaćen po satu za rad

u poljoprivredi i ostalim manovalnim poslovima.

Zdravstvenim djelatnicima u Zagrebu to ne predstavlja indikator jer im je važnija činjenica da li osoba

uopće prima plaću ili ne, a ne odakle ona dolazi.

3.2.2.3. BROJ OSOBA KOJE PRIMAJU SOCIJALNU POMOĆ

Svima ovo predstavlja indikator siromaštva jer ako već netko u obitelji prima socijalnu pomoć znači da

su već u siromaštvu.

3.2.2.4. VRSTA SOCIJALNOG PRAVA I USLUGA

Kod ovog indikatora nije sasvim jasno na koje socijalne usluge i prava se indikator odnosi. Pogotovo

je ovo nejasno liječnicima, psiholozima i ostalim stručnjacima koji nisu direktno u vezi sa Centrom za

socijalnu skrb.

Međutim, svi ga smatraju indikatorom iz istog razloga kao i gore navedeni jer ako je obitelji potrebna

socijalna usluga, znači da je u siromaštvu. Kao primjer zdravstveni djelatnici u Osijeku ne znaju da li

S t r a n i c a | 10


se to odnosi i na invalidnine i dječji doplatak, udžbenici koje djeca primaju, kućn njegu, različite

medicinske usluge.

3.2.2.4. ZADUŽENOST

Zaduženost je, uz mjesečni dohodak, najvažniji indikator u ovom poglavlju objektivnih indikatora, ali i u

odnosu na sve ostale objektivne indikatore.

Ispitanici smatraju jako povezanim ukupni mjesečni dohodak i zaduženost. Smatraju da netko može

imati visok mjesečni dohodak, ali ukoliko ima veliku zaduženost, također može biti u riziku od

siromaštva.

Najvećim i najrizičnijim oblicima zaduženja ispitanici smatraju zaduženja kod „lihvara“ sa visokim

kamatama koje donosi dodatne probleme kod nemogućnosti vraćanja. Osim navedenog, krediti su

također velik oblik zaduženosti, a pogotovo situacije poput kredita u švicarskim francima koji su ljude,

neočekivano, doveli u dodatne probleme, a neke i u rizik od siromaštva.

3.2.3. Status osoba u kućanstvu

3.2.3.1. SOCIOEKONOMSKI STATUS

Svi smatraju da je socioekonomski status indikator rizika od siromaštva. Pod njim podrazumijevaju

„opće stanje“ pojedinaca koje uključuje i dohodak i obrazovanje, zaposlenost, znači sve one indikatore

koji su im bili važni kod određivanja rizika od siromaštva.

3.2.3.2. ZAPOSLENOST

Zaposlenost je također svima prediktor rizika od siromaštva jer ukazuje na primanja kućanstva.

3.2.3.3. NACIONALNA PRIPADNOST

Nacionalna pripadnost većini (39 od 44) ne predstavlja rizik od siromaštva ukoliko se izuzmu Romi

koji, prema njima, imaju specifičan način života, običaje, a time i status u društvu.



3.2.3.4. IZBJEGLIČKI STATUS

Većina (32 od 44) smatra da je izbjeglički status indikator od siromaštva. Ne smatraju ga indikatorom

stručnjaci iz Zagreba i zdravstveni djelatnici iz Rijeka. Riječki zdravstveni djelatnici to objašnjavaju

činjenicom što izbjegličkog statusa više nema kod nas, te da to više nije problem naše zemlje.

Zdravstveni djelatnici iz Zageba smatraju da sve ovisi o osobi kakva je, a ne o njenom statusu.

Većina za objašnjenje izbjegličkog statusa, kao indikatora siromaštva, navode činjenicu da je takva

osoba bez socijalne podrške, došla je u sredinu gdje nikoga ne poznaje, teže joj je pronaći posao,

nema ni dokumenata, papira na osnovi kojih bi se zaposlila. Startna pozicija im je značajno lošija od

ostalih koji nisu izbjeglice, treba im vremena za prilagodbu.

Od svih četiri indikatora iz poglavlja Statusa osoba u kućanstvu, najvažniji indikator siromaštva je

zaposlenost.

3.2.4. Imovina kućanstva

3.2.4.1. NE POSJEDOVANJE KUĆANSKIH APARATA

Ispitanici su trebali procijeniti da li neposjedovanje pojedinih kućanskih aparata u kućanstvu

predstavlja indikator rizika od siromaštva. Od sedam ponuđenih aparata (hladnjak, klima, radio, TV,

telefon/mobitel, računalo i Internet), najvećim indikatorom procijenili su neposjedovanje hladnjaka (43

od 44).

Ne posjedovanje klime (41 od 44) i radija (37 od 44) ne predstavlja indikatore rizika od siromaštva.

Ne posjedovanje ostalih aparata predstavlja rizik od siromaštva, ali u manjoj mjeri u odnosu na

hladnjak: TV (29 od 44), telefon/mobitel (36 od 44), Internet (27 od 44). Da neposjedovanje televizije u

kućanstvu ne predstavlja indikator od siromaštva smatraju zdravstveni djelatnici iz Rijeke smatrajući

da se sve više izbjegava gledati televizija („nije zdravo“), te da je ona zamijenjena internetom.

Ne posjedovanje računala ne smatraju indikatorom siromaštva zdravstveni djelatnici u Osijeku i

stručnjaci iz Zagreba jer smatraju da sve što im treba mogu obaviti preko mobitela, pa računalo nije

nužno. Ostali koji ga smatraju indikatorom, najviše se pozivaju na djecu kojoj za obavljanje školskih

obaveza sve više treba računalo, te smatraju da oni kojima ga roditelji ne mogu priuštiti ukazuje na

rizik od siromaštva.

Ako netko nema telefon ili mobitel stručnjaci iz Osijeka to ne smatraju indikatorom siromaštva.

Stručnjaci iz Rijeke smatraju da ne posjedovanje interneta nije indikator siromaštva jer, prema njima,

nije nužno imati Internet kod kuće s obzirom da se danas može svugdje spojiti na wifi.



Međutim, uz ponuđene kućanske aparate, smatraju da postoje oni čije neposjedovanje znatno više

ukazuje na rizik od siromaštva poput štednjaka, bojlera za toplu vodu, perilice rublja ili aparata

pomoću kojeg se griju (radijatora, peći i sl.).

3.2.4.2. VRSTA STAMBENOG OBJEKTA

Svi smatraju da je vrsta stambenog objekta indikator od siromaštva. Kao neadekvatan smještaj

podrazumijevaju barake, kontejnere, kamp kućice, trošne/nedovršene kuće, zemljane podove u kući,

vlažne stanove, bunkere, vagone, šatore, prihvatilišta.

3.2.4.3. STATUS STANARA

Većina (33 od 44) smatra da status stanara predstavlja rizik od siromaštva i to u slučaju kada su

osobe podstanari. Naime, mišljenja su da u Hrvatskoj svi koji ikako mogu kupiti stan, radije ga kupe

nego da budu podstanari.

Status stanara ne smatraju indikatorom siromaštva stručnjaci iz Rijeke i Osijeka s obrazloženjem da

svatko osobno odlučuje želi li biti podstanar ili si kupiti stan, podići kredit i zadužiti se na dulji period.

3.2.4.4. KARAKTERISTIKE KUĆANSTVA

Od ponuđenih karakteristika kućanstva (broj prostorija, broj kvadrata po članu kućanstva, uređenost

vodovoda i adekvatna kupaonica), svi su mišljenja da su vodovod, adekvatna kupaonica i broj

kvadrata po članu kućanstva indikatori siromaštva. Naime, mišljenja su da svi moraju imati kupaonicu i

vodu, te da manji broj kvadrata po članu kućanstva ukazuje na nečiju nemogućnost da si priušti bolji i

komotniji život.

Iako je većina (27 od 44) izjavila da je broj prostorija indikator od siromaštva, dosta ispitanih ovaj

indikator ne smatraju prediktorom siromaštva jer da bi se moglo o njemu pričati kao o prediktoru,

nužno je znati koliko osoba živi u kućanstvu.

Ono što su dali kao prijedlog indikatora je pitanje koje pokazuje da li dijete ima vlastitu sobu, odnosno

da li spava odvojeno od roditelja. Njihovo je mišljenje da bi svatko i sebi i djeci priuštio odvojeno

spavanje, da djeca spavaju odvojeno od roditelja, te da, ukoliko spavaju s roditeljima u sobi, ukazuje

da postoji rizik od siromaštva.



3.2.4.5. GLAVNI IZVOR ENERGIJE

Većina (28 od 44) smatra da izvor energije koji se koristi u kućanstvu za grijanje i kuhanje ne

predstavlja rizik od siromaštva. Smatraju da je to osobni izbor te da ovisi o regiji u kojoj se živi. Npr. u

Dalmaciji nema mogućnost korištenja plina za grijanje jer nema plinifikacije, dok je u Slavoniji tradicija

korištenja drva, ali i da drva stvaraju poseban ugođaj za koji se neko kućanstvo opredjeli, te da su

drva ranije bila znatno jeftinija u odnosu na danas i ljudi su ih tada koristili kao jeftiniju opciju grijanja.

Bolji indikator siromaštva od izvora energije je vidjeti da li kućanstvo uopće ima struju i da li ima bilo

kakvu mogućnost grijanja.

Kod imovine kućanstva ispitanici najvažnijim indikatorima smatraju postojanje vodovoda, vrstu

stambenog objekta te posjedovanje hladnjaka, štednjaka, bojlera za toplu vodu.

3.2.5. Djeca

3.2.5.1. IZOSTANCI DJETETA/KONTAKT RODITELJA SA NASTAVNICIMA

Izostanke djeteta iz škole, kao i nedostatak kontakata roditelja s nastavnicima nitko ne smatra

indikatorom siromaštva jer svi učenici izostaju: i siromašni i oni dobro stojeći. Nedostatak kontakata

roditelja s nastavnicima može biti iz različitih razloga poput prezauzetosti roditelja, zanemarivanja

djece, ali ne nužno zbog siromaštva.

3.2.5.2. IZGLED DJETETA

Većina ispitanih sve četiri karkateristike izgleda djeteta (zanemarena higijena (34 od 44), neprikladna

odjeća za vremenske uvjete (38 od 44) ili neke druge razloge (35 od 44) i nedostatak školskog pribora

(30 od 40) smatraju indikatorima za siromaštvo.

Zanemarenu higijenu kao indikatorom siromaštva smatraju svi zdravstveni djelatnici, a kao primjer

zanemarene higijene navode neugodan miris djeteta (smrad) od nepranja, masna i zapuštena kosa,

crni i neuredni nokti, prljavi donji veš, ne tretirana ušljivost, miris po vlagi i sl.

Kao primjer neprikladne odjeće za vremenske uvjete najčešće navode neposjedovanje toplih, zimskih

jakni, hodanje u tankim tenisicama preko zime ili u zimskim cipelama preko ljeta.

Neprikladna odjeća može bitti prema veličini kada djeca nose premalu ili preveliku odjeću,

neodgovarajućeg spola (kada dječaci nose roza boju), odjeća koja nije moderna ili je poderana i

prljava.

Iako većina smatra da nedostatak školskog pribora predstavlja indikator siromaštva, smatraju da bi se

ovaj indikator trebao bolje specificirati. Naime, ne smatraju bilo kakav nedostatak pribora indikatorom,

već ako dijete kontinuirano nema pribor, nema radne bilježnice, nema opremu za tjelesni, ako (u nižim



razredima) nema pernicu sa svim bojicama i priborom nego samo male olovke nenaoštrene. Ovaj

indikator svakako treba povezati sa ostalima jer sam po sebi ne daje uvijek pravu sliku.

Od ostalih indikatora koji se odnose na izgled djeteta, a mogli bi predviđati siromaštvo je

neuhranjenost djeteta, te nesanirani zubi koje su naveli skoro svi zdravstveni djelatnici.

3.2.5.3. PONAŠANJE DJETETA

Neprikladno ponašanje prema učiteljici ili prema vršnjacima nitko ne smatra prediktorima siromaštva.

Naime, navedena neprikladna ponašanja javljaju se u svim skupinama djece bez obzira na njihov

materijalni status.

Kada je u pitanju izbjegavanje školskih aktivnosti većina (28 od 44) smatra da to ne predstavlja

prediktor siromaštva. Najčešći razlog navedenom mišljenju je što su navedene aktivnosti besplatne te

sudjelovanje u njima ovisi isključivo o interesu djeteta.

Da je izbjegavanje školskih aktivnosti indikator za rizik od siromaštva češće smatraju stručnjaci i

zdravstveni djelatnici iz Splita, kao i stručnjaci iz Rijeke. Njihovo objašnjenje stoji u činjenici što pod

školskim aktivnostima podrazumijevaju i izlete koji se dodatno trebaju platiti ili neke sportske aktivnosti

za koje nemaju adekvatnu sportsku opremu koju si ne mogu priuštiti.

Osim navedenog ponašanja djeteta, kao nešto što bi moglo biti indikativno kod procjene rizika od

siromaštva je potištenost, povučenost, izolirano ponašanje djeteta kod kojeg vrlo često, prema

mišljanju ispitanih, u pozadini stoji teška materijalna situacija djeteta.

3.2.5.4. ŠKOLSKI USPJEH

Velika većina (39 od 44) školski uspjeh ne smatraju indikatorom rizika od siromaštva jer on najčešće

ovisi o interesu i sposobnosti djeteta.

Zdravstveni djelatnici iz Splita mišljenja su da on može biti prediktor jer siromašna djeca češće imaju

lošiji uspjeh u školi.

3.2.5.5. IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Izvanškolske aktivnosti smatraju se indikatorom rizika od siromaštva (37 od 44) jer je za njih potrebno

izdvojiti novac koji siromašni učenici nemaju. Najčešće se ovaj indikator pokaže kada djeca trebaju ići

na ekskurzije, maturalnu zabavu ili bilo koji drugi izlet koji se plaća. Ta djeca nisu uključena u

izvanškolske aktivnosti (strani jezici, sportovi i sl.) jer se dodatno plaćaju.

Međutim, komentar ispitanika je pitanje preformulirati u: Izostanak sudjelovanja djeteta u

izvanškolskim aktivnostima koja se trebaju platiti i ako imaju interes za njih.



Kod ovako postavljenog pitanja se eliminira mogućnost nesudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima

onih koji nemaju interesa iako su ih u mogućnosti plaćati, a naglašava se da se aktivnosti trebaju

platiti.

3.2.6. Procjena važnosti pojedinih objektivnih indikatora

Ispitanike se pitalo koji im je od objektivnih indikatora najvažniji, koji najbolje može predvidjeti

siromaštvo kod neke osobe, kućanstva. Skoro svi smatraju da je to dohodak kućanstva, te sve ono što

je u direktnoj vezi s dohotkom poput zaposlenosti, socioekonomskog statusa, zaduženosti.

Zadatak ispitanika je bio da pojedine objektivne indikatore (koji su grupirani u poglavlja) poredjau po

važnosti, na način da rang 1 pridodaju onom indikatoru koji im je najvažniji, koji najbolje može

procijeniti rizik od siromaštva, a 5 onom koji je najlošiji, na osnovi kojeg ne mogu procijeniti da li kod

nekoga postoji rizik od siromaštva.

Osim navedenog, trebali su svakom od objektivnih indikatora (grupa) pridodati „stupanj važnosti“ u

obliku postotka ukoliko bi se u konačnici računao indeks rizika od siromaštva. Koristeći se postotkom

trebali su procijeniti u kojem udjelu bi svako poglavlje objektivnih indikatora trebalo sudjelovati u

ukupnom indeksu.

U Tablici 2 su prikazani rezultati rangova a na Slici 2 udjeli. Rezultati su prikazani na svim ispitanicima,

kao i posebno za zdravstvene djelatnike i stručnjake.

Rezultati su pokazali da je ispitanima najvažniji dio koji se odnosi na dohodak, naknade i dugovanja,

slijedi status osoba u kućanstvu, dok su izjednačeni, na trećem i četvrtom mjestu imovina kućanstva i

karakteristike kućanstva. Na zadnjem mjestu se nalazi poglavlje o djeci kao indikator siromaštva.

Vidljivo je i da zdravstveni djelatnici u nešto većoj mjeri važnost daju imovini kućanstva u odnosu na

stručnjake.

Tablica 2.: Rangiranje objektivnih indikatora prema njihovoj važnosti

Zdravstveni

djelatnici

Stručnjaci SVI

RANGOVI – prosječan rang

Dohodak, naknade i

dugovanja 1,2 1,3 1,3

Status osoba u

kućanstvu 3,4 2,7 2,9

Imovina kućanstva 2,8 3,4 3,2

Karakteristike kućanstva 3,4 3,3 3,4

Djeca 4,2 4,3 4,3



Slika 1.: Udjeli objektivnih indikatora u ukupnom indkesu

Udio pojedinih objektivnih indikatora (grupa) slijedi rezultate rangova. Dohodak, naknade i dugovanja,

koji je dobio najviši rang, trebao bi imati 39% udjela u ukupnom indeksu, staus osoba i imovina

kućanstva oko 17%-18%, karakteristike kućanstva 14%, a djeca, najmanje 11%.

Zdravstveni djelatnici i stručnjaci najviše se razlikuju u pogledu dohotka kojem zdravstveni djelatnici

daju veću težinu u ukupnom indeksu – 44% u odnosu na stručnjake, dok stručnjaci, s druge strane,

važnijim, u odnosu na zdravstvene djelatnike, smatraju status osoba u kućanstvu – 21%.

14,2

12,5

15,6

39,1

44,5

34,8

18,0

14,0

21,2

17,6

18,3

17,1

11,4

10,8

11,9

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Svi

Zdravstveni radnici

Stručnjaci

karakteristike kućanstva Dohodak, naknade i dugovanja

Status osoba u kućanstvu Imovina kućanstva

Djeca



3.2.7. Dodatni prijedlozi za objektivne indikatore

Od ispitanika je traženo da pokušaju navesti još neke objektivne indikatore koji nisu spomenuti, a koji

bi, s obzirom na njihovo iskustvo, bili dobri indikatori rizika od siromaštva.

Njihovi prijedlozi su sljedeći:

Različite ovisnosti roditelja

Ukoliko dijete nema nikakvu užinu u školi (niti jede u školi, niti je nosi od doma)

Izbjegavanje društva u srednjoj školi – npr. poslije škole kada svi idu na piće, kavu ili ne

izlaženje preko vikenda sa društvom vani

Ako djeca ili roditelji u školi traže pomoć za izlete, užinu, udžbenike i sl.

Ako se često sele iz stana u stan (Osijek) iz razloga što nemaju novaca za plaćanje najamnine

onda unajme jedan stan, ne plate ga, odu u drugi koji ponovno ne plate, i tako redom.

Sakupljanje sekundarnih sirovina (boca i sl.)

Mogućnosti pohađanja vrtića (Rijeka u kojoj je vrtić skup – oko 2.000 kn)

Kada djeca kradu iz neimaštine



3.3. Subjektivni pokazatelji

Subjektivni pokazatelji odnose se na osobnu procjenu pojedinca kako vlastite situacije, tako i okoline.

Ispitanici su trebali procijeniti da li im određeno pitanje i odgovor na njega daju informaciju o tome

postoji li kod tog istog pojedinca rizik od siromaštva, da li na osnovu odgovora na postavljeno pitanje

mogu odrediti materijalno nepovoljnu situaciju pojedinca.

Subjektivni pokazatelji podijeljeni su u šest poglavlja:

Percepcija vlastite situacije (zdravstvena skrb, prehrana, odjeća, stambeni prostor, mogućnost

obrazovanja djece)

Dostupnost kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja

Percepcija vlastitog položaja u zajednici

Prioriteti i rješenja vlastite zajednice

Percepcija državnih politika i programa

Percepcija institucija

Svako poglavlje sastojalo se od nekoliko indikatora/pitanja čija predikcija je utvrđivana na grupnim

diskusijama. Grupno se diskutiralo da li je pojedino pitanje indikator siromaštva, a ispitanici su

individualno davali odgovore u svojim upitnicima.

3.3.1. Percepcija vlastite situacije

3.3.1.1. PREHRANA1

Velika većina (36 od 44) smatraju da informacija o konzumaciji hrane (da li je ona kvalitetna i u

dovoljnoj količini) daje informacije o riziku od siromaštva kućanstva. Međutim, ispitanici su mišljenja da

pitanje nije dovoljno konkretno, te da su pojmovi količina i kvaliteta relativnog karaktera i mogu

predstavljati različite definicije kod različitih ljudi. Zbog navedenog bi se pitanje trebalo preformulirati

na način da se pita za konkretnu količinu i vrstu hrane za koju se unaprijed zna da predstavlja donju

granicu potreba pojedinca, kao što su npr:

Koliko toplih obroka dnevno konzumirate?

Koliko mlijeka dnevno pijete?

Koliko voća/ribe/mesa tjedno/dnevno konzumnirate?

1 Količina i kvaliteta hrane koja se u protekla dva tjedna konzumirala u Vašem kućanstvu:

a) ne zadovoljava potrebe Vaše obitelji

b) donekle zadovoljava potrebe Vaše obitelji

c) u potpunosti zadovoljava potrebe Vaše obitelji

d) ne želim odgovoriti



3.3.1.2. STAMBENI PROSTOR2

38 od 44 ispitanih smatra da je informacija pojedinca o njegovom stambenom prostoru indikator rizika

od siromaštva. S tim da kod ovog, a i svih ostalih subjektivnih pokazatelja postoji mogućnost ne

davanja iskrenih odgovora od strane pojedinca.

3.3.1.3. ODJEĆA3

Koliko odjeća zadovoljava potrebe njihove obitelji također predstavlja indikator rizika od siromaštva (35

od 44). PItanje bi se isto moglo konrektizirati da se pita za ukupan broj cipela ili broj cipela po sezoni.

3.3.1.4. ZDRAVSTVENA SKRB4

Osnovna zdravstvena skrb:

Velika većina (39 od 44) smatra da upoznatost sa uslugama osnovnog zdravstvenog osiguranja ne

predstavlja indikator rizika od siromaštva. Mišljenja su, a pogotovo zdravstveni djelatnici, da svi u

Hrvatskoj imaju pravo na osnovno zdravstveno osiguranje, a upoznatost s uslugama ne ovisi o

materijalnom statusu, već o potrebama pojedinca.

Specijalistička zdravstvena skrb:

Većina (32 od 44) smatra da dostupnost specijalističke zdravstvene skrbi ne predstavlja indikator za

rizik od siromaštva jer svi imaju pravo na specijalističke usluge. Ukoliko kod nekoga postoji hitna

potreba, a treba dulje čekati na specijalističju uslugu, liječnik može pojedinca sa hitnom uputnicom

uputiti u specijalista.

Ispitanici smatraju da bi bolji indikator rizika od siromaštva bilo utvrditi mogućnost plaćanja nekih

dodatnih usluga koje nisu u sustavu HZZO-a, a koje su im neophodne zbog nedostatka stručnog

kadra na pojedinom području poput logopeda, defektologa i sl. Naime, imaju iskustva da roditelji nižeg

materijalnog statusa svoju djecu ne vode kod spomenutih stručnjaka isključivo iz financijskih razloga.

Osim navedenog, postoji problem dostupnosti specijalističke usluge u smislu mogućnosti plaćanja

prijevoza ukoliko osobe žive u udaljenim mjestima. Naime, HZZO pokriva najjeftinijni oblik prijevoza

2 Stambeni prostor u kojem živite




d) ne želim odgovoriti 3Odjeća članova Vaše obitelji




d) ne želim odgovoriti 4Da li ste upoznati sa svim zdravstvenim uslugama osnovnog osiguranja koje možete koristiti?

a) jesam u potpunosti b) jesam djelomični

c) nisam uopće d) ne želim odgovoriti

Specijalistička zdravstvena skrb koja je dostupna članovima Vaše obitelji/ kućanstva: a) ne zadovoljava potrebe Vaše obitelji



d) ne želim odgovoriti



koji rijetko saobraća ili saobraća u neodgovarajućim satima, a roditelji si ne mogu priuštiti drugu vrstu

prijevoza.

3.3.1.5. MOGUĆNOST OBRAZOVANJA DJECE5

Postoji podijeljeno mišljenje u kojoj mjeri je procjena pojedinaca o mogućnostima obrazovanja djece

indikator siromaštva. Stručnjaci i zdravstveni djelatnici iz Splita i Zagreba mišljenja su da ovo pitanje

predstavlja indikator siromaštva, međutim, većina smatra da bi se ovo pitanje trebalo korigirati kako bi

bilo konkretnije i jasnije.

S obzirom da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, a srednješkolsko nije (iako je besplatno), u

svakom slučaju bi trebalo postaviti odvojena pitanja za ove dvije vrste školovanja, kao i fakulteta.

Kao dodatna indikacija vezana uz obrazovanje može biti mogućnost priprema djece za maturu,

plaćanje instrukcija ili uopće mogućnosti studiranja, ako postoji interes kod djeteta.

Komentar se odnosi na srednjoškolsko obrazovanje koje nije obavezno, međutim neke obitelji iz

udaljenijih mjesta nisu u mogućnosti školovati dijete jer nemaju novaca niti za prijevoz do škole, a niti

za obrok kojeg djeca moraju pojesti pošto cijeli dan izbivaju iz mjesta stanovanja. Prema njima,

indikacija siromaštva bi bila ako dijete ne pohađa srednju školu.

3.3.2. Dostupnost kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja

3.3.2.1. OPĆENITO DOSTUPNOST SADRŽAJA6

Među ispitanicima postoji podijeljeno mišljenje o tome da li je relevantno pitanje o dostupnosti

kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja kod procjene indikatora siromaštva (23 – da; 21 – ne).

Prioritet kod ovog pitanja je definirati pojam dostupnosti – naime, neki pod navedenim pojmom

podrazumijevaju da li je netko u mogućnosti priuštiti navedene sadržaje, dok drugi smatraju da li su

navedeni sadržaji u blizini pojedinca. Isto tako je u pitanju potrebno naglasiti da osoba ima interesa

prema navedenim sadržajima. U svakom slučaju, bi ga trebalo preformulirati u: Da li ste u

mogućnosti sebi i svojoj obitelji priuštiti različite kulturne, sportske i zabavne sadržaje za koje

postoji interes?

5Mogućnost obrazovanja Vaše djece

a) nije zadovoljavajuća

b) donekle je zadovoljavajuća

c) više nego zadovoljavajuća

d) ne želim odgovoriti 6Mislite li da je procjena osobe o dostupnosti kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja relevantna?



3.3.2.2. ODLAZAK NA KULTURNA DOGAĐANJA7

Odlazak u kino, čitanje knjiga i članstvo u knjižnici skoro nitko ne smatra indikatorom siromaštva (kino

– 40, knjige – 44, knjižnica -43), kao niti odlazak na koncerte, u muzeje i kazališta (iako u nešto

manjoj) mjeri (36 od 44). Mišljenja su da to ovisi isključivo o interesu pojedinca.

Međutim pitanje Zašto ne odlazite češće ili, još bolje: Zašto uopće ne odlazite? smatraju indikacijom

ukoliko kao odgovor dobiju preskupo mi je. U svakom slučaju u pitanju bi trebalo naglasiti postojanje

interesa i nemogućnost odlaska.

3.3.2.3. GODIŠNJI ODMORI/PRAZNICI8

Velika većina smatra indikatorom siromaštva pitanje koje se odnosi na čestinu odlaska na putovanja,

odnosno na koji način se provode praznici i godišnji odmor.

Ispitanicima iz Zagreba i Osijeka bi indikator bilo pitanje da li djeca idu na more (ukoliko žele), dok

ispitanici iz Rijeke i Splita ne percipiraju odlazak na more kao indikator siromaštva. Njihova je ideja da

bi indikator moglo biti pitanje za djecu: Je su li ikada bila na moru?

Ili pitanje: Da li si mogu priuštiti odlazak na more ili odlazak van grada za vrijeme godišnjeg

odmora. Mišljenja su da na putovanja ne mogu ići ni oni koji su daleko od siromaštva.

3.3.3. Percepcija vlastitog položaja u zajednici

3.3.3.1. STATUS OSOBA KOJE ŽIVE U ZAJEDNICI9

Većina (30 od 44) smatra da pitanje o procjeni statusa osoba koje žive u zajednici nije indikator

siromaštva za tog pojedinca. Na osnovi ovog pitanja više bi se dobilo stanje susjedstva koje nužno ne

pokazuje status pojedinca osobno.

Neki su mišljenja da ukoliko bi dobili odgovor vrlo siromašne da bi ih to upućivalo da je i ta osoba

siromašna, međutim ukoliko bi netko odgovorio sa bogate ili prosječne, ne bi im takav odgovor

ukazivao da je ta osoba siromašna. U Osijeku ističu kako postoje kvartovi za koje bi se moglo reći da

su općenito siromašni, dok ispitanici iz ostalih gradova tvrde da se ne mogu na taj način okarkterizirati

pojedini kvartovi osim npr. Kozari bok u Zagrebu u kojem stanuju Romi.

7Mislite li da su relevantna pitanja:

- Koliko knjiga godišnje pročitate? - Koliko puta godišnje odlazite u kino? - Jeste li učlanjeni u knjižnicu? - Koliko puta godišnje odlazite na koncerte, u muzeje i kazališta? - Zašto ne odlazite češće? a) nije mi zanimljivo b) nemam dovoljno slobodnog vremena c) preskupo mi je

d) mjesta gdje se te aktivnosti održavaju su previše udaljena i/ili mi nisu prometno

dostupna

8Mislite li da su relevantna pitanja o godišnjim odmorima/praznicima, koliko često i kamo putuju?

9Mislite li da je sljedeće pitanje relevantno

Prema Vašem mišljenju, općenito u Vašoj zajednici (susjedstvu), osobe koje u njoj žive uglavnom su:

a) bogate b) prosječnog materijalnog statusa c) siromašne d) vrlo siromašne



3.3.3.2. POKAZATELJI RIZIKA OD SIROMAŠTVA10

Veći dio (28 od 44) ispitanih smatra ovo pitanje indikatorom siromaštva, ali jedino ukoliko se

preformulira u: Da li kod Vas postoji neki od sljedećih rizika od siromaštva….?, te ako osoba

odgovori sa: teško prehranjuje obitelj, nedostatak pristojnog doma, nezaposlenost, osoba nema

sredstva za osnovnu brigu…, ne može osigurati školovanje svoje djece, osoba ne zna računati, čitati,

pisati.

Ukoliko pitanje ostane u ovoj formi, smatraju da više odražava njihov stav o siromaštvu, a ne o njima

samima, na osnovi čega ne mogu procijeniti da li su te osobe materijalno ugrožene ili ne.

3.3.3.3. PROMJENE SIROMAŠTVA U ZAJEDNICI11

Tri pitanja odnosila su se na procjenu siromaštva u zajednici u proteklih pet godina, u narednih pet

godina, te da li se sada lakše ili teže nositi sa siromaštvom u odnosu na prije pet godina.

Većina ispitanih (od 36 do 39) smatra da ova pitanja nisu indikatori za rizik od siromaštva jer ne

govore o samom pojedincu već samo prikazuju njegovu procjenu kako se siromaštvo kretalo u

njegovoj zajednici.

Možda bi trebalo pitanje postaviti: Mislite li da se siromaštvo u Vašoj obitelji…., te dodati odgovor d)

nismo nikada bili siromašni. Na taj način bi se odgovor odnosio na obitelj samog ispitanika, a ne na

zajednicu.

10

Mislite li da je sljedeće pitanje relevantno: “Prema Vašem mišljenju, kojih je pet glavnih pokazatelja rizika od siromaštva (molimo Vas, navedite ih prema redoslijedu važnosti)?

a ... osobi je teško prehranjivati obitelj

b ... nedostatak pristojnog doma ili smještaja

c ... osoba ne može materijalno pomoći roditeljima

d ... kad osoba ne može materijalno pomoći prijateljima

e….nezaposlenost

f ... osoba je bolesna ili ima invaliditet

g... osoba nema vlastite imovine

h ... osoba nema zemlju koju bi mogla obrađivati

i ... osoba nije cijenjena u svojoj zajednici

j ... osoba nema sredstava za osnovnu brigu o sebi ili o članovima svoje obitelji

k... osoba ne može osigurati školovanje svoje djece

l ... osoba ne zna čitati, pisati ili računati.

m ...osoba je neaktivna

n ... osoba je geografski izolirana

n ... osoba nema obitelj ili bliske prijatelje

o….nešto drugog (navedite što):_____________________

11

Mislite li da je sljedeće pitanje relevantno: Mislite li da se siromaštvo u Vašoj zajednici (ili susjedstvu) u posljednih 5 godina:

a) smanjilo b) ostalo isto c) povećalo

Mislite li da će se siromaštvo u Vašoj zajednici (ili susjedstvu) u sljedećih 5 godina:

a) smanjiti b) ostati isto c) povećati se

Prema Vašem mišljenju, je li lakše ili teže nositi se sa siromaštvom danas nego prije 5 godina?

a)lakše b) isto kao i prije c) teže



3.3.3.4. PROCJENA VLASTITE MATERIJALNE SITUACIJE12

Procjena vlastite materijalne situacije predstavlja indikator rizika od siromaštva jer govori konkretno o

situaciji u ispitivanoj obitelji. Međutim, ovdje postoji problem da li će osoba koja odgovara na upitnik

biti iskrena i dati točan odgovor.

3.3.4. Prioriteti i rješenja vlastite zajednice

3.3.4.1. GLAVNI PRIORITETI VLASTITE ZAJEDNICE13

Većina (27 od 44) smatra da ovo pitanje nije indikator rizika od siromaštva jer nam daje informacije o

glavnim prioritetima zajednice, a ne njihovim osobnim. Međutim, ukoliko bi ispitanik dao odgovore koji

se odnose na opskrbu pitkom vodom i električnom energijom, to bi ukazivalo da postoji rizik od

siromaštva. Međutim iz odgovora bi trebalo izbaciti riječ „bolja“ te navesti samo postojanje ili ne

postojanje pitke vode i električne energije.

12

U koju kategoriju biste se svrstali prema svojoj materijalnoj situaciji?

a) bogat/a b) dobrostojeći/dobrostojeća c) prosječnog materijalnog statusa d) siromašan/siromašna e) vrlo siromašan/ vrlo siromašna

13

“Prema Vašem mišljenju, kojih je pet glavnih prioriteta za Vašu zajednicu (molimo Vas, navedite ih prema redoslijedu važnosti)?

a ... bolja opskrba pitkom vodom

b ... bolja opskrba električnom energijom

c... bolja internetska veza

d ...izgradnja škola

e ... izgradnja novih ljekarni/domova zdravlja

f ... bolja gospodarska razvijenost, poticanje proizvodnih djelatnosti

g ... bolja pismenost stanovnika

e ... bolja prometna povezanost (infrastruktura, javni prijevoz)

f ... smještaj/stambeni objekti (nove zgrade, nove kuće, kvaliteta stanovanja…)

g ... bolja opskrba osnovnim potrepštinama

h... njegovanje razvoja susjedskih ili prijateljskih društvenih odnosa

i ... promicanje razvoja volonterskog sektora

j ... uspostava socijalnih usluga/službi u blizini

k ... nešto drugo (navedite što):__________________________________________



3.3.4.2. BORBA PROTIV SIROMAŠTVA/ČIMBENICI KOJI UBLAŽAVAJU SIROMAŠTVO U

ZAJEDNICI14

Načini kojima se treba boriti protiv siromaštva u zajednici, te čimbenici s kojima se ublažava razina

siromaštva za ispitanike ne predstavljau indikator rizika od siromaštva. Njihovo je mišljenje da ova

pitanja predstavljaju osobni stav pojedinca, a ne njegovo materijalno stanje. Isto tako, odgovori su

preopćeniti te niti ne ukazuju da je pojedina zajednica siromašna kao što je bio slučaj u prethodnom

pitanju sa nedostatkom pitke vode ili električne energije.

3.3.5. Percepcija državnih politika i programa15

Nitko od ispitanika niti jedan od šest pitanja koji se odnosi na percepciju državnih politika i programa

ne smatra indikatorom rizika od siromaštva. Prema njihovom mišljenju, pitanja isključivo govore o

stavovima ispitanika i na niti jedna način ne ukazuju na njihov materijalni status.

14

Mislite li da je sljedeće pitanje relevantno: “Prema Vašem mišljenju, koja su četiri najbolja načina za borbu protiv siromaštva u ovoj zajednici (molimo Vas, navedite ih prema redoslijedu važnosti)? a …razvoj gospodarstva

b ... razvoj osnovnih socijalnih usluga

c ... pružanje materijalne podrške zajednici

d ... odgoj i obrazovanje osoba koje žive u zajednici

e ... promicanje socijalne pravde

f ... bolja povezanost i razvoj prometne infrastrukture i pristupačnosti Vašeg mjesta

g ... njegovanje razvoja susjedskih ili prijateljskih društvenih odnosa

h ... promicanje razvoja volonterskog sektora

i ... nešto drugo (navedite što):__________________________________________

“Prema Vašem mišljenju, koja su dva glavna čimbenika koja mogu ublažiti razinu siromaštva u Vašoj zajednici“? (molimo Vas, navedite ih prema

redoslijedu važnosti)?

1 ... osobna inicijativa obitelji

2 ... sustav međusobne podrške i društvene solidarnosti

3 ... državne intervencije

4 ... intervencije razvojnih partnera (udruga i drugih organizacija civilnog društva) te povezanih struktura

5... nešto drugo (navedite što):__________________________________________

15

Mislite li da su siromašne osobe prioritet u državnim politikama? a) da b) ne c) ne znam

Prema Vašem mišljenju, tko ima najviše koristi od vladinih programa? a) najobrazovaniji b) najmanje obrazovani c) svi d) ne znam

Prema Vašem mišljenju, tko ima najviše koristi od vladinih programa?

a) bogati b) siromašni c) svi d) ne znam Prema Vašem mišljenju, tko ima najviše koristi od vladinih programa? a) osobe iz urbanih sredina b) osobe iz ruralnih sredina c) svi d) ne znam

Kojoj od navedenih skupina je najjednostavnije sudjelovati u vladinim programima?

a) osobe iz urbanih sredina b) osobe iz ruralnih sredina c) svi d) ne znam

Prema Vašem mišljenju, u kojoj mjeri politike i programi koji se provode uzimaju u obzir probleme i potrebe siromašnih?

a) u dovoljnoj mjeri b) uzimaju u obzir, ali ne dovoljno c) uopće ne uzimaju u obzir



3.3.6. Percepcija institucija

3.3.6.1. DOSTUPNOST, KONTAKTIRANJE I ZADOVOLJSTVO USLUGAMA POJEDINIH

INSTITUCIJA16

Kada su u pitanju institucije, ispitanicima je indikacija za rizik od siromaštva kontaktiranje pojedinih, ali

ne i njihova dostupnost i zadovoljstvo njima.

Međutim, kontaktiranje se ne odnosi na sve, već samo na neke od navedenih institucija. Većina se

slaže da je indikator kontaktiranje Centra za socijalnu skrb, međutim s obzirom da Centar obuhvaća

široki raspon usluga poput riješavanja skrbi nad djecom u procesu rastave roditeljla, te različitim

oblicima zlostavljanja i sl., kod navođenja ove institucije trebalo bi navesti konkretni odjel ili razlog

kontaktiranja Centra.

Institucije koje bi također mogle biti indikacija siromaštva su Udruge koje pružaju socijalnu pomoć

starijima i djeci. Kontaktiranje ostalih navedenih institucija ne smatraju se predikcijom siromaštva.

Ispitanici smatraju da bi kontaktiranje nekih drugih institucija bio bolji indikator rizika od siromaštva.

Navode sljedeće institucije kao indikatore siromaštva:

Caritas

Crveni križ

Socijalne samoposluge

Centri za beskućnike

Udruga Rijeka ljubavi u Osijeku

Pučke kuhinje

Samo stručnjaci iz Splta navode kako je postojanje doma zdravlja, vrtića i osnovne škole u općini

stanovanja indikator siromaštva.

16

Označite postoje li u Vašoj općini sljedeće usluge, jeste li već kontaktirali institucije koje ih pružaju te koliko ste bili zadovoljni uslugom: Centar za socijalnu skrb Obiteljski centar

Bolnica ili klinika Dom zdravlja Stomatološka ordinacija Udruge koje pružaju različite socijalne usluge starijim osobama Udruge koje pružaju različite socijalne usluge djeci Udruge za osobe s invaliditetom Vrtić Igraonica za djecu Osnovna škola Srednja škola Sveučilište/fakultet



3.3.6.2. KONTAKTIRANJE POJEDINIH INSTITUCIJA I RJEŠAVANJE PROBLEMA17

Ovaj set pitanja odnosio se na kontaktiranje pojedinaca od strane navedenih institucija (da li su

institucije kontaktirale osobu), da li je netko od liječnika, socijalnih radnika i sl. povezao pojedinca sa

institucijama, da li je osoba kontaktirala preporučene službe, te da li su problemi riješeni i zašto nisu.

Većina indikatorima za rizik od siromaštva smatra situacije u kojima su navedene službe kontaktirale

pojedinca (29 od 44), te ukoliko je netko od liječnika, socijalnih radnika i sl. povezao osobu sa

navedenim institucijama (33 od 44). Međutim, povezivanje pojedinca sa institucijama od strane

stručnih može biti i iz nekih drugih razloga poput zanemarivanja djece, zlostavljanja i sl.Isto tako,

postavlja se pitanje na koji način navedene institucije mogu samostalno kontaktirati pojedinca.

Mišljenja su da službe mogu kontaktirati neku osobu jedino ako prije toga dobiju prijavu od susjeda,

škole ili neke treće osobe.

Pitanje koje se odnosi na kontaktiranje navedenih službi zbog postojećih problema trebalo bi se

preformulirati: Da li su Vam pružile pomoć… jer sama riječ kontaktiranje ne govori puno. Isto tako

navedene službe trebaju se odnositi samo na one koje indiciraju na siromaštvo poput Centra za

socijalnu skrb, Udruga koje pružaju socijalne usluge, te one koje su ispitanici dodatno naveli.

Kod pitanja Jesu li osobe kontaktirale preporučene službe postoji podijeljeno mišljenje o tome

predstavlja li ovo pitanje indikator za siromaštvo jer polovica ispitanih pitanje smatraju indikatorom, a

polovica ne. Objašnjavaju da ukoliko osoba dgovori sa „da“, to bi ih upućivalo na rizik od siromaštva

(iako i dalje ostaje upitno koje službe su kontaktirali i iz kojih razloga), međutim, ukoliko osoba

odgovori sa „ne“ – ne znaju zašto ih nisu kontaktirali: zato što im nisu potrebne ili zato što ih je možda

sram, neugodno im je i sl.

Pitanja o tome jesu li problemi riješeni ne smatraju indikatorom za siromaštvo jer činjenica jesu li

problemi riješeni ili ne ne govori ništa o njihovom materijalnom statusu.

Zašto problem nije bio riješen također ne smatraju indikatorom (30 od 44), jedino u situaciji odgovora

presiromašan sam. Međutim, ispitanicima nema smisla odgovor presiromašan sam kao razlog zašto

problem nije riješen.

17

Jesu li Vas navedene službe ikad kontaktirale vezano uz Vaše probleme?

a) da b) ne c) ne znam Ako jesu, molimo Vas da navedete koje službe su Vas kontaktirale:_________________

Je li Vas netko od sljedećih osoba usmjerio ili povezao s navedenim službama kad Vam je bila potrebna njihova usluga? a) liječnik b) socijalni radnik c) nastavnik d) udruga ili neka druga organizacija civilnog društva e) prijatelji ili rođaci f) netko drugi

(napišite tko):______________________

Jeste li kontaktirali preporučene službe?

a) da b) ne Jesu li Vaši problemi bili riješeni pomoću institucija koje su Vam bile preporučene?

a) da b) djelomično c) ne d) ne znam

Ako Vaš problem nije bio riješen, što mislite zašto? 1 ... presiromašan/presiromašna sam

2 ... nitko mi nije pomogao niti me saslušao

3 ... objašnjenja i upute bile su nedovoljno razumljive

4 ... drugi razlozi (napišite koji)/____________________________________



3.3.6.3. TROŠKOVI PUTOVANJA PRILIKOM KORIŠTENJA USLUGA NAVEDENIH INSTITUCIJA18

Ovo pitanje većina (30 od 44) smatra indikatorom siromaštva međutim, kako bi pitanje bilo razumljivije

i jednoznačnije, trebalo bi ga preformulirati u: Jeste li u mogućnosti podmiriti troškove putovanja,

smještaja i prehrane koje morate podmiriti kada koristite navedene usluge? Ili Mogu li platiti

prijevoz…?

3.3.7. Dodatni pitanja za subjektivne indikatore

Ispitanike se pitalo imaju li nekih dodatnih prijedloga koji nisu navedeni u analiziranom upitniku, a koji

bi, prema njihovom mišljenju, bili dobri indikatori za rizik od siromaštva i koji bi se trebali uvrstiti u

konačan upitnik.

Dolje je naveden popis prijedloga indikatora koji bi mogli također ukazivati na siromaštvo:

1. Da li ste u zadnjih pet godina (ili neki drugi period) kontaktirali neke od institucija koje bi mogle

poboljšati Vašu kvalitetu života, odnosno materijalni položaj Vašeg kućanstva?

2. Postojanje bilo koje vrste ovisnosti u obitelji (alkohol, droga, kockanje i sl.) – Naime, smatraju

da postojanje bilo koje ovisnosti smanjuje radnu sposobnost pojedinca što direktno utječe na

mjesečni dohodak kućanstva, a samim time na materijalnu situaciju kućanstva.

3. Postojanje bilo kakvih oblika rizičnog ponašanja kod djece poput prosjačenja, prostitucije u

svrhu prehranjivanja obitelji.

4. Pitati osobe kada su zadnji puta jeli topli obrok?

5. Mogu li priuštiti usluge stručnjaka poput logopeda ili defektologa ukoliko su im potrebne.

6. Obavljaju li redovite kontrole kod kroničnih bolesti? Postoje situacije iz prakse kada roditelji ne

obavljaju kontrole ili zbog nedostatka novaca za prijevoz ili zbog velike zauzetosti zbog

prekovremenog rada potrebnog za prehranjivanje obitelji.

7. Pretilost djece – nekada ukazuje na nekvalitetnu prehranu (kruh) zbog nedostatka novca.

8. Nemogućnost plaćanja potrebnih pomagala za različite bolesti ili kupovanja djeci „socijalnih“

naočala koje pokriva HZZO ili traženje od liječnika da im pripišu lijek kod kojeg ne trebaju

platiti nikakav dodatni iznos.

18

Koliki su Vaši troškovi putovanja, smještaja i prehrane ko je morate podmiriti kada koristite navedene usluge?

niski prihvatljivi visoki vrlo visoki

Centar za socijalnu skrb Obiteljski centar Bolnica ili klinika Dom zdravlja

Stomatološka ordinacija Udruge koje pružaju različite socijalne usluge starijim osobama Udruge koje pružaju različite socijalne usluge djeci Udruge za osobe s invaliditetom Vrtić Igraonica za djecu Osnovna škola Srednja škola Sveučilište/fakultet



9. U situaciji kada majka ne može dojiti dijete, majke bi trebalo pitati kakvu vrstu mlijeka daje

djetetu: adaptirano mlijeko (dojenačke formule) ili kravlje mlijeko kupljeno u dućanu.

3.4. Prijedlog upitnika za identifikaciju rizika od siromaštva

U daljnjem dijelu izvještaja dan je prijedlog skraćene verzije upitnika, a s obzirom na dobivene

rezultate istraživanja koji se odnose na identifikaciju indikatora koji mogu predvidjeti rizik od

siromaštva.

Napomena: Izbačeni su dijelovi koji, prema mišljenju ispiatnih, ne predstavljaju indikatore siromaštva,

dok su crvenom bojom označeni preformulirani dijelovi pitanja ili oni sasvim novi.

Objektivni pokazatelji:

KARAKTERISTIKE KUĆANSTVA

1. Demografske karakteristike pojedinca ili osoba koje trajno žive u kućanstvu.

bračni status

jednoroditeljska obitelj

razina obrazovanja

broj osoba u kućanstvu

DOHODAK, NAKNADE I DUGOVANJA

2. Ukupni mjesečni dohodak svih članova kućanstva (ne uključujući socijalne naknade)

3. Vrsta dohotka kućanstva.

4. Broj osoba u kućanstvu koji primaju neki oblik socijalne pomoći.

5. Vrsta socijalnog prava i usluga koje kućanstvo prima (potrebna bolja definicija usluga i

prava)

6. Zaduženost

STATUS OSOBA U KUĆANSTVU

Socioekonomski status osoba koje žive u kućanstvu

Zaposlenost

Izbjeglički status

IMOVINA KUĆANSTVA I KARAKTERISTIKE KUĆANSTVA

7. (Ne)posjedovanje različitih aparata

Hladnjak

Štednjak

Perilica rublja

Bojler za toplu vodu

Televizija

Telefon/ mobitel

Računalo

Internet



8. Vrsta stambenog objekta u kojem osoba živi?

9. Trenutni status stanara?

10.

Broj prostorija

Broj kvadrata po članu kućanstva

Uređenost vodovoda (WC s tekućom vodom)

Postojanje adekvatne kupaonice

11. Ima li Vaše kućanstvo električnu energiju?

DJECA

12. Izgled djeteta?

Zanemarena higijena

Nesanirani zubi

Neuhranjenost djeteta

Odjeća neprikladna za vremenske uvjete

Odjeća neprikladna iz drugih razloga

Kontinuirani nedostatak adekvatnog školskog pribora

13. Ponašanje djeteta?

Dijete je potišteno/povućeno/izolirano

14. Izostanak sudjelovanja djeteta u izvanškolskim aktivnostima koja se trebaju platiti i ako imaju

interes za njih.

Subjektivni pokazatelji:

Percepcije vlastite situacije

15. Koliko često jedete topli obrok/meso/ribu/voće/povrće?

16. Stambeni prostor u kojem živite

a) ne zadovoljava potrebe Vaše obitelji b) donekle zadovoljava potrebe Vaše obitelji c) u potpunosti zadovoljava potrebe Vaše obitelji d) ne želim odgovoriti

17. Odjeća članova Vaše obitelji

a) ne zadovoljava potrebe Vaše obitelji b) donekle zadovoljava potrebe Vaše obitelji c) u potpunosti zadovoljava potrebe Vaše obitelji d) ne želim odgovoriti 18. Mogućnost obrazovanja Vaše djece u osnovnoj/srednjoj školi/na fakultetu

a) nije zadovoljavajuća b) donekle je zadovoljavajuća c) više nego zadovoljavajuća d) ne želim odgovoriti



Dostupnost kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja

19. Da li ste u mogućnosti sebi i svojoj obitelji priuštiti različite kulturne, sportske i zabavne sadržaje za

koje postoji interes?

20. Zašto uopće ne odlazite ili ne odlazite češće u kazalište/kino/muzeje/knjižnicu?

a) nije mi zanimljivo b) nemam dovoljno slobodnog vremena c) preskupo mi je d) mjesta gdje se te aktivnosti održavaju su previše udaljena i/ili mi nisu prometno dostupna 21. Jesu li Vaša djeca ikada bila na moru? Ili pitanje: Da li si mogu priuštiti odlazak na more ili odlazak

van grada za vrijeme godišnjeg odmora?

Percepcije vlastitog položaja u zajednici

22. Postoji li kod Vas neki od sljedećih rizika od siromaštva….?, te ako osoba odgovori sa: teško

prehranjuje obitelj, nedostatak pristojnog doma, nezaposlenost, osoba nema sredstva za osnovnu

brigu…, ne može osigurati školovanje svoje djece, osoba ne zna računati, čitati, pisati.

a ... osobi je teško prehranjivati obitelj b ... nedostatak pristojnog doma ili smještaja c ... osoba ne može materijalno pomoći roditeljima d ... kad osoba ne može materijalno pomoći prijateljima e….nezaposlenost f ... osoba je bolesna ili ima invaliditet g... osoba nema vlastite imovine h ... osoba nema zemlju koju bi mogla obrađivati i ... osoba nije cijenjena u svojoj zajednici j ... osoba nema sredstava za osnovnu brigu o sebi ili o članovima svoje obitelji k... osoba ne može osigurati školovanje svoje djece l ... osoba ne zna čitati, pisati ili računati. m ...osoba je neaktivna n ... osoba je geografski izolirana n ... osoba nema obitelj ili bliske prijatelje o….nešto drugog (navedite što):_____________________

23. U koju kategoriju biste se svrstali prema svojoj materijalnoj situaciji?

bogat/a

dobrostojeći/dobrostojeća

prosječnog materijalnog statusa

siromašan/siromašna

vrlo siromašan/ vrlo siromašna



Percepcija institucija–dostupnost osnovnih socijalnih usluga, upravnih tijela, lokalnih tijela,

aktera razvoja

24. Jeste li već kontaktirali ili posjetili sljedeće institucije?

Jeste li već kontaktirali pojedinu instituciju

DA NE

Centar za socijalnu skrb

Udruge koje pružaju različite socijalne usluge starijim osobama

Udruge koje pružaju različite socijalne usluge djeci

Caritas

Crveni križ

Socijalne samoposluge

Centri za beskućnike

Udruga Rijeka ljubavi u Osijeku

Pučke kuhinje

25. Jesu li Vas navedene službe ikad kontaktirale/pružile pomoć vezano uz Vaše probleme?

a) da b) ne c) ne znam

26. Je li Vas netko od sljedećih osoba usmjerio ili povezao s navedenim službama kad Vam je bila

potrebna njihova usluga?

a) liječnik b) socijalni radnik c) nastavnik d) udruga ili neka druga organizacija civilnog društva e)

prijatelji ili rođaci f) netko drugi (napišite tko):______________________

27. Jeste li kontaktirali preporučene službe?

a) da b) ne

28. Jeste li u mogućnosti podmiriti troškove putovanja, smještaja i prehrane koje morate podmiriti kada

koristite navedene usluge?

Centar za socijalnu skrb

Obiteljski centar

Bolnica ili klinika

Dom zdravlja

Stomatološka ordinacija

Udruge koje pružaju različite socijalne usluge starijim osobama

Udruge koje pružaju različite socijalne usluge djeci

Udruge za osobe s invaliditetom

Vrtić

Igraonica za djecu

Osnovna škola

Srednja škola

Sveučilište/fakultet



3.4.1. Opisi izvora objektivnih indikatora

Kako bi se mogli koristiti navedeni objektivni indikatori potrebno je da se oni sustavno prate na nivou

Republike Hrvatske. Ono što je sada dostupno u javnim glasilima je dolje navedeno, dok će se

vrijednosti svih ostali indikatora morati prikupljati u okviru različitih istraživanja.

Popis stanovništva iz 2011.g:

Bračni status

Jednoroditeljska obitelj

Razina obrazovanja

Broj osoba u kućanstvu

Zaposlenost

Izbjeglički status - „Stanovništvo prema migracijskim obilježjima: doseljeni s područja

Hrvatske, iz inozemstva (BIH, Njemačka, Srbija, Slovenija, Kosovo, ostale zemllje)“

Vrsta dohotka kućanstva. (Prihodi od stalnog rada, Prihodi od povremenog rada, Prihodi od

poljoprivrede, Starosna mirovina, Ostale mirovine, Prihodi od imovine, Socijalne naknade,

Ostali prihodi, Povremena potpora drugih, Bez prihoda)

Broj osoba u kućanstvu koji primaju neki oblik socijalne pomoći. – „Broj osoba koje primaju

socijalnu naknadu“

Računalo (posjedovanje računala u kućanstvu)

Internet (posjedovanje interneta u kućanstvu)

Trenutni status stanara (Privatno vlasništvo ili suvlasništvo, Najmoprimac sa slobodno

ugovorenom najamninom, Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana, Najmoprimac sa

zaštićenom najamninom, Najam dijela stana (podstanar), Ostale osnove korištenja,

Beskućnik)

Broj prostorija

Broj kvadrata NE - po članu kućanstva NEGO prema broju soba u kućanstvu

Uređenost vodovoda (WC s tekućom vodom) - „stanovi s instalacijama vodovoda“

Postojanje adekvatne kupaonice - „stanovi koji imaju zahod, kupaonicu“

Ima li Vaše kućanstvo električnu energiju? - „stanovi s instalacijama električne energije“

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – Uprava za provedbu socijalne politike,

organizaciju i nadzor ustanova

Broj osoba u kućanstvu koji primaju neki oblik socijalne pomoći. (Broj korisnika sa ZMN,

Naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratna naknada, naknade u vezi s

obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknade za ugroženog kupca

energenata i sl.)

Vrsta socijalnog prava i usluga koje kućanstvo prima - Socijalne usluge (prva socijalna

usluga, savjetovanje i pomaganja, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija,

pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja)

EU_SILC – Anketa o dohotku

Ukupni mjesečni dohodak svih članova kućanstva



3.4.2. Prijedlog formule za izradu indeksa

Na osnovi dobivenih rezultata na objektivnim pokazateljima, vidljivo je da bi najveći udio u indeksu

imali podaci o dohotku, naknadama i dugovanju, slijede podaci o statusu osoba u kućanstvu i imovini

kućanstva, zatim karakteristike kućanstva i na kraju djeca. Isto tako je vidljivo da objektivni indikatori

imaju veću težinu od subjektivnih, te da nisu svi navedeni objektivni indikatori jednako relevantni. Na

osnovi navedenog, indeks procjene rizika od siromaštva bi mogao izgledati na sljedeći način, s tim da

se uzmu samo oni indikatori koji su procijenjeni važnim i koji su navedeni u priedlogu upitnika:

0,7 (DNDx0,39)+(SOx0,18)+(IKx0,18)+(KKx0,14)+(DJx0,11)

0,3

Legenda:

IRS= Indeks rizika od siromaštva

DND = Dohodak, naknade, dugovanja

SO=Status osoba u kućanstvu

IK=Imovina kućanstva

KK=Karakteristike kućanstva

DJ= Djeca

x IRS = Potrebno je dodatno ispitati utjecaj subjektivnih faktora

indikatori za procjenu rizika od siromaŠtva croatia_izvjestaj_final.pdfje u pitanju siromaštvo,...

Documents