individualna i tržišna tražnja i ponuda
DESCRIPTION
Individualna i tržišna tražnja i ponuda. Tržišna kriva tražnje kao zbir pojedinačnih tražnji. Individualna i tržišna tražnja i ponuda. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA TRAŽNJA I PONUDA
1 2 30
Cen
a
Količinaq 1
pd1
a11
d1
10€
5€
Kriva Sandrine tražnje
1 2 30
Cen
a
Količinaq2
p
d 2
a 22
d 2
10€
5€
Kriva Dejanove tražnje
1 2 30
Cen
a
Količina
p
10€
5€
Njihova zajednička tražnja
4 4 5
D
Tržišna kriva tražnje
1 2A = a + a1 2
+ =
Q = q + q1 2
1Tržišna kriva tražnje kao zbir pojedinačnih tražnji
INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA TRAŽNJA I PONUDA
Dakle, tržišna kriva tražnje se dobija horizontalnim sabiranjem količina koje su svi kupci spremni da kupe, odnosno plate po tržišnim cenama. Ukoliko dođe do promena cena, svaki potrošač reaguje za sebe i menja svoje odluke o potrošnji, s tim što se zbir njihovih promena odražava na tržišnu tražnju.
2
INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA TRAŽNJA I PONUDA
QKoličina0
P
Cen
aDD" D'
D" D
D'
A"
3
Na slici su pokazane promene u činiocima koje utiču na tražnju. Uz zadate (date) dohotke potrošača i cene drugih dobara, možemo nacrtati krivu tražnje (D,D). Pretpostavimo da je cena i tražena količina u tački A.
4
Uzmimo da dohoci rastu, a cena kafe ostaje ista. Kako je kafa normalno dobro s pozitivnom elastičnošću na cenu, ljudi će povećavati kupovinu toga proizvoda. Zbog toga se kriva tražnje za kafom pomera udesno, odnosno u položaj D',D', tačka A', koja označava novu količinu kafe koja se traži.
5
Ako bi dohoci pali, bila bi smanjena tražnja i smanjena kupovina kafe. Ovo pomeranje slikovito prikazuje kriva D", D" i tačka A".
6
URAVNOTEŽENOST PONUDE I TRAŽNJE
Tržišna ravnoteža predstavlja cenovni i količinski odnos, gde su sile ponude i tražnje u ravnoteži. U tački ravnoteže, U tački ravnoteže, količina koju kupci žele kupiti, količina koju kupci žele kupiti, upravno je jednaka količini koju upravno je jednaka količini koju prodavci žele prodati.prodavci žele prodati.
Jednostavno rečeno, i u ravnoteži cene i količine teže ostati iste, sve dok sve ostale stvari budu jednake 7
URAVNOTEŽENOST PONUDE I TRAŽNJE
(1)Moguće
cene(€ po mtc)
(2)Tražena količina
(milioni mtc godišnje)
(3)Ponuđena količina
(milioni mtc godišnje)
(4)Stanje na tržištu
(5)Pritisak na cenu
A
B
C
D
E
5
4
3
2
1
9
10
12
15
20
18
16
12
7
0
Suvišak
Suvišak
Ravnoteža
Nestašica
Nestašica
Naniže
Naniže
Neutralan
Naviše
Naviše
( )
( )
( )
( )
>
>
=
<
<
8Ravnotežna cena se uspostavlja kada se tražena količina izjednači sa ponuđenom količinom
URAVNOTEŽENOST PONUDE I TRAŽNJE
Cen
a (€
po
mtc
)
5 7 9 12 15 18 20 Q
P
1
2
3
4
5
ERavnotežna cena Tačka ravnoteže S = D
S > DSuvišak
NestašiceS < D
Količina u (miliona mtc godišnje)
Ravnotežna količina
9
Ravnoteža na tržištu dolazi u preseku krivih ponude i tražnje.Tržišna ravnoteža cene i količine nastaje u preseku krivih ponude i tražnje. Po ceni od 3€ u tački E preduzeća su voljna da ponude ono što potrošači traže. Kada je cena preniska, recimo, 2€, tražena količina premašuje ponuđenu količinu, pojavljuju se oskudice i cena teži ravnotežnoj. A kada je cena previsoka, recimo 5€, ponuđena količina premašuje tražnju i pojavljuje se suvišak.
RAVNOTEŽNA CENA
10
100 200 300 400 500 600količina
0
10
20
30
40
50
cena
Tražnja
Ponuda
Tačka ravnoteže (Ponuda = Tražnji)
11
100 200 300 400 500 600količina
0
10
20
30
40
50
cena
Tražnja
Ponuda
Nestašica - manjak ponude (D > S)
Višak ponude (S >D)
12
100 200 300 400 500 600količina
0
10
20
30
40
50
cena
Tražnja
Ponuda
50
Višak ponude (S >D)
Višak (S >D)
13
100 200 300 400 500 600količina
0
10
20
30
40
50
cena
Tražnja
Ponuda
Nestašica - manjak ponude (D > S)
Nestašica (D > S)
Cena
Količina
P1
P3 E1
E2
Q 1 Q 3
D
D'
D D'S
S
Cena
Količina
P3
P1E1
E2
Q1 Q3
D
D
S
S S'
S'
14
Nova ravnoteža nakon pomeranja krive tražnje
Kada se kriva potražnje pomera na desno (DD u D'D'), tržište se uravnotežuje pri višoj ceni (P3), i većoj količini (Q3)Rastu i ravnotežna cena i ravnotežna količina
Nova ravnoteža nakon pomeranja krive ponude
Kada se kriva ponude pomeri na desno (SS u S'S'), tržište se uravnotežuje uz nižu cenu(P3) i veću količinu (Q3)Ravnotežna cena pada, a ravnotežna količina raste.
POTROŠAČEV I PROIZVOĐAČEV VIŠAKPOTROŠAČEV I PROIZVOĐAČEV VIŠAKPotrošačev višak je razlika između cene
koju je potrošač spreman platiti za neko dobro i stvarne cene tog dobra. Pretpostavimo da ste kao studenti voljni da platite knjigu 15 €, ali ste je na kraju platili 12 €. Razlika od 3 € predstavlja potrošačev višak. Ako zbrojimo viškove svih potrošača koji kupuju neko dobro, dobićemo meru za agregatni potrošačev višak. 15
Potrošačev višak je razlika između najviše cene koju je potrošač spreman da plati za određeno dobro (rezervaciona cena) i njegove tržišne cene.
16
Na primeru, prikazaćemo slučaj potrošačevog viška koji kupuje vodu. Potrošač uvek želi da plati manje za dobro kod kupovine, jer ga niža cena dovodi do boljeg položaja.
Pitanje je koliko se povećava blagostanje kupca, ako je cena niža?
17
Potrošačev višak pri ceni od 5€ jeste površina trougla A,B,C, a pri nižoj ceni od 3€ potrošačev višak je površina A,B,D,F. Ovaj porast viška čine dva dela: prvo, oni kupcu koji su već kupili 5 flaša vode po višoj ceni, 5€ su u boljem položaju, jer sada manje plaćaju. 18
Povećanje potrošačevog viška postojećih kupaca predstavlja smanjenje iznosa koji oni plaćaju, a ono je jednako površini pravougaonika A,B, D,E.
19
Drugo, neki novi kupci ulaze na tržište i oni su spremni da sada plate vodu po nižoj ceni (3€). Kao rezultat toga, na tržištu se tražena količina povećava sa 4 flaše na 7 flaše vode. Potrošačev višak koji dobijaju novopridošli kupci vode predstavlja površina:B,E,F.
20
Potrošačev višak možemo primeniti i na celokupno tržište. Tržišna kriva tražnje na slici je horizontalni zbir krivih tražnji pojedinca. Logika potrošačevog viška pojedinca, odnosi se na celokupno tržište.
21
Površina tržišne tražnje N, E, R iznad linije cena predstavlja potrošačev višak na celom tržištu (zatamnjena površina), a predhodno oduzimajući stvarne troškove nabavke vode koja iznosi O, N, E, M.
22
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 C
P
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
D E
A B
F
E
D
CD
P €
pano a
Prvobitni potrošačev višak A, B, C
Potrošačeva tražnja za vodom
Dodatni potrošačev višak prvobitnih potrošača A, B C, D, E
Potrošačev višak novih potrošača E, B, F
Cena vodeCen
a i
gran
ična
kor
isno
st v
ode
(mer
ena
u ev
rim
a)
1 2 3 4 5 6 ▲
P
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
P €
pano b
Cen
a i
gran
ična
kor
isno
st v
ode
(mer
ena
u ev
rim
a)
MQ
D
D
R
EN
Ukupne kupovine
Cena vode
Potrošačev višak
N
23
POTROŠAČEV I PROIZVOĐAČEV VIŠAK
Površina ispod krive tražnje, a iznad tržišne cene, meri potrošačev višak na tržištu. Ovo zato što visina krive tražnje meri vrednost koju kupci pripisuju dobru, izraženu na osnovu njihove spremnosti da plate to dobro. Razlika između ove spremnosti da plate dobro i tržišne cene jeste potrošačev višak svakog kupca. 24
POTROŠAČEV I PROIZVOĐAČEV VIŠAK
Potrošači plaćaju cenu poslednje jedinice od svih potrošnih jedinica i uživaju višak korisnosti iznad stvarnih troškova. Potrošačev višak meri dodatnu (marginalnu) korisnost koju potrošači postižu iznad onoga što za dobra plaćaju.
25
HVALA NA PAŽNJI!
26
ELASTIČNOST TRAŽNJE I PONUDE
27
PREDAVANJE PREDAVANJE 55 Prof. dr Prof. dr Zoran MilenkovićZoran Milenković
Šta je elastičnost ponude i tražnje?
To je način kvantificiranja (merenja) koliko su ponuda i tražnja osetljive na promenu cena.
28
29
Cenovna elastičnost tražnje može biti:
1. Direktna - pokazuje kako promena cena datog proizvoda utiče na promenu tražnja za tim proizvodom.
2. Unakrsna - pokazuje kako promena cena drugog proizvoda utiče na promenu tražnja za datim proizvodom.
30
Koeficijent direktne elastičnosti tražnje glasi:
Edx =
Edx =
∆Qdx Qdx∆Pdxpdx
gde je: - ∆Qdx - promena u tražnoj količini robe x- Qdx - početna količina tražene robe x- ∆pdx - promena u tržišnoj ceni robe x - pdx - tržišna cena robe x
31
Kod direktne elastičnosti poznata su dva efekta:
1. Gifenov efekat - kada porastom cene nužnih dobara dolazi i do porasta njihove tražnje.
2. Veblenov efekat - kada opadanjem cene luksuznih dobara dolazi do pada njihove tražnje.
ELASTIČNOST TRAŽNJE I ELASTIČNOST TRAŽNJE I KOEFICIJENT ELASTIČNOSTIKOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
Tražnja za nekim dobrom zavisi od njegove cene i od dohotka potrošača.
Koliko je osetljiva tražnja na promenu cena? Ako cene porastu za 10%, za koliko će se promeniti količina tražnje? Za koliko će se promeniti tražnja ako dohodak poraste za 5%?
32
ELASTIČNOST TRAŽNJE I KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
ElastičnostElastičnost meri osetljivost jedne varijable u odnosu na drugu. Preciznije, to je brojka koja nam kaže za koliko za koliko posto će se promeniti jedna varijabla, ako posto će se promeniti jedna varijabla, ako druga varijabla poraste za 1%. druga varijabla poraste za 1%.
CCenovna elastičnost tražnjeenovna elastičnost tražnje meri osetljivost količine tražnje na promenu cena.
33
CENOVNA ELASTIČNOST
Elastičnost tražnje na cenu, ili elastičnost tražnje, predstavlja jačinu reakcije tražene količine nekog dobra na promenu cene tog dobra, uz preduslov da ostale stvari ostanu nepromenjene (jednake).
34
Cenovna elastičnostKada je cenovna elastičnost nekog dobra
visoka, kažemo da dobro ima “elastičnu” tražnju. To znači da tražena količina snažno reaguje na promenu cena.
Kada je cenovna elastičnost nekog dobra, niska, ono je “neelastično” i tražena količina tog dobra neznatno reaguje na promenu cene.
Primer: hrana, ogrev, obuća i odeća, itd.35
CENOVNA ELASTIČNOST
36
procentualna promena tražene količine, ΔQ/Q elastičnost tražnje (ED)= procentualna promena cene ED=
Δ P/P
EDµ = ΔQD
QD: ΔP
P = ΔQD
ΔPx P
QD=><
1
EDµ - Koeficijent elastičnosti tražnje
QD - Postojeća tražnja
ΔQD - Povećanje ili smanjenje tražnje
P - Postojeća tržišna cenaΔP - Povećanje ili smanjenje tržišne cene
Odnosno, kada 1% promene cene izazove više od 1% promenu tražene količine, to znači da je tražnja elastična u odnosu na cenu.
Primer: Ako povećanje cene od 1% uzrokuje 5% smanjenje tražene količine, tada imamo slučaj visokocenovne elastičnosti tražnje.
37
Kada 1% promene cene izazove manje od 1% tražene količine, tada imamo neelastičnost tražnje u odnosu na cenu.
Primer, kada 1% povećanje cene, recimo uzrokuje samo 0,2% smanjenje tražnje.
38
Kada imamo 1% promene tražene količine u odnosu na 1% promene cene tada imamo jediničnu elastičnost tražnje.
Primer, kada povećanja cene od 1% uzrokuje 1% smanjenje tražnje.
39
CENOVNA ELASTIČNOSTKada je koeficijent veći od 1, imamo
elastičnu tražnju, Ako je manji od 1 – neelastičnu tražnju,Kada je jednak jedinici, reč je o jedinačnoj
elastičnosti tražnje
40
LINEARNA KRIVA TRAŽNJE I ELASTIČNOST
41
Cen
a (P
)
$10987654321
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Količina (Q)
Elastičnost pada duž linearne krive tražnje kako se krećemo prema osi x
Ed =
Ed = 1
Ed = 0
Ed < 1
Ed > 1
CENOVNA ELASTIČNOST
42
Slika br. 6.10. Elastičnost tražnje deli se u tri kategorije: panel (a), elastična, panel (b), jedinično elastična i panel (c), neelastična tražnja
CENOVNA ELASTIČNOST
Elastičnost tražnje je uvek negativnaElastičnost tražnje je uvek negativna, jer se količine i cene kreću u suprotnom pravcu.
Elastičnost tražnje je visoka, ako je veliki negativan broj, a
niska elastičnost tražnje ako nizak negativan broj i kvantitet tražnje nije osetljiv na cenu.
43
Da bismo ilustrovali izračunavanje elastičnosti, daćemo primer reakcije tražnje na povećanje cene.
U početnom položaju (A) cena je 90 jedinica, a tražena količina 240 jedinica.
Povećanje cene (B) na 110 jedinica smanjuje tražnju na 160 jedinica.
44
CENOVNA ELASTIČNOST
45
Tačka A Cena=90, a količina = 240 Tačka B Cena=110, a količina = 160 Procenat promene cene = ∆P/P = 20/100 = 20% (povećanje cene) Procenat promene količine = ∆Q/Q = -80/200 = -40% (smanjenje tražnje) Cenovna elastičnost tražnje = ED = -40/20 = -2
C
ena
20 40 60 80100120140160180200220
40 80 120 160 200 240 280 320 360
Količina
Q
P
D
D
BA
P2
P1
Q2 Q1
Elastična tražnja pokazuje veće promene količine, kao odgovor na promene cene
Tržišna ravnoteža je na početku u tački A.
Odgovarajući na 20-postotno povećanje cene, tražena količina se smanjuje za 40% (tačka B). 46
Cenovna elastičnost je Edp=-40/20=-2. Tražnja je elastična u predelu od A do B.
S tim, formula za izračunavanje elastičnosti je:
Ostale oblike elastičnosti ilustruje sledeća slika pano a, savršeno elastična i neelastična tražnja i pano b ostale modalitete elastičnosti tražnje.
ED =∆ Q
(Q1 + Q2)2
∆ P(P1 + P2)
2
+
gde je:P1 i Q1 - početna cena i početna količinaP2 i Q2 - nova cena i nova količina
47
CENOVNA ELASTIČNOST
48
Savršeno elastične i neelastične i druge vrste elastičnosti tražnje.Ekstremni slučajevi tražnje su vertikalna kriva tražnje, koja prikazuje savršeno neelastičnu tražnju (ED=0) i horizontalna kriva tražnje, koja prikazuje savršeno elasticnu tražnju. (ED=∞), pano (a) dok su ostali modaliteti prikazani na panou (b).
SAVRŠENO ELASTIČNA KRIVA
49
Savršeno elastična kriva
Cen
a (P
)
0Količina (Q)
ELASTIČNOST TRAŽNJE
500
Količina (Q)
Savršeno elastična tražnjace
na (p
)
40 din
Za bilo koju cenu iznad 40 dinara tražena količina je 0.
Za bilo koju cenu ispod 40 dinara tražena količina je ∞ .
Za 40 dinara kupac će kupiti bilo koju količinu robe.
SAVRŠENO NEELASTIČNA KRIVA
51
Savršeno neelastična kriva
Cen
a (P
)
0Količina (Q)
ELASTIČNOST TRAŽNJE
520
Količina (Q)
Savršeno neelastična tražnjacena
(p)
40 din
1. Povećanje cene...
2. ...Ne menja traženu količinu (tražnja nepromenjena).
50 din
UKUPAN PRIHOD I CENOVNA UKUPAN PRIHOD I CENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEELASTIČNOST TRAŽNJE
Pomoću Elastičnosti tražnje možemo utvrditi ukupan prihod proizvođača.
Ukupan prihod je iznos koji plaćaju kupci, a primaju prodavci dobara, koji se izračunava tko što se cena pomnoži sa prodatom količinom.
Odnosno, Ukupan prihod (TR) jednak je proizvodu cene i količine (P x Q). 53
Pri svakoj ceni, ukupna potrošnja potrošača podrazumeva izdatke trošenja koji su ekvivalentni prihodu od prodaje roba i usluga proizvođača, odnosno:
izdaci ili troškovi potrošača = ukupan prihod preduzeća = P x Q =>TR (dohodak) (proizvodnja)
Ukupan prihod možemo prikazati i pomoću krive tražnje.
54
Na sledećoj slici, u tački tački AA ukupan prihod (TR) jednak je ceni (P) od 12 novč. jedinica pomnoženo sa količinom (QA) od 4 jdinice, što iznosi 48 novč. jedinica (pravougaonik: O, PA, A, QA), a u
tački tački BB bi bio 60 novč. jedinica (pravougaonik: O, PB, B, QB).
U tački A tražnja je elastična.
55
2 4 6 8 10 12 14 16
4
2
6
8
10
12
14
16
A
B
QA QB
0Količina (Q)
Cena (P)
PA
PB
56
Tačka (A) 12 x 4 = 48 NJ (0, PA, A, QA)
Tačka (B) 10 x 6 = 60 NJ (0, PB, B, QB )
Ukupni troškovi tj. izdaci (proizvod cene i količine) za tačku A je 48 € , a za tačku B su 60 € (pravougaonik E i F) i ako smanjimo cenu sa 12 € na 10 € ((polje Epolje E)) (2 x 4€ ) može biti korigovano redukcijom u troškovima, uzrokovano prodajom 4m platna po ceni od 10 €.
Polje GPolje G je povećanje troškova uzrokovano dodatnom prodajom 2 m platna (10 x 2 = 20€)
57
Ako polje EE obeležimo kao gubitak gubitak prihodaprihoda, a polje GG kao porast prihodaporast prihoda u ovom slučaju ukupni prihodi (G označimo sa +) prevazilaze ukupan gubitak prihoda (E označimo sa -) za 12 €, tako da ukupna potrošnja raste sa sniženjem cene, odnosno potrošnja raste kada je tražnja elastična.
58
U elastičnom delu krive tražnje, niža cena povećava traženu količinu dovoljno da se anulira sniženje cene.
59
2 4 6 8 10 12 14 16
4
2
6
8
10
12
14
16
A
B
QA QB
0Količina (Q)
Cena (P)
PA
PB
E
F G
Smanjenje trošenja usled prodaje po nižim cenama
– gubitak prihoda
Povećanje trošenja usled dodatne prodaje
– porast prihoda
60
1. Kada je tražnja neelastična na cenu, smanjenje cene smanjuje ukupan prihod,
2. Kada je tražnja elastična na cenu, smanjenje cene povećava ukupan prihod,
3. U graničnom slučaju jedinične elastičnosti tražnje, smanjenje cene ne dovodi do promene ukupnog prihoda.
61
ELASTIČNOST TRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD
62
ED > 1
ED = 1
ED < 1
Q0
Cen
a (P
)
Količina (Q)0 Q0
0Količina (Q)
Uku
pan
prih
od (T
R)
Sledeći primer prikazuje neelastičnu tražnju. I pored toga što je došlo do smanjenja cena sa PA na PB povećana tražnja količina roba sa QA na QB je nedovoljna da bi se kompezovala niža cena. Područje E (–) je veće od područja G (+) tako da ukupna potrošnja opada, a s time i ukupni prihodi od prodaje proizvoda u usluga.
63
2 4 6 8 10 12 14 16
4
2
6
8
10
12
14
16
A
B
QA QB
0Količina (Q)
Cena (P)
PA
PB
E
FG
Smanjenje trošenja usled prodaje po nižim cenama
– gubitak prihoda
Povećanje trošenja usled dodatne prodaje
– porast prihoda
64
Na sledećoj slici smanjena cena povećava ukupnu potrošnju srazmerno, tj. isto se menjaju cene i kupljene količine dobara, tako da porast kupljene količine dobara sa QA na QB potpuno neutrališe pad cena sa PA na PB zbog čega se ukupan prihod ne menja, odnosno područje E (–) je jednako području G (+).
65
2 4 6 8 10 12 14 16
4
2
6
8
10
12
14
16
A
B
QA QB
0Količina (Q)
Cena (P)
PA
PB
E
F G
Smanjenje trošenja usled prodaje po nižim cenama
– gubitak prihoda
Povećanje trošenja usled dodatne prodaje
– porast prihoda
66
67
Engelovi zakoni govore o uticaju dohodka na strukturu tražnje, i ima ih četiri:
1. Prvi Engelov zakon - što je veći dohodak, to je manji udeo namenjen ishrani, i obratno
2. Drugi Engelov zakon - udeo namenjen ishrani je isti bez obzira na visinu dohodka
3.Treći Engelov zakon - udeo namenjen stanovanju, ogrevu i osvetljenju je isti bez obzira na visinu dohodka
4. Četvrti Engelov zakon - što je veći dohodak, to je veći udeo namenjen higijeni, kulturi, sportu, putovanjui sl.
Važi i obratno.
SIŽE O ELASTIČNOSTI TRAŽNJEKoficijent elastičnosti Opis Definicija Uticaj na Prihode
Veća od 1 (ED > 1)
Elastična tražnja
Postotne promene tražene količine je veće od postotne promene cene
Prihodi rastu kada cena opada
Jednaka 1 (ED 0 = C CC 1)
Jedinično elastična tražnja
Postotne promena tražene količine je jednaka postotnoj promene cene
Prihodi se ne menjaju kada cena opada
Manja od 1 (ED < 1)
Neelastična tražnja
Postotne promena tražene količine je manja od postotne promene cene
Prihodi opadaju kada cena opada
68
Siže o elastičnosti tražnje.Elastična tražnja donosi porast prihoda, neelastična tražnja smanjuje prihode, dok kod jedinačne elastičnosti tražnje – prihodi ostaju nepromenjeni
69
U zavisnosti od vrednosti ovog koeficijenta razlikujemo sledeće oblike elastičnosti tražnje:
1) Savršeno elastična tražnja (Edx = ∞) - cene se ne menja, a tražnja raste ili opada.
2) Elastična tražnja (Edx > 1) - manja promena cene dovodi do većih promena tražnje.
3) Jedinična (unitarna) elastičnost (Edx = 1) - promena cene i promena tražje su obrnuto proporcionalne.
4) Neelastična tražnja (Edx < 1) - sa većim promenama cene dolazi do manjih promena tražnje.
5) Savršeno neelastična tražnja (Edx = 0) - promene cene ne utiču na promenu tražnje.
ELASTIČNOST PONUDE I KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
PONUDE (ES)
Elastičnost ponudeElastičnost ponude definišemo kao jačinu jačinu reakcije ponuđene količine nekog dobra reakcije ponuđene količine nekog dobra na promenu njegove tržišne cenena promenu njegove tržišne cene, pod uslovom da su svi ostali parametri, a pre svega tehnologija proizvodnje i cene inputa, ostali nepromenjeni.
70
Drugačije rečeno, elastičnost ponude meri procentnu promenu ponuđene količine koja je pruzrokovana procentnom promenom cene tog dobra od 1%.
Ova je elastičnost obično pozitivnaje elastičnost obično pozitivna, jer viša cena podstiče proizvođače na povećanu proizvodnju.
71
Budući da se preduzeća različito ponašaju sa stanovišta ponuđene količine i promena cena, ilustrovaćemo različite oblike elastičnosti ponude:
Prvo, tražena količina potpuno je ograničena (pr. kvarljiva roba). To je slučaj u ribarnicama gde roba mora da se proda po bilo kojoj ceni. Tada imamo slučaj povišene eksterne neelastičnosti ponude ili vertikalne krive ponude (Es=0) 72
Drugo, krajnji slučaj bi bio kada bi malo smanjenje cene uzrokovalo smanjenje ponuđene količine na nulu, a malo povećanje cene – beskonačno povećanje ponuđene kiličine. To je slučaj horizontalne krive ponude – beskonačno elastične tražnje (Es = ∞)
73
Treće, između ova dva slučaja, ponuda je elastična, odnosno neeelastična, ako je procenat promene količine veći ili manji od procenta promena cena.
U slučaju jedinične elastičnosti, procentna promena ponuđene količine je upravo jednaka procentnoj promeni cene (ES = 1).
Dakle, reakcija količine na promenu cene je proporcionalna, a u slučaju tražnje je obrnuto proporcionalna. 74
ELASTIČNOST PONUDE I KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
PONUDE
75
Es =
Procentna promena ponuđene količine Procentna promena cene odnosno Es = ∆Q/Q
∆P/P
Es∑ = ∆QS_
QS : ∆P P = ∆QS_
∆P x _P_ QS
> = 1, <
Alternative elastičnosti ponudePotpuno neelastična ponuda ima Es∑ =0, neelastična ponuda
predstavlja odnos 0< Es∑<1, jedinačna ponuda je Es∑=1, elastičnost ponude predstavlja odnos 1< Es∑<oo, Potpuno elastična ponuda ima
Es∑ =oo
76
Odnosno, u zavisnosti od vrednosti ovog koeficijenta razlikujemo sledeće oblike elastičnosti ponude:
1) Savršeno elastična ponuda (Esx = ∞) - cene se ne menja, a ponuda raste ili opada.
2) Elastična ponuda (Esx > 1) - manja promena cene dovodi do većih promena ponude.
3) Jedinična (unitarna) elastičnost (Esx = 1) - promena cene i promena ponude su direktno proporcionalne.
4) Neelastična ponuda (Esx < 1) - sa većim promenama cene dolazi do manjih promena ponude.
ELASTIČNOST PONUDE I KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
PONUDE
Elastična, jedinačna, neelastična i druge vrste elastičnosti ponude pano (a) , kada je ponuda fiksna, elastičnost ponude je 0, kriva (a). Kriva (c) prikazuje veliku reakciju ponuđene količine na promene cene. Kriva (b) ilustruje reakcije promene količine jednake promenama cene, dok pano (b) pokazuje sve ostale modalitete elastičnosti ponude
77
ELASTIČNOST PONUDE
78
cena
(p)
količina (Q)
40 din
50 din
100 200
1. Rast cene za 22 % ...
2. ...Vodi povećanju ponude Q od 67 %.
Elastična ponuda Esx > 1
ELASTIČNOST PONUDE
79
cena
(p)
količina (Q)
40 din
50 din
100 110
1. Rast cene za 22 % ...
2. ...Vodi povećanju ponude Q od 10 %.
Neelastična ponuda Esx < 1
ELASTIČNOST PONUDE
80
cena
(p)
količina (Q)
40 din
50 din
100 125
1. Rast cene za 22 % ...
2. ...Vodi povećanju ponude Q od 22 %.
Jedinična elastičnost ponude
Esx = 1
81
U vremenskoj dimenziji ponude razlikuju se tri vremenska perioda u kojima se može uspostaviti ravnoteža:
1. Trenutni - ako dođe do promene cene, ponuda neće moći da se promeni jer je u trenutnom roku fiksna.
2. Kratki - postoji delimična mogućnost prilagođavanja promeni cene, i to samo u okviru proizvodnih kapaciteta.
3. Dugi - proizvođač može da se u potpunosti prilagodi promeni cene.
HVALA NA PAŽNJI !