industrija 45

108
Broj 45 • Avgust 2013. • Godina VIII • Cena 350 dinara

Upload: casopis-industrija

Post on 13-Mar-2016

368 views

Category:

Documents


16 download

DESCRIPTION

Industrija 45 web izdanje

TRANSCRIPT

Page 1: Industrija 45

Broj 45 • Avgust 2013. • Godina VIII • Cena 350 dinara

Broj 45

Page 2: Industrija 45
Page 3: Industrija 45
Page 4: Industrija 45
Page 5: Industrija 45
Page 6: Industrija 45

The tailor makes the man - packaging makes the brand

Page 7: Industrija 45

Bavimo se:• projektovanjem• konstruisanjem• proizvodnjom i montažom

mašina za pakovanje i linija za punjenje različitih vrsta proizvoda u određeni tip ambalaže

Pružamo:• kvalitet• ekonomičnost• tačnost i pouzdanost• podršku i praćenje u svim

fazama realizacije

Omni projektprofesionalna oprema i mašine za pakovanjeNovo Selo, Vrnjačka Banja, SrbijaTel. +381 36 631 610 +381 36 631 611 +381 36 631 612Fax. +381 36 631 609mob: +381 63 602 611email: [email protected]

Page 8: Industrija 45

Reč urednika

A evo i novog broja Industrije, kao prvog vesnika jeseni. Naravno, uvek kada iz štamparije izađe avgustovski broj našeg časopisa - to se može razumeti i kao priprema za start sajamskih manifestacija, čije se održavanje planira u predstojećem jesenjem periodu. S obzirom na to da je dosta sajmova ispred nas, mi smo se odlučili da sa ovim izdanjem imamo promocije na sajmu pakovanja u Beogradu, sajmu ekologije i energetike takođe u Beogradu i sajmu građevine i energetike u Budvi, dok ćemo još dosta sajmova posetiti u regionu. I u ovom broju, imamo to zadovoljstvo da za Industriju govori neko od ministara u Vladi Republike Srbije, tako da smo o aktuelnim pitanjima razgovarali sa ministarkom Zoranom Mihajlović. U ovom broju, pored energetike smo malo više akcenat stavili na industriju pakovanja, a na vama je da procenite da li je i koliko napredovala ova grana u Srbiji.Posle godišnjih odmora, mladi tim Industrije je spreman za nove izazove i pobede, gde nam je potrebno i vaše poverenje i vernost, zato čitajte nas i dalje.

Nikola Mirkovićglavni i odgovorni urednik

uvodnikuvodnik

Broj 45 • Avgust 2013. • Godina VIII • Cena 350 dinara

Broj 45

Izdavač

IndMedia d.o.o. Privredno društvo za izdavaštvo i marketing Lazara Kujundžića 88, Beograd Tel/fax: +381 11 305 88 22 E-mail: [email protected] www.industrija.rs

Glavni i odgovorni urednik Nikola Mirković Tel: +381 60 344 8428 E-mail: [email protected] E DA KC I JALektura i redaktura Aleksandra Radosavljević E-mail: [email protected] Jovanović Aleksandra Radosavljević Stana Arsenić Stevan JovičićPretplataStevan Jovičić Tel: + 381 60 344 84 27 E-mail: [email protected] za štampu i štampa Maxima graf, Vladana Desnice 13, PetrovaradinDistribucija Direkt marketing service d.o.o.Web www.industrija.rsČasopis izlazi dvomesečnoCIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 62 ISSN 1452 - 3639 = Industrija (Beograd, 2006.) COBISS.SR-ID 128184844 Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost i verodostojnost objavljenih oglasa i promotivnih tekstova.

Page 9: Industrija 45

sadržaj

9

sadržaj

Industrija 45 / avgust 2013.

Da biste obezbedili vaš PRIMERAK ČASOPISA INDUSTRIJA potrebno je da sledite uputstvo koje se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs

Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u koje su uneti svi traženi podaci.

pretplatite se na vaš primerak časopisa

Posetite nas na našoj Facebook stranici:www.facebook.com/casopis.industrija

RAZGOVOR S POVODOMENERGETIKA – VELIKI POTENCIJAL SRBIJE...INTERVJU SA MINISTARKOM ENERGETIKE, RAZVOJA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE, ZORANOM MIHAJLOVIĆ.“Kao što ste možda i navikli, časopis Industrija se trudi da za odgovore na najinteresantnija pitanja srpske privrede razgovara sa pravim i kompeten-tnim osobama. Iz tog razloga želimo da se zahvalimo i ministarki Zorani Mihajlović, što se odazvala našem pozivu i u jednom prijatnom razgovoru odgovorila na pitanja koja su nas interesovala.”

66

AMBALAŽA I PAKOVANJE

OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJIMA SU IZLOŽENI ZAPOSLENI NA PROIZVODNJI AMBALAŽE ZA PAKOVANJE NAMIRNICA

“Svaka proizvodnja ambalaže ima svoje karakteristike, koje zavise kako od tehnološkog procesa tako i od materijala koji se koriste. Ali, postoje neke opšte karakteristike o kojima će ovog puta biti reči.”

34

77

REČ STRUČNJAKA

ROBOTIKA U INDUSTRIJALIZACIJI EKONOMSKOG SISTEMA SRBIJE - II DEO

“Da bi oporavila svoj ekonomski sistem i krenula dalje, Srbija mora prvo da oporavi svoju industriju, tako što će povratiti tehnološke sposobnosti koje je imala u predkriznom, odnosno predtranzicio-nom periodu...”

MULTI-TEC D.O.O.• Multi-Tec linija za automatsku paletizaciju . . . . . . . . . . . 14U FOKUSU•AMBALAŽA I PAKOVANJE ROBE . . . . . . . . . . . . . 18

PROPACK&TECH KLASTER• Osnovan Klaster proizvođača ambalaže, mašina i opreme za pakovanje . . . 20STANTECH D.O.O.• Handy Pack i Shrink Pack . . . . . . . . . . . . . . . 23

TO-MA PALETE D.O.O.• Proizvodnja svih vrsta drvenih paleta po UIC kodeksima . . . . . . . 24LIBELA ELSI D.O.O • Deset godina uspešnog poslovanja kompanije Libela Elsi NS . . . . . . 25NENEL GROUP D.O.O.• Sušare za plastične materijale u sistemu automatizacije proizvodnje . . . . 26NEOFYTON D.O.O.• ENGEL Nova hibridna mašina za brizganje plastike . . . . . . . . . 27

THE END OF LINE D.O.O.• Prijatelj i partner iz oblasti završnog pakovanja . . . . . . . . . 28GREINER I JP PACKAGING• Greiner i JP packaging – tradicija koja garantuje kvalitet . . . . . . . 32

AMBALAŽA I PAKOVANJE• Opasnosti i štetnosti kojima su izloženi zaposleni na proizvodnji ambalaže . . . 34MESSER TEHNOGAS A.D.• Uvek sveže namirnice na vašem stolu . . . . . . . . . . . . 38OMNIPROJEKT D.O.O.• Profesionalna oprema i mašine za pakovanje . . . . . . . . . . 40VREMEPLOV• Istorija pakovanja proizvoda . . . . . . . . . . . . . . 42URAM SYSTEM D.O.O.• Zamena Simatic S5 upravljačkih sistema sa S7 upravljačkim sistemima . . . . 44TRCPRO D.O.O.• Budite pripremljeni za budućnost sa važnim trendovima u vagarskoj tehnici . . 48LOGISTIKA• Logistika neizbežna karika u poslovanju . . . . . . . . . . . 50GEBRÜDER WEISS• Gebrüder Weiss uveo treći polazak zbirne robe iz centralnog skladišta u Beču . . 53

TEHNO EKO PAK D.O.O.• Naučimo o reciklaži . . . . . . . . . . . . . . . . 55EKOLOGIJA• Bacanje hrane planetu skupo košta . . . . . . . . . . . . 56EKOLOGIJA• Bezbedno skladištenje radioaktivnog otpada iz Srbije . . . . . . . . 59MIKRO KONTROL• Sistem integrator u automatici . . . . . . . . . . . . . . 60ABB•ABB postaje globalni lider za fotonaponske invertere . . . . . . . . 62

FEROMONT INŽENJERING A.D.• Lider u oblasti energetskih i industrijskih objekata . . . . . . . . . 64RAZGOVOR S POVODOM• Energetika veliki potencijal Srbije - Zorana Mihajlović . . . . . . . . 66SECURITON D.O.O.• Sistemi tehničke zaštite objekata . . . . . . . . . . . . . 70HEXAGON METROLOGY • Hexagon Metrology predstavlja PC-DMIS Touch . . . . . . . . . 76REČ STRUČNJAKA• Robotika u industrijalizaciji ekonomskog sistema Srbije . . . . . . . 77

AUTOMATIZACIJA• Komunikacioni protokoli u automatizaciji . . . . . . . . . . . 84INSA – INDUSTRIJA SATOVA A.D.• Sistem za daljinsko očitavanje merila – “ADO” . . . . . . . . . . 88

TONI LAZNIK, DIREKTOR ICM• Kad se primene svetski standardi... . . . . . . . . . . . . 90OPGATE D.O.O.• Pločasti materijali za građevinarstvo . . . . . . . . . . . . 94REČ STRUČNJAKA• MARKETING . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Page 10: Industrija 45

vestivesti

NBS: Od početka 2013. godine priliv stranih investicija 400 miliona evra

Narodna banka Srbije objavila je da je od početka godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio oko 400 miliona evra.- Već je sada sasvim izvesno da će ova godina biti uspešnija od protekle po neto prilivu stranih direktnih investicija - saopštila je na predstavlja-nju avgustovskog Izveštaja o inflaciji, predstavica NBS Snežana Vilaret.Prema njenim rečima, u prošloj godini je zabeležen “incidentno nizak” neto priliv stranih direknih investicija od 232 miliona evra.Vilaret je rekla da NBS u ovoj godini očekuje da neto priliv direktnih stranih investicija u Srbiju bude 700 miliona evra, što je prilično umerena projekcija. Istakla je da se investicije očekuju u prerađivačkoj industriji, trgovini i energetici.

Vilaretova je naglasila i da se u narednim godinama očekuje rast investicija, imajući u vidu povoljne makroekonomske indikatore, oče-kivani oporavak u evro zoni i veću ekonomsku aktivnost najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije.Prema podacima NBS-a, u drugom tromesečju 2013. godine neto priliv po osnovu stranih direktih investicija iznosio je 139 miliona evra.Neto priliv predstavlja razliku između iznosa priliva i odliva investicija.

Četiri italijanske firme žele partnerstvo sa kruševačkom

fabrikom “14. oktobar” - Dogovorena zajednička proizvodnja

traktora i motokultivatora

Četiri italijanske firme koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije - „Facma“, „SAI“, „Euromat“ i „Mira Italia“, potpisale su 13. avgusta sa kruševačkom industrijom mašina i komponenti “14. oktobar” pismo o namerama o proizvodnji, odnosno montaži hidrosta-tičnih traktora. U pismu koje su predstavnici ovih firmi potpisali u italijanskom gradu Vitorkjanu, navodi se da će se koristiti tehnologija u vlasništvu firme “Facma”, a potpisinici će moći da obezbede sredstva za podršku zajed-ničkih aktivnosti, kako preko sopstvenih fondova, tako i putem ostalih doprinosa uključujući i evropske fondove. Grupa SAI u svom sastavu ima više od 30 kompanija, između ostalog i kompaniju “Facma”, a godišnje prihoduju oko 150 miliona evra. Prema rečima Pjera Pekorarija, jednog od vlasnika grupe SAI, jedan od ciljeva je da se sa kruševačkim “14. oktobrom” napravi zajedničko preduzeće, i pokrene proizvodnja traktora, malih traktora i motokultivatora. - Teško je u ovoj fazi razgovora govoriti koje će se količine proizvoditi, jer smo u fazi razvoja projekta, ali sam siguran da će u narednih pet do deset godina te cifre biti vrlo interesantne, pre svega kada je reč o izvozu na tržišta istočne Evrope kojima su potrebni visokotehnološki traktori - kazao je Pekorari. Kako je najavljeno, italijanske kompanije uskoro bi mogle da posete kruševački “14. oktobar”, a u toku su i pregovori sa italijanskim kompa-nijama koje se bave proizvodnjom hladnjača. On je objasnio da je politika te italijanske kompanije proizvodnja u onim zemljama koje mogu biti i tržište, a posebno je naglasio značaj kvalitetne radne snage u Srbiji i sporazuma koji naša zemlja ima sa Rusijom. Predsednik kompanije “Mira Italia” Danijelo Banjoli rekao je da veruje u tržište Srbije, ukazujući da je pismo o namerama koje bi trebalo da pokrene projekte od zajedničkog interesa - veoma značajno za sve kompanije. - Mi prvi put uvodimo u našu proizvodnju hidrostatičku transmisiju i to je veliki tehnički iskorak. U tom smislu, biće obostranih ulaganja, srazmerno učešću u zajedničkom proizvodu – ukazao je direktor “14. oktobra” Dragi Nestorović istakavši da će zbog toga IMK pojačati svoje kapacitete. On je precizirao da se pismo o namerama odnosi na zajednički razvoj, proizvodnju i zajednički plasman i dodao da će se u narednom periodu pregovarati pod kojim će se brendom taj proizvod izvoziti.

Više od 16 godina iskustva u oblasti komprimovanog vazduha i fluid transporta. Veliki broj referenci u cementnoj industriji, petrohemiji i prehrambenoj industriji. Prisutni smo u velikom broju javnih komunal-nih preduzeća u Srbiji i regionu, kroz projekte koji se bave tretmanom otpadnih voda.

VIJČANI KOMPRESORIVijčani kompresori sa uljnim ubrizgavanjem, suvi i bezuljni 1 - 50 m3/min do 13 bar-a - Amonijačni vijčani kompresori serije VMY - Vijčani kompresori za fluid transport serije VM i VML - Radni medijum: vazduh, azot i tehnički gasovi

DUVALJKEDuvaljke sa obrtnim klipovima 1 - 250 m3/min / diferencijalni pritisak do 1 000 mbar-a - Fluid transport - Aeracija - Radni medijum: vazduh, azot i tehnički gasovi

TRETMAN OTPADNIH VODA:Postrojenja za tretman otpadnih voda: - Aeracione duvaljke - Aeracioni paneli - Održavanje

MIGROS d.o.o.Bukovački put 8021132 Petrovaradin, SrbijaTel/Fax: +381 21 511289Servis: +381 21 6322755E-mail: [email protected]: www.migros.co.rs

HAFI PROJECT & TECHNOLOGY GmbHA – 6800 Feldkirch, Mühletorplatz 4 – 6 AUSTRIATel: +43 5522 779240Fax: +43 5522 74938E-mail: [email protected]: www.hafi.cc

Page 11: Industrija 45

Pogledajte listu 15 najvećih izvoznika u Srbiji

Ministarstvo finasija i privrede, početkom avgusta saopštilo je spisak od 15 najvećih izvoznika u Srbiji, na čijem je prvom mestu fabrika “Fijat automobili Srbija”, koja je od početka godine od izvoza ostvarila prihod od 839,6 miliona evra.Kako je navedeno u saopštenju, po prvi put Srbija je ostvarila privredni rast baziran na izvozu. - Srpski izvoz u prvoj polovini ove godine porastao za više od 20%, dok je u istom periodu prošle godine rastao svega 0,6%. To je ogromna razlika i vidljiv rezultat, tako da sa pravom možemo da kažemo da je izvoz konačno postao uzdanica srpske privrede - rekao je ministar finansija Mlađan Dinkić.Dinkić je naglasio da je od 15 najvećih izvoznika sa liste, čak 10 dobilo podršku države, i ocenio da s politikom podsticanja zapošljavanja i izvoza treba nastaviti i ubuduće. On je rekao da bi država trebalo da nastavi sa subvencijama i ukazao da je za realizaciju velikih investicija koje zemlji donose visoke izvozne prihode, potrebno i vreme i strpljenje. Kao primer, naveo je fabriku automobila FAS u Kragujevcu, koja će ove godine ostvariti prihod od izvoza od 1,6 milijardi evra.Na listi najvećih izvoznika, u periodu od januara do jula ove godine, nakon FAS-a, slede: “Naftna industrija Srbije” - prihod od izvoza 153,4 miliona evra, fabrika guma iz Pirota “Tigar tyers” 139,9 miliona evra, “HIP Petrohemija” Pančevo 122,9 miliona evra, “Hemofarm” 88 miliona evra, “Gorenje” Valjevo, Stara Pazova 75,1 miliona evra, RTB “Bor” 73,9 miliona evra, “Ball pakovanja Evropa” 72,1 miliona evra, “Tarkett” iz Bačke Palanke 70,6 miliona evra, “Yura” Rača, Niš, Leskovac 65,1 miliona evra, “Impol seval” 59,9 miliona evra, “Golden Lady” iz Beloševca 57,2 miliona evra, “Tetra pak” iz Beograda 54,8 miliona evra, “Sirmium steel” iz Sremske Mitrovice 54,1 miliona evra i fabrika “Leoni” Prokuplje 50,2 miliona evra.

Automobili prvi izvozni proizvod Srbije, delovi prvi uvozni

Prvo mesto na izvoznoj listi Srbije u junu mesecu, zauzimali su dizel-automobili, snage do 1 500 kubika, sa vrednošću od 75 miliona dolara, dok su delovi i pribor za motorna vozila sa 153 miliona dolara bili prvi uvozni proizvod, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.Na drugom mestu izvozne liste su automobili sa paljenjem svećicom, preko 1000 a ispod 1 500 kubika, sa iznosom od 62 miliona dolara, a na trećem mestu dizel-automobili preko 1 500 a ispod 2 500 kubika, sa 52 miliona dolara.Sledi izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove sa 35 miliona, izvoz električne energije je iznosio 24 miliona, a delova za mašine 19 miliona dolara.Gume za automobile izvezli smo za 18 miliona, na izvoz lekova za malo-prodaju otpada 16 miliona, izvoz toplo valjanih proizvoda od gvožđa

i nelegiranog čelika iznosio je 15 miliona, koliko i izvoz automobila sa paljenjem svećicom do 1 000 kubika.Na drugom mestu uvozne liste su nafta i ulja od bituminoznih minera-la, sa 78 miliona dolara, na trećem mestu je prirodni gas, sa 44 miliona, dok je uvoz lekova za maloprodaju dostigao je 40 miliona dolara.

Industrijska proizvodnja u junu veća za 3,7%

Industrijska proizvodnja u Srbiji u junu je bila veća za 3,7% u odnosu na jun 2012. godine, a u odnosu na prosek 2012. godine za 4,8%, objavio je danas Republički zavod za statistiku. Industrijska proizvodnja u periodu januar - jun ove godine, u odnosu na isti period 2012, veća je za 4,2%. U junu je, u odnosu na isti mesec lane, zabeležen rast proizvodnje u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimati-zacijom za 15,4%, prerađivačkoj industriji za 1,6 odsto i rudarstvu za 0,1%. Posmatrano po nameni, u junu je došlo do rasta u proizvodnji kapital-nih proizvoda za 31,7%, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 22,9% i energije za 17%. Istovremeno, zabeležen je pad u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,4 procenta i intermedijarnih proizvo-da, osim energije, za 7,1%. Obim industrijske proizvodnje u junu je zabeležio rast kod 13 oblasti, koje imaju učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 49%, a pad kod 16 oblasti čije učešće iznosi 51%. Najveći uticaj na rast proizvodnje imale su proizvodnja motornih vozila i prikolica, električne energije, derivata nafte, osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata i eksploatacija ruda metala. Kada se uključi proizvodnja malih preduzeća, u junu je industrijska proi-zvodnja veća za 3,9% u odnosu na prosek 2012. godine, a prerađivačke indutrije za 9,9%.

vestivesti

Page 12: Industrija 45
Page 13: Industrija 45

KOMPLETNA REŠENJA ZA VAŠU INDUSTRIJUMulti-Tec d.o.o.Flexo Printing & Packaging Technology

Multi-Tec d.o.o.Novosadska 701

21235 Temerin, SrbijaTel: +381 21 62 52 820

Fax: +381 21 62 52 824Mob: +381 63 547 560

E-mail: [email protected]: www.multi-tec.net

Page 14: Industrija 45

razgovor s povodomMULTI-TEC LINIJA ZA

AUTOMATSKU PALETIZACIJU

Industrija 45 / avgust 2013.14

razgovor s povodomNIKO BUBIĆ DIREKTOR MULTI-TEC D.O.O. TEMERIN

Časopis Industrija: Za sam početak našeg razgovora, kažite mi koliko dugo postoji kompanija Multi-Tec i kakvim kadrovskim i tehničkim potencijalima raspolažete?

Niko Bubić: Multi-Tec postoji od 1989. godine, kada smo osnovani i počeli sa radom u Štutgartu u Nemačkoj. Nakon nekoliko godina, firmu smo sukcesivno preselili za Srbiju. Trenutno zapošljavamo tri mašinska inženjera konstruktora i još 18 kvalifikovanih kadrova u mašinstvu.

Mi se bavimo konstrukcijom, remontom, revitalizacijom, pro-dajom mašina i mašinskih elemenata, kao i zastupanjem stranih kompanija za tržište zemalja bivše Jugoslavije. Nudimo kompletno rešenje automatizacije, pakovanja i slaganja robe na paletu. Tako-đe, nudimo i zastupništva naših ino-partnera.Časopis Industrija: U Vašem poslovanju fokusirani ste na revi-talizaciju i automatizaciju, uključujući paletizer i kompletnu liniju za paletizaciju - pa mi recite na kom principu on radi i kakve su njegove perfomanse?

Niko Bubić: Kada pričamo o elementima za automatski transport, gde svakako spada i paletizer, osnovno pitanje koje se postav-lja jeste KAPACITET samog uređaja. Dokazani kapacitet paletizera PA1000S razvijenog sopstvenim snagama u firmi Multi-Tec iznosi 1 000 vreća na sat. Kako je paletizer PA1000S namenjen za pale-tizaciju vreća od 50 kg na standardnu paletu EUR EPAL, to znači da za sat vremena automatska linija za paletizaciju, čiji integralni deo čini paletizer PA1000S spremi za transport 50 tona tereta, zaštićenog providnom folijom.

Časopis Industrija: S obzirom na to da je kvalitet proizvoda direk-tno povezan sa pakovanjem na kraju proizvodne linije - koliko je korisno kupcima da se odluče baš za Vaš paletizer?

Niko Bubić: Sam paletizer PA1000S se sastoji od klasičnih trakastih transportera i izrađen je na modularnom principu, što znači da je u slučaju remonta ili havarije veoma lako zameniti oštećeni deo novim, te se time remećenje proizvodnje svodi na minimum. Multi-Tec poseduje kapacitete za projektovanje celokupne linije za automatsku paletizaciju, te integrisanje paletizera PA1000S u celokupni proizvodni proces ne predstavlja problem. Naravno, jedan od aduta predstavlja i cena samog paletizera PA1000S, koja je znatno niža od cena ostalih proizvođača elemenata za automat-sku paletizaciju, dok je kvalitet na istom ili približnom nivou.

Časopis Industrija: Šta nam možete reći o sistemu TRANSPORTNE LINIJE u vidu valjkastih transportera bez pogona, kao i o industrij-skim vagama?

Niko Bubić: Valjkasti transporteri se koriste za horizontalan pra-volinijski ili krivolinijski transport komadnog tereta, prvenstveno pravilnog oblika sa ravnom oslonom površinom (kutije, sanduci, palete, kontejneri). Teret se pomera ručno u ravni ili pod nagibom do 6 stepeni, u kom slučaju teret sam klizi usled sopstvene težine. Trase valjkastih transportera bez pogona se formiraju kombi-nacijom pravolinijskih i krivolinijskih sekcija sa skretnicama koje omogućavaju promenu pravca kretanja tereta.

Industrijska vaga Multi-Tec HBM01D služi za automatsko doziranje šećera u pakovanju od 1 kg i predstavlja podsistem mašine za dozi-ranje i pakovanje šećera. Uređaj sadrži četiri dozirna procesora tipa HBM AED9201A i PLC koji vodi i nadzire proces doziranja. PLC je tipa Unitronics V570.

U susret predstojećem Sajmu pakovanja PAKTECH EXPO u Beogradu, u prijatnom ambijentu moderno opremljene kompanije Multi-Tec iz Temerina, bila nam je čast da o revitalizaciji i automatizaciji u industriji, razgovaramo sa gospodinom Nikom Bubićem, direktorom ove kompanije. Evo kakve nam kompanijske novosti donosi Multi-Tec.≡ Razgovor vodila: Aleksandra Radosavljević

Niko Bubić, direktor Multi-Tec d.o.o.

Page 15: Industrija 45

razgovor s povodom

Industrija 45 / avgust 2013. 15

razgovor s povodomNIKO BUBIĆ DIREKTOR MULTI-TEC D.O.O. TEMERIN

Časopis Industrija: Razvili ste sistem revitalizacije zahvaljujući uspostavljanju odlične poslovne saradnje sa kompanijama van granica Srbije. Recite nam koje to brendove zastupate/promovišete i čime se oni izdvajaju u odnosu na konkurentske brendove drugih kompanija?

Niko Bubić: U domenu elektro-mašinskih komponenti, firma Multi-Tec je generalni zastupnik nemačkog brenda Maedler. Maedler nudi široki dijapazon elemenata neophodnih za svaki tip mašinogradnje, od elemenata za spajanje-vijaka, preko elemenata za pogon (zupčanici, remenice, kaiševi) do složenih podsklopova za pogon kao što su motor reduktori. Ono što izdvaja kompaniju Maedler u odnosu na konkurente, jeste visoki nivo kvaliteta po pristupačnim cenama.

Još jedan brend koji zastupamo u oblasti mašinogradnje jeste nemačka firma Tandler, specijalizovana za izradu zupčanika i zup-častih multiplikatora/reduktora. Proizvodi firme Tandler predstav-ljaju vrhunske zupčaste elemente, termički tretirane, neophodne za svaki dugotrajni vid prenosa snage.U domenu flexo štampe, firma Multi-Tec zastupa takođe jednog od vrhunskih proizvođača keramičkih i čeličnih raster valjaka, nemač-ku firmu Zecher. Firma Zecher uživa poverenje svetskih flexo štam-parija i predstavlja kompaniju koja neprestano ulaže u inovacije na polju legura i materijala za valjke u opštem. Visok kvalitet, kao i lasersko graviranje samih valjaka, predstavljaju adute firme Zecher.

Najzad, ukoliko imate potrebu za sigurnosnim ormanima za odlaganje i čuvanje opasnih materija koji se odlikuju modernim dizajnom, robusnom i dugovečnom konstrukcijom, ispitanom na otpornost na vatru i u koju su ugrađeni materijali proverenog kva-liteta, što je potvrđeno GS znakom - LACONT je pravo rešenje za vas. Brendirani kvalitet Made by LACONT odnosi se na inovativne i praktično dokazane proizvode, namenjene skladištenju i čuvanju opasnih materija, koji su u potpunosti usklađeni sa svim relevan-tnim standardima i propisima. Takođe, posedujemo sve neophod-ne sertifikate za proizvodnju mašina (ISO, CE), a trenutno radimo na razvoju Gantry-robota - pouzdani automat za paletiranje raznih proizvoda.Časopis Industrija: Koliko je, po Vama važno i korisno učešće na sajmovima i manifestacijama koje povezuju kompanije iz sličnih branši i da li učestvujete na nekima od njih?

Niko Bubić: Tokovi i prikaz ostvarenih ideja su neophodni. Sajmovi predstavljaju skupove na kojima je moguće doznati niz detalja, kako o samom prezentovanom proizvodu tako i o nje-govoj široj istoriji. Neposredna komunikacija sa predstavnikom kompanije koja izlaže proizvod predstavlja idealnu priliku za edu-kovanje potencijalnih kupaca o samom proizvodu, naglašavajući njegove vrline.

Multi-Tec d.o.o.Novosadska 701

21235 Temerin, SrbijaTel: +381 21 62 52 820Fax: +381 21 62 52 824

Mob: +381 63 547 560E-mail: [email protected]: www.multi-tec.net

Page 16: Industrija 45
Page 17: Industrija 45
Page 18: Industrija 45

u fokusuAMBALAŽA I PAKOVANJE ROBE

Industrija 45 / avgust 2013.18

u fokusu

Materijal za izradu ambalaže treba da poseduje dobra mehanička svojstva, hemijsku otpornost prema unutraš-njem sadržaju, otpornost prema koroziji, organoleptičku

neutralnost, nepropustljivost za gasove, tečnosti i masnoće.

PODELA AMBALAŽE – VRSTE AMBALAŽENajvažnije podele su prema materjalu od kog je ambalaža izrađe-na, prema njenoj osnovnoj funkciji, prema trajnosti i podela pre-ma spojivosti sa robom.Prema materijalu izrade, ambalaža se deli na:• Papirnu• Kartonsku• Metalnu• Staklenu• Drvenu• Tekstilnu• Ambalažu od plastičnih masa• Kompleksnu ambalažuPrema osnovnoj funkciji koju ima u prometu robe, ambalaža može biti prodajna, transportna i zbirna. Prodajna ambalaža služi za pakovanje robe široke potrošnje, dok transportna ambalaža služi za zajedničko pakovanje više prodajnih jedinica. Skupna ambala-ža racionalizuje pakovanje robe u transportnu ambalažu i ruko-vanje robom u maloprodajnoj trgovini. Ambalaža se takođe deli na povratnu i nepovratnu, pri čemu je povratna ambalaža trajna i može se više puta upotrebiti za pakovanje robe.S obzirom na spojivost ambalaže sa robom, ambalaža se deli na odvojivu i neodvojivu. Neodvojiva ambalaža je sastavni deo robe, a pakovanje u ovu vrstu ambalaže je deo tehnološkog procesa pro-izvodnje robe. Odvojiva ambalaža nije sastavni deo robe, i u nju se obično roba pakuje u toku pripreme za transport.

SKLADIŠNO-TRANSPORTNA FUNKCIJA AMBALAŽES gledišta ove funkcije, ambalaža mora da omogući racionalno korišćenje skladišnog i transportnog prostora. Roba u takvoj ambalaži ima malu bruto masu, dopušta dobro organizovan i racionalno vođen unutrašnji transport i osigurava dobro i racionalno skladišno i transportno poslovanje.

PRODAJNA FUNKCIJA AMBALAŽEU okviru prodajne funkcije ambalaže, možemo izdvojiti četiri njena zadatka:• pakovanje količine robe adekvatne potrebama kupca,• racionalizacija prodaje,• povećanje obima prodaje, i• garancija kvaliteta robe.Upotrebna funkcija ambalaže mora zadovoljiti sledeće zahteve:• zahtev za lakoćom upotrebe,• zahtev za delovanjem (kao ukras), i• da ima upotrebu kada se isprazni.Ekonomska funkcija ambalaže zahteva proizvodnju ambalaže uz što niže troškove, a oni su:• troškovi ambalažnog materjala,• troškovi prostornog oblikovanja, i• troškovi grafičkog oblikovanja.

SISTEMI KREIRANJA AMBALAŽE I OZNAKE NA AMBALAŽIKako će ambalaža izgledati i kako će obavljati svoje funkcije, zavisi od elemenata njenog kreiranja, a to su:• ambalažni materijali,• oblik ambalaže, i• grafička obrada ambalaže.• Ambalažni materijal mora imati sledeća svojstva:• postojanost,• nepropustljivost,• provodljivost,• sposobnost prerade, i• gustinu.

Ambalažom se naziva materijal u koji se proizvod pakuje. Sam proces stavljanja proizvoda u ambalažu, zatvaranje i označavanje, naziva se pakovanje robe. Osnovna funkcija ambalaže je zaštita i držanje upakovanog proizvoda. Ambalaža štiti robu od raznih mehaničkih naprezanja, fizičkih, hemijskih i atmosferskih uticaja, od delovanja mikroorganizama, insekata, glodara i slično.

Page 19: Industrija 45

u fokusuu fokusuPropustljivost ambalažnog materijala može biti mehanička i optička, dok oblik ambalaže utiče na mehaničku otpornost, na nepropusnost njenih šavova, kao i na masu i troškove njenog oblikovanja. Sposob-nost grafičke obrade se ogleda u sposobnosti ambalažnog materija-la da primi štampu. Plastične mase, staklo i metali imaju vrlo glatku i homogenu površinu koja ima malu moć upijanja boja.

USKLAĐENOST AMBALAŽE I ROBEAmbalaža mora biti usklađena sa:• vrstom robe,• svojstvima materijala od kojih je izrađena roba, kao i• pojavnim oblicima robe i njihovim svojstvima.Kod robe široke potrošnje, razlikujemo robu kratkotrajnog karaktera i robu trajnog karaktera. S aspekta ambalaže je posebno značajna i podela robe široke potrošnje na superiornu i inferiornu. Superiornu robu treba pakovati u bolju, lepšu i moderniju ambalažu.Na ambalaži se nalaze brojne oznake, koje mogu sadržati sledeća značenja: lomljivo, osetljivo na vlagu, osetljivo na toplotu, čuvati od zračenja itd.

SISTEMI KOMERCIJALNOG PAKOVANJASistem komercijalnog pakovanja obuhvata tehnologiju pakovanja i savremene oblike ambalaže, koji se formiraju u samom procesu pakovanja. Među poznate sisteme komercijalnog pakovanja za teč-nosti, čvrste i polučvrste proizvode spadaju:Tetrapak - to je sistem pakovanja tečnosti u kartonsku ambalažu koja ima oblik tetraedra. Karton može biti oplemenjen voskom, polietilenom ili aluminijumskom folijom. Tetrapak se koristi za pako-vanje mleka, jogurta, voćnih sokova i drugih tečnosti.

Tetrabrik je kartonska ambalaža u obliku paralelopipeda. Karton za izradu ove ambalaže oplemenjen je polietilenom i voskom, kako bi udovoljio uslovima pakovanja tečnosti.

Šrinpak je sistem pakovanja tableta i dražeja u aluminijumske folije koje se međusobno termički zatvaraju.

Pakform je ambalaža od sintetičke mase, formirana vakuumiranjem kalupima: sintetička folija se zagreva na temperaturu od 120 do 140 °C, formiraju se posude u kalupima i puni se proizvodom iz dozatora a zatim se zatvara.

Renopak je po tehnologiji sličan pakformu i služi za pakovanje tečnosti, ulja, sirćeta, deterdženata itd.

Aerosol je specifičan sistem pakovanja. Ambalaža se izrađuje od stakla, plastičnih masa, aluminijuma ili čeličnog lima. Služi za pako-vanje kozmetičkih proizvoda, insekticida, autokozmetike, farma-ceutskih i drugih proizvoda.

Page 20: Industrija 45

u fokusuOSNOVAN KLASTER PROIZVOĐAČA AMBALAŽE,

MAŠINA I OPREME ZA PAKOVANJE

Industrija 45 / avgust 2013.20

u fokusuPROPACK&TECH KLASTER

ProPack&Tech Klaster proizvođača ambalaže, mašina i opreme za pakovanje, osnovan je u maju 2013. godine i okuplja firme proizvođače ambalaže i opreme za pakovanje. Ideja o udruživanju znanja, kvaliteta i moći potekla je od firmi osnivača klastera Velexpo, Stan Tech i Tehnomatik 1995. Osnovni cilj i motiv za formiranje klastera ProPack&Tech je podizanje izvoznog potencijala članica.

Č lanice klastera su preduzeća sa dobrim proizvodnim pro-gramom, iskustvom, referencama i tendencijom pove-ćanja proizvodnje i broja zaposlenih, što mogu ostvari-

ti intenzivnim izvozom. Imajući u vidu činjenicu da je tržište Srbije relativno malo, prirodan izbor je izlazak na inostrana tržišta. Sve firme su izvozno orjentisane i članstvo u klasteru omogućava im da kroz međusobnu saradnju strateški ojačani nastupaju prema domaćim i stranim kupcima.

Zajedničkim nastupima na sajmovima u inostranstvu postiže se veća vidljivost, skreće se pažnja na kvalitet, kapacitet i moguć-nosti da se kroz udružen rad brže i adekvatnije odgovori na zahteve klijenata. Veoma značajan efekat zajedničkih nastupa koji se postiže je i sniženje troškova prezentacija na inostranim sajmovima i povećanje broja izlaganja, što intenzivira izvozne aktivnosti i dovodi do boljih izvoznih rezultata svake članice pojedinačno.

Međusobna komunikacija dovodi do saradnje, tako da su efek-ti udruživanja već prisutni u svakodnevnom radu na domaćem tržištu.

Namera nam je da u narednom periodu, pojačamo akcije u uspostavljanju kontakata sa klasterima iz slične oblasti u ino-stranstvu. Jedan od planova je da se uspostavi saradnja sa predstavnicima međunarodne zajednice, klasterima i klaster-skim inicijativama zemalja regiona i EU. Postoje inicijative i potreba za lobiranjem predstavnika klastera na donošenju i izmenama određenih zakonskih regulativa, koje su interesu proizvođača iz ove oblasti.

Saradnja među članicama je dobra, a odno-si pozitivni. Sa velikom ambicijom gledamo u budućnost i očekujemo dobre rezultate! Poziva-mo i druge firme iz ove oblasti koje svoj interes prepoznaju u aktivnostima klastera, da budu deo uspešnog tima.

Članice klastera su:Al Pack, Subotica - proizvodnja aluminijumske ambalaže za potrebe mlečne, prehrambene, konditor-ske, farmaceutske i duvanske industrije www. alpack.rs

GTL, Kragujevac - proizvodnja punilica za PET i staklenu ambalažu www.gtl-packaging.com

Osmor Co, Hajdukovo - proizvodnja zatvarača i rukohvata za PET flaše www.osmorco.com

Specijalka Ada, Ada - proizvodnja mašina i opreme za flaširanje www.specijalka.com

Stan Tech, Beograd - proizvodnja mašina i sistema za pojedinačno i zbirno kartoniranje i druge opreme za pakovanje www.stantechusa.com/sr

Stax Tehnologies, Čačak - proizvodnja mašina za pakovanje za papirnu industriju www.staxtechnologies.com

Tehnomatik, Novo Selo - proizvodnja sistema za pakovanje u prehrambenoj, farmaceutskoj i hemijskoj industriji www. tehnomatik.com

Tehnometal, Dašnica - proizvodnja linija za punjenje za PET i staklenu ambalažu www.tehnometal.co.rs

Velexpo, Beograd - organizacija sajmova, B2B poslovnih susreta u inostranstvu www.velexpo.com

Institucije za podršku klasteru su:Regionalni centar za razvoj malih i srednjih preduzeća, Beograd

Mašinski fakultet, Beograd

Tehnička škola, Beograd

Privredna komora Beograda

Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza i dr.

Klaster proizvođača ambalaže, mašina i opreme za pakovanjeNjegoševa 5, 11000 Beograd, SrbijaTel +381 11 3640919Email: [email protected]

Page 21: Industrija 45

Linija je namenjena za transport, doziranje i pakovanje raznorodnih proizvoda, koje je potrebno izmešati u traženom odnosu pre pakovanja. Vibro-dodavačima se materija transportuje do transportne trake sa rebrima, a transportna traka prebacuje materiju do multihead vage.Multihead vage odlikuju velika brzina i velika tačnost merenja slobodno padajućih proizvoda. Rade po principu pravljenja kombinacija u odmeravanju, pa je težina pakovanja postojana uz minimalne gubitke. Na ovoj liniji je ugrađeno tri multihead vage, za doziranje tri različite vrste proizvoda. Preko digitalnih displeja se zadaju željene količine proizvoda koji treba da bude u zbirnom pakovanju. Iz multihead vage, materija niz silazne cevi pada do bafer kofice. Bafer kofica prihvata materiju (zadatu težinu proizvoda) za pakovanje i tu količinu materije ispušta u mašinu za pakovanje.

Mašina za pakovanje je sa vertikalnim formiranjem kese i sa provarenim ivicama. Svi pogoni su sa servomotorima, što garantuje veću brzinu pakovanja. Uz pomoć kragne, iz folije sa rolne, koja je smeštena u zadnjem delu mašine za pakovanje, formira se kesica (kragne se razlikuju za svaku dimenziju kesice tj. u zavisnosti od veličine pakovanja). Na ovoj mašini moguće je dobiti nekoliko različitih oblika kesica. Na nosaču folije je ugrađen štampač, koji na foliji za pakovanje nanosi podatke, kao što su vreme i datum pakovanja. Zapakovani proizvod pada na izlaznu nagibnu traku, a sa trake proizvod dolazi na obrtni sto. Sa obrtnog stola, radnici uzimaju zapakovan proizvod i pakuju u kutije.

Tehničke karakteristike: Kapacitet: 50 kesa/min od 250 gr Instalisana snaga: 9 kW Priključni napon: 3x380 V, 50 Hz Dimenzije folije: do 500 mmGabaritne mere linije : 9 300 X 4 850 X 5 650 mm

Tehnomatik 1995 d.o.o.36216 Novo Selo, Vrnjačka Banja, Srbija

+381 (0)36 631 500 +381 (0)36 631 221

[email protected] www.tehnomatik.com

Page 22: Industrija 45

u fokusu

HANDY PACK

Industrija 45 / avgust 2013.22

u fokusuSTANTECH D.O.O.

Prema najnovijim istraživanjima, sprovedenim u 25 industrijski najrazvijenijih zemalja sveta, više od 75% proizvoda se danas transportuje u običnim, ameriken kutijama. Ukoliko se bavite proizvodnjom, i do sada ste napravili računicu koliko vam resursa (vremenskih, ljudskih...) odlazi na pakovanje proizvoda u tran-sportnu kutiju i njeno zatvaranje, sigurno ste prepoznali potrebu za rešenjem koje će te troškove svesti na minimum, a kvalitet i izgled zapakovanog proizvoda podići na taj nivo - kako biste mogli ravnopravno da učestvujete na tržišnoj utakmici.

StanTech, kompanija prepoznatljiva po tome da svoj asortiman gradi prema potrebama i zahtevima kupaca, tržištu je ponudila Handy Pack system.

Automatski system za pakovanje proizvoda u kartonsku kutiju obavlja kompletan proces pakovanja – formira kutiju, puni i zatva-ra krilca obične transportne kutije.

Višegodišnje iskustvo u izradi automatskih sistema za kartoniranje, dizajn izbrušen saradnjom sa kupcima kroz plasirane proizvode na najzahtevnija svetska tržišta (SAD, zemlje Evropske unije…), učinili su da Handy Pack sistem bude vrlo jednostavan i kompaktan.

Da bi se izdigao u odnosu na konkurenciju i da bi što bolje odgovo-rio zahtevima kupaca, pred dizajnerski tim Stan Tech-a je postavljen nimalo lak projektni zadatak – karakteristike sistema HANDY PACK:

• Kompaktan dizajn u cilju uštede prostora

• Sistem jednostavan za upotrebu i održavanje u dugom periodu korišćenja

• Pouzdanost i trajnost

• Aplikacija primenljiva na najveći broj proizvoda koji se pakuju u ameriken kutiju

• Opcija lepljenja toplim lepkom ili samolepljivom trakom

• Kapacitet (10 kutija/min)

• Autonomija mašine do 20 min

• Najviši Food&safety standardi

• Odličan odnos kvaliteta, kapaciteta i cene

StanTech je svojoj paleti mašina i sistema za pakovanje u 2012. dodao HANDY PACK i to smatra veoma značajnim doprinosom ispunjavanju planova automatizacije pogona za pakovanje u broj-nim kompanijama na našem i inostranom tržištu. Naravno, uspe-hu plasmana u mnogome doprinosi najkvalitetnija postprodajna podrška. Činjenica da je kompletan proces od projektnog zadatka, preko dizajna, izrade delova, montaže i integracije zaokružen u StanTech-u, daje objašenjenje zašto je StanTech zanimljiv partner kako domaćim tako i inostranim kupcima.

HANDY PACK i SHRINK PACK su sistemi koji će posebno biti pred-stavljeni stručnoj javnosti Srbije i regiona na predstojećem sajmu pakovanja u Beogradu. Razlog isticanja ovih sistema iz kompletne ponude je izuzetna tehnička i cenovna preporuka.

StanTech je poznat kao proizvođač automatskih sistema za pakovanje u oblasti kartoniranja. U tom smislu ima novosti i novih rešenja. Proširenje asortimana se ogleda u sistemima za pakovanje u termoskupljajuću foliju.

Model Handy Pack

Page 23: Industrija 45

u fokusu

SHRINK PACKSHRINK PAK sistemi za umotavanje u termoskupljajuću foliju, pogodni su za pakovanje raznovrsnih proizvoda kao što su stakle-ne i PET boce, tegle, konzerve i kutije.

Pakovanje u termoskupljajuću foliju je trenutno u ekspanziji, jer pored niske sveukupne cene (u odnosu na druge tipove pakova-nja), donosi i dobru zaštitu prilikom transporta, kao i transparen-tan izgled u supermarketima. Najnovija istaživanja su pokazala da je u moru različitih proizvoda istog tipa, vreme odlučivanja kupca za kupovinu određenog proizvoda manje od jedne sekunde. Izgled pakovanja je presudan faktor, koji se daleko izdiže iznad robne marke i kvaliteta proizvoda.

Šrink sistemi koji su trenutno u asortimanu Stan Tech-a su indek-snog tipa, sa kapacitetima značajno većim od konkurentskih.

Kompaktna konstrukcija mašine sa točkićima doprinosi njenoj lakoj pokretljivosti i održavanju.

Sistem senzora za regulaciju i praćenje, senzori zaštite, kao i mogućnost menjanja parametara rada preko ekrana osetljivog na dodir - omogućavaju sigurno i jednostavno rukovanje.

Instalirane komponente, kvalitet materijala, obrade i ugradnje garantuju pouzdan i dugotrajan rad mašine. Easy to maintaine dizajn, garantuje lakoću održavanja, i posredno, povećava zado-voljstvo korisnika.

Poznavanje termodinamičkih procesa i implementacija u dizajn i izradu je ključna za konačan izgled i kvalitet pakovanja.

Stantech je razvio dve serije sistema za pakovanje termoskuplja-jućom folijom:

SHRINK PACK-SERIJA SW 20F• Najbolji izbor za akcijska i sezonska pakovanja (industrija pića,

vode i sokova, mlečna industrija, industrija jestivog ulja…)

• Odličan odnos kvalitet/cena i kapacitet/cena (do 1 200 pakovanja na sat)

• pravljenje različitih formacija proizvoda (2x1, 3x1, 2x2, 3x2…)

• pusti i zaboravi - autonomija mašine koliko je količina namotane folije na rolnu (cca 1h)

SHRINK PACK-SERIJA SW 40DL• Širok asortiman proizvoda za pakovanje (pekarska industrija,

industrija rezervnih delova i komponenata - sve što treba da se zaštiti prilikom transporta, a opet bude transparentno izloženo na rafu prodavnice)

• Izuzetno visoka vrednost količnika kvalitet/cena i kapacitet/cena (do 2 800 pakovanja/sat)

• Double layer sistem

• Modularan dizajn - laka zamenljivost tipa proizvoda

• Pusti i zaboravi - autonomija mašine koliko je količina namotane folije na rolnu (cca 1h)

Industrija 45 / avgust 2013. 23

u fokusuSTANTECH D.O.O.

StanTechnologies d.o.o.Aleksandra Petrovića 2511080 Beograd, Srbijatel: +381 11 4145050/4145051fax: +381 63 298 346email: [email protected]: www.stantech.rs

Page 24: Industrija 45

Kompanija TO-MA PALETE d.o.o. bavi se proizvodnjom, servisiranjem, prodajom i rentiranjem EURO i svih drugih vrsta paleta i sanduka, kako standardnih tako i po zamisli kupca.

Pored paleta, u našoj ponudi imamo i drveni briket proi-zveden po najvišim standardima Evropske unije. Počev od 1.11.2009. godine, jedini smo na prostoru Srbije ovlašćeni

za proizvodnju i servis EURO paleta. Posedujemo sertifikat za proi-zvodnju po evropskim standardima.

Odlikuje nas visoka poslovnost, tačnost, maksimalna angažova-nost i vrhunski kvalitet naših proizvoda.Spremni smo da Vam ponudimo najbolje uslove, sigurno i dugo-ročno snabdevanje.

Naša misija je obezbediti najbolja rešenja sa najvećom vrednošću za naše klijente, koja će biti dostojna poštovanja svih kupaca i komintenata.Ključni faktor našeg uspeha je svakako kvalitet proizvoda, koji tek sa zadovoljstvom kupaca kao našim trajnim ciljem - dobija svoj pravi značaj.Ukoliko se odlučite za saradnju sa nama, kontaktirajte nas i mi ćemo se potruditi da maksimalno opravdamo Vaše poverenje, sve sa ciljem obostranog poslovnog uspeha i uspostavljanja dugoroč-ne saradnje.

ambalaža i pakovanje

Industrija 45 / avgust 2013.24

TO-MA PALETE D.O.O.

TO-MA PALETE d.o.o.Cara Dušana 9811080 Beograd, SrbijaGSM: +381 (0)60 56 56 080GSM: +381 (0)64 63 43 001e-mail: [email protected]

PROIZVODNJA SVIH VRSTA DRVENIH PALETA PO UIC KODEKSIMA

TO-MA PALETE jedna je od najvećih kompa-nija koja se bavi proizvodnjom, prodajom i otkupom paleta.

ambalaža i pakovanje

Page 25: Industrija 45

razgovor s povodomDESET GODINA USPEŠNOG POSLOVANJA

KOMPANIJE LIBELA ELSI NS

Industrija 45 / avgust 2013. 25

razgovor s povodomLIBELA ELSI D.O.O.

Libela Elsi iz Celja je jedan od najsnažnijih brendova na prostoru Jugoistočne Evrope, te nije za čuđenje kada se asocijativno za ime firme vezuje ono čime se ona i bavi više od 120 godina - a to su vage.

Firma kćerka, Libela Elsi Ns, sa svojim sedištem u Novom Sadu, uspešno posluje u Srbiji već punih 10 godina. Ovaj jubilej je razlog, zašto nam se direktor firme gospodin Dragan Kapor odazvao pozivu na razgovor.≡ Razgovor vodila: Aleksandra Radosavljević

Časopis Industrija: Možete li nam dati retrospektivu osnivanja i postojanja firme Libela Elsi Ns u proteklih 10 godina.

Dragan Kapor: Srbija je tradicionalno tržište Libele Elsi. To je bio razlog da se upotpuni privredni ambijent u Srbiji, pokretanjem firme koja će u svojoj oblasti ponuditi veoma kvalitetne proizvode i usluge.

Libela Elsi Ns je počela sa radom 2003. godine. Kao i na svakom početku, u prvim godinama postojanja nam je bilo teško. Srbija je bila na početku obnavljanja zastarele opreme po industrijskim pogonima, a i naša firma se tek postavljala.U godinama koje su usledile bili smo tradiconalno veoma dobro prihvaćeni i lako prepoznatljivi, te smo davno dokazanim a ponovo potvrđenim visokim kvalitetom naših vaga - opravdali poverenje koje nam je ukazano. Naš stručni komercijalno-tehnički tim je rastao iz godine u godinu.Najveći izazov u poslednjih 5 godina je bilo ostvariti stabilnost i rast u godinama globalne privredne krize. S ponosom ističem da smo upravo poslednjih godina imali najveću ekspanziju, na opšte zadovoljstvo nas i naših poslovnih partnera.Časopis Idustrija: Koje su to privredne grane u kojima se pronalazi Vaša oprema?

Dragan Kapor: Na našu sreću, ne postoji gotovo ni jedna privredna grana u kojoj se ne meri masa. To nam, zajedno sa raznolikošću našeg proizvodnog programa, daje veoma širok spektar delovanja. Ipak, istakao bih, da smo u Srbiji najbolje pozicionirani u sektoru proizvodnje hrane. U tom agro-industrijskom sektoru se naša oprema nalazi u sektorima skladištenja žitarica (kolske i automat-ske protočne vage), mlinarskoj, skrobarskoj i šećeranskoj industriji (kolske, magacinske, automatske protočne vage, automatske kon-trolne vage, automatske i poluautomatske linije za uvrećavanje, paletizacija...). Veoma je važno pomenuti, da su u industriji veoma česti i uobičajeni zahtevi za specijalnim rešenjima koja izlaze iz ponude serijskih proizvoda. Naši najveći kvaliteti dolaze do izražaja upravo u takvim zahtevima.

Takođe, istakao bih i sektore prerade mesa i mleka, kao i sektor maloprodaje - gde smo prisutni sa magacinskim i trgovačkim vaga-ma.Časopis Industrija: Spomenuli ste da od osnivanja firme beležite stabilan rast firme. Koja je formula uspeha?

Dragan Kapor: Svakako je mnogo pozitivnih faktora koji su tome doprineli.

Za početak, to je kvalitetna oprema i veoma raznovrsna podrška koja nam stiže iz matične firme iz Celja. Sledeći veoma važan faktor su kadrovi, koji su veoma stručni i u najboljim godinama. Veoma smo usmereni na svakog pojedinačnog zaposlenog, te na taj način uspevamo da iz njih izvučemo najbolje i da ih zadržimo u firmi. Većini zaposlenih je naša firma prvo radno mesto, te su u godina-ma svoga rada uspeli da postanu najbolji u svojim poslovima.Jedan od preduslova upeha bila je i orijentacija ka sektoru pre-hrambene industrije - koji je pored domaćeg tržišta orijentisan i na izvoz. Strana tržišta, naročito evropsko, zahtevaju savremene tehnologije merenja i kontrole mase.Veoma značajan podsticaj za razvoj firme, bila je i akreditacija laboratorije za overavanje vaga kod Akreditacionog tela Srbije i Ministarstva ekonomije - Direkcija za mere i dragocene metale.Časopis Industrija: Ovo je godina Vašeg jubileja. Na koji način ćete to obeležiti?

Dragan Kapor: Budući da je iza nas 10 godina uspešnog poslo-vanja i rasta, smatrali smo da taj jubilej treba da podelimo sa našim poslovnim partnerima i ostalim ličnostima i firmama, koji su doprineli životu i razvoju naše firme. U novembru imamo nameru da organizujemo prijem u Master centru Novosadskog sajma, a nadam se da će i časopis Industrija ispratiti taj događaj. Imate moj poziv.

LIBELA ELSI NS d.o.o.Paje Radosavljevića 3621000 Novi Sad

tel/fax: 021/ 419-146 021/ 419-906e-mail: [email protected]: www.libela-elsi.com

Dragan Kapor, Libela Elsi d.o.o.

Page 26: Industrija 45

u fokusu

SUŠARE ZA PLASTIČNE MATERIJALE U SISTEMU AUTOMATIZACIJE PROIZVODNJE

Industrija 45 / avgust 2013.26

u fokusuNENEL GROUP D.O.O.

Tokom svoje 33 godine rada, Moretto je postao jedan od vodećih proizvođača opreme za automatizaciju procesa u industiji prerade plastičnih materijala.

Obiman proizvodni program Moretta obuhvata transport materijala, sušenje toplim vazduhom, izvlače-

nje vlage, volumetrijsko i gravimetrijsko doziranje, skladištenje materijala, tempe-raturnu kontrolu i hlađenje procesa.Dehumidifikacija – izvlačenje vlage iz samog jezgra materijala, jedan je od osnov-nih činilaca u procesu pripreme materijala za samu proizvodnju.Moretto je toj problematici pristupio sa više aspekata u cilju optimizacije proi-zvodnog procesa, dajući nam jednostavno rešenje.

Serija XD je inovativan, jedinstven i ekskluzivno fleksibilan sistem za dehumidifikaciju, predviđen za tretiranje higroskopnih materi-jala.

Inovativan - zato što XD-u polimeri koje tretiramo ”daju” inpute za dehumidifikaciju. Jedinstven - sistem se ne bazira na tradicio-

nalnim inputima materijal/temperatura, već je potrebno podesiti vrstu materiala i potrebnu količinu materijala na čas. Anti-stres sistem štiti polimere od “pregreva-nja” i “prekovremenog” sušenja. Eksklu-zivan – sušare serije XD garantuju uštedu energije do 70%.

XD sušare dostupne su u 8 modela sa kapacitetom od 27 do 650 m³ protoka vaz-duha. XD–u je potrebno jedino napajanje, za instalaciju i rad ne trebaju priključci za vodu i kompresovani vazduh.

Sušare rade po principu naizmeničnog rada dveju kula ispunjenih zeolitom; dok jedna kula radi i izvlači vlagu iz vazduha,

druga se regeneriše - tačnije izbacuje apsorbovanu vlagu iz zeolita i priprema se za sledeći process apsorbcije.

XD serija sušara je fleksibilan sistem za dehumidifikaciju, koji svo-jim opcijama može zadovoljiti Vaše proizvodne potrebe i uštedeti električnu energiju.

Da bi upotpunio ponudu, Moretto preporučuje još jednu inovaci-ju - OTX SPYRO koš. OTX koš se razlikuje od konvencionalnog po filteru - koji omogućava ravnomeran raspored materijala tj. granu-la koje, jednostavno rečeno, ravnomerno padaju. OTX koš manje zapremine može zameniti konvencionalni koš veće zapremine, jer je protok vazduha kroz ravnomerno raspoređen material bolji - što doprinosi skraćenju samog vremena sušenja materijala.

Ponuda Moretta je definitivno zaokružena EUREKA tehnologijom, gde su X max sušare, OTX koševi Flowmatic uređaji - instalirani zajedno i imaju mogućnost varijabilnog protoka vazduha, a takođe i drastično smanjuju potrošnju električne energije.

Eureka tehnologija je dizajnirana da podrži velike sisteme. Inte-grisane su od 1 do 3 X Max sušare i mogu se povezati sa najviše 32 koša sa materijalom. Sušare rade po principu rotacije, dok se jedna sušara regeneriše - druge rade, što omogućava konstantan process. Flowmatic je uređaj koji reguliše protok vazduha i obez-beđuje da koševi budu snabdeveni određenom količinom vazduha potrebnom materijalu u njima. Sistemom kontrole omogućeno je da se isušeni vazduh usmerava ka košu u kom je materijal koji je potreban u tom trenutku za datu proizvodnju.

Moretto i Nenel Group zajedno obezbeđuju konsultacije i projekto-vanje sistemskih rešenja (ključ u ruke), uključujući centralizovane sisteme koji odgovaraju i najkompleksnijim tehničkim zahtevima.

Punu prezentaciju Moretto XD programa, možete pogledati na našoj web stranici: www.nenelgroup.com

Nenel Group d.o.o. Radovana Grkovića 16 32300 Gornji Milanovac, Srbija Tel/fax: +381 32 722 070 +381 32 512 0170 E-mail: [email protected] Web: www.nenelgroup.com

Page 27: Industrija 45

ambalaža i pakovanjeambalaža i pakovanjeNEOFYTON D.O.O.

Engel je predstavio novu hibridnu mašinu za brizganje plastike, koja donosi prednosti u kombinaciji dve tehnologije - potpuno električnih mašina sa velikom energetskom efikasnošću i speed mašine sa najkraćim suvim ciklusom. Nova e-motion mašina postavlja nove standarde u proizvodnji visokokvalitetnih tankozidnih aplikacija sa ciklusima nižim od čak 4 sekunde.

Hibridna mašina sa električnom jedinicom za zatvaranje i hidrauličnom jedinicom za brizganje ima veoma veliki hod pokretne ploče, pogodan za brizganje najrazličitijih apli-

kacija. Takođe, jedna od novina jeste mogućnost izbora veće sile zatvaranja i do 650 t, kao i u novom konceptu za zatvaranje.

Novi koncept i tehnologija jedinice za zatvaranje, omogućava da čak i pri velikim silama zatvaranja u kombinaciji sa brzim ciklusima nema pikova u potrošnji energije, čime se omogućava veća ener-getska efikasnost. Takođe, prednost ovih mašina jeste i transfor-macija energije kočenja i vraćanje iste u proces rada. Ovo doprino-si minimalizaciji gubitaka energije i optimizaciji procesa rada.

EFIKASNA FORMULA ZA MAKSIMALNU EFIKASNOST POTPUNO ELEKTRIČNA MAŠINA E-MACENGEL e-mac je potpuno električna mašina za brizganje plasti-ke, kompaktnog dizajna, energetski efikasna i prilagođena naj-većim i najpreciznijim zahtevima u proizvodnji najzahtevnijih aplikacija. Maksimalna preciznost i velika ponovljivost proce-sa, kao i paralelne kretnje - smanjuju vreme ciklusa i čine ovu mašinu idealnom za proizvodnju sve komplikovanijih aplikacija preciznih dimenzija.ENGEL je tržištu predstavio e-mac mašine sile zatvaranja 50, 75, 100 i 180 t sile zatvaranja. Opremljena sa upravljačkim ure-đajem CC200, omogućava integraciju upravljanja robotom i na taj način nudi potpunu modularnost i automatizaciju procesa. Zahvaljujući kompaktnom dizajnu, e-mac smanjuje operativne

troškove i podiže efikasnost proizvodnje. Energija kočenja se obnavlja i vraća direktno u sistem čime se omogućava izuzetno velika energetska efikasnost.

ADY-NAX + DCOOLER МAKSIMALNA EFIKASNOST PROCESA I UŠTEDA ENERGIJEKombinacijom rada free coolera i adijabatskih čilera, omogu-ćava se naizmenično hlađenje u zavisnosti od spoljnih uslova. Moguća su 3 operativna procesa:

• hlađenje samo ADY-nax čilerom u letnjem periodu, kada se postiže maksimalna energetska efikasnost - EER+35%

• naizmenično hlađenje DCoolerom koji primarno hladi vodu i dodatno hlađenje vode ADY-naxom, pri čemu se zbog prethodno ohlađene vode ne koristi maksimalan kapacitet čilera, pa je i energetska efikasnost velika

• hlađenje samo DCoolerom u zimskom periodu, gde je COP+31,5%, kada je produktivnost veća za više od 30%

INDUSTRIJSKI RASHLADNI SISTEMI

Neofyton generalni zastupnik mašina i prateće opreme za industriju prerade plastike za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Danila Kiša 7a, 21000 Novi Sad, Srbija Tel: + 381 21 452 642, +381 21 472 32 48 e-mail: [email protected] www.neofyton.com

NOVA HIBRIDNA MAŠINA ZA BRIZGANJE PLASTIKE

Nova ADY-NAX serija čilera predstavlja unapređenje serija NAX i ADcoolera. Novi ADY-NAX čiler odlikuje adijabatski koncept pri hlađenju kondenzatora, tačnije vazduh prethodno prolazi kroz vlažno kartonsko jezgro, čime se omogućavaju povoljniji uslovi rada čilera sa manjim opterećenjima u letnjem perio-du. Upravo zbog toga, novi koncept ADY-NAX čiler omogućava maksimalnu energetsku efikasnost i maksimalne performanse sa vrednošću E.E.R. indeksa oko 5.

Industrija 45 / avgust 2013. 27

Page 28: Industrija 45

u fokusu

PRIJATELJ I PARTNER IZ OBLASTI ZAVRŠNOG PAKOVANJA

Industrija 45 / avgust 2013.28

u fokusuTHE END OF LINE D.O.O.

“The end of line” ( TEOL) je jedna od vodećih firmi na polju završnog pakovanja, sa sedištem u Beogradu, Srbija.

Rešenja pakovanja koje TEOL nudi svojim klijentima, uključuju proizvode i servise. Najveći deo proizvoda čine materijali za pakovanje kao što su: plastične i čelične trake, streč i termo-

skupljajuće folije, lepljive trake, materijali za zaštitno pakovanje itd. Pored toga, TEOL u ponudi ima i širok spektar mašina i alata za pakovanje pomenutim materijalima. Ponuda je upotpunjena ser-visnim aktivnostima koje uključuju: dizajniranje i testiranje pako-vanja, analizu pakovanja, uslužno pakovanje, servisiranje opreme i isporuku rezervnih delova. TEOL istražuje globalno tržište pakovanja (Evropa, Azija i Amerika), prati trendove i prepoznaje nove tehnologije - te na osnovu toga neprekidno unapređuje načine i procese pakovanja i približava ih međunarodnim standardima. Zbog toga smo se opredelili za sarad-nju sa nekim od najnaprednijih proizvođača na tržištu, kao što su: MJ Maillis, Siat, Wulftec, Mega, Sicad, SMB, Transpak, Branopac, Megaplast, Siscodata itd. TEOL može da ponudi rešenja pakovanja i odgovarajuću servisnu podršku raznim industrijskim sektorima: metalurgija, automobilska industrija, FMCG, proizvodnja uređaja i opreme za domaćinstva, industrija papira i kartona, grafička i štamparska industrija, inženjering, farmaceutska industrija itd. TEOL je osnovan 2007. godine, od strane Patrikiosa Sarantakosa (BSc, MBA, PGDipSI) i Predraga Živkovića (MA inžinjer elektroteh-nike, EMBA), koji su sticali iskustvo i znanje iz oblasti pakovanja radeći za multinacionalnu grupaciju MJ Maillis Group, ali takođe poseduju i značajno iskustvo iz oblasti proizvodnje. Danas kom-panija broji 10 visokoobrazovanih radnika i očekuje prihod od 3,5 miliona evra u 2013. godini. TEOL stalno unapređuje kvalitet svojih usluga, težeći da ostvari jedan od najvažnijih ciljeva “niti jedna loša referenca na tržištu” - što mu je obezbedilo status preporučenog dobavljača kod kompanija kao što su Coca Cola, Henkel, Železara Smederevo (nekada USS) itd.

NEKOLIKO VAŽNIH NAPOMENA ZA SVAKOG KO SE BAVI ZAVRŠNIM PAKOVANJEM

PAKOVANJE PLASTIČNIM I ČELIČNIM TRAKAMABilo da se radi o polipropilenskoj (PP), poliester (PET) ili različitim kvalitetima čelične trake (svetla, crna ili visoko-zatezne čvrsto-će), potrebno je dobro poznavati na koji način ovi materijali rade zajedno sa odgovarajućom opremom (alat ili mašina) i kakav efe-kat postižu na upakovanom proizvodu. Sve počinje od definisanja vaših potreba za pakovanjem: težina, dimenzije i oblik pakovanja; način i intenzitet manipulacije proizvodom; način i uslovi transpor-ta proizvoda; specijalni zahtevi krajnjeg kupca. Zatim je potrebno proveriti stanje opreme koja se koristi i mogućnost da se poboljša-ju njene performanse tj. sila zatezanja i efikasnost spajanja. Tako-đe je potrebno proveriti izbor materijala i način vezivanja sa sta-novišta faktora sigurnosti pri definisanim uslovima manipulacije i transporta. Postoji specijalna oprema, koja se koristi za merenje sile kidanja trake i efikasnosti spoja vašeg alata. Na kraju, treba razmotriti nekoliko opcija, imajući uvek u vidu ukupne troškove pakovanja po jedinici proizvoda.

Vez je dobar koliko i njegova najslabija tačka… mesto spajanja trake.

TEOL misijaMi istražujemo globalno tržište u potrazi za najnovijim znanjima i tehnologijama, sa ciljem da unapredimo načine i procese pakovanja i približimo ih međunarodnim standardima.

TEOL OBEĆAVA• Bićemo prijatelj i pouzdan partner koji

obezbeđuje: ▪ Jednostavnost u poslovanju ▪ Visokokvalitetne proizvode ▪ Tehničku podršku i servis (24h, 7dana) ▪ Prodajni servis i inženjering kod kupca

• Bićemo najjeftiniji dobavljač, što podrazumeva: ▪ Povećanje produktivnosti ▪ Smanjenje otpada ▪ Nepromenjeno stanje proizvoda nakon isporuke ▪ Najjeftinije pakovanje po jedinici proizvoda ▪ Najniži trošak posedovanja opreme

Page 29: Industrija 45

u fokusu

Industrija 45 / avgust 2013. 29

u fokusuTHE END OF LINE D.O.O.

PAKOVANJE STREČ FOLIJOMDanas se dualnost streč folija/mašina za strečovanje, često opisuje kao dualnost automobil-gorivo. Kada se upoređuju osobine auto-mobila, uvek se u razmatranje uzima potrošnja goriva. Da li biste se pre odlučili za vozilo koje troši 17 l/100 km ili vozilo čija je potroš-

nja 5 l/100 km? Ukoliko je vaš izbor vozilo sa nižom potrošnjom goriva, to znači da razmišljate progresivno i da ćete u buduć-nosti u kontekstu strečovanja tražiti način da nabavite novu ili unapredite postojeću mašinu za strečovanje - kako biste trošili manju količinu streča po paleti.Postizanje najniže cene strečovanja po paleti kroz smanjenje potrošnje, uz isto-vremeno zadržavanje ili unapređenje stabilnosti palete - veoma je osetljiv pro-ces. Potrebno je doneti odluku o: tipu i vrsti streč folije (livena, duvana, ojačana vlaknima, makroperforirana), debljini i

stepenu predistezanja, parametrima mašine i šemi strečovanja. Takođe, potrebno je meriti kvalitet strečovanja i raditi transportne testove. Tokom proba ključno je razviti pouzdan mehanizam za merenje, prikupljanje i obradu podataka.

Cilj je “najniži trošak strečovanja po paleti’” za zah-tevani kvalitet pakovanja. TEOL je prva kompanija na Zapadnom Balkanu koja je primenila koncept “najniži trošak strečovanja po paleti” i tako lokalnoj industriji donela uštede od više stotina hiljada evra.

PAKOVANJE TERMOSKUPLJAJUĆIM FOLIJAMABudućnost ove vrste pakovanja pripada poliolefinskim folija-ma. Ove folije imaju bolji kvalitet vara u odnosu na PVC folije, temperaturno su stabilnije i odobre-ne su za kontakt sa hranom. Značajna prednost ovih folija

je što ne proizvode isparenja koja mogu da oštete opremu i naruše zdravlje zaposlenih. Sa druge strane, možete proveriti na Google-u kakva se debata vodi u vezi sa štetnim posledicama koje prouzro-kuju isparenja PVC folije (polivinil hlorid). Zbog toga je Evropska unija zabranila upotebu gotovo svih vrsta PVC folija u direktnom kontaktu sa hranom. Uz pravilan izbor debljine i vrste poliolefinske folije kao i adekvat-no podešavanje parametara mašine, ova folija može da zameni PVC bez značajnijeg povećanja troškova pakovanja.

TEOL veruje da ništa nije važnije od zaštite zdravlja ljudi. Usled toga, apelujemo da se, gde god je to moguće, izvrši zamena PVC-a poliolefinskim folija-ma.

PAKOVANJE LEPLJIVIM TRAKAMAČini se da nijedan drugi segment pakovanja nema toliko problema vezanih za kvalitet, kao što je to slučaj sa lepljivim trakama. Razlog je neprekidna potraga za jeftinijom trakom, tako da trake imaju sve tanji film i sve manji nanos i onako nekvalitetnog lepka, tržiš-ni udeo traka koje dolaze sa istoka raste, a prava je sreća pronaći traku koja ima deklarisanu dužinu na koturu. Pronalaženje pouz-danog dobavljača i razvoj internih procedura za proveru kvaliteta i deklarisane dužine trake je prioritet u ovom trenutku. Značajno unapređenje pakovanja lepljivim trakama, može se posti-ći upotrebom mašina koje za razliku od ljudi - zatvaraju kutije uvek sa istim pritiskom i po pravilu mnogostruko manjim preklopom (slika niže). Na ovaj način, proizvođač može značajno da smanji reklamacije koje dobija usled loše zalepljenih kutija. Pored toga, smanjuju se i troškovi pakovanja kao posledica manjeg utroška selotejpa po kutiji, povećane brzine rada i bolje organizacije pro-stora za pakovanje (slika na sledećoj strani).

TEOL nudi petogodišnju potpunu garanciju na svoje mašine za formiranje i zatvaranje kutija lepljivim trakama.

Većina lepljivih traka na tržištu ima manju dužinu od deklarisane. Potrebno je redovno kontrolisati dužinu trake svih dobavljača.

Page 30: Industrija 45

u fokusuu fokusuTHE END OF LINE D.O.O.

Industrija 45 / avgust 2013.30

PAKOVANJE ZAŠTITNIM MATERIJALIMAKako se izvoz ka dalekim (Rusija, Azija) i zahtevnim tržištima (Zapadna Evropa, Amerika) u regionu bude povećavao, uloga zaštitnog pakovanja će postajati sve značajnija. Bilo da se radi o vazdušastim folijama, ekspanzionim materijalima, profilisanim kartonskim ivicama i ramovima, antikorozivnim papirima i folija-ma, TEOL ima rešenje za vas. Evo nekoliko primera: Proizvodjač recikliranih tonera prilikom izvoza na daleka tržišta Azije, ima potrebu za vazdušastim folijama koje ne gube vazduh posle par dana; proizvođač aluminijuma koji treba da zaštiti ivice svog skupocenog proizvoda (8 000 evra/paleta) profilisanim kar-tonskim ivicama tokom transporta za Rusiju; proizvođač kartonske komercijalne ambalaže mora da zaštiti svoj proizvod ekspanzionim penama - kako bi se probio na zahtevno tržište francuske kozme-tičke industrije; proizvođač auto delova pakuje svoje proizvode u antikorozivni papir - kako bi odgovorio na zahtev nemačke auto-mobilske industrije.Bez odgovarajućeg pakovanja, rad na pomenutim tržištima nije održiv.

Kada izvozite, vodite računa o detaljima… u većini slučajeva, vaš proizvod će se pokazati dobrim koliko i način na koji je upakovan.

POTPUNO AUTOMATSKE LINIJE ZA PAKOVANJE, PUNJENJE KUTIJA I PALETIZACIJUKada se radi o potpuno automatizovanim linijama za pakovanje, punjenje kutija i paletizaciju robotima, potrebno je obavezno proveriti da li ponuđač ima značajne reference iz ove oblasti.

Sa velikim zadovoljstvom možemo da vam predstavimo jednog takvog partnera, kompaniju Siscodata, integratora Comau robo-ta specijalizovanog za dizajniranje automatskih sistema za pako-vanje sa referencama u raziličitim industrijskim sektorima: mleko i mlečni proizvodi, kafa, grickalice, smrznuta hrana, drvo, vina, deterdženti, fiberglas, tkanine itd.

Visokotehnološka rešenja bazirana na robotici, povećavaju efi-kasnost i produktivnost te smanjuju potrebu za radnom snagom - što ih čini veoma brzo isplativim.

Sistemi dizajnirani od strane Siscodata, objedinjuju funkcije kao što su: kontrola kvaliteta, rukovanje materijalima, pakovanje, punjenje kutija, paletizacija, skladištenje, i to od izdavanja naloga za pravljenje pa sve do trenutka isporuke.

Spektar specijalno programiranih mašina i robota kojima se upravlja preko mreže kompjutera, automatski izvršava sve ope-racije, od izbora i pripreme proizvoda, označavanja i kodiranja, pakovanja pa sve do paletizacije.

VCI

Page 31: Industrija 45

u fokusuu fokusuTHE END OF LINE D.O.O.

Industrija 45 / avgust 2013. 31

SERVISTEOL može da ponudi sledeće vrste servisa:

1. Servis mašina i alata (Siat mašine, Columbia/Signode/Titan alati)

2. Rezervni delovi za mašine i alate

3. Preuzimanje završnog pakovanja kupca pod ugovorenim uslovima: uključuje radnu snagu potrebnu za proces pakovanja, snabdevanje neophodnim materijalima i opremom, administraciju i najbolju praksu iz ove oblasti. Ova vrsta servisa omogućava krajnjem korisniku da se fokusira na svoj primarni proces u proizvodnji, a da kompletan proces pakovanja poveri pouzdanom partneru.

4. Inženjerska podrška na terenu podrazumeva:

▪ Rešenja za izvozno pakovanje proizvoda

▪ Zamena drveta prilikom transportnog pakovanja

▪ Zamena stiropora prilikom transportnog pakovanja

▪ Razvoj mašina, metoda i tehnologija pakovanja

▪ Analize troškova pakovanja i realizacija projekata ušteda

▪ Revizija pakovanja, kosultantske usluge, obuka i trening

5. Servis i nadogradnja postojeće opreme koja podrazumeva povećanje produktivnosti, unapređenje kvaliteta i performansi pakovanja.

Za sve informacije:The end of line d.o.o Bulevar Arsenija Čarnojevića 76/1, Novi Beograd , Srbija Tel/fax: +381 (0)11 3121 738 E-mail: [email protected] www.teol.rs

Kada se radi o potpuno automatizovanim sistemima pakovanja, treba izabrati partnera sa značajnim referencama iz ove oblasti.

Page 32: Industrija 45

razgovor s povodom

GREINER I JP PACKAGING – TRADICIJA KOJA GARANTUJE KVALITET

Industrija 45 / avgust 2013.32

razgovor s povodomGREINER I JP PACKAGING

Časopis Industrija: Za početak razgovora, da li nam možete reći malo više o samom preduzeću “Jovanović Plast”? Od kada postoji, čime se bavi i šta je trenutno aktuelno?

Goran Jovanović: Firma “Jovanović Plast’’ osnovana je 1977. godine. Osnivač firme je bio g. Milun Jovanović. Firma vrlo brzo prerasta u jednu od vodećih firmi na prostoru bivše SFRJ u proiz-vodnji artikala za široku potrošnju i domaćinstvo, tehnologijom injekcionog brizganja. Sredinom devedesetih godina, počinjemo sa razvojem ambalaže za prehrambenu industriju i prva smo firma u Srbiji koja počinje da proizvodi ambalažu sa IML tehnologijom (Injection mould label). Od samog početka pa do danas, firma neprekidno ulaže u kadrove i prati trendove u tehnologiji injek-cionog brizganja.

Časopis Industrija: Vidimo da ste od početka 2010. godine svoje poslovanje priključili grupi “Greiner group”. Šta je ta promena donela u odnosu na raniji period?

Goran Jovanović: Od 1. januara 2010. godine, “Jovanović plast” pronalazi strateškog partnera - kompaniju “Greiner packaging”, koja je jedna od najvećih firmi za proizvodnju ambalaže za preh-rambenu i neprehrambenu industriju u Evropi. Firma menja naziv u “Greiner i JP packaging d.o.o.”.

Ovim udruživanjem otvara se veliko tržište za firmu u Srbiji i firma doživljava veliku ekspanziju, plasmanom robe na evropsko tržište.

Početkom 2012. “Greiner packaging” kupuje još jednu firmu u Srbiji koja se nalazi na severu Vojvodine u mestu Odžaci, bivše pre-duzeće HIPOL Plast, u kome se razvija moderna fabrika za termo-formiranje i duvanje sa najvećim kapacitetima u regionu.

Danas Greiner u Srbiji se izdvaja ispred konkurencije, po tome što u našoj firmi možete pronaći sve tehnologije prerade plastike: injekciono brizganje, ekstrudiranje, termoforming i duvanje.

Ove tehnologije zajedno su u kombinaciji sa dekoracijom koju Greiner poseduje: Štampa, IML, termo sliv, etiketiranje, K3 (kom-binacija plastike i kartona) - omogućavaju proizvodnju ambalaže po želji svakog kupca.

Časopis Industrija: U kojim sve granama industrije možemo pronaći Vaše proizvode?

Goran Jovanović: Danas gotovo da nema firme koja se ozbiljnije bavi proizvodnjom hrane, a da bar nekim delom ne nabavlja ambalažu od kompanije Greiner.Greinerove proizvode takođe možete naći i u hemijskoj, medicin-skoj, automobilskoj i mnogim drugim granama industrije.

U ovom broju časopisa Industrija, između ostalog veliku pažnju poklanjamo industriji pakovanja i transporta, pa tako imamo veliku privilegiju i čast da za naš časopis govori generalni menadžer fabrike “Greiner i JP packaging“ gospodin Goran Jovanović. U jednom prijatnom razgovoru, dobili smo odgovore na nama interesantna pitanja.≡ Razgovor vodio: Nikola Mirković Goran Jovanović, generalni menadžer

Page 33: Industrija 45

Časopis Industrija: Koliko vremena je potrebno da prođe od momenta kada kupac kaže šta mu je neophodno, do isporuke tog proizvoda?

Goran Jovanović: Ukoliko je proizvod standardan, vreme isporuke je veoma kratko ali uvek zavisi od specifičnih zahteva kupca, poseb-na boja, etiketa ili bilo koji drugi zahtev. Naš prodajni tim uvek će kupcu dati pravu informaciju o svemu što je kupcu potrebno.

U sklopu fabrike u Novoj Pazovi postoji i moderna alatnica za izra-du alata za injekciono brizganje. Ovaj podatak je veoma bitan - jer u velikoj meri skraćuje rok izrade alata i omogućava kupcu da na jednom mestu uz pomoć kreativnih ljudi zaposlenih u “Greiner i JP packaging-u” lako dođu do izgleda nove ambalaže, ukoliko kupac želi da razvija ambalažu samo za svoj proizvod.

U proseku za oko 60 dana možemo lansirati kompletno novi proizvod na tržište, što podrazumeva izradu alata i adaptaciju opreme za proizvodnju novog artikla.

Časopis Industrija: Gde sve plasirate Vaše proizvode? Kakva su Vam iskustva u poslovanju sa tržištima razvijenijih zemalja?

Goran Jovanović: “Greiner i JP packaging” danas izvozi preko 70% svoje proizvodnje. Naše proizvode plasiramo na tržište Austrije, Nemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Češke i u mnoge druge Evropske zemlje, pa čak i van evropskog kontinenta.

Ako danas želite da iz Srbije izvozite ambalažu u Evropsku uniju, morate biti konkurentni sa cenom, imati bolji kvalitet od konkurencije i morate poštovati rokove.

“Greiner i JP packaging” je za poslednje tri godine na tržištu zapadne Evrope svojim odno-som prema poslu i kvalitetom proizvoda - sa svojim kupcima izgradio partnerski odnos, što i pokazuje veliki broj dugogodišnjih ugovora za isporuku ambalaže sa velikim evropskim kupcima.

Časopis Industrija: Koje postupke primenjujete, kada je reč o zaštiti životne sredine?

Goran Jovanović: U firmi je integrisan sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001 i HACCP.

U planu je uvođenje sistema za zaštitu životne sredine ISO 14001. Unu-tar firme imamo odeljenje reciklaže.

Časopis Industrija: Kako vidite Vašu kompaniju u narednih 5 godina?

Goran Jovanović: Kao nezaobilaznog partnera svima koji žele da imaju modernu i kvalitetnu ambalažu, bez obzira iz koje grane industrije dolaze.

Časopis Industrija: Da li nastupate na sajamskim manifestacijama i gde potencijalni poslovni partneri mogu da Vas sretnu?

Goran Jovanović: Još jedna zanimljivost i prednost za sve poslovne partnere Greiner-a je u tome što u okviru grupe imamo inovativni centar „PACKWORLD“ koji se nalazi u Beču. Taj centar je praktično sajam tokom cele godine i u tom centru za naše partnere i naravno potencijalne partnere - organizujemo prezentacije i omogućavamo im da sagledaju sve mogućnosti koje im Greiner grupa nudi.

Uz tim kreativnih stručnjaka, na licu mesta možemo partnerima razvijati nove proizvode i čak u roku od 24h možemo napraviti pilot uzorke željene ambalaže koju smo zajedno u toku dana razvili.

Jednom godišnje, Greiner organizuje INNOVATION DAY, gde se na jednom mestu skupi preko 2 000 predstavnika kompanija iz različi-tih grana industrije, kako bi mogli razmeniti svoja iskustva i videti nove trendove u industriji pakovanja.

Sa zadovoljstvom možemo konstatovati, da će ove godine pred-stavnici naših kupaca iz Srbije takođe biti prisutni na ovom skupu.

razgovor s povodom

Industrija 45 / avgust 2013. 33

razgovor s povodomGREINER I JP PACKAGING

Packworld centar - Beč

Greiner i JP packaging d.o.o. Industrijska zona bb,

22330 Nova Pazova, Serbia Tel: +381 22 323-273 Fax: +381 22 323-531 [email protected] www.greiner-gpi.com

“member of greiner group”

Page 34: Industrija 45

ambalaža i pakovanjeOPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJIMA SU

IZLOŽENI ZAPOSLENI NA PROIZVODNJI AMBALAŽE ZA PAKOVANJE NAMIRNICA

Industrija 45 / avgust 2013.34

ambalaža i pakovanjeBEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU

Izrada ambalaže se danas najčešće odvija u automatizovanim pogonima, pri čemu mali broj radnika opslužuje proizvodne linije na kojima se od specijalnih materijala sečenjem, štam-

panjem i oblikovanjem proizvode posebno dizajnirani ambalažni proizvodi.

Materijali koji se tradicionalno koriste za izradu ambalaže za pako-vanje namirnica su raznovrsni i uključuju:

• staklo; • metale: najčešće se koristi aluminijum za proizvodnju

aluminijumskih folija, kalajni beli lim, beskalajni čelik i metalizirani filmovi (plastika presvučena metalom);

• papir koji je obično impregniran voskom, smolom ili lakom; • karton - pri čemu se najčešće koristi celulozni karton sa

nanetim rastopljenim slojem polietilena; • plastiku - i ako ima preko 30 vrsta plastike koje se koriste,

najzastupljenije su poliestri i poliolefini. Često se istovremeno koristi nekoliko vrsta ambalažnog materijala - kako bi se iskoristile funkcionalne i estetske prednosti svakog od materijala. Osim navedenih materijala, u proizvodnim procesima se koriste i drugi materijali, kao što su razne vrste:

• boja; • lakova koji sadrže epoksi smole; • razređivača, koji često sadrže aromatične ugljovodonike; • goriva - kao što su propan-butan gas, tečni naftni gas i drugo.

Rad se odvija najčešće u stojećem položaju, uz povremeni prinud-ni položaj tela i rad sa teretom (dizanje, guranje, nošenje). Radni uslovi su uglavnom povoljni, osim buke koja je često prisut-na pri radu na proizvodnim linijama.

Zbog svih ovih karakteristika, kada se uđe u neki proizvodni proces za izradu ambalaže, gde je većina procesa automatizovana i gde je prisutan mali broj radnika koji opslužuju proizvodne linije (ili rade neke druge pomoćne poslove), na prvi pogled se stiče utisak da na ovim radnim mestima nema posebne potrebe za poslovima bezbednosti i zdravlja na radu. Ali to nije tako, iz razloga što veći-na navedenih materija koje su prisutne i/ili se koriste u prozvodnji ambalaže - mogu da imaju različite štetene efekte. Prisutne hemijske materije najčešće imaju nadražujuće (iritativno) delovanje, ali i neurotoksično, a neke imaju i kancerogeno delova-nje. I ako se radi o automatizovanim procesima proizvodnje, posto-ji mogućnost da zaposleni budu izloženi sitnim (na mikro ili nano nivou) česticama ovih materija - koje mogu da prodru u organizam zaposlenog preko kože, putem udisanja ili gutanja. Prema tome, potrebno je preduzeti odgovarajuće zaštitne mere, kako bi se spre-čilo da ove materije uzrokuju oštećenje zdravlja zaposlenih. Veliki broj ovih mera, uključujući i upoznavanje zaposlenih sa prisutnim rizikom – definisani su u Pravilniku o preventivnim merama za bez-bedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2009).U ovoj proizvodnji je često prisutna i buka, koja može ne samo da ima uznemirujuće delovanje - već i da uslovi oštećenje sluha kod zaposlenih koji su joj izloženi tokom čitavog radnog vremena. Zato je od velikog značaja redovno korišćenje ličnih zaštitinih sredstava (antifona), kako bi se sprečilo oštećenje sluha. Kako buka ima i druga neauditivna štetna delovanja, neophodno je da se zaposleni upoznaju sa bukom kao rizikom na radnom mestu i merama zaštite koje treba preduzeti. Na to upućuje i Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci (“Sl. glasnik RS”, br. 96/11).Fizički napor uzrokovan položajem tela pri radu i povremenim prenošenjem tereta, uslovljava pojavu oštećenja koštano-mišićnog sistema zaposlenih, te je i zbog ovoga potrebno da se preduzmu odgovarajuće zaštitne mere, koje pored tehničkih mera sadrže i obuku zaposlenih za pravilan rad sa teretom, a u skladu sa Pravil-nikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri ručnom prenošenju tereta (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2009).

Svaka proizvodnja ambalaže ima svoje karakteristike koje zavise kako od tehnološkog procesa tako i od materijala koji se koriste. Ali postoje neke opšte karakteristike o kojima će ovog puta biti reči.≡ Autor teksta: Prim. dr sci Jelena Paunović-Pfaf, specijalista medicine rada

– nastavak teksta na strani 36 –>

Page 35: Industrija 45
Page 36: Industrija 45

Industrija 45 / avgust 2013.36

Automatizacija radnih procesa u velikoj meri smanjuje fizičke napore zaposlenih pri radu, ali uslovljava povećanje psihičkih napora. Upravljanje automatizovanim pogonskim linijama se obavlja preko kontrolnog punkta, što dovodi do povećanih napora zaposlenih kao posledice kako prisutne povećane odgovornosti u toku rada, tako i povećane koncentracije i potrebe za distribuci-jom pažnje pri radu, što ne samo da dovodi do zamora - već i do stresa i oštećenja zdravlja radnika. Osim toga, sve češće se radi sa uređajima sa ekranom, što uslovljava povećan psihosenzualni napor, te ako zaposleni radi sa takvim uređajima (uključujući i rad sa računarom) duže od 4 sata dnevno, mora biti posebno obučen za rad sa ovim uređajima i moraju se preduzeti zaštitne mere u skladu sa Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2009). Pored navedenih poslova koji se obavljaju u samom proizvodnom procesu, u proizvodnji ambalaže su prisutni i drugi poslovi vezani za pripremu, transport, administraciju, itd. Svaki od njih ima svoje karakteristike koje je potrebno sagledati, identifikovati potencijal-ne rizike, preduzeti odgovarajuće mere bezbednosti i zdravlja na radu i sa njima upoznati zaposlene.Prema svemu što je izneto, jasno je da bezbednost i zdravlje na radu mora da ima značajno mesto u radnim organizacijama koje rade na proizvodnji ambalaže. Kako će se to organizovati i koje će se mere i u kom obliku primeniti - zavisi od specifičnih karakteri-stika svake radne organizacije, ali sve one treba da primene neke opšte mere bezbednosti i zdravlja na radu kao što su:

• izrada akta o proceni rizika, kako bi se identifikovali potencijalno prisutni rizici,

• upoznavanje zaposlenih sa prisutnim rizicima i predloženim zaštitnim merama,

• organizacione mere - uključujući režime rada i odmora,

• obuka za bezbedan rad - uključujući i obuku za rad sa teretom, rad sa uređajima sa ekranima, rad sa hemijskim materijama i sl.,

• redovno praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih kroz sistematske lekarske preglede,

• korišćenje ličnih zaštitnih sredstava (rukavica, respiratornih maski, antifona),

• obezbeđenje i primena higijenskih mera tokom rada, i

• organizovanje promocije zdravlja za zaposlene.

Za sprovođenje svih ovih neophodnih mera i obezbeđenja suštin-ske (a ne samo formalne, što je sada čest slučaj) bezbednosti i zdravlja zaposlenih na radu, potrebno je da radna organizacija ima lice odgovorno za bezbednost i zdravlje na radu (bilo u svojstvu zaposlenog u njoj ili da koristi usluge licenciranog pravnog lica) i da sarađuje sa medicinom rada. Prema tome, i ako bi se moglo pomisliti da tamo gde su, na prvi pogled uslovi rada zadovoljavajući, tehnološki procesi čisti i auto-matizovani da su zaposleni bezbedni i da im ne preti oštećenje zdravlja koje bi nastalo kao polsedica rada, to nije tako. Na svakom radnom mestu, odnosno na svakom poslu postoje potencijalne opasnosti, štetnosti i opterećenja. Zato ih je potreb-no identifikovati i to što pre, a to znači već u fazi projektovanja kako objekata tako i tehnoloških procesa, režima rada, itd. Da bi se to ostvarilo, neophodna je saradnja projektanata već u ranim fazama projektovanja sa licem odgovornim za bezbednost i zdrav-lje na radu i specijalistom medicine rada. Ta saradnja omogućuje da se odmah u startu poveća bezbednost i zdravlje na radu, kao i da se predvide i ugrade odgovarajuće mere zaštite na radu. Ovo je najdelotvorniji i najjeftiniji način da se zaštiti zdravlje i radna spo-sobnost zaposlenih, čime se pozitivno utiče i na zadovoljstvo zapo-slenih, na produktivnost pa i na sam ugled radne organizacije.

ambalaža i pakovanjeambalaža i pakovanjeBEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU

Page 37: Industrija 45
Page 38: Industrija 45

u fokusu

UVEK SVEŽE NAMIRNICE NA VAŠEM STOLU

Industrija 45 / avgust 2013.38

u fokusuMESSER TEHNOGAS A.D.

Pakovanje životnih namirnica u modifikovanoj atmosferi (MAP – Modified Atmosphere Packaging) je poseban tre-tman već gotovih proizvoda, koji štiti namirnice koje sadr-

že masti i aromatične materije od oksidacije, održava svežinu namirnica, i obezbeđuje duži rok trajanja proizvoda bez prome-ne boje. Modifikovana atmosfera predstavlja vodeću tehnolo-giju očuvanja prehrambenih proizvoda. Tehnologija pakovanja u modifikovanoj atmosferi predstavlja primenu gasova prilikom pakovanja različitih proizvoda, u cilju održanja kvaliteta od pro-izvođača do potrošača.

Pakovanjem životnih namirnica u modifikovanoj atmosferi ostva-ruju se sledeće prednosti:

• duži vek trajanja upakovanih proizvoda dva do pet puta, što znači i više sveže hrane na tržištu

• manje proizvoda koji se kvare

• veća efikasnost proizvodnje i distribucije, kao i manji troškovi

• veća prodaja proizvoda koji zadovoljavaju sve strožije zahteve potrošača za prirodnim očuvanjem kvaliteta hrane, bez aditiva i konzervansa;

• veća ukupna prodaja jer se ovako upakovani proizvodi mogu ponuditi novim tržištima

• jača ambalaža – veća fleksibilnost pakovanja i distribucije

• lepši izgled.

Svrha pakovanja u modifikovanoj atmosferi je produženje roka tra-janja proizvoda, tako da se delovanje gasova posmatra u pogledu njihove sposobnosti da spreče ili uspore proces raspadanja pro-uzrokovan mikroorganizmima ili fizičko-hemijskim agensima, koji dubinski menjaju proizvod čineći ga nepodobnim za konzumiranje. Da bi se gasovi ispravno upotrebili, neophodno je dobro poznava-nje svojstava i uloge zaštitnih gasova, ali i prirode i karakteristike proizvoda koji se pakuje, na primer procenat sadržaja vlage, nivo lipida, boja, pH itd.

Gasovi koje Messer koristi u prehrambenoj industriji nalaze se na pozitivnoj listi aditiva-gasova (Food Grade), čiji se kvalitet provera-va i ima deklaraciju po Pravilniku o kvalitetu i drugim zahtevima za aditive i njihove mešavine za prehrambene proizvode (Sl. List SRJ, br. 32/2001). Messer Tehnogas je prvi u Srbiji dobio sertifikat FCCS 22000 - sistem bezbednosti hrane.

Kao takvi, gasovi Messer Tehnogasa imaju označenu nomenklaturu:

• E 941 azot gas za pakovanje• E 290 ugljen-dioksid konzervans,

gas za pakovanje• E 948 kiseonik gas za pakovanjePo HACCP standardima, gasovi i gasne smeše u prehrambenoj industriji dobili su nazive Gourmet. To je nova linija pakovanja životnih namirnica u modifikovanoj atmosferi po recepturi Mes-ser-ovih vrsnih stručnjaka.

Sve veće interesovanje za svežim, prirodno očuvanim i kvalitetnim prehrambenim proizvodima, što manje hemijski tretiranim, nameće proizvođačima zadatak da obrate posebnu pažnju na usavršavanje metoda koje produžavaju trajanje proizvoda i isključuju veštačke aditive i konzervanse. Tako će zahtevi potrošača biti ispunjeni, a proizvođači će biti na dobitku – ne samo da će uspeti da zadrže, već će biti u prilici i da prošire tržište.

Page 39: Industrija 45

u fokusu

Industrija 45 / avgust 2013. 39

u fokusuMESSER TEHNOGAS A.D.

AZOT Inertan gas, nema hemijske interakcije sa supstancama sa kojima dolazi u kontakt.Korišćenje azota omogućava manji efekat skupljanja (sužavanja) folije za pakovanje koje nastaje zbog prisustva CO2 (mada se kori-ste njihove mešavine); sprečava oksidaciju, užegnuće, razmnoža-vanje plesni, napade insekata.

UGLJEN-DIOKSID Lako se rastvara u tečnosti i mastima proizvoda. Usporava razvoj mikroorganizama, bakterija i pojavu plesni i na taj način produžava konzervaciju (rok trajanja) namirnica.Bakteriostatni efekat CO2 optimalan je na temperaturama nižim od 5°C.

KISEONIKOvaj gas je generalno nepoželjan prilikom pakovanja i cilj je da se u pakovanju svede na minimum. Odgovoran je za razvoj aerobne mikroflore i za oksidaciju nekih hranljivih sastojaka (vitamini, lipi-di) što dovodi do gubljenja hranljive vrednosti i promene boje, kao i pojave neprijatnih mirisa. Međutim, njegovo prisustvo je neophodno da bi se očuvala crvena boja mesa, određeni vital-ni mikroorganizmi (tipično za mlečne proizvode) i sprečio rast anaerobnih mikroorganizama. MAP u principu ima za cilj da eliminiše ili umanji nivo kiseonika (osim u posebnim slučajevima, kao što je pakovanje crvenog mesa, ili da se spreči razvoj anaerobnih bakterija) i da poveća koncentraciju CO2 do 20% ili više, da bi se one-mogućio razvoj bakterija i plesni.

Ukoliko je potrebno, ravnoteža modifikovane atmosfere uspo-stavlja se azotom, npr. ukoliko ugljen-dioksid ima tendenciju da se rastvori u proizvodu, uzrokujući tako oštećenja na pakovanju.

MAP uglavnom zahteva mešavinu najmanje dva gasa, a optimalne proporcije variraju u zavisnosti od proizvoda. Svaki od gasova u smeši zadržava svoje osobine, na osnovu kojih je i primenjen za MAP.

Messer Tehnogas ADBanjički put 62, 11090 Beograd, SrbijaTel: +381 11 3537200Fax: +381 11 3537291E-mail: [email protected]: www.messer.rs

Messer je ime koje se već više od 100 godina povezuje sa industrijskim gasovima. Messer Tehnogas proizvodi i snabdeva kupce kiseonikom, azotom, argonom, ugljen-dioksidom, vodonikom, helijumom, inertnim gasovima za zavarivanje, specijalnim gasovima, gasovima za medicinsku upotrebu i širokim spektrom gasnih smeša.

Page 40: Industrija 45

u fokusu

Industrija 45 / avgust 2013.40

u fokusuOMNIPROJEKT D.O.O.

Omniprojekt sa iskustvom od preko 20 godina, izrastao je u lidera u Srbiji i u regionu, u oblasti proizvodnje profesionalne opreme za pakovanje. Uspešno izvozi

državama u regionu, kao i na prostore bivših sovjetskih republika, Rusije, kao i u zemlje zapadne Evrope: Nemačku, Italiju i Španiju.

Međunarodni sajam pakovanja PACKTECH EXPO BALKAN, održava se u Hali 1 Beogradskog sajma, u periodu od 11 do 14. septem-bra. Omniprojekt nastavlja saradnju sa Beogradskim sajmom i ove godine, i predstavlja svoju ponudu profesionalne opreme. Preduzeće u svom sastavu ima tim mašinskih inženjera sa dugo-godišnjim iskustvom u oblasti projektovanja sistema za dozira-nje i pakovanje, kao i tim elektro inženjera - čija je specijalnost projektovanje automatskih sistema regulisanja. Omniprojekt je sposoban i spreman za izradu kompletnog mašinsko-tehnološkog projekta, u skladu sa potrebama i zahtevima kupaca.

Preduzeće se bavi projektovanjem, konstruisanjem, proizvodnjom i montažom mašina za pakovanje i linija za punjenje različitih vrsta proizvoda u određeni tip ambalaže. Kvalitet, ekonomičnost, visoka tačnost i pouzdanost, kao i različiti stepen automatizacije naših mašina za pakovanje - omogućili su prisutnost u farmaceutskoj, prehrambenoj, petrohemijskoj, hemijskoj i u drugim granama industrije. Fleksibilnost naših linija omogućava realizaciju mnogih zahteva kupaca. Nudimo širok opseg formatnih delova za brzu izmenu. Brza izmena garantuje i visoku produktivnost. Omniprojekt svojim klijentima pruža potpunu podršku i praćenje u svim fazama realizacije, počevši od ideje, preko izrade projekta i opreme, do servisiranja i održavanja. Uvođenje standarda ISO 9001 i procedura i validacija opreme shodno zahtevima standar-da HACCP i GMP, svrstali su Omniprojekt u kompanije koje mogu svestrano i sveobuhvatno odgovoriti specifičnim zahtevima tržišta

Pakovanje je nauka, umetnost i tehnologija zatvaranja i čuvanja proizvoda za distribuciju, skladištenje, prodaju i upotrebu. Omniprojekt - kao proizvođač opreme za pakovanje, indirektno omogućava prisustvo nauke, umetnosti i tehnologije širokim masama.

OMNI PROJEKTPROFESIONALNA OPREMA I MAŠINE ZA PAKOVANJE

Page 41: Industrija 45

u fokusu

Industrija 45 / avgust 2013. 41

u fokusuOMNIPROJEKT D.O.O.

u proizvodnji mašina za pakovanje. Mašine, linije i komponente su konstruisane tako da sprečavaju zadržavanje nečistoća i mikrorga-nizama, i mogu biti lako očišćene. Kraće vreme ciklusa čišćenja, garantuje veću produktivnost. Mašine sa CIPom omogućavaju samoispiranje - što obezbeđuje laku izmenu proizvoda koji se pakuje i sprečava međusobnu kontaminaciju.Prosesom rada mašina i opreme koju proizvodi Omnirpojekt, upravlja se preko mikroprocesorskog kontrolera PLC-a. Mikropro-cesorsko upravljanje omogućava jednostavno rukovanje i podeša-vanje prametara rada, izbor procesa doziranja prema tipu ambala-že, dozirne zapremine i sl.U našem proizvodnom programu nalaze se mašine za pakovanje praškastih (sitno-zrnastih), zrnastih, komadnih, tečnih i kremastih proizvoda za razne grane industrije.Automatske linije namenjene su za doziranje, postavljanje zatvara-ča, zatvaranje, etiketiranje i završno pakovanje tečnih proizvoda - u različite oblike ambalaže, prema zahtevu klijenata.Monoblok linija je karuselnog oblika. Koračno ugaono se pomera i na svakoj od pozicija se odvija po jedan proces. U njoj su integri-sani proces punjenja, postavljanja zatvarača, zavijanje zatvarača sa kontrolom zatvorenosti boca i za selekciju loše zatvorenih boca. Pogodna je za pakovanje tečnih proizvoda manje zapremine. Automatska UNIPACK mašina je namenjena za automatsko formi-ranje kesica sa četiri vara. Na osnovnu mašinu se montira dozator po potrebi kupca - u zavisnosti od toga koji proizvod se pakuje, a najčešće se montiraju pužni, zapreminski i dozator na toplo (za med, kreme...).Automatska vertikalna pakerica AVP je namenjena za pakovanje proizvoda u kese sa 3 vara koje mogu biti jastučaste, stabil pak ili sa ravnim dnom. U zavisnosti od toga koja vrsta proizvoda se pakuje, ugrađuju se pužni dozator za praškaste ili sistem elektronskih vaga za zrnaste, komadne proizvode. Po istoj zavisnosti za prehranjiva-nje dozatora - koristimo pužne, kasetne, kofičaste, i Z transportere.

Osnovna mašina je prilagođena za ugradnju multi head weigher-a, ukoliko je zahtev kupca za velikim kapacitetom. Omniprojekt u svom proizvodnom programu ima i poluautomat-ske mašine, koje su pristupačnije za one kojima je posao tek u začetku. Mašine su prilagođene za kasniju automatizaciju. Takve mašine su OMNIWEIGHT i dozatori za kreme i med. Dugogodišnje prisustvo na tržištu i razvitak kupaca, zahtevalo je razvitak procesne i ostale opreme. Tako se u našoj ponudi nalaze etiketirke, celofanirke, vakuumirke, varilice, checkweigher-i, ter-motuneli, mikseri, mikseri homogenizatori, pržionici itd. Zbog širokog spektra proizvoda koje smo pomenuli i onih koje nismo, još jednom vas pozivamo da nas posetite na PACKTECH EXPO BALKAN, 11.09 - 14.09 u Hali 1 Beogradskog sajma.

Omni projektprofesionalna oprema i mašine za pakovanje

Novo Selo, Vrnjačka Banja, SrbijaTel. +381 36 631 610

+381 36 631 611 +381 36 631 612

Fax. +381 36 631 609mob: +381 63 602 611

email: [email protected]

Page 42: Industrija 45

vremeplovISTORIJA PAKOVANJA

PROIZVODA

Industrija 45 / avgust 2013.42

vremeplov

Čovek je kroz istoriju uvek bio okružen raznim proizvodima: od oruđa, koje mu je omogućilo da lovi, obrađuje ili brani svoju zemlju, do proizvoda koje mu je ta zemlja darivala. Kako se

čovek razvijao, tako se razvijala i sve veća potreba za proizvodima, koji su uglavnom pravljeni kako bi olakšali rad ljudima i kako bi im omo-gućili bolji život. Pakovanje proizvoda, civilizacijski gledano, nije tako star termin. U ranim oblicima plemenske i seoske kulture, ljude su okruživali proizvodi koji su im bili neophodni za život, ili materijali od kojih su pravili oruđe i oružje. U tim ranim fazama civilizacije, nije bilo preke potrebe da se proizvod na određen način pakuje, skladišti ili transportuje. Kako je čovečanstvo napredovalo a veći broj manjih sela pretvarao se u prve oblike gradova, tako je postojala sve veća potreba da se materijali i prirodna dobra, oruđa i ostali proizvodi transportuju iz jednog grada u drugi, ili sa polja, reka, šuma u gradove.

Najraniji primeri proizvoda koji su pravljeni za tu svrhu - datiraju iz doba paleolita (starije kameno doba, 10 000 godina pre nove ere), a nađeni su na japanskim ostrvima. Ti proizvodi služili su uglavnom za skladištenje hrane, žitarica i sl., a pretpostavlja se da su takođe služili za merenje količine, odnosno težine proizvoda u slučaju robnih raz-mena. Prvi oblici pakovanja napravljeni su od prirodnih materijala koji su čoveku bili dostupni u određenom periodu, kao što su korpe od trske, keramičke vaze, drvene kutije i burad, tkane torbe, itd. Kasnije se obradom materijala došlo do staklenih i bronzanih posuda. Naj-ranije zabeležena upotreba papira za pakovanje proizvoda datira iz 1035. godine, kada je jedan persijski putnik u poseti Kairu primetio da na tamošnjim pijacama prodavci povrće, začine i druga dobra pakuju u određenu vrstu papira kako bi kupcima olakšali transport. Gvožđe i pocinkovani čelik ulaze u upotrebu u početku, a kartonske kutije pred kraj 19. veka. Pakovanja su uglavnom služila da se proizvod unutar njih bezbedno i sigurno dopremi na željenu destinaciju.Kada je došlo do prelaska iz proizvodnog društva u potrošačko druš-tvo, pakovanje je postalo neizbežan i osnovni deo svakodnevnog živo-ta. Razvojem industrije i tehnologije, dolazilo se do novih materijala koji su veoma uticali na izgled i sve učestaliju upotrebu pakovanja u potrošačkom društvu. Ukratko, istorija pakovanja se najbolje može usaglasiti sa načinom kako je proizvod stizao do potrošača.

RAZLOZI ZA PAKOVANJE PROIZVODANajosnovniji razlozi zbog kojih se, kako istorijski, tako i danas paku-ju proizvodi jesu zaštita, skladištenje i identifikacija proizvoda koji se transportuje na relaciji proizvođač - kupac, bilo da je posrednik prodavnica, supermarket, tržni centar ili danas sve popularniji način kupovine - internet shopping. Pored toga, u zavisnosti od vrste proi-zvoda i načina na koji ga kompanija propagira, može postojati još veli-ki broj razloga zašto se i na koji način pakuje određeni proizvod, kao npr. kada proizvod mora da se čuva na specifičnoj temperaturi dok ne stigne na željenu relaciju, ili kada je sam proizvod veoma lako lomljiv i zahteva da pakovanje obezbedi najbolju moguću zaštitu od poten-

cijalne opasnosti za sam proizvod. To je jedan od najbitnijih razloga pakovanja - zaštita i sigurnost proizvoda, kao i zaštita od proizvoda.Kada pominjemo zaštitu, ne mislimo samo na zaštitu od lomljenja, već i zaštitu od eventualne krađe, zaštitu od vremenskih uslova, prljavštine, prašine itd, ukratko - zaštita od gubljenja količine i zaštita od gubljenja kvaliteta proizvoda. Pored toga što je potrebno zaštiti-ti proizvod od spoljnih uslova, isto tako je u određenim slučajevima potrebno uraditi suprotnu stvar, zaštititi ljude od neželjenih efekata proizvoda. Recimo, najbolji primer za to su plastične boce u kojima se drži ustanovljena količina jačih hemijskih sredstava za čišćenje ili sona kiselina. Čovek ne dolazi u direktan kontakt sa tim hemijskim sredstvima, već putem pakovanja u kojem se nalaze, jer u suprotnom proizvođači ne bi bili u mogućnosti da prodaju proizvode koji su štetni po čoveka i okolinu.Drugi razlog postojanja pakovanja jeste da se unutar njih postavi određena količina željenog proizvoda, koje će to pakovanje nositi. Upravo zato je na svakom pakovanju vidljiva informacija o količini (u broju komada, gramaži, litrama itd.), a pored toga i informacija o samom proizvodu. To je treći razlog pakovanja - informacija o proi-zvodu - pakovanje uvek nosi na sebi, u zavisnosti od proizvoda i tipa pakovanja, manji ili veoma veliki broj informacija o samom proizvodu, odnosno šta je ono što se u pakovanju nalazi, količina, sastojci, odno-sno materijali, uputstva za upotrebu, rok trajanja, garancija itd.Nutritivna vrednost namirnica je obavezan deo velikog broja ambalaža koje sadrže proizvode prehrambene industrije.Danas je u svetu čak i zakonski regulisano koje su to obavezne infor-macije o samom proizvodu koje se moraju naći na pakovanju. Već smo pomenuli da pakovanje sadrži ustanovljenu količinu određenog proizvoda i upravo na osnovu toga se određuje vrednost tog pakova-nja na osnovu koje će biti izvršena razmena, istorijski gledano robna razmena, a danas, naravno, razmena novčanica od vrednosti u zame-nu za željeni proizvod.Još jedan razlog pakovanja, odnosno dizajna ambalaže je identifikacija proizvoda radi izdvajanja iz drugih sličnih. U modernom svetu to je jedan od najbitnijih razloga postojanja ambalaže, jer ga kompanije koriste kao oružje u borbi na sve konkurentnijem tržištu, kako bi istakli svoj proizvod putem kreiranog brenda. Skoro je nemoguće danas naići na ambalažu (pakovanje) koja, pored informacije o samom proizvodu, ne sadrži istaknut logotip ili naziv kompanije koja ga proizvodi (ili uvozi na tržište).

Brend (žig) kompanije je važan psihološki momenat koji veoma utiče na konač-nu odluku potrošača, tj. za koji će se proizvod odlučiti. Brend garantuje odre-đeni kvalitet proizvoda, koji potrošači na osnovu ranijeg iskustva ili marke-tinškog uticaja prepoznaju samo gledajući ambalažu.

≡ Autori: predavači na Design & Multimedia Departmentu na IT Academy iz Beograda

Antičke vaze od keramike, Bodrum, TurskaKeramičke vaze iz antičke Grčke

Kartonska ambalaža ima prvenstveno funkciju zaštite od lomljenja

Najistaknutije informacije na ambalaži su o proizvodu i proizvođaču.

Page 43: Industrija 45

vremeplov

Industrija 45 / avgust 2013. 43

vremeplov

DIZAJN I ULOGA AMBALAŽEPored brenda, veoma jak uticaj na potrošače ima dizajn ambalaže. Lepo i zanimljivo osmišljeno pakovanje, takođe izaziva psihološke reakcije kod potrošača i utiče na to da se odluče na takav proizvod (koji ih je više namamio dobrim dizajnom ambalaže nego kvalitetom samog proizvoda). Kada govorimo o dizajnu, ambalaža pre svega mora da bude praktična, odnosno svrsishodna, a potom da svojim oblikom, grafikom i ilustracijom odskače od sličnih proizvoda. Amba-laža uspostavlja emotivnu vezu korisnika (potencijalnog potrošača) sa proizvodom, što vodi impulsivnoj kupovini (kupovini koja nije pred-viđena), a kojoj proizvođači sve više teže u borbi sa konkurencijom.U današnje vreme gotovo da ne postoji mogućnost opstanka proizvo-da na tržištu ukoliko nema dobro osmišljenu i dizajniranu amabalažu, bez obzira na to da li se radi o proizvodima iz prehrambene industrije ili npr. elektrotehničkim proizvodima. Ambalaža se kreira na relaciji između dizajnera i brend menadžera, jer čak i idealno izdizajnirana ambalaža u datom trenutku nema prolazak na željeno tržište, kao i suprotno. Razlozi za to mogu biti kulturološki, verski, ili ti da dobar dizajn jednostavno nije u skladu sa trendom, što može biti od presud-nog značaja. Pored toga što proizvod i pakovanje moraju da ispune potrošačeve potrebe u smislu funkcionalnosti, proizvod jednostavno mora na kupca da deluje i svojim izgledom, zanimljivim idejnim reše-njem, grafičkim oblikovanjem.Ambalaža ima presudnu ulogu u promociji proizvoda. Ambalaža bi, sa jedne strane, trebalo da privuče nove korisnike, odnosno potrošače, a u isto vreme da sačuva već postojeće. Jednom kupljen proizvod ostav-lja brend u memoriji potrošača, na osnovu čega se utiče na njegovu buduću oduku. Ambalaža je samo deo korporativnog identiteta jedne kompanije, ona brend održava, jača ga i “usađuje” ga korisniku. Putem ambalaže, korisnik prepoznaje brend koji poštuje ili za koji je emotivno vezan (na osnovu iskustva ili marketinškog uticaja), i na taj način posta-je odani korisnik.

Kako bismo kreirali promotivno privlačni-ju ambalažu, potrebno je poznavati psiholo-giju ličnosti i tenhičko-tehnološke osobine proizvoda. Ambalaža je vekovima trpela uti-caj vremena, kulture, socijalnih promena i razvoja transporta. Danas šaljemo hranu u svemir i štampamo polutonove na plasti-ci, koristimo različite formate, neke koji već dugo postoje, a neke sasvim nove i moder-ne.Ambalaža mora biti funkcionalna, odno-sno praktična za rukovanje i laka za upotrebu. Pakovanja moraju biti prigodna

kako korisničkoj upotrebi, tako i tokom distribucije, prodaje ili sličnih aktivnosti. Proizvod bi trebalo da je sklopiva u transportu, ali i u toku njegove izložbe na rafu u prodavnicama. Ambalaža bi trebalo da je laka za otvaranje i zatvaranje, rukovanje ili transportovanje.Dizajneri ambalaže imaju jako težak posao, a to je da pored svih do sada pomenutih faktora (funkcionalne i estetske vrednosti), kreiraju ambalažu koja je lako sklopiva i, što je najbitnije - ekonomski isplativa. Budžet je uvek ograničen, a zadatak dizajnera je da nađe rešenje koje će biti originalno i atraktivno, ali ne mnogo skupo. Cilj svake kompanije

je da za što manju cenu napravi ambalažu proizvoda koja će biti u skla-du sa trendom, koja će moći da utiče na konačnu odluku potrošača.Uprkos tome, ambalaža nije uvek jeftin proizvod. Skuplji proizvodi uglavnom imućnijih kompanija, koje imaju za ciljnu grupu bogatiju klijentelu, mogu sebi dozvoliti i skupocenu ambalažu koju će korisnik sačuvati kao dekorativni element, dok se na jeftinim proizvodima sku-pa ambalaža nikako ne isplati. Sa druge strane, ukoliko proizvod dugo ostaje kod korisnika, bez obzira da li je on sam skup ili jeftin, ambalaži je dozvoljeno da bude skuplja. Brendovi izbacuju i luksuzne varijante proizvoda koje se najčešće razlikuju isključivo u ambalaži u odnosu na neluksuzne varijante.

Potrošnja materijala za ambalažu najviše određuje cenu ambalaže, zato je veoma bitno što ekonomičnije rasporediti dimenzije amba-laže i izabrati najpogodniji materijal za izradu. Trebalo bi stremeti i potpunom iskorišćenju prostora koji postoji unutar ambalaže, naročito kada je reč o transportnoj ambalaži. Na ovaj način se šte-di na materijalu, jer je za više komada proizvoda dovoljna manja ambalaža, samim tim manje materijala, što je u ekonomskom smi-slu veoma isplativo, kada je reč o masovnoj proizvodnji.Na kraju je potrebno uraditi probni primerak ambalaže, odnosno prototip, kao i probnu seriju koja bi se izradila od istih materija-la kao realna. Na ovaj način dizajneri, u saradnji sa tehnolozima, mogu videti koliko je sigurna ambalaža i koliko je funkcionalna. Usavršavaju dizajn tražeći trenutne ili potencijalne nedostatke ambalaže.Izvor informacija: ITAcademy (www.it-akademija.com)

Primer praktične, funkcionalne, a krajnje jeftine ambalaže kompanije Puma

Različiti proizvodi koji se kriju iza istog brenda - kompanija Apple; svaki od ovih proizvoda na svojoj ambalaži ima istaknut logo kompanije Apple (zagrižena jabuka), na

osnovu čega se identifikuje i povezuje sa brendom (u ovom slučaju - sa kvalitetom, modernim dizajnom, inovativnom

tehnologijom, ali i višom cenom proizvoda).

Primer luksuznije varijante pakovanja za vodku Absolut i parfem NYC

Page 44: Industrija 45

u fokusu

ZAMENA SIMATIC S5 UPRAVLJAČKIH SISTEMA SA S7

UPRAVLJAČKIM SISTEMIMA

Industrija 45 / avgust 2013.44

u fokusuURAM SYSTEM D.O.O.

MIGRACIJA S5/S7 NA KHS LINIJI PUNJENJA PET AMBALAŽE - “KNJAZ MILOŠ”, ARANĐELOVACPotrebu za modernizacijom upravljačkog sistema nameću mane zastarelog upravljačkog sistema, kao što su povećani troškovi održavanja, zastoji u proizvodnji, teško pronalaženje rezervnih delova i adekvatne tehničke podrške. Uzimajući u obzir nave-dene stavke, migracija S5/S7 nameće se kao logično rešenje, a povrat investicije očekuje se u vrlo kratkim rokovima. U projek-tima migracije S5/S7, firma Uram System primenjuje tehničko rešenje koje omogućava neometan rad proizvodnih sistema i minimalne zastoje. Visoko profesionalni pristup prilikom analize, prevođenja i testiranja softvera i odgovarajuća priprema ožiče-nja i hardverskog okruženja - omogućava brzu i efikasnu zamenu upravljačkog sistema, praktično bez zastoja proizvodnje.

Realizovani projekat u fabrici “Knjaz Miloš” obuhvatio je izradu izvođačkog projekta migracije PLC sistema sa S5 na S7 na kom-pletnoj liniji za punjenje PET ambalaže, koja obuhvata sledeće segmente:

• Vazdušni transport praznih boca• Transport napunjenih boca• Transport paketa• Punjač• Paletizer• Mikser

Projekat je realizovan u fazama, podeljen po pomenutim segmen-tima. U okviru realizacije projekta izvršeni su sledeći radovi:

• Isporuka i ugradnja upravljačkih PLC sistema “VIPA 300S” (x5)

• Softverski radovi pri migraciji postojećih PLC sistema sa S5 na S7

• Dorada novog softvera, poboljšanje efikasnosti rada sistema

• Softverski radovi pri migraciji postojećih HMI aplikacija sa “Lauer PCS” na “Zenon” i

“WinCC Flexible”• Demontaža S5 100U i 115U PLC sistema, ožičenje i

testiranje novog sistema• Funkcionalno ispitivanje, podešavanje parametara i

puštanje mašina u radPrilikom izvođenja projekata migracije S5/S7 korišćena je “VIPA IM306 DP” interfejs kartica, koja omogućava povezivanje posto-jećeg S5 upravljačkog sistema sa novim S7 sistemom. Postupak korišćenja “VIPA IM306 DP” kartice u projektima migracije, podra-zumeva uklanjanje CPU jedinice S5 sistema i ubacivanje IM306 DP modula u rack S5 sistema. Komunikacija između S5 i S7 sistema odvija se preko IM306 DP kartice preko PROFIBUS mreže. Na ovaj način omogućena je konekcija S5 modula (digitalnih, analognih) sa S7 sistemom, što u realizaciji migracije S5/S7 omogućava jed-nostavnu i brzu pripremu za testiranje novog S7 softvera bez zna-čajnijih hardverskih izmena (bez promene periferije S5/S7) i jed-nostavno vraćanje na prethodno stanje (na S5 upravljački sistem).

Siemens-ovi upravljački sistemi iz familije Simatic S5, prisutni preko 3 decenije na tržištu, u današnje vreme postali su problematični iz razloga teškog pronalaženja adekvatne tehničke podrške i rezervnih delova, jer ih ni sam Siemens već duže vreme ne proizvodi. Firma Uram System vam predstavlja jedan od niza uspešno realizovanih projekata migracije PLC sistema SIMATIC S5 na S7 upravljački sistem.

Page 45: Industrija 45

u fokusu

Industrija 45 / avgust 2013. 45

u fokusuURAM SYSTEM D.O.O.

Nakon testiranja S7 softvera uz korišćenje S5 periferije, kada se dokaže ispravna funkcionalnost S7 softvera i sistem dovede do željenog načina rada, pristupa se zameni perifernih S5 kartica sa S7 karticama.

Iskustvo firme Uram System u ovoj oblasti, dovelo je do nastan-ka efikasnog koncepta koji se uspešno primenjuje pri realizaciji projekata migracije S5/S7. Koncept se sastoji iz sledećih koraka:

• Detaljna analiza tehnološkog procesa obuhvaćenog projektom

• Detaljna analiza postojećeg S5 sistema (hardver i softver)

• Izbor odgovarajuće hardverske konfiguracije zamenskog S7 sistema

• Konverzija S5/S7 softvera• Analiza konvertovanog softvera, dorada/izmene/

poboljšanje koda• Testiranje softvera u radioničkim uslovima• Zamena S5 CPU jedinice odgovarajućom S7 CPU

jedinicom• Ugrađivanje VIPA IM306 DP modula u rack S5 sistema

i povezivanje preko PROFIBUS mreže sa S7 CPU jedinicom

• Testiranje S7 softvera u proizvodnom procesu• Izmene/dorada/poboljšanje S7 softvera u toku

testiranja• Zamena perifernih modula S5 sistema odgovarajućim

S7 modulima• Testiranje kompletno zamenjenog S7 sistema

Modernizacijom upravljačkog sistema stvaraju se nove moguć-nosti za unapređenje proizvodnog procesa:

• Povećanje produktivnosti• Podizanje nivoa kvaliteta proizvodnje i proizvoda• Smanjenje troškova održavanja• Povećanje fleksibilnosti sistema• Mogućnost proširenja sistema (dodavanje I/O

modula, funkcijskih modula, komunikacionih modula...)

• Mogućnost proširenja funkcionalnosti sistema (vizualizacija, arhiviranje podataka...)

Za sve dodatne informacije, možete nas slobodno kontaktirati na:Uram system d.o.o.

MaršalaTita 5421412 Gložan, Srbija

Tel: 021/788-584 021/788-569

E-mail: [email protected]: www.uram.co.rs

Page 46: Industrija 45

novosti“HYUNDAI” BI MOGAO DA ULOŽI 400 MILIONA DOLARA U SRBIJI

novosti

Predstavnici “Hyundai” su u razgovoru s premijerom Srbije Ivicom Dačićem, istakli

da je ta južnokorejska kompanija spremna da uloži oko 400 milio-na dolara u izgradnju postrojenja za preradu komunalnog otpada u Srbiji, kao i da investira izgradnju fabrike za proizvodnju opreme za preradu otpada.

“Hyundai” je, kako je saopštila pres služba Vlade Srbije, zainteresovan i za saradnju s Vladom u oblasti poljoprivrede, posebno proizvod-nje zdrave hrane i prerade povrća.

Dačić je istakao da je Srbija otvo-rena za strane investicije koje pomažu razvoj privrede.

- Unapređenje ekonomije i zapošljavanje mladih su najvažniji zadaci Vlade Srbije - rekao je Dačić u razgovoru s predstavnicima “Hyundai”.

“Hyundai” je peti po veličini proizvođač automobila u svetu, a u Srbiji od 2002. godine ima prodajno-servisne centre.

Ministartvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije objavilo je Nacrt strategije razvoja energetike Srbije do 2025. godine, s projekcijama do 2030. godine, čime je počela javna rasprava o tom dokumentu koja će trajati do 11.

oktobra.

Nova stratеgija dеfinišе stratеškе prioritеtе i pravcе razvoja еnеrgеtskog sеktora, saglasno obavеzama kojе proističu iz Ugovora o enеrgеtskoj zajеdnici. Prema najavi Ministarstva, predviđe-no je da se održi i šest skupova za javne konsultacije, a prvi je zakazan za 29. avgust u Beogra-du.

Javne konsultacije biće održane i 6. septembra u Novom Sadu, 13. septembra u Nišu, 20. sep-tembra u Kragujevcu, kao i 27. septembra u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, dok će završ-na javna rasprava biti održana 11. oktobra u Palati Srbije u Beogradu.

Nacrt strategije razvoja energe-tike uradio je Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu po narudžbi Ministarstva energetike Srbije.

POČELA JAVNA RASPRAVA O STRATEGIJI RAZVOJA ENERGETIKE

Page 47: Industrija 45

Decormetal box - fabrika za proizvodnju luksuzne ambalaže i reklamnog materijala od štampanog i lakiranog belog lima

- kratki rokovi isporuke

- povoljni uslovi plaćanja

- veliki kapaciteti proizvodnje

- posebnu pažnju posvećujemo dizajnu proizvoda

Idealno pakovanje za čaj, kafu, začine, sušeno voće, pečurke, konditorske proizvode, testeninu, šećer, kozmetiku, igračke, žestoka pića, ekskluzivnu garderobu.

Reklamni i promotivni materijal: posteri, kalendari, tacne, pepeljare, pernice, kasice, podmetači za čaše...

Decormetal Box d.o.o.Golobok, 11316 Smederevska PalankaMob: 063/7759-062E-mail: [email protected]: www.dmbox.info

Decormetal box... i nije samo ambalaža!

Page 48: Industrija 45

merenje u industrijiBUDITE PRIPREMLJENI ZA

BUDUĆNOST SA VAŽNIM TRENDOVIMA U VAGARSKOJ TEHNICI

Industrija 45 / avgust 2013.48

merenje u industrijiTRCPRO D.O.O.

Deluje da je vagarska tehnika podeljena. Oštra konkurencija stalno utiče na cenu proizvoda, a sa druge strane zahtevi korisnika diktiraju nove trendove. Traže se istinska inovacija, kvalitet i bezuslovna pouzdanost. Ovi zahtevi donose nove trendove u vagarskoj tehnici. Optimizovana proizodnja nije jedina korist za korisnika.TREND 1: BLIŽE KORISNICIMA

Dobavljači su ključni element uspešnog lanca dobave. Isporu-ka u ugovorenom roku i pouz-danost su podjednako važni kao i međunarodni servis i podrška. Sa globalnom mrežom dobav-ljača, HBM je uvek blizu korisni-ka. Kompetentni dobavljači se nalaze po celom svetu. TRCpro sa partnerima pokriva teritoriju bivše Jugoslavije.

TREND 2: VISOKA PRECIZNOST

Poboljšanje kvaliteta proizvoda, ušteda materijala, ušteda vreme-na i troškova je moguća kroz punjenje i pakovanje proizvoda brže i tačnije putem korišćenja vagarske tehnike visoke preciznosti. Trend vagarske tehnike ide ka višim klasama tačnosti. Investira

se u istraživanje i razvoj dizajna mernih ćelija kao i materjiala od kog su sačinjene merne trake. Mnoge merne ćelije od HBM-a garantuju C6 klasu tačnosti.

TREND 3: VEĆI MERNI OPSEG

Merne ćelije većeg mernog opsega pokrivaju više različitih aplika-cija. Tako imate uštedu u investiciji. HBM ima, od nedavno, rešenje za veća opterećenja – novu hermetički zatvorenu PW29 plat-formsku mernu ćeliju.

TREND 4: ZADOVOLJENJE REGIONALNIH STANDARDA

Osnova za uspešnu međunarodnu prodaju je mogućnost da se dođe do kupaca širom sveta – bez problema sa izvozom. Integri-sana vagarska tehnika mora biti usklađena sa standardima koji važe u zemlji u kojoj će biti isporučena. Inženjeri pogona zaduženi za različite pogone širom sveta mogu da računaju da HBM-ove merne ćelije poštu-ju ragionalne standarde, kao što su NTEP, OIML, GOST i DMDM. Dodatni plus je da proizvodi namenjeni za rad u eksplozivnim sredinama nisu samo sertifikovani prema evropskim ATEX direktivama, već i prema međunarodnom IECEx standardu.

Nove tehnologije su optimi-zovale proces od proizvodnje do prodaje. Samo oni koji pre-poznaju ove trendove i odgo-vore na vreme na njih, ostaće konkurentni i u budućnosti. Oslonite se na pravog partne-ra: sa HBM rešenjima ćete biti spremni za budućnost.

Vi še informacija na:TRCpro d.o.o.Preradoviće va 31, 21131 Petrovaradin, Srbijatel: +381 (0) 21 6433774faks: +381 (0) 21 6433824www.trcpro.rs

Page 49: Industrija 45

• Savremeni sistemi za uvrećavanje i pakovanje različitih vrsta materijala u vreće, ventil vreće, jumbo (big bag) vreće i ostale,

• Odbrojavanje i kontrola napunjenosti,• Elektro-pneumatski aktuatori,• Projektovanje i izrada transportnih sistema za prenos

zrnaste i praškaste robe, kao i metalnih konstrukcija po zahtevu kupaca.

TUF Co. d.o.o.Cara Dušana 10211080 Zemuntel: +381 11 2199 383tel/fax: +381 11 2106 557mob: +381 63 203 971e-mail: [email protected] Web: www.tufco.rs

GOMTEH d.o.o.Branka Radičevića 5123300 KikindaTel: +381 23 025 655e-mail: [email protected]

novosti

NAJVEĆI RUSKI PROIZVOĐAČ KARTONA U JAGODINI

novosti

Polaganjem kamena temeljca, početkom juna 2013. godine, u Jagodini je započeta izgradnja fabrike “North Karton” - u kojoj će se proizvoditi kartonska ambalaža i koja će u samom

startu zaposliti 200 radnika.

Matični pogon se nalazi u regionu Volgograd Dubovka u Rusiji i zahvata površinu od 20 hiljada kvadratnih metara, uključujući proizvodni i skladišni prostor. Novi pogon koji se gradi u Jagodini, biće opremljen savremenim mašinama koje će omogućiti proizvodnju širokog spektra kvalitetne ambalaže u skladu sa svim ekološkim i tržišnim standardima. Kapacitet fabrike će biti 18 miliona kvadrata kartonske ambalaže.Ekonomski sporazum između Rusije i Srbije doprineo je da se poč-ne sa ovom saradnjom. Pre svega, ističe se veliki potencijal za izvoz voća, povrća i mesnih proizvoda iz Srbije u Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. Upravo za taj posao je veoma značajna talasa-sta kartonska ambalaža koja će se proizvoditi u novom pogonu u Srbiji. Prema rečima vlasnika “North Karton”-a, Vladimira Slovohotova, fabrika će biti otvorena 1. avgusta 2014. godine, a biće opremljena najsavremenijom opremom.

“Fabrika će snabdevati celu Srbiju, jer se trenutno oko 50% potreb-ne kartonske ambalaže uvozi, a proizvodićemo i za region. “North Karton” koristi prerađeni otpadni papir kao sirovinu i veliki smo zaštitnici prirodne sredine. Fabrika će zaposliti 200 radnika, ali će u distribuciju i logistiku biti uključeno mnogo više ljudi“- rekao je Slovohotov.Postrojenje će se prostirati na 15 000 m2, a u izgradnju će biti ulo-ženo oko 15 miliona evra, objavljeno je na sajtu grada Jagodine.

Page 50: Industrija 45

logistika

LOGISTIKA NEIZBEŽNA KARIKA

U POSLOVANJU

Industrija 45 / avgust 2013.50

logistika

Tokom šezdesetih godina 20. veka, logi-stika kao koncept integracije procesa distribucije robe dobija svoje mesto u

teoriji i praksi upravljanja preduzećima – u brojnim naučnim radovima se uočavaju tri pristupa: koncept fizičke distribucije (Physical Distribution Management), koncept rukova-nja materijalima (Materials Management) i poslovna logistika (Business Logistics). U poslednjih nekoliko decenija dominira kon-cept poslovne logistike koji označava “način upravljanja svim aktivnostima koje se odno-se na premeštanje i skladištenje sirovina, poluproizvoda, ostalog materijala i gotovih proizvoda između proizvodnih pogona, od nabavke sirovina do prerade, odnosno od proizvođača do potrošača”. Koncept poslov-ne logistike omogućava potpunu integraciju sistema distribucije, obuhvatajući međusob-no povezane aktivnosti i elemente:

• lokacije proizvodnih pogona i skladišta;• nabavku (snabdevanje);• pakovanje;• kontrolu proizvodnje;• rukovanje materijalima;• skladištenje i kontrolu zaliha;• transport;• obradu porudžbina kupaca;• kanale distribucije;• informacioni sistem.

U tradicionalnoj organizaciji preduzeća, nadležnosti pojedinih funkcija su strogo razdvojene. Preduzeće teži da se prilagodi novim zahtevima okruženja, stari zahtevi se menjaju. Uvode se nove procedure i funkci-je. Retko kada se promene planiraju - imajući u vidu čitav poslovni sistem; umesto toga nastaje proces “evolucije” koji izaziva “krplje-nje” (manje dorade) radnih procedura koje su ograničene na pojedine funkcije i odeljke

u preduzeću. Neminovan rezultat takvog pristupa su praznine i preklapanja odgovor-nosti među pojedinim funkcijama ili u relaciji sa kupcima/dobavljačima. Ciljevi pojedinih poslovnih funkcija dolaze u konflikt (funkcija nabavke je zainteresovana za obezbeđenje većih količina materijala jer ostvaruje količin-ske rabate, funkcija proizvodnje teži ka mak-simalno mogućem iskorišćenju kapaciteta, dok je interes funkcije prodaje da na tržište distribuira što više robe). Posledice konflikata ciljeva se manifestuju kroz visoke zalihe.Važni trendovi u logistici u poslednje dve decenije su:

• dobavljački servis i problematika troškova (razlog je u širenju i deregulaciji međunarodnog tržišta);

• fleksibilnost i brzo reagovanje na želje kupaca (smanjenje broja posrednika u distribuciji i tešnje povezivanje sa tržištem);

• dalji pad dubine proizvodnje (porast fleksibilnosti proizvodnje kroz povezivanje proizvoda sa Just-in-Time filozofijom);

• novi upravljački koncepti za fleksibilno upravljanje proizvodnjom;

• primena koncepta “Logistic controlling-a”

(javlja se početkom 90-tih godina 20. veka u Nemačkoj, a promoviše integralnu podršku planiranju, upravljanju i kontroli upravljačkih procesa permanentnim praćenjem logističkih performansi na osnovu kojih se utvrđuju logistička produktivnost i troškovi);

• uključivanje personalnog upravljanja i planiranja kadrova u planiranje i sprovođenje proizvodnog programa;

• brža razmena podataka između preduzeća i čvršće vezivanje sa dobavljačima (posebno primena Interneta i EDIFACT standarda dobija rastući značaj).

Logistka i logistički menadžment analizira sve aktivnosti u preduzeću kroz prizmu proce-snih radnji, prateći tokove repromaterijala na ulazu u preduzeće (ulazna logistika), tokove repromaterijala i poluproizvoda kroz predu-zeće (interna logistika) i tokove finalnih proi-zvoda i roba (izlazna logistika).Povećavanje tržišne fleksibilnosti zauzima sve višu poziciju na listi prioriteta pri postav-ljanju strateških ciljeva preduzeća. Sve veća pažnja koja se posvećuje željama kupaca i kvalitetu, kao osnovnom faktoru tržišnog uspeha, dovodi do orijentacije proizvodnje

U literaturi se sreću različita tumačenja pojma “logistika”. Prema P.M. van Buijtenenu, reč “logistika” je francuskog porekla (loger – nastaniti) a u vojnoj terminologiji se od Napoleonovog vremena koristi za opis objedinjenih aktivnosti prevoza, snabdevanja i smeštaja vojnih jedinica. H. Ihde analizirajući genezu pojma “logistika” ide dalje u prošlost, vezujući ga za grčki koren (logos – računanje, razumno procenjivanje) i u prilog tome navodi vizantijskog cara Leontosa, po kome je “zadatak logistike naoružati vojsku srazmerno potrebi za sredstvima zaštite i oružjem, pravovremeno se brinuti za njene potrebe na terenu i pripremiti svaku njenu akciju u ratnom pokretu”.Današnje shvatanje logistike opisuje je kao “sistem aktivnosti koje omogućavaju oblikovanje, projektovanje, usmeravanje, vođenje i regulisanje protoka roba (materijala, proizvoda), energije i informacija unutar sistema i između sistema”.

Page 51: Industrija 45

na funkcionisanje u skladu sa tržišnom tražnjom. Sluh za želje kupaca neminov-no dovodi do povećanja broja različitih varijanti istih proizvoda kao i širenja asortimana uvođenjem novih proizvoda, odakle sledi zahtev za povećanjem flek-sibilnosti proizvodnje i ukupnog poslova-nja. Između organizacionog, strateškog i tehnološkog aspekta problema postoji veza koja se pri realizaciji takve koncep-cije mora uzeti u obzir. Metodičnom izgradnjom dispozitivnih i operativnih procesnih logističkih lanaca ova veza se može determinisati i postići željeni pro-hodni tok realizacije porudžbina. U okviru logističkih lanaca sa izraženim osnovnim poslovnim funkcijama “poručiti – proi-zvesti – prodati” - izvršavaju se logistič-ki zadaci na dispozitivnom nivou (npr. povećati sigurnost podmirenja potreba, dostići egzaktno “Make-or-Buy” odlučiva-nje, odrediti tačne trenutke utvrđivanja i zadovoljavanja potreba, obezbediti sigur-nost snabdevanja blagovremenim ispo-rukama uz minimalne troškove nabavke, kao i simultano planiranje kapaciteta i ter-mina, kako bi se omogućila brza isporuka sa fakturisanjem). Da bi se proizvodnja odvijala u skladu sa tržišnim zahtevima, mora se ostvariti čvrsta sprega između svih segmenata poslovnog sistema, a pre svega stvaranjem logističkih lanaca na relaciji prodaja (marketing) – nabavka – proizvodnja, u cilju eliminacije faktora koji stvaraju zalihe i produžavaju vreme izrade proizvoda. Za to se zahteva inter-na ili međupogonska raspodela zadataka i detaljno oblikovanje novih, logistički zasnovanih materijalnih i informacionih tokova. Brzim informisanjem o potre-bama krajnjih kupaca, javlja se “usisno” dejstvo koje ubrzava materijalne tokove. “Proizvodnja na zahtev” koja važi za sve učesnike logističkog lanca, omogućava i smanjenje zaliha u pripremi, zahvaljujući segmentiranju proizvodnje, konceptu pri-preme i skupljanju iskustava. Logističko segmentiranje proizvodnje pretpostavlja izmene organizacije radi približenja zah-tevima tržišta, i to:

• orijentaciju na tržišne ciljeve;• proizvodnu orijentaciju;• postojanje više stepena jednog

logističkog lanca u jednoj

organizacionoj jedinici;• prenos pratećih funkcija u

organizacioni segment i njegovu odgovornost za troškove.

Primena logistike znači orijentaciju kompletne delatnosti preduzeća prema zahtevima tržišta. Najviši marketinški cilj predstavlja zadovoljavanje zahteva kupa-ca u pogledu kvaliteta proizvoda, rokova isporuke i dobrog informisanja. Porudžbi-na kupca u ovom sistemu znači proizvod-nju za poznatog kupca – lansiranje radnog naloga koji kroz proizvodnju objedinjava sve njene faze do završetka izrade final-nog proizvoda. Logističkim upravljanjem postiže se cilj tržišne konkurentnosti - korišćenjem tri sredstva za upravljanje:

• integracija i optimizacija (redukcija ili eliminacija nepotrebnih funkcija i sistema kao što su inspekcije, dorade i zalihe);

• kontinualno unapređivanje (razvoj internih sistema koji podstiču stalno unapređivanje procesa i procedura);

• uvažavanje potreba kupca (izlaženje u susret kupčevim željama i smanjivanje njegovih troškova naručivanja i upotrebe proizvoda).

Od logističkog upravljanja očekuje se zadovoljenje sledećih pet zahteva:

• pravi proizvod,• na pravom mestu,• u pravo vreme,• u pravoj formi,• po pravim troškovima.

Kontrola troškova je veoma važan segment poslovnog upravljanja, pa zato treba voditi računa i o logističkim troško-vima. U zadnje dve decenije mnoga pre-duzeća ulažu velike napore da ih reduku-ju, povećavajući efikasnost logističkog upravljanja. Efikasan sistem planiranja, upravljanja i kontrole logističkog sistema je bitan preduslov, koji opredeljuje ne samo racionalnost već i konkurentnost i profitabilnost preduzeća u savremenim uslovima. Držanje logističkih troškova pod kontrolom pruža velike mogućnosti za uštede u poslovanju preduzeća, tj. u ukupnim troškovima. Sniženjem logistič-kih troškova osvaja se konkurentska pred-nost na tržištu – logističke uštede omo-gućavaju davanje nižih cena, dužeg roka plaćanja – višeg nivoa servisa kupaca.

OTVORENO

Page 52: Industrija 45
Page 53: Industrija 45

logistika

GEBRÜDER WEISS UVEO TREĆI POLAZAK ZBIRNE ROBE IZ

CENTRALNOG SKLADIŠTA U BEČU

Industrija 45 / avgust 2013. 53

logistikaGEBRÜDER WEISS

Zbog povećanog interesovanja klijenata za transport robe, logistička kompanija Gebrüder Weiss uvela je treći polazak zbirne robe iz svog centralnog skladišta. Preko Beča - gde se nalazi njihovo glavno čvorište - povezani su sa celom Evropom, a putem luka u Evropi sa celim svetom.

Dobro organizovanom transportnom mrežom naših filijala i partnera, omogućava se brza doprema robe u naše cen-tralno skladište u Beču iz cele Evrope. Do sada smo zbirnu

robu otpremali utorkom i petkom iz Beča za Dobanovce, a od druge polovine ove godine otprema se roba stalno i četvrtkom. Roba pristiže dan kasnije u naš magacin Gebrüder Weiss-a u Dobanovcima – izjavila je Nataša Mraković – šefica zbirnog transporta u kom-paniji Gebrüder Weiss Srbija.

Kako je objašnjeno, novom linijom upot-punjen je širok spektar mogućnosti koji Gebrüder Weiss već svojim polascima nudi svojim klijentima. Preuzimanje zbir-ne robe odvija se svakog dana.

Svi zainteresovani uvoznici imaju mogućnost slanja upita putem sajta www.gw-world.rs gde se mogu informisati i o drugim uslugama koje ova špediterska kuća nudi.

Gebrüder Weiss d.o.o. Transport and Logistics

Beogradska bb, DobanovciTel: +381 (0) 11.3715.235Fax: +381 (0) 11.3715.201

E-mail: [email protected]: www.gw-world.com

Gebrüder Weiss globalno Dimenzije narandžastog koncerna Gebrüder Weiss je zastupljen u 28 zemalja sa 162 lokacije i ukupno 5 250 radnika, pa tako spada u vodeća transportna i logistička preduzeća u Evropi. Pod krovom Gebrüder Weiss Holding AG, sa sedištem u Lauterahu (Forarlberg) preduzeće je pored svojih glavnih oblasti poslovanja drumskog transporta, vazdušnog i pomorskog transporta robe, kao i logistike, okupila i niz visoko specijalizovanih industrijskih rešenja i ćerki-firmi – među njima i logistički konsalting x|vise, tectraxx (specijalisti za visokotehnološka preduzeća), inet-logistics (softverska rešenja za upravljanje transportom TMS), Railcargo (železnički transport) i servis za dostavu paketa Gebrüder Weiss, suvlasnik austrijskom DPD sistema za direktnu distribuciju paketa. Ovakvo koncentrisanje delatnosti omogućava koncernu da brzo i fleksibilno reaguje na potrebe klijenata. Zbog velikog broja ekoloških, ekonomskih i socijalnih mera, ovo porodično preduzeće, čija istorija seže u prošlost više od 500 godina, i danas se smatra predvodnikom na području održivog razvoja.

Nataša Mraković, šefica zbirnog transporta,

Gebrüder Weiss Srbija.

Page 54: Industrija 45

reciklaža u Srbiji

NAUČIMO O RECIKLAŽIŠTA SVE MOŽE DA SE RECIKLIRA?

Industrija 45 / avgust 2013.54

reciklaža u SrbijiTEHNO EKO PAK D.O.O.

Papir/karton: sav papir od kupljenih proizvoda, kartonska ambalaža od mleka, jogurta, sokova, kartonske

kutije, braon karton za uvijanje i braon kese, računi, priznanice, uplatnice, sveske, korišće-ni listovi papira, dnevne novine, časopisi, fla-jeri, reklamne poruke, koverti, kopir papir...

Plastika: plastične folije, razne boce od pića, deterdženata, tvrda plastika od gajbica i igra-čaka, plastična burad i kofe...Staklo: tegle, boce, sva staklena ambalaža za hranu, ogledala, staklo za prozore, keramika, porcelan...Metal: limenke od pića, konzerve za hranu, alu-folije, aluminijumski poklopci, pakova-nja od dezodoransa i raznih sprejeva, razni metalni delovi, kante, metalni burići... Drvo: razne palete, gajbice...

DA LI STE ZNALI? Ako sakupimo 1 tonu starog papira, reci-klažom istog, sačuva se 17 stabala u priro-di. Reciklažom iste količine kancelarijskog papira sačuva se, verovali ili ne 24 stabla, a samim tim štedimo 4 200 kw električne energije i 32 000 l vode. Staklo koje završi na deponijama nikada se neće razgraditi, a može da se reciklira nebro-jeno puta u udelu od 100%. Za reciklažu sta-kla trošimo 40% manje energije, nego ako ga dobijamo iz prirodnih sirovina. Preradom 1 tone alu-limenki štedimo i do 95% energije u odnosu dobijanja istog iz prirodnih sirovina. Broj ciklusa reciklaže je neo-graničen, a za razgradnju jedne aluminijumske konzerve potrebno je 500 godina.Reciklažom 1 tone gvožđa uštedimo 1,2 tone rude, 0,7 tone uglja i oko 60 kg kreča. PET ambalaža zauzima preko 32% prostora na deponijama, a peri-od raspada PET ambalaže je 100 godina.

Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpa-dom ima veoma važan i izražen ekološki, društveni, socijalni i ekonomski značaj, tako da ambalažni otpad u suštini ne treba posmatrati kao otpad već kao grupu novih resursa.Kroz razne edukacije stanovništva, počev od kućnog vaspitanja dece, preko predavanja u vrtićima, školama, preduzećima pa čak i na javnim mestima - treba da naučimo razne zanimljive podatke i da kroz sam način življe-nja promenimo stare i steknemo neke nove navike, kako bismo zajedno sačuvali zdravlje i našu životnu sredinu.Pokušajmo već pri kupovini, da vodimo računa o tome kako da razvijemo adekvatan odnos prema našoj okolini. U kupovinu krenimo sa torbom i izbegavaj-mo uvek sve više i više kesa koje nam nisu potrebne. Kupujmo proizvode koji nisu štet-ni po našu okolinu, proizvode čija ambalaža može da se reciklira i ono što je napravljeno od recikliranih materijala, ono što možemo više puta da upotrebimo i ono što nam je stvarno neophodno. Izbegavajmo proizvode za jednokratnu upotrebu, koristimo izvore energije koji mogu da se dopunjuju i poku-šajmo da kupujemo veća pojedinačna pako-vanja - kako ne bi kupovali ambalažu svaki put kada nam je taj proizvod potreban.

Gde imamo mogućnosti, najbolje je da sortirani otpad odlo-žimo u različite kontejnere za smeće (plastika, staklo, metal, papir). Ukoliko nemamo takvu mogućnost, dovoljno je da jednom pogledamo u kantu za smeće u svojoj kući i vidimo da je puna staklenih i PET flaša, brikova, starih plastičnih i papirnih kesa, limenki, konzervi, tegli, celofana, kutija od kartona, stare hartije... Ovaj otpad ne mešajte sa ostacima hrane, sortirajte ga u posebne kese i odložite u kontejner jer će tako odvojen otpad biti lakše sakupljen i predat na dalju preradu, odnosno recikliraće se.

Page 55: Industrija 45

Tehno eko pak je otvorena neprofitabilna organizacija koja kao operater sistema za upravljanje ambalažnim otpadom, pruža svoje usluge svim zakonskim obveznicima Zakona o

ambalaži i ambalažnom otpadu.

CILJ ZAKONACilj zakona je da u skladu sa načelom održivog razvoja obezbedi:

• očuvanje prirodnih resursa;• zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi;• razvoj savremenih tehnologija proizvodnje ambalaže;• uspostavljanje optimalnog sistema upravljanja ambalažom

i ambalažnim otpadom u skladu sa načelom podele odgovornosti;

• funkcionisanje tržišta u Republici Srbiji;• prevenciju stvaranja trgovinskih prepreka, kao i izbegavanje

poremećaja i ograničenja u konkurenciji.

OSNOVNA NAČELA ▪ Podela odgovornosti svih privrednih subjekata u skladu sa

načelom „zagađivač plaća“ tokom životnog ciklusa proizvoda; ▪ sprečavanje, odnosno smanjenje stvaranja ambalaže i amba-

lažnog otpada, kao i njihove štetnosti po životnu sredinu; ▪ ponovna upotreba ambalaže, reciklaža i drugi oblici ponovnog

iskorišćenja i smanjenje konačnog odlaganja ambalažnog otpada;

▪ dobrovoljno sporazumevanje o upravljanju ambalažnim otpadom.

KO SU OBVEZNICI ZAKONA O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU?Obveznici su svi privredni subjekti, koji kao prvi u lancu plasiraju na tržište Republike Srbije više od 1 000 kg nepovratne ambalaže godišnje, bilo kao proizvođači, uvoznici, pakeri/punioci ili isporu-čioci.

Jedan od osnivača Tehno eko pak-a je HAMBURGER RECYCLING GROUP GMBH AUSTRIA (HRG), preko kompanije TEHNOPAPIR s kojom posluje na teritoriji Republike Srbije. HRG je dobila ime po svom osnivaču Wilhelmu Hamburgeru koji je prvu fabriku papira osnovao još davne 1853. godine, a danas je deo PRINZHORN HOL-DINGA koji u svom sastavu ima četiri fabrike za proizvodnju papira u Nemačkoj, Austriji i Mađarskoj - kao i dvanaest kompanija u Evropi koje se bave sakupljanjem i daljim procesiranjem starog papira.Klijentima nudimo u svakom momentu brzu i kvalitetnu uslugu, a zajedno sa njima, obezbeđujemo da se prikupljena ambalaža vra-ti, reciklira i ponovo iskoristi bilo kao novi proizvodni materijal ili energija; da smanjimo uticaj ambalažnog otpada na našu životnu sredinu i da na svaki način promovišemo što odgovorniji odnos prema ambalažnom otpadu, sve sa ciljem zdravijeg života svih nas.Naknadu koju TEHNOEKOPAK naplaćuje od svojih klijenata/obve-znika, u celosti koristi za razvoj i upravljanje sistemom upravljanja ambalažnim otpadom, koji omogućava nabavku neophodnih koli-čina ambalažnog otpada i njegovo upućivanje ovlašćenim recikle-rima i drugim postrojenjima.TEHNO EKO PAK VAS POZIVA, DA POMOĆU VAŠEG POVE-RENJA I PODRŠKE - PRIBLIŽIMO SRBIJU EVROPSKOJ UNIJI I SVETU, KOJI SE VEĆ DUGO I VEOMA USPEŠNO BAVE PRO-BLEMATIKOM AMBALAŽE I AMBALAŽNOG OTPADA.

ZAJEDNO SAČUVAJMO PRIRODU!

DOBRODOŠLI!

TEHNO EKO PAK D.O.O. 11080 Beograd, Zemun, Auto put za Novi Sad 74 Tel: +381 11 210 14 50 Fax: +381 11 210 14 00 [email protected] www.tehnoekopak.com

reciklaža u Srbiji

ČUVAJMO PRIRODUSAČUVAJMO BUDUĆNOST

Industrija 45 / avgust 2013. 55

reciklaža u SrbijiTEHNO EKO PAK D.O.O.

NACIONALNI OPERATER ZA UPRAVLJANJE AMBALAŽNIM OTPADOM

Page 56: Industrija 45

ekologijaBACANJE HRANE PLANETU

SKUPO KOŠTA

Industrija 45 / avgust 2013.56

ekologija

Organizacija Ujedinjenih nacija za ishranu i poljoprivredu, procenjuje da se jedna trećina svetske proizvodnje hrane uopšte ne upotrebi, već se baci. Dvadeset hiljada dece mlađe od pet godina - dnevno umre od gladi. Ovi i mnogi drugi šokantni podaci, dali su podsticaj da Svetski dan životne sredine ove godine ponese slogan „Misli, jedi, sačuvaj”.PREDLOG JUGOSLOVENSKE DELEGACIJEPrva konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini održana je u Stokholmu 1972. godine. Ova konferencija smatra se jednim ogro-mnim korakom napred, kada je zaštita životne sredine u pitanju. Jugoslovenska delegacija koja je prisustvovala konferenciji predlo-žila je da se 5. jun - prvi dan njenog održavanja - proglasi za svetski dan životne sredine. Tako je i bilo, od tada svake godine se slavi u više od 100 zemalja sveta. Tom prilikom se organizuju razne aktiv-nosti i kampanje koje imaju korisne ciljeve, a jedan od glavnih je da se motiviše pojedinac za preuzimanje konkretnih koraka - kada je zaštita životne sredine u pitanju. Svetski dan zaštite životne sredine se svaki put slavi pod drugačijim sloganom. Neki od njih su: “Emisija Co2 – kako menjati navike”, “Potrebni smo svojoj planeti – ujedini-mo se u borbi protiv klimatskih promena!”, „Biodiverzitet – mnogo vrsta – jedna planeta – jedna budućnost“, ”Šume: priroda na usluzi”, „Zelena ekonomija: Jesi li uključen?“. Ovogodišnji slogan je „Misli, jedi, sačuvaj”.

HAJDE MALO DA MISLIMOBez hrane nema života, mi svakodnevno moramo zadovoljiti naše potrebe za ugljenim hidratima, belančevinama, mastima, minerali-ma i vitaminima. Uvek je glavno pitanje - da li je ima i da li će je biti dovoljno? Što od nas samih, naravno, uvek ne zavisi. Najčešće treba pobediti prirodne i ekonomske faktore. Ali ipak, postoji nešto što samo od nas zasvisi kada je hrana u pitanju. Pogađate? To je bacanje hrane. U ovom trenutku, u vreme ekonomske krize koja nas je zade-sila, ovo upravo deluje smešno i nezamislivo.

Ali to se stvarno događa – hrana se baca i ne treba samo sve to posmatrati sa ekonomskog aspekta - jer se tog trenutka pored novca bacaju i naša prirodna bogatstva, energija, resursi, potošeno vreme, radna snaga, mehanizacija, sirovine, investicije i mnogo toga drugog što nam je pomoglo da je proizvedemo. Hrana je proizvod koji možda ima i najduži proizvodni put od proizvoda drugih indu-strija, a koji mora da pređe da bi došla do naše trpeze. Moramo takođe uzeti u obzir i zagađenje životne sredine koje je tom prilikom nastalo. Tačno je da je prehrambena industrija jedna od najzdravijih industrija jer najmanje zagađuje životnu sredinu, ali ne možemo reći da ne spada u velike zagađivače bez obzira što se uglavnom radi o organskom otpadu. Ona je na vrhu liste po potroš-nji vode i energije u odnosu na druge industrije. Da bi se proizvelo jedno parče hleba od 30 g potrebno je oko 40 litara vode za sirovinu i procesnu obradu. Globalno otpada 70% svetske potrošnje vode na proizvodnju hrane. Značajan je zagađivač vode, zemljišta i vazduha. Prehrambena industrija zaslužna je za 30% emisije gasova koji utiču na efekat staklene bašte. Za najveći gubitak zemljišta i biodiverzite-ta, najviše je zaslužna proizvodnja hrane. Uzećemo, primera radi, proizvodnju mleka. Tom prilikom može doći do zagađenja vazduha neprijatnim mirisima i patogenim mikrorga-nizmima. Otpadne vode mlekara - nastaju posle obrade mleka i u njima se najčešće nalazi velika količina surutke, organskih materija i imaju nižu pH vrednost. Sadrže ulja i masti u većoj količini, amo-nijak, aditive, fosfate, boje itd. Možemo reći da proizvodnja mleka nije nimalo bezazlena za životnu sredinu. Sam početak proizvodnog puta mleka je uzgoj krava (koje daju mleko kao početnu sirovinu za proizvodnju). Kravama moramo davati hranu i vodu. U potrošnju kod namirnica životinjskog porekla račinamo i sva ulaganja koja smo dali i za uzgoj tih životinja od kojih one potiču, jer za to smo narav-no, još dodatno potrošili planetu.Ceo proizvodni put hrane ostavlja za sobom i značajnu količinu otpada koji se negde mora deponovati. Takođe, planeta se i tu troši. Treba otpad sakupiti i odneti na deponiju koja zauzima određenu teritoriju zemljišta. Jedan od najgorih prizora kada je čvrst otpad upitanju, predstavlja hrana koja je proizvedena i kao takva se zajed-no sa ambalažom odmah baci. U deponijama smeća se redovno nalazi i u većini slučajeva čini njen najveći deo. Ovo je veliki zaga-đivač životne sredine i čest uzročnik mnogih zaraznih bolesti, koje mogu poprimiti i epidemiološke razmere.

EKOLOŠKI OTISAK – KOLIKO TROŠIMO PLANETU?Pri kupovini a češće pri bacanju hrane, pored ekonomske cene proizvoda treba misliti o tome koliko je taj proizvod potrošio planetu da bi nastao.Kako jednostavno možemo izračunati koliko uopšte sve naše navike koštaju planetu? To se može izračunati uz pomoć našeg ekološkog otiska. To je nov termin u ekologiji i predstavlja pojedinačnu našu potrošnju zemaljskih resursa prilikom našeg svakodnevnog pona-šanja. Tu je obuhvaćeno ljudsko stanovanje, način transporta, naše prhrambene i druge potošačke navike, kako i koliko stvaramo otpad i kako ga odlažemo, koliko zagađujemo životnu sredinu, i ostalo. Kod nas precizno ne može da se izračuna ekološki otisak, jer nisu urađe-na sva neophodna merenja pomoću kojih bi utvrdili koliko koristimo svoje prirodne resurse, ali možemo utvrditi na koje resurse imamo uticaj. Kada budemo shvatili koliko prirodnih resursa je potrebno da bi ostvarili svoje porošačke navike kao pojedninci, možemo to

≡ Autor teksta: Jelena Kovačević, dipl. geograf za zaštitu životne sredine

Page 57: Industrija 45

ekologijaekologija

isto izračunati na nivo jednog grada, opštine, države i tako dalje. To saznanje bi trebalo da nas navede da neke od navika promenimo zauvek. Mnogih svojih navika i nismo svesni, dok ne krenemo da razmišljamo na ovaj način. Pa eto, mi smo ovde krenuli od naših potreba za hranom i njenim olakim bacanjem, jer ako nije potrebna – ne trebamo je proizvoditi i kupovati da bismo je neiskorišćenu u tolikim količinama bacali.

MENJAJMO LOŠE NAVIKE Teško je i nezahvalno davati definiciju pravilne i zdrave ishrane. Umesto toga, postoji jedna mudra misao Georgea Herberta iz seda-mnestog veka: ”Ma ko bio otac jedne bolesti, nepravilna ishrana joj je majka”. I dan danas ova misao je neprevaziđena, niko joj ne može ništa ni dodati ni oduzeti. Svaki ljudski organizam je priča za sebe, sa svojim različitim potrebama u hranljivim materijama - koje treba da zadovolji svaki dan. Nauka o ishrani je vrlo specifična. Ni u jednoj nauci ne postoje stručnjaci sa toliko različitih mišljenja. Svaki dan sučeljavaju se mišljenja na istu temu. Ali većina se sla-že u jednom, što se poslednjih godina uopšte ne menja. Treba koristiti namirnice u što prirodnijem obliku sa što manje hemi-kalija, a samim tim i manje negativnog uticaja na životnu sredi-nu. Danas se dosta priča o sve cenjenijoj organskoj proizvodnji. Namirnice se uzgjaju bez pesticida i veštačkih đubriva na strogo propisan način. Svaki proizvođač koji se bavi organskom pro-izvodnjom, ima sertifikat kojim dokazuje poreklo proizvoda i način na koji je on proizveden. Postoji još jedna loša navika kada je hrana u pitanju, a koju tre-ba promeniti. Treba kupovati domaće proizvode. Tako bismo smanjili transport hrane iz udaljenih delova sveta kao i utrošak energije i emitovanje štetnih gasova koji tom prilikom nastaju. Ako nekada budete u dilemi da li da kupite jabuku ili bananu, neka manja potrošnja planete ipak presudi u korist jabuke za naše područje.Veoma kritikovani sadašnji tehnološki postupak proizvodnje hrane bi trebalo da troši manje planetu. Treba razvijati tehno-logije tako da budu i ekonomski jeftinije i da manje zagađuju životnu sredinu. Sve više se na tržištu i javljaju proizvodi bez raznih hemikalija koje su se ranije stavljale. Najčešće su to kon-zervansi, veštačke boje i druge supstance koje poboljšavaju organoleptičke osobine hrane i sprečavaju da se ona pokva-ri. Treba motivisati i podržati takvu proizvodnju hrane na sve moguće načine. Fabrička postojenja bi trebalo da imaju odre-đene filtere uz pomoću kojih bi manje zagađivali vazduh, a otpadne vode bi trebalo da se prečiste pre nego što dođu u kontakt sa okolinom. Mnoga zagađenja otpadnim vodama odi-gravaju se trenutno, i posle određenog vremena jako je teško dokazati prisustvo zagađujućih materija. Tu se uglavnom radi o termičkom zagađenju vode, jednom od najpodmuklijih za živi svet. Ne može ni toliko da se uradi, da se sačeka da se otpadna voda ohladi i izjednači sa temperaturom vazduha i onda pusti u okolinu.

Jako je važno i ponašanje potošača koji kupuju hranu. Treba kupova-ti samo onu količinu hrane koju možemo upotrebiti za svoje trenut-ne potrebe. Time bi izbegli da jedemo hranu koja je igubila u svojoj hranljivoj vrednosti, jer do toga dolazi kod svakog oblika čuvanja hrane (hlađenje, skladištenje...). To bi moglo na kraju da rezultira bacanjem hrane. Obavezno treba čitati deklaraciju na proizvodu. To su samo neke od osnovnih navika, koje za početak treba promeniti.Pored svega što smo naveli, po pitanju hrane treba izneti i surove činjenice da postoje neki delovi sveta u kojima ljudi gladuju - a neg-de je još gore jer nema ni vode za piće. Svaki sedmi stanovnik na spavanje ide gladan. Već smo duboko zagazili u dvadest prvi vek koji je pun nekih novih, ranije nezamislivih naučnih otkrića i novih tehnologija, a u siromašnim delovima sveta nismo rešili ni osnovne potrebe ljudi za život. To su vrlo poražavajuća saznanja i danas se sve ređe o tome govori, pokušavajući da se veštački prikaže - da je to samo deo jedne ružne prošlosti sveta, a to još uvek postoji. I ove činjenice bi trebalo da imamo na umu, pored onih da to košta pla-netu u onom trenutku kada bacamo hranu.

O autoruJelena Kovačević je Viši nutricioni-sta –dijetetičar i diplomirani Geo-graf zaštite životne sredine. Autor je nekoliko radova i novinskih članaka. Posvećena je rešavanju mnogih problema ishrane i životne sredine. Sklona je istraživačkom radu. Učestvovala je u mnogim akcijama za očuvanje i poboljšanje životne sredine. [email protected]

Privredno društvo za proizvodnju, promet i pružanje usluga „METALPROM“ d.o.o. bavi se prikupljanjem, preradom i prizvodnjom sekundarnih sirovina i isporukom istih železarama i livnicama - čime obezbeđujemo deficitarni repromaterijal za proizvodnju, što bitno usporava proces iscrpljivanja prirodnih resursa.

U fazi je izrada hale za električni i elektronski otpad, uz posedovanje dozvole Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja.

Naš moto je: VRATITI INDUSTRIJI NOVO OD STAROG.

METALPROM d.o.o. Hajduk Veljkova 49, 14000 Valjevo tel/fax: 014/ 292 085 014/ 292 086 E-mail: [email protected] E-mail za elektronski otpad: [email protected]

Page 58: Industrija 45
Page 59: Industrija 45

novostiBEZBEDNO SKLADIŠTENJE

RADIOAKTIVNOG OTPADA IZ SRBIJE

novosti

U Srbiji se svake godine generiše od nekoliko desetina do neko-liko stotina kubnih metara radioaktivnog otpada, koji dolazi iz medicinskih institucija, naučno-istraživačkih organizacija i

industrije. Osim toga, sve do raspada SFRJ, u Vinči je skladišten radio-aktivni otpad istog porekla sa cele teritorije tadašnje države. Tako se sada u postojećim skladištima nalazi oko 3 000 kubnih metara radio-aktivnog otpada.Uzimajući u obzir ovako veliku količinu, kao i činjenicu da se radio-aktivni otpad generiše svakodnevno u našoj zemlji, Javno preduzeće „Nuklearni objekti Srbije“ završilo je izgradnju modernog i bezbednog skladišta, hangar H3/BS, dovoljno velikog kapaciteta. Planirano je da u to skladište bude premešten kompletan radioaktivni otpad iz posto-jećih skladišta - koja će potom biti demontirana. Na taj način će sav radioaktivni otpad iz naše zemlje biti uskladišten bezbedno i sigurno na jednom mestu.Dobijena je upotrebna dozvola, kao i dozvola za probni rad za sprovo-đenje nuklearne aktivnosti (skladištenje otpada) u trajanju od deset nedelja. Po isteku probnog rada, očekuje se dobijanje dozvole za traj-no sprovođenje nuklearne aktivnosti. U izgradnju ovog objekta ulože-no je 2,5 miliona evra, a objekat je građen od 2007. do 2011. godine.“Javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, kao i Vlada Republike Srbije, uložili su veliki napor da naši građani budu sigurni i bezbedni. Velika sredstva su uložena za ovakav objekat, kao i za svu opremu i materijale namenjene bezbednom skladištenju radioaktivnog otpada i jakih izvora zračenja. Sada se može reći, da smo na najboljem putu da saniramo stanje u Vinči i uspostavimo nivo radijacione sigurnosti

- koji je definisan međunarodnim standardima, od strane Međuna-rodne agencije za atomsku energiju. To znači da ćemo već naredne godine otpočeti demontažu dotrajalog skladišta radioaktivnog otpa-da, u kojem se nalazi i istorijski otpad iz vremena SFRJ, i prebacivanje tog otpada u novo skladište“, rekao je Radojica Pešić, direktor Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije.Srbija je, kao što je poznato, otpremila nuklearno gorivo u Rusku Federaciju, te stoga novo skladište neće služiti za odlaganje nuklear-nog goriva. Takođe, novo skladište neće služiti za eventualno odlaga-nje radioaktivnog otpada koji nastaje u drugim državama, već isklju-čivo za skladištenje radioaktivnog otpada koji nastaje u našoj zemlji.Puštanjem u rad novog hangara, rešavamo pitanje bezbednog i sigur-nog skladištenja radioaktivnog otpada u narednih nekoliko decenija.

Page 60: Industrija 45

automatika

SISTEM INTEGRATOR U AUTOMATICI

Industrija 45 / avgust 2013.60

automatika

U junu mesecu ove godine, časopis Control Engineering Automation Integrator Guide objavio je listu od 100 Globalnih Sistem Integratora, na kojoj je Mikro Kontrol zauzeo 67. mesto.

Mikro Kontrol je Sistem Integrator u oblasti industrijske automatizacije. Naš tim od 25 diplomiranih inženjera sa decenijama iskustva, stručan je u pronalaženju rešenja za upravljanje mašinama i procesima. Osnova ovih rešenja su PLC, SCADA i DCS sistemi.

Obezbeđujemo izradu tehničke dokumentacije, izradu PLC i SCADA softvera, proizvodnju i isporuku elektro opreme, izvođenje elektro monterskih i instalaterskih radova i puštanje sistema u rad.

Koristimo najmodernije softverske alate: PCS7, Simatic S7, WinCC, CX One, Sysmac Studio, pakete za elektro projektovanje EPLAN i ACAD, pakete za SCADA sisteme iFIX i InTouch Wonderware.

Svojim korisnicima obezbeđujemo rešenja “ključ u ruke“, opremu, tehničku podršku i obuku.

www.mikrokontrol.rs

Page 61: Industrija 45

automatika

Industrija 45 / avgust 2013. 61

automatika

MIKRO KONTROL

Vase Pelagića 30, Beogradtel: +381 (0) 11 3699080fax: +381 (0) 11 3699939e-mail: [email protected]: www.mikrokontrol.rs

Predstavništvo Niš:Jovana Ristića 11, Ništel/fax: +381 (0) 18 4511 884, +381 (0) 18 4519 192e-mail: [email protected]

Predstavništvo Novi Sad:Drinska 1, Novi Sadtel/fax: +381 (0) 21 246 9501, +381 (0) 21 246 6543e-mail: [email protected]

• US STEEL Serbia, Smederevo• PD RB Kolubara• RTB Bor• RITE GACKO, PK Gračanica• VALJAONICA BAKRA, Sevojno• FAS, Fiat automobili Srbija• BVK, Beogradski vodovod i kanalizacija• SIEMENS• EBARA CORPORATION

• HE ZVORNIK

• HE ĐERDAP

• HE ELEKTROMORAVA, Čačak

• SUNOKO

• ALLTECH SERBIA, Senta

• GALENIKA FITOFARMACIJA, Beograd

• POLIMARK, Beograd

• ZORKA COLOR, Šabac

17 GODINA ISKUSTVA I PREKO 300 REALIZOVANIH PROJEKATA:

Page 62: Industrija 45

energetika

ABB POSTAJE GLOBALNI LIDER ZA FOTONAPONSKE INVERTERE

Industrija 45 / avgust 2013.62

energetikaABB

Navedena akvizicija učvrstiće poziciju ABB-a kao vodećeg svetskog dobavljača solarnih invertera na tržištu, a koje prema progno-zi Međunarodne energetske agencije (IEA) očekuju rast od 10% godišnje do 2021. godine. Prognozirani brzi rast podstaknut je, pre svega rastućom potražnjom za energijom, pogotovo na tržišti-ma u nastajanju, kao i rastom cena električne energije i smanje-njem troškova instalacija.Ulrich Spiesshofer, rukovodilac ABB-ove divizije Proizvodi za automatizaciju i elektromotorni pogoni, u koju će biti integrisa-no poslovanje Power-One-a, izjavio je: “Ujedinjavanje ove dve uspešne kompanije će stvoriti značajan rast - vođen vrednostima i zasnovan na inovacijama, što znači da ovi invertori nude široke mogućnosti - globalno pristustvo, visok kvalitet i tehnološka dosti-gnuća. Akvizicija Power-One-a podržava sprovođenje strategije naše divizije u pogledu obnovljivih izvora energije i ima za cilj jača-nje naše snage u energetskoj elektronici”.Power-One zapošljava skoro 3 300 ljudi, uglavnom u Kini, Italiji, SAD-u i Slovačkoj. Kompanija je u 2012. godini ostvarila 120 mili-ona dolara dobiti (EBITDA) uz prodaju koja je dosegla gotovo mili-jardu američkih dolara.

Proteklih godina ABB je svoja fotonaponska rešenja uspešno pla-sirao industrijskim kupcima, tako da tokom ove godine prodajom fotonaponskih invertera trebalo bi da se ostvari više od 100 milio-na američkih dolara. Solarni inverteri su jedna od najbrže rastućih tehnologija u energetskoj elektronici i zahevaju znatna ulaganja u njihov razvoj i istraživanje. Tokom 2012. godine ABB je u razvoj i istraživanje uložio ukupno 1,5 milijardi američkih dolara.Power-One ima jednu od najširih tržišnih paleta solarnih invertera, koji se mogu primeniti u svim oblicima stambenih i komercijalnih instalacija, kao i za proizvodnju u svim delovima sveta. Kompanija takođe ima širok portfolio rešenja za napajanje, koji je u skladu sa ABB-ovim poslovanjem u sektoru pretvaranja energije. Džo Hogan, izvršni direktor ABB-a, ovim je povodom izjavio: “Solar-na energija postaje glavna snaga koja će oblikovati budući energetski miks zbog svog brzog približavanja mrežnom paritetu. Power-One je dobro vođena kompanija, koja se smatra jednom od tehnoloških inovatora i koja razvija atraktivne i inteligentne fotonaponske proi-zvode. Kombinacija Power-One i ABB-a u potpunosti je usklađena sa našom strategijom do 2015. godine, što će rezultirati stvaranjem globalnog igrača koji će uspešno nastupati na svetskom tržištu, stva-rajući vrednost i za naše kupce, zaposlene i deoničare”.

ABB grupa, vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i automatizacije, okončala je kupovinu kompanije Power-One, vodeće kompanije za rešenja u sektoru obnovljivih izvora energije i upravljanja energijom.

Kao lider u pronalaženju energetski efikasnih rešenja, ABB doprinosiglobalnoj uštedi električne energije, ne dovodeći u pitanje njenu isporuku.Naši sistemi za kontrolu osvetljenja mogu uštedeti i do 50 procenata energije, a upravljanje zgradama i do 60 procenata.Dok drugi govore o cenama električne energije, nestašici struje i klimatskim promenama, ABB aktivno čini nešto u vezi toga, i to ovde i sada. www.abb.com/knx

ABB d.o.o.Kumodraška 23511000 Beograd, SrbijaTel: +381 11 3094 300Fax: +381 11 3094 343www.abb.rs

Za više informacija kontaktirajte ABB Srbija:ABB d.o.o.Kumodraška 23511010 Beograd011 3094 300www.abb.rs

Page 63: Industrija 45

novosti

OVO JE NAJVEĆA MORSKA VETRENJAČA NA SVETU

novosti

Najveća ofšor vetroelektrana na svetu, London Array, koja će iz vetrenjača na moru strujom snabdevati oko pola miliona britan-skih domaćinstava, svečano je puštena u rad.Vetroelektrana je ukupnog kapaciteta 630 MW i u vlasništvu je kon-zorcijuma kompanija Dong Enery, E.ON i Masdar.Ofšor vetroelektrana London Array smeštena je na ušću Temze, na oko 20 kilometara od obala Kenta i Eseksa. Električna energija koju stvaraju vetrenjače na moru prenosi se do obale visokonaponskim podmorskim kablovima, a za upravljanje i održavanje vetroelektra-ne izgrađena je baza u luci Ramsgejt.London Array smanjiće godišnje emisije ugljen-dioksida za oko 900 tona, što je jednako emisiji iz 300 000 putničkih automobila.Siemens je isporučio i montirao 175 turbina na vetar za tu vetrenja-ču, od kojih svaka ima prečnik rotora od 120 metara i snagu od 3,6 MW, a obezbedila je i konekciju ka mreži, sa jednom trafo stanicom na obali i dve ofšor trafo stanice u Severnom moru.Energija vetra sa pučine već igra važnu ulogu u energetskim sistemi-ma u severnoj Evropi.

Najveća tržišta za takve proizvode, Velika Britanija i Nemačka, imaju ambiciozne planove razvoja i planiraju brzu i veliku ekspanziju gene-risanja priobalne energije.U Nemačkoj je uspešno ispunjenje budućih potreba za strujom, moguće jedino uz dalji rast priobalne energije vetra.Nemačka vlada planira da instalira 10 GW priobalnih kapaciteta do 2020. godine, a Velika Britanija 18 GW struje iz vetra, što bi činilo jednu petinu potreba za električnom energijom u Britaniji.Simens i kompanija Dong Energy biće, prema dugoročnom sporazu-mu, zaduženi za servisiranje tih vetrenjača.Simens je lider na tržištu ofšor vetroelektrana, konekcija ka mreži i servisa ofšor vetroelektrana.Ta kompanija je već montirala više od 1 100 turbina na moru, uku-pnog kapaciteta od 3,4 GW, od kojih se preko dve trećine nalazi u Velikoj Britaniji.

NHBG - ŽIKS HARD D.O.O. Preduzeće za proizvodnju,

inženjering i konsaltingVojvode Stepe 283a, 11000 Beograd

Telefon: 011/3971-632; 3098-019 Tel/Fax: 011/3971-632

e-mail: [email protected]

Poznati proizvođač priključne opreme za sve vrste strujnih spojeva visokonaponske opreme u elektroenergetskim postrojenjima struja i do 4 000

A, i spojne opreme za izolatorske lance 10-400 kV.

Pored profesionalne izrade opreme prema sistemu kvaliteta i svetskim standardima, „NHBG ŽIKS HARD“ je veliku pažnju posvetio zvaničnoj proveri kvaliteta svojih proizvoda - električnim i mehaničkim ispitivanjima prema IEC standardima i pribavljanju tipskih certifikata za sve tipove.

Stotine hiljada elemenata razne priključne i spojne opreme ugrađene u elek-troenergetskim postrojenjima u Srbiji i okruženju koje godinama besprekorno obavljaju svoju funkciju i u najtežim vremenskim uslovima i ekstremnim opterećenjima najbolji su dokaz kvaliteta iste.

Sa zadovoljstvom ističemo da je u toku izrada i isporuka kompletne priključne opreme za spojeve cevnih sabirnica ( Ø200/184 mm) za najveću - dugo odla-ganu trafo stanicu 400/110 kV - „Beograd 20“ i novu trafo stanicu 400/110 kV -„Vranje 4“, kao i spojne opreme za izolatorske lance priključnih dalekovoda 400 kv i 110 kV za ove T.S.

Postrojenje 400 kV na TS“Leskovac 2“ cevne sabirnice Al Ø200 mm

Priključak dalekovoda 400 kV u TS.400 kV - „Leskovac 2“

Električno ispitivanje priključnih stezaljki za Al cevi „ciklična zagrevanja“ – IEC

61284 „IRCE“ – Istočno Sarajevo

Page 64: Industrija 45

predstavljamo

LIDER U OBLASTI ENERGETSKIH I INDUSTRIJSKIH

OBJEKATA

Industrija 45 / avgust 2013.64

predstavljamoFEROMONT INŽENJERING A.D.

Feromont inženjering a.d. je preduzeće u privatnom vlasništvu, osnovano 2001. godine. Grupa od 14 iskusnih inženjera, sa pozicija na kojima su bili u tadašnjim firmama, odvažila se i krenula svojim poslovnim putem. Sa svojim dugogodišnjim iskustvom, uspeli su da izgrade kompaniju koju čini veoma stručan, inventivan i ambiciozan kadar - koji je spreman da udovolji visokim zahtevima tržišta u zemlji i inostranstvu.

Page 65: Industrija 45

predstavljamo

Industrija 45 / avgust 2013. 65

predstavljamoFEROMONT INŽENJERING A.D.

Osnivači uspešno vode, u pravom smislu te reči, svoju kompa-niju u kojoj su i jedini akcionari. Mlada firma koja se za kratko vreme svrstala među velike i koja od samog početka u srpskoj

industriji, prati svetske trendove. Tokom dvanaest godina, FERO-MONT je prerastao u kompaniju koja je 2010. godine kategorisana kao ‘’veliko preduzeće’’ sa preko 650 zaposlenih, među kojima je:

• preko 50 inženjera, od toga 5 licenciranih (licenca 430), 5 međunarodnih inženjera za zavarivanje (IWE), 4 inženjera zaštite zdravlja i bezbednosti na radu,

• preko 140 atestiranih zavarivača (141, 141/111, 135), i

• preko 300 mašinskih montera sa iskustvom.

Uprava Feromont inženjeringa ističe, da je najvažnija misija kom-panije, da uspešno odgovori izazovima u kriznim vremenima za industriju i svetskim trendovima u poslovanju, kao i da se ispoštuju rokovi koje je postavio naručilac i kvalitet posla.

Osim u Beogradu, gde se nalazi centrala kompanije, u Pančevu posluje i Feromont oprema a.d. Akcionarsko društvo Feromont oprema a.d. Pančevo (do 2007. godine poslovalo je pod nazivom Minel oprema) je na tržištu mašinogradnje prisutno još od 1948. godine. Sa kvalifikovanim i iskusnim ljudskim resursom koji broji 150 zaposlenih, kao i snažnom tehničkom podrškom - Feromont opre-ma a.d. je sposobna za izvođenje radova na proizvodnji najsloženije opreme u energetici, procesnoj industriji, građevinarstvu i slično.

Feromont oprema a.d. poseduje projektni biro sa velikom licencom za projektovanje termotehničke i procesne opreme, kao i procesnih i gasnih instalacija, objekata za skladištenje gasa, nafte i sl.

Neki od klijenata koji su ukazali poverenje i posluju sa Feromont inženjeringom su EPS, gde je angažovano od 250-300 radnika, NIS, RB Kolubara, cementare, a 250 radnika je deataširano u Nemačku na osnovu međudržavnog sporazuma sa tom zemljom. Feromont u Nemačkoj pruža sve usluge koje pruža u Srbiji. Poslovi se obavljaju prema novim tehnologijama i sa novim materijalima.

Feromont inženjering kao velika i uspešna firma, sa sigurnim poslo-vima, redovnim isplatama i poslovnim planovima od 2. do 5 godi-na unapred, uvek zapošljava iskusne i stručne radnike (zavarivači, mašinbravari…). Uprava međutim ističe, da u današnje vreme nije lako zaposliti mladog radnika željnog i voljnog da radi i uči. Nove generacije đaka nisu voljne da se posvete zanatima, pa čak ni dobro plaćenim strukama kakve Feromont rado zapošljava.

FEROMONT je organizaciono i tehnički sposoban za izvođenje najslo-ženijih poslova montaže i remonta energetskih i industrijskih objekata. Poseduje širok spektar alata, aparata, opreme za dizanje tereta (auto dizalice nosivosti od 5 pa do rekordnih 600 tona, šlepere, kamione, viljuškare itd.), opreme za zavarivanje i termičku obradu.

Feromont inženjering a.d. je kompanija koja zavređuje našu prepo-ruku, a zadovoljni klijenti je čine liderom u poslovanju.

Feromont Inženjering a.d.Bačvanska 21/II

11010 Beograd, SrbijaTel/Fax +381 11 2851 644Tel/Fax +381 11 2851 [email protected]

Feromont inženjering a.d. je specijalizovano preduzeće za inženjering, izgradnju, montažu, održavanje, remont i revitalizaciju energetskih i industrijskih objekata sa sopstvenim projektovanjem, proizvodnjom opreme, kao i transportom u zemlji i inostranstvu.

Page 66: Industrija 45

razgovor s povodom

ENERGETIKA VELIKI POTENCIJAL SRBIJE

MINISTARKA ENERGETIKE, RAZVOJA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE - ZORANA MIHAJLOVIĆ

Industrija 45 / avgust 2013.66

razgovor s povodom

Časopis Industrija: Za početak našeg razgovora, možete li nam reći koliko se u našoj državi ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije i da li država ima strategiju kada je ova proizvodnja energije u pitanju?

Zorana Mihajlović: O obnovljivim izvorima energije se do sada govorilo kao velikom potencijalu, ali je činjenica da je tek pre nekoliko meseci upotpunjen zakonski okvir da se taj potencijal iskoristi. Usvojene su izmene Zakona o energetici, podza-konski akti, pripremljen je model ugovora sa povlašćenim proizvođačima i usvojen Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore energije.

Naš cilj u ovoj oblasti, a ujedno i međunarodna obaveza prema Energetskoj zajednici, jeste da Srbija do 2020. godine 27 odsto finalne potrošnje energije dobija iz obnovljivih izvora. Ostvare-nje tog cilja Srbiji će doneti oko dve milijarde evra investicija u naredih sedam godina i dodatnih 1 092 megavata novih ener-getskih kapaciteta, koji su važan faktor u podizanju energetske bezbednosti države. Nacionalnim akcionim planom, definisano je tačno kojim kapacitetima i kojom dinamikom taj cilj namera-vamo da ostvarimo, što obezbeđuje predvidiv okvir za investi-tore, kakav u Srbiji do sada uglavnom nisu pronalazili.

Časopis Industrija: Putujući kolima kroz Evropu - prolazimo kroz nepregledne “šume” vetrenjača, a svi znamo da Srbija ima dosta vetrovitih područja, kao što su Banat, Đerdap... Koliko je realno očekivati da i kod nas niknu takva postrojenja za proiz-vodnju energije?

Zorana Mihajlović: Energija vetra ima važnu ulogu u ostvari-vanju kvote koju Srbija treba da dostigne do 2020. godine. Od ukupno 1 092 megavata novih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije, čak 500 megavata je predviđeno za vetroelektrane do 2020. godine, a za energiju koju proizvedu povlašćeni proizvođači obezbeđena je podsticajna cena od 9,2 evro-centa po kilovat-satu.

Ukupan potencijal za proizvodnju struje iz energije vetra, pro-cenjuje se na 0,103 miliona tona ekvivalentne nafte i za ovu oblast vlada veliko interesovanje investitora. Za šest vetropar-kova ukupne snage veće od 300 megavata je obezbeđen pri-vremeni status ili je izdata građevinska dozvola.

Naravno da u postupku donošenja uredbi i podsticajnih tarifa nije bilo uvek jednostavno pomiriti interese države i investi-tora, jer su interes države novi kapaciteti, investicije i radna

≡ Razgovor vodio: Nikola Mirković

Kao što ste do sada navikli, časopis Industrija se trudi da za odgovore na najinteresantnija pitanja vezano za srpsku privredu, razgovara sa pravim i kompetentim osobama. Iz tog razloga želimo da se zahvalimo i ministarki Zorani Mihajlović, što se odazvala našem pozivu i u jednom prijatnom razgovoru odgovorila na pitanja koja su nas interesovala.

Prof. dr Zorana Mihajlović, ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine

Page 67: Industrija 45

razgovor s povodom

Industrija 45 / avgust 2013. 67

razgovor s povodom

mesta, a interes investitora što brži obrt kapitala. Zbog toga i ne očekujem da će modelima ugovora sa javnim snabdevačem svi biti do kraja zadovoljni, ali su ti modeli, u najmanju ruku, na nivou onoga što investitori mogu da očekuju u zemljama Evropske unije.

Časopis Industrija: Šta je trenutno od projekata aktuelno u Vašem ministarstvu i na šta se najviše ulažu energija i sredstva?

Zorana Mihajlović: U narednih godinu dana, prioritet će biti zaključivanje ugovora o izgradnji novih energetskih objekata i za svaki od projekata na kojima radimo formirali smo poseban tim. Cilj nam je da do novembra zaključimo ugovor o izgradnji termoelektrane-toplane Novi Sad i predugovore za TE Štavalj i TE Despotovac, a do kraja godine i predugovore za dve hidroe-lektrane – reverzibilnu hidroelektranu Bistrica i hidroelektranu Đerdap 3. Realizacijom ovih projekata, Srbija će dobiti više od 2 000 megavata novih kapaciteta za proizvodnju struje i neko-liko milijardi evra investicija.

Investitori koji nam se javljaju čine to najviše zahvaljujući knjizi prioritetnih projekata u oblasti energetike i zaštite životne sre-dine, koja se može naći i na sajtu Ministarstva www.merz.gov.rs. Plan prioritetnih projekata smo predstavili krajem 2012. godine, a u julu ove godine smo ga dopunili i uključili i pro-jekte Ministarstva odbrane. To je prvi put da domaći i strani investitori mogu naći prioritetne projekte na jednom mestu i predstavlja redak primer i za Vlade u regionu.

Časopis Industrija: Vaše ministarstvo podržava izgradnju mini-hidroelektrana i mogli smo da pročitamo da ima dosta zain-teresovanih pojedinaca i firmi za taj projekat. Šta će to značiti za energetsku sliku Srbije i da li su ti projekti garantovano isplativi?

Zorana Mihajlović: O interesovanju investitora i isplativosti ulaganja u hidropotencijal, dovoljno govori više od 1 400 pri-java na javni poziv raspisan u februaru, na kojem je ponuđeno 317 lokacija za izgradnju. Već u julu smo potpisali 212 memo-randuma sa opštinama i potencijalnim investitorima, čime - osim novih energetskih objekata, treba da dobijemo i oko 600 radnih mesta, mahom u nerazvijenim opštinama u Srbiji.

Sada pripremamo novi javni poziv na kojem će se naći stotinak lokacija koje nisu dodeljene na prethodnom javnom pozivu, a javljaju se i druge lokalne samouprave zainteresovane da se uključe u ovaj projekat.

Časopis Industrija: Dokle se stiglo u realizaciji “Južnog toka” i u kakav položaj ovaj projekat stavlja Srbiju u odnosu na ostale zemlje regiona?

Zorana Mihajlović: Kao ministarstvo smo učinili sve da ovaj projekat krene usvajanjem Zakona o Južnom toku, izdvajanjem oko 105 miliona evra u budžetu za eksproprijaciju zemljišta i usvajanjem Pravilnika o tehničkim uslovima za transport gasovodima pritiska većeg od 16 bar, bez kojeg gasovod ne bi mogao da krene. Naša očekivanja su da će do kraja godine početi pripremni radovi za realizaciju ovog projekta.

Izgradnja ovog gasovoda omogućiće Srbiji da zaista bude zemlja na raskršću istoka i zapada, jer će preko naše teritorije prolaziti oko 10 odsto količine gasa potrebnih Evropi. Uz plani-ranu izgradnju interkonekcija ka Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Makedoniji, kao i uz potencijal za izgradnju novih gasnih skla-dišta, bićemo u daleko boljoj poziciji da iskoristimo naš povo-ljan geografski položaj, doprinoseći energetskoj bezbednosti celog regiona.

Cilj izgradnje novih gasovoda, uključujući i interkonekciju ka Bugarskoj je svakako i niža cena gasa, koja je preduslov da oži-vimo značajan deo srpske industrije koji koristi ovaj energent,

poput Azotare Pančevo, Železare Smederevo, MSK Kikinde i HIP Petrohemije. Osim toga, jedan od prioriteta u gasnoj poli-tici u narednom periodu biće i izgradnja gasnih elektrana snage oko 1 000 megavata, koje bi obezbedile zapošljavanje najmanje 1 000 radnika, ali i izvoz električne energije u vrednosti od oko 400 miliona evra godišnje.

Časopis Industrija: Da li će privreda Srbije osetiti neke pred-nosti približavanjem naše zemlje evropskim standardima, kada su u pitanju cene energenata ili na to utiču neki drugi faktori?

Zorana Mihajlović: Približavanje evropskim standardima znači bolji kvalitet snabdevanja za građane, otvaranje tržišta i ukidanje monopola, što doprinosi povećanju konkurentnosti cele privrede. Način određivanja cena nije isti za sve energente jer, na primer, kod nafte i gasa, koje Srbija najvećim delom uvozi, konkurencija većeg broja snabdevača po pravilu donosi i niže cene, pri stabilnim cenama na svetskom tržištu. S druge strane, cena električne energije je u prethodnim godinama bila takva da nije omogućavala investicije, što nije dobro za dugoročnu sigurnost snabdevanja i destimuliše primenu mera energetske efikasnosti ili prelazak na druge energente.

Časopis Industrija: Razvijenije zemlje u Evropi moraju da uvoze tuđ otpad, jer su svoj reciklirali i od njega napravili nove proizvode uključujući i energente. Da li se u našoj zemlji uopšte razmišlja u tom pravcu - da reciklažom otpada zaštitimo životnu sredinu, ali i uštedimo na dobijanju novih proizvoda?

Zorana Mihajlović: Ne samo da se razmišlja, već se na tome i radi. Do kraja avgusta biće završene izmene i dopune nekoliko sistemskih zakona iz oblasti zaštite životne sredine, uključujući izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom.

Na primer, imamo veliki broj deponija šljake oko najvećih industrijskih sistema kao što su Obrenovac, Bor, Smederevo...

Page 68: Industrija 45

Ta šljaka ima upotrebnu vrednost, ali nije mogla da se koristi kao sirovina, jer zakon nije precizirao takvu mogućnost. Izme-nama zakona će se omogućiti da nešto što može da se upotrebi kao sirovina, na primer, u putarskoj industriji bude zai-sta iskorišćeno, umesto da završava kao otpad koji zagađuje čovekovu okolinu. I to je samo jedan od primera koji će, zbog poštovanja direktiva Evropske unije, postati deo naših zakona.

Trenutno se u Srbiji reciklira oko 10 odsto otpada, gde kao rezultat često nemamo novi proizvod, već se ostaci izvoze na dalji tretman. Da bismo taj problem prevazišli, moramo osigurati da se otpad izdvoji na odgovarajući način, a to se može postići samo ulaganjem u primarnu separaciju otpada.

Naravno, uz sve to mora se raditi na edu-kaciji, kako stanovništva, tako i državnih funkcionera, jer ne postoji dovoljno razvi-jena svest o značaju životne sredine, kao što je to slučaj u zemljama Evropske uni-je. Činjenica je da životna sredina zahteva velika ulaganja, ali od nje može i da se zaradi, a razvoj reciklažne industrije može značajno da dopri-nese otvaranju radnih mesta.

Časopis Industrija: Prošlo je više od godinu dana kako ste na položaju ministra i čini se da su se neke stvari promenile u sektoru energetike. Da li ste Vi zadovoljni i gde vidite da ima prostora za poboljšanje?

Zorana Mihajlović: Prostora za poboljšanje uvek ima, a poseb-no tamo gde postoji najveći otpor promenama, kao što je slučaj sa javnim preduzećima u kojima nije bilo dovoljno efikasnosti u prethodnom periodu. S jedne strane, imamo preduzeća poput Elektromreže Srbije i Transnafte - u kojima je proces korpora-tivizacije završen i gde se sad okrećemo novim izazovima: pro-jektu regionalne berze električne energije, odnosno stvaranju lidera u skladištenju i transportu nafte u regionu.

S druge strane, promene se sporo odvijaju u najvećim ener-getskim kompanijama, EPS-u i Srbijagasu. Umesto da ubrza-ju pripreme za otvaranje tržišta, u EPS-u su nekoliko meseci kasnili sa formiranjem javnog snabdevača, najavljivali bankrot kompanije, a da sve to vreme nema pomaka ni u jednoj manjoj investiciji. Slična je situacija i sa Srbijagasom, gde je plan za reorganizaciju napravljen i bilo bi dobro da bude što pre usvo-jen, jer do promena u tom preduzeću svakako mora doći.

Zbog toga ću predložiti da Vlada utvrdi rok za završetak refor-me javnih preduzeća, na sličan način kao što je to urađeno u slučaju preduzeća u restrukturiranju. Na taj način ćemo sebi postaviti jasan vremenski okvir za promene koje moramo da sprovedemo i poslati jasnu poruku poslovodstvu i zaposlenima u javnim preduzećima da nas čeka otvaranje tržišta i da moraju da posluju daleko efikasnije.

razgovor s povodomrazgovor s povodom

Page 69: Industrija 45
Page 70: Industrija 45

predstavljamoSISTEMI TEHNIČKE ZAŠTITE OBJEKATA

Industrija 45 / avgust 2013.70

predstavljamoSECURITON D.O.O.

Kompanija Securiton d.o.o. se više od 20 godina bavi projektovanjem, ugradnjom i servisiranjem sistema tehničke zaštite objekata.

Securiton-ovi sistemi automatske dojave požara se baziraju na najnovijoj tehnologiji, znanju i iskustvu, što ih čini nenadmaš-nim kod složenih zahteva na objektu. Ovi sistemi mogu biti pri-

lagođeni svakom objektu, a najbolji su za okruženja koja ne dopuštaju upotrebu standardnih sistema dojave požara.Securiton ugrađuje sisteme za automatsko gašenje požara rasprše-nom vodom (sprinkler i drendžer) u garažama i drugim javnim objek-tima. Takođe, ugrađuje sisteme za gašenje požara ekološkim sredstvi-ma (FM-200, Novec, inertni gasovi, Ecaro 25 i drugi) koji se koriste za kontrolne sobe, arhive, muzeje, bioskope i slično, kao i sisteme R-102 i Piranha za gašenje požara u kuhinjama.Sistemi detekcije opasnih koncentracija zapaljivih i eksplozivnih gaso-va u kotlarnicama, laboratorijama i industrijskim postrojenjima, kao i detekcija ugljenmonoksida u podzemnim garažama, takođe su deo Securiton-ovog programa.Securiton nudi sisteme automatske dojave provale i prepada, koji pru-žaju bezbednost mnogim objektima i ustanovama koji ga već koriste. Ovi sistemi su ugrađeni tamo gde postoje vrednosti koje se moraju zaštititi od provale.Securiton nudi sisteme kontrole pristupa za svaku namenu, bez obzi-ra na veličinu objekta. Sistemi kontrole pristupa omogućuju zaštitu objekta ili pojedinih delova u objektu od neovlašćenog ulaska, a omo-gućuju i evidenciju ulaska i izlaska iz štićenog prostora.

Sistemi za video nadzor predstavljaju ključni instrument u borbi protiv incidenata. Securiton nudi ove sisteme u različitim stepenima kom-pleksnosti i za širok raspon primene. Securiton koristi prednosti naj-savremenije tehnologije video i komunikacijske opreme i specijalne softvere za analitiku slike.

Perimetarska zaštita predstavlja prvu efikasnu prepreku za provalnike. Securiton raspolaže sistemima perimetarske zaštite sa raznim tehnolo-gijama detekcije. Takvi sistemi mogu da registruju svaki kontakt nepo-željnog lica sa ogradom ili zaštitnim zidom, dok će kod nekih sistema samo prisustvo nepoželjnog lica u štićenom prostoru aktivirati alarm.

Securiton-ovi integrisani sistemi zaštite pokrivaju sva ključna područja monitoringa i nadzora, bez obzira na veličinu objekta i zahteve klijen-ta. Specijalni softveri daju mogućnost daljinskog nadzora i upravljanja sa jednim ili više sistema zaštite.

Kvalitet na svim nivoima je apsolutni preduslov za pouzdano funkci-onisanje sigurnosnih sistema. Securiton proizvodi se izrađuju prema visokim standardima kvaliteta, što potvrđuju sertifikati renomiranih svetskih laboratorija. Stručni kadrovi obučeni kod partnera u ino-stranstvu, predstavljaju dodatnu garanciju kvaliteta Securiton-ovim korisnicima.

Securiton d.o.o.Alarm and Security SystemsDanila Lekića Španca 31, 11070 BeogradTel: 011 318 70 81; 318 70 82; 318 50 17Fax: 011 228 05 25 [email protected] www.securiton.rsA company of the Swiss Securitas Group

PROJEKTOVANJEUGRADNJASERVISIRANJE• automatska dojava požara • gašenje požara sprinklerom i drendžerom • gašenje požara u kontrolnim sobama ekološkim sredstvima

(NOVEC, FM-200, inertni gas, …) • video nadzor • detekcija gasa • dojava provale i prepada • kontrola pristupa• perimetarska zaštita

• softver za integraciju sistema tehničke zaštite

Securiton je uspostavio i primenjuje standarde SRPS ISO 9001, SRPS ISO 14001 i SRPS OHSAS 18001 za oblast projektovanja, inženjeringa i servisiranja sistema tehničke zaštite.

Page 71: Industrija 45
Page 72: Industrija 45

najava događaja

ZELENA ENERGIJA NA BEOGRADSKOM SAJMU

Industrija 45 / avgust 2013.72

najava događaja

Od 9. do 12. oktobra na Beogradskom sajmu održaće se 9. Međunarodni sajam energetike i 10. Međunarodni sajam zaštite životne sredine ECOFAIR. Prateći savremene potrebe i trendove razvoja energetskog i ekološkog sektora, ECOFAIR i Sajam energetike, kao specijalizovane sajamske manifestacije značajno su doprinele napretku ovih perspektivnih oblasti. Zbog svog značaja za Srbiju i region sajmovi ekologije i energetike postali su prepoznatljivi u području jugoistočne Evrope, beležeći istovremeno i povećanje broja izlagača iz zemlje i sveta.

Racionalno korišćenje i očuvanje prirodnih resursa nezaobilazni je deo privrednog razvoja, a svest o ovim problemima sazrela je i u Srbiji, što već deceniju potvrđuje uspešno organizovanje

ECOFAIR-a, specijalizovane sajamske manifestacije Beogradskog saj-ma. U unapređenje zaštite životne sredine i održivog razvoja Srbije do 2030. godine planirano je da se uloži 10 milijardi evra. Prioriteti su borba protiv klimatskih promena, upravljanje otpadom, proizvodnja energije iz otpada, razvoj reciklažnih cenatara i regionalnih deponija.Sajam ECOFAIR 2013. okupiće učesnike u sistemu zaštite životne sredine, pre svega kompanija iz sektora „zelene ekonomije“, odnosno industrije reciklaže, obnovljivih izvora energije i upravljanje otpadom. ECOFAIR na Beogradskom sajmu biće istovremeno mesto i za mnogo-brojne susrete svih koji žele da zaštite, očuvaju i unaprede svoju životnu okolinu. Svaki pojedinac odgovoran je, takođe, za svoju sredinu. U Srbiji postoje brojne neprofitne organizacije koje okupljaju građane – nevladi-ne organizacije - koji se aktivno uključuju u rešavanje ekoloških proble-ma u svojim sredinama, i one će prezentovati akcione planove za zaštitu lokalnih životnih sredina.Istovremeno se održava i sajam Energetike. U narednim godinama Srbi-ja ulazi u period velikih razvojnih projekata u energetskom sektoru, što podrazumeva ogromna investiciona ulaganja. Razvojni ciklusi obuhvataju gradnju novih termoelektrana, otvaranje novih rudnika uglja, izgradnju interkonektivnih dalekovoda sa zemljama u okruženju, izgradnju gasovoda Južni tok i podzemnog skladišta gasa Itebej, izgradnja produktovoda kroz Srbiju i rezervoara za skladištenje nafte.Uvođenje i razvoj čistih izvora energije je jedan od prioriteta daljeg razvoja energetskog sektora - imajući u vidu da su u Srbiji ukupni poten-cijali obnovljivih izvora energije jednaki godišnjoj potrošnji naftnih deri-vata. Očekuje se da Srbija do 2020. godine u ukupnoj potrošnji poveća udeo sa sadašnjih 21,2% na 27% energije koja se dobija iz obnovljivih izvora energije.Da bi se to ostvarilo biće potrebno 1 092 MW zelene energije i to će se postići izgradnjom vetroelektrana, velikih i mini hidroelektrana (u Srbiji postoji preko 950 lokacija za izgradnju malih HE), korišćenjem biomase (koja učestvuje sa 63% u ukupnom potencijalu OIE), izgradnjom solarnih elektrana i korišćenjem geotermalne energije.Posebna pažnja biće posvećena projektima povećanja energetske efika-snosti koja predstavlja jedan od stubova održivog razvoja i koja je najve-ći potencijal za povećanje ekonomske snage društva. U zelenim bojama energije i ekonomije od 9. do 12. oktobra, čekamo vas na Beogradskom sajmu!

Page 73: Industrija 45
Page 74: Industrija 45

novosti

Industrija 45 / avgust 2013.74

novosti

Novina u oblasti sušenja komprimovanog vazduha je serija sušača ATT, koji dolaze iz divizije Parker HZD (Hiross Zander), posebno iz grupe Hiross. Princip

njihovog rada zasniva se na tehnologiji Antares Tandem Technology. Otuda ime ATT, koja efikasno kombinuje adsor-pcijski i rashladni metod sušenja.

Glavna prednost ATT, u odnosu na uobičajene sušače je energetska efikasnost i smanjenje ukupnih operativnih troškova. Patenitrana ATT tehnologija omogućava stalnu temperaturu rosišta od -40°C i pruža fleksibilan opseg tem-perature rosišta od 5 do -70°C, u zavisnosti od aplikacije. Postoji 7 različitih modela sušača, sa protokom od 2,5 do 34 m3/min, koji sa svojim kompaktnim dizajnom malih di-menzija - dodatno doprinose uštedi prostora.

Vir:Parker Hannifin Ges.m.b.H. Wiener Neustadt, Avstrija - Podružnica v Sloveniji,tel.: 07 337 66 50, faks: 07 337 66 51,[email protected] Šteger

• Rast prodaje od 1,9 odsto na 4,286 milijarde evra (organski rast od 4,0 odsto);

• Korigovani operativni profit je povećan za 8,2 odsto, na 660 miliona evra;

• Korigovana EBIT marža je povećana za 0,9 odsto, na 15,4 odsto;

• Dvocifren rast korigovanog prinosa po prioritetnoj akciji (EPS) uvećan je za 10,3 odsto;

• Novi rekord rasta prodaje na tržištima u razvoju (45 odsto);„Uprkos izazovnom tržišnom okruženju, Henkel je zabeležio sna-žan učinak u drugom kvartalu, kao i značajno povećanje prodaje i prihoda, u sva tri poslovna sektora. Naš korigovani prinos od pro-daje je po prvi put porastao na 15,4 odsto“, izjavio je Izvršni direk-tor Henkela, Kasper Rorsted. „I dok su svi regioni zabeležili rast, naša tržišta u razvoju su opet značajno doprinela ovom rezultatu. Udeo prodaje na tržištima u razvoju značajno je porastao, po prvi put dostigavši 45 odsto.“

Henkelova prodaja u drugom kvartalu 2013. godine iznosila je 4,286 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 1,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokrat-nih troškova i troškova restrukturiranja, korigovani operativni profit povećan je za 8,2 odsto, sa 609 miliona evra na 660 miliona evra. Korigovan prihod od prodaje (korigovana EBIT marža) značajno je povećan za 0,9 procentnih poena, na 15,4 odsto. Finansijski rezultat kompanije Henkel se poboljšao za 18 miliona evra, na 27 miliona evra, uglavnom usled bolje neto finansijske pozicije i boljih rezul-tata zaštite od kursnog rizika. Zabeležen prihod od prodaje iznosio je 14,2 odsto u odnosu na 13,9 odsto koliko je iznosio u istom tom periodu prošle godine. Organska prodaja, koja isključuje uticaj stra-ne razmene i akvizicije/prodaje, porasla je za 4,0 odsto.

UČINAK POSLOVNIH SEKTORA Sva tri poslovna sektora doprinela su solidnom učinku: Sektor Deterdženti i kućna hemija zabeležio je veoma snažan rast organ-ske prodaje od 5,8 odsto; Sektor Beauty care zabeležio je solidan organski rast prodaje od 2,8 odsto; dok je u sektoru Adhezivi teh-nologije takođe zabeležen solidan organski rast prodaje od 3,6 odsto u odnosu na prošlogodišnji period.

REGIONALNI REZULTATIProdaja u Istočnoj Evropi je porasla za 3,7 odsto, na 799 milio-na evra. Organski rast je iznosio 5,8 odsto, a poslovanje u Rusiji i Turskoj je dalo posebno veliki doprinos tome. Tržišta u razvoju su zabeležila veoma snažan rast organske prodaje. Organski rast je iznosio 8,9 odsto, a tom rezultatu su doprineli svi poslovni sektori.

PARKER ANTARES ENERGETSKO EFIKASNI SUŠAČI KOMPRIMOVANOG VAZDUHA

HENKEL ZABELEŽIO SNAŽAN UČINAK U DRUGOM KVARTALU

Page 75: Industrija 45

2. međunarodni sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

RegionalnaEnergetikaZagreb 2013

Prijavite svoje

sudjelovanje već danas i

ostvarite dodatni popust!

EKOTEHNO1 - 4 October 2013

7th International Eco-Technology, Environmental

Protection and Municipal Equipment Fair

Međunarodni sajam ekotehnologija, zaštite okoliša i komunalne opreme

Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, HrvatskaT [+385 1] 6503 533, 6503 544 F [+385 1] 6503 108 E [email protected]

T [+385 1] 6503 557, 6503 479 i 6503 279 F [+385 1] 6503-393 E [email protected] [+385 1] 6503 560 F [+385 1] 6503-459 E [email protected]

www.zv.hr

01.10.2013.

1– 3.10. 2013.

2– 3.10. 2013.

Energetski Forum

Druga konferencija o energetskoj učinkovitosti i

obnovljivim izvorima energije

Page 76: Industrija 45

nove tehnologije

Industrija 45 / avgust 2013.76

nove tehnologijeHEXAGON METROLOGY

Hexagon Metrology je početkom avgusta uveo PC-DMIS Touch, revolucionarni merni softver za prenosive ručne merne mašine, merne ruke kao i za DCC CMM. Korišćenjem Multi-Touch tehnologije prikaza visoke rezolucije, korisnici stupaju u fizički kontakt sa mernim nizovima, odlikama i varijabilama i šablonima za izveštaje. PC-DMIS touch imao je svoj debi na HxGN Live 2013 konferenciji u Las Vegasu, SAD, i na Feimafe sajmu u São Paulo-u, Brazil. Mogućnosti PC-DMIS touch predstavljene su na primeru ROMER Absolute Arm i na primeru 4.5.4 SF DCC CMM.

PC-DMIS Touch nudi potpuno nov način obavljanja zadataka merenja. Jednokratne dimenzije se postižu putem intuitiv-nih automatskih mernih nizova, dok se složeniji planovi

merenja stvaraju jednostavnim merenjem odlika direktno na datom delu. Grafički prikaz izmerenih odlika je uvek dat u sre-dištu interfejsa, baš tamo gde je potreban, tokom svih zadataka merenja. PC-DMIS Touch organizuje plan merenja intuitivno, putem “Face”-a, što je novi koncept za tradicionalni plan rada. Ovakvom organizacijom, korisnik se vodi kroz celokupan set ala-ta za pregled, za građenje odlika ili grupa odlika, za dvodimen-zionalno i trodimenzionalno izveštavanje, za GD&T konfiguraciju i za još mnogo toga. Svaki od ovih zadataka obavlja se kroz jed-nostavan i dosledan tok rada, u kojem PC-DMIS Touch pomaže korisniku da odabere već izmerenu odliku sa liste, neposredno iz grafičkog prikaza, odnosno da izmeri novu odliku ili bilo kakvu kombinaciju, u zavisnosti od traženih ulaznih podataka.

PC-DMIS Touch takođe olakšava izveštavanje o pregledu, zahvaljujući izveštajima u realnom vremenu. Kako se odlike mere, korisnik bira da li da prikaže sve odgovarajuće podatke u izveštaju ili deo podataka, ili ne; dok u isto vreme ažurira nominalne podatke i podatke o toleranciji. Brzo skretanje na desnu stranu omogućava trenutni pristup izveštaju - čija statistika pruža poređenje između izmerenih odlika i odgo-varajućih uslova tolerancije.

“PC-DMIS Touch predstavlja budućnost softvera za pregled i pruža najnovija dostignuća u operativnom sistemu i hardve-ru.“ - kaže Ken Woodbine, predsednik Odeljenja za PC-DMIS softver kompanije Hexagon Metrology. “Dodiri i gestikula-cije, kao i upotreba boja na raznovrsne načine u obavljanju zadatka merenja, pružaju korisniku potpun doživljaj. Ovo upečatljivo iskustvo svakom korisniku omogućava da svoj zadatak obavi brzo i lako”.

PC-DMIS Touch će prvo, u narednim nedeljama, biti dostu-pan za prenosive ručne uređaje za merenje, a potom, krajem 2013. godine, i za CMM mašine.

Hexagon Metrology Predstavništvo Kragujevac Tel/Mob: +381 63 21 75 64,[email protected]

Hexagon Metrology je deo Hexagon (Nordijska berza: HEXA B; www.hexagon.com). Hexagon je vodeći globalni isporučilac dizajnerskih, mernih i tehnologija vizuelizacije koje korisniku omogućavaju kreiranje, merenje i pozicioniranje objekata kao i obradu i prikaz podataka.

HEXAGON METROLOGY PREDSTAVLJA PC-DMIS TOUCH

Novi korisnički interfejs, koji na osnovu gestikulacija i dodira, čini doživljaj korisnika jačim

Page 77: Industrija 45

reč stručnjakareč stručnjaka

... nastavak teksta iz broja 44

ROBOTIKA I INDUSTRIJALIZACIJA SRBIJEDa bi oporavila svoj ekonomski sistem i krenula dalje, Srbija mora prvo da oporavi svoju industriju, tako što će povratiti tehnološke sposobnosti koje je imala u predkriznom, odnosno predtranzicionom periodu. Napori da se ostvare prodori u oblastima poput nano-tehnologija i nano-materijala, čak i da daju naučne rezultate, u potpunosti će ostati van domašaja domaće industrije - jer ona jednostavno nije spremna da prihvati i tržišno valorizuje takve sadržaje u obimu relevantnom za ekonomiju Srbije. Inkremen-talni pristup je zato imperativ, a njegova suština treba da bude osvajanje sadržaja koje smo već imali, a zatim izgubili u društvenim turbulencijama koje su se dešavale protekle dve decenije.

Robotika je jedna od oblasti u kojoj je Srbija imala respektivno mesto u svetskim okvirima, podjednako u domenu nauke i istraživanja, kao i u domenu industrijske prakse. Pozna-ta je Beogradska škola robotike (koreni u Odeljenju za Robotiku Instituta Mihajlo Pupin iz Beograda, koje je predvodio akademik, profesor dr Miomir Vukobratović), sa nizom rezultata koji će ostati trajno zabeleženi kao temeljni naučni doprinos u ovoj specifičnoj naučnoj disciplini i deo jedinstvene nauke o robotici (na primer, Tačka nultog momenta (ZMP), koncept koji je nastao u Institutu Mihajlo Pupin 1968. godine; mnogi savremeni bipedi roboti su upravljani na bazi ovog koncepta). Takođe, ‘Beogradska šaka’, jedinstvena bionička konstrukcija koju je osamdesetih godina prošlog veka razvio profesor Elektroteh-ničkog fakulteta u Beogradu dr Rajko Tomović, a izrađena u Institutu Mihajlo Pupin, ušla je u mnoge svetske udžbenike iz robotike kao jedan pionirski prodor, po mnogo čemu ispred svog vremena. Praksa koja je pratila ova teoretska i inovaciona dostignuća je bila respektivna, ali je naglo prekinuta procesima ekonomske stagnacije izazvane raspadom bivše Jugoslavije i dubokom političkom krizom.

ROBOTIKA U INDUSTRIJALIZACIJI

EKONOMSKOG SISTEMA SRBIJE

≡ Autori teksta: Petar B. Petrović, Aleksandar Rodić i Vladimir R. Milačić

II DEO

Beogradska šaka: jedinstvena bionička konstrukcija koju je osamdesetih godina prošlog veka razvio profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu dr Rajko Tomović.

Page 78: Industrija 45

reč stručnjaka

Industrija 45 / avgust 2013.78

reč stručnjakaSledeće fotografije hronološki prikazuju neke od bitnih dostignuća srpske industrijske robotike.

Prvi industrijski robot koji je primenjen u praksi bio je UMS-1 robot, projektovan i proizveden u Institutu Mihajlo Pupin 1978. godine i primenjen u fabrici Teleoptik na zadacima montaže sklo-pova termostata. Prvo je razvijen kao laboratorijska platforma za istraživanje, 1976. godine, pogonjen hidrauličkim motorima (jed-na replika je izrađena za Automatic Control Laboratory, Polytech-nic, England, 1978.). Verzija koja je instalirana u Teleoptiku bila je pogonjena DC električnim motorima.

Karakteristični fragmenti iz istorije srpske robotike:

Početkom osamdesetih godina prošlog veka, projektovanje i proizvodnja industrijskih robota se seli u industrijsku sredinu. Sa aplikativnog aspekta, posebno se izdvaja primer industrij-skog robota LOLA 80 - koji predstavlja tehničku kulminaciju razvoja industrijske robotike u Srbiji. Ovaj robot je u celosti projektovan i proizveden u fabrici Ivo Lola Ribar iz Železnika. Projektant robota je diplomirani mašinski inženjer Mile Bene-detić. Robot je projektovan i realizovan 1985-1986. godine i prvi je domaći robot koji je prošao rigorozne testove svetskih proizvođača transfer linija za rad u automobilskoj industriji. Na slici je prikazan robot R3, jedan od pet robota instalisanih 1987. godine u fabrici automobila Yugo u Kragujevcu. Ovaj robot je bio sastavni deo robotske tehnološke ćelije koja je potpuno autonomno formirala sklopove noseće strukture automobilskih vrata primenom tehnologije tačkastog zavarivanja.

Razvoj industrijske robotike u Srbiji je kulminirao otvaranjem prve srpske fabrike robota, LOLA Roboti, 1990. godine.

Nažalost, razvojne i proizvodne aktivnosti u oblasti robotike su kroz tranzicione procese kroz koje je Srbija prolazila i u kojima se još uvek nalazi, drastično usporene, a zatim i zaustavljene. Tako na primer, fabrika LOLA Roboti je prestala da postoji 31. decembra 2001. godine. U ovoj oblasti, Srbija je izgubila kri-tičnu masu proizvodnih i ljudskih resursa za razvoj i realizaci-ju sistema visoke tehničke i tehnološke kompleksnosti. Ipak, oni se mogu povratiti i to treba da bude jedan od osnovnih zadataka procesa industrijalizacije. Preostali fragmenti, poput programa robotike koji je razvijan u okviru LOLA sistema, a koji nasuprot krajnje destimulativnoj realnosti i dalje postoji u okvi-rima LOLA instituta (grupa od 6 robotičara predvođenih dr Vla-dimirom Kvrgićem) mogu se iskoristiti za procese revitalizacije robotike i šireg visokotehološkog proizvodnog korpusa. Srbija mora da izgradi takvu industriju koja će biti sposobna da stva-ra proizvode visoke dodate vrednosti poput robota i robotskih sistema koji se iz njih izvode, prateći aktuelne trendove razvoja u Evropi i svetu. Bez ovakvih sadržaja, uspešna industrijalizacija nije moguća.

Robotika, zbog specifičnog konteksta, uključujući i evropske integracije Srbije, treba da bude jedan od naučnih i razvojnih prioriteta i jedan od ključnih sadržaja u procesu industrijali-zacije, kao instrument za tehnološku tansformaciju industrije Srbije, u smeru jačanja njene kompetitivne snage i pomaka težišta industrijske proizvodnje iz dominantno niskotehnološ-kih sektora (preko 60% industrije operiše u ovom domenu), ka srednjetehnološkim, u kojima je industrija Srbije tradicionalno imala koncentraciju svojih proizvodnih kapaciteta.

Robotika treba da postane nacionalni tehnološki prioritet (real-no dohvatljiv i sa velikim potencijalom za tržišnu valorizaciju), pri čemu pojam robotike treba šire shvatiti kroz uključivanje i oblasti koje su sa njom povezane u horizontalnoj i vertikal-noj ravni. Robotika je kroz koncept industrijskih robota samo jedan od okvira u kojem se ova tehnologija može valorizovati. Značajni ekonomski efekti na ekonomiju Srbije, mogu se posti-ći ulaganjem u razvoj servisnih i medicinskih robota, potenci-jalno primenjivih u Vladinom sektoru (zdravlje, rehabilitacija, bezbednost, zaštita čovekove radne i životne sredine, zaštita od klimatskih promena i sl.). Na primer, ekonomija Srbije ima ogromne gubitke zbog evidentno prisutnih klimatskih prome-na i posledica koje one impliciraju (poput one iz 2012. godine, kada su gubici privrede procenjeni na dve milijarde dolara). Taj trend će biti prisutan u budućnosti, sa možda i ubrzavajućim karakterom. Robotska tehnologija u ovoj oblasti, može da pruži respektivna rešenja i to može da bude jedan od istraživačko-razvojnih prioriteta koje država treba da postavi pred svoju naučno-istraživačku zajednicu, uz širi okvir koji kao svoj konač-ni ishod može da ima proizvodnju ovakvih sistema u domaćoj industriji, kroz preduzetničku inicijativu i/ili model privatnog i

a) Institut Mihajlo Pupin, UMS 1, prvi industrijski robot koji je praktično primenjen u Teleoptiku 1978.,

b) Lola robot ILROT 5Z, 1981. godina, prvi potpuno električni antropomorfni industrijski robot proizveden u Srbiji,

c) Lola Robot LOLA 80. 1986. godina, zrela konstrukcija spo-sobna da izdrži najteže uslove proizvodnje u automobilskoj industriji.

Page 79: Industrija 45

javnog partnerstva. Servisni roboti specijalne namene veoma su primenjivi u gaše-nju i prevenciji požara, navodnjavanju useva i slično, pri čemu pojam robota treba shvatiti u jednom širem smislu, kao opšte veštačke kibernetske tvorevine sposob-ne da u okviru Co-X koncepta izvršava specifične zadatke u koordinaciji ili timskim radom sa čovekom. Za razliku od proizvodnih, Srbija ima respektivan ljudski poten-cijal da projektuje i proizvodi robote ove vrste. Slično je i u zdravstvu, gde u glo-balnim okvirima postoje vrlo dinamični razvojni programi u koje Srbija može da se uključi, fokusirajući se na svoje nacionalne prioritete vezane za zdravlje i starenje populacije, ali istovremeno razmišljajući i o plasmanu ovih proizvoda na inostrana tržišta. Ključna komponenta u ovom smislu je jaka istraživačko-razvojna baza, otvo-rena i spremna za tržišnu valorizaciju svojih rezultata kroz zajedničke programe i partnerstvo sa industrijskim kompanijama. Ovakvim programima, konkretno kroz okvir robotske tehnologije, Srbija može bitno da promeni tehnološki profil izvoza svojih industrijskih proizvoda i da njegovo težište iz domena sirovina i sličnih proi-zvoda niskog stepena prerade, pomeri u oblast proizvoda visoke dodate vrednosti, sa inherentno jakim potencijalom dogradnje širokim spektrom usluga, visokoteh-nološke prirode (sistem-integracija, na primer). Robotika je u ovom smislu ne samo generička, već i transformativna tehnologija, i zato ona mora da bude jedan od prioriteta Srbije kada se govori o industrijalizaciji.

Dalje, ne treba zaboraviti činjenicu da niskotehnološki sektori, na primer industri-ja hrane, industrija u kojoj je Srbija tradicionalno jaka, imaju ogroman prostor za jačanje kompetitivnosti upravo kroz uvođenje visokotehnoloških sadržaja poput robotike (robotizacija procesa), a takođe i poljoprivreda i srodni sektori materijalne proizvodnje, u kojima svetska robotika doživljava vrlo široku ekspanziju. Upravo u ovom segmentu leži ogroman neiskorišćeni potencijal za razvoj proizvodnih i inže-njering visokotehnoloških malih i srednjih preduzeća. Po broju malih i srednjih pre-duzeća, Srbija je sasvim uporediva sa evropskim prostorom, ali je problem u tome što su srpska mala i srednja preduzeća neproizvodnog karaktera, uglavnom vezana za usluge, pre svega za trgovinu. Drugi problem je njihova slaba kompetitivnost i slaba usmerenost ka visokim tehnologijama. Preduzetništvo i preduzetnički duh treba usmeriti u tom pravcu i tu je uloga obrazovnog sistema ključna, naravno uz odgovarajući stimulativni ambijent koji mora da stvori država, adekvatnim admini-strativnim merama, koje će delovati stimulativno, posebno u odnosu na trgovinu i druge sektore, u osnovi neproizvodnog karaktera.

Nacionalna obrazovna i istraživačka baza je prikazana na mapi (na sledećoj strani). To je respektivni potencijal koji treba staviti u odgovarajući kontekst dugoročnog procesa industrijalizacije i tehnološke transformacije industrijskog sistema Srbije, baziranog na jakoj endogenoj komponenti (egzogeni model razvoja industrije, koji se zasniva na takozvanim stranim investicijama i marginalizaciji nacionalnih razvoj-nih potencijala - očigledno nije pokazao očekivane efekte i dovoljnost).

reč stručnjakareč stručnjaka

Antropomorfni robot razvijen na Mašinskom fakultetu u Beogradu, u saradnji Katedre za proizvodno mašinstvo i kompanije Goša iz Smederevske Palanke. Robot je bio namenjen za zadatke zavarivanja, imao je translatornu osu i Harmonic Drive prenosnike u svom aktuacionom sistemu. Razvijen je 1985. godine, a projektanti su bili dr Nebojša Čović i Profesor dr Petar B. Petrović (u to vreme mladi asistenti pripravnici na Katedri za proizvodno mašinstvo).

Page 80: Industrija 45

Industrija 45 / avgust 2013.80

Univerzitetski centri poput Beograda (Mašinski i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu i Institut Mihajlo Pupin koji je takođe u sastavu Univerziteta u Beogradu), Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu i Mašinski i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Nišu, čine magistralu znanja za oblast robotskih tehnologija, sa respektivnom tradicijom i respektivnim ljud-skim, laboratorijskim i nastavnim resursom. Problem je u tome, što je ova obrazovna infrastruktura za robotiku fragmentirana i neharmonizovana.

Odgovarajućim nacionalnim programom za robotiku, najmanje master nivoa, sa finim balansom između mehanike, elektroni-ke, senzorike i računarstva, i uz jaku aplikativnu orijentaciju, treba harmonizovati postojeće resurse i staviti ih u funkciju industrijskog razvoja. Dobar uzor za takav obrazovni program, koji ima mogućnost produkcije zajednickih diploma koje izdaju dve ili više obrazovnih jedinica, predstavlja evropski program EMARO, razvijen u okviru ERASMUS evropskog programa za

jačanje i harmonizaciju obrazovnih potencijala u zajedničkom visokoobrazovnom sistemu Evrope (EHEA).

Srbija treba da izgradi nacionalni istraživačko-razvojni program za razvoj robotike i osmisli njegov implementacioni plan u okvirima procesa industrijalizacije. Taj program treba da bude urađen po ugledu na pozitivne primere uporedivih ekonomija, kao što su na primer Danska ili Holandija. Uloga akademske infrastrukture u ovom smislu je od suštinskog značaja, poseb-no instituta, koji se po prirodi nalaze u prostoru između pre-komercijalnih i komercijalnih istraživanja. Instituti su zapravo karika koja povezuje nauku i tržište. Zato je neophodno da se izgrade efikasni mehanizmi za njihovo finansiranje i da se oni programski usmere ka oblastima relevantnim za industrij-ski razvoj. Jedan od dobrih modela je upravo model koji sada Evropska unija, u okviru FP8 Horizon 2020 okvirnog progra-ma, razvija u formi privatnog i javnog partnerstva za robotiku (Robotics PPP).

reč stručnjakareč stručnjaka

Nacionalna obrazovno-istraživačka magistrala za novi ciklus razvoja robotike. Robotika kao novi pokretač oporavka i transformacionih procesa za izgradnju industrije Srbije kao industrije znanja.

Otac srpske robotike: Akademik, profesor Miomir Vukobratović, mašinski inženjer. Od kraja šezdesetih godina dvadesetog veka, pa do smrti, 2012. godine, aktivno je radio u oblasti robotike i formirao, u svetu prepoznatljivu, Beogradsku školu robotike. Sa svojim saradnicima iz Odeljenja za robotiku Instituta Mihajlo Pupin, ostavio je dubok trag u nauci o robotima i autonomnim sistemima. Bio je osnivač i prvi predsednik Akademije inženjerskih nauka Srbije - AINS.

Robot LOLA 15 izložen na Beogradskom sajmu tehnike. Originalna konstrukcija razvijena devedesetih godina prošlog veka, projektant dr Vladimir Kvrgić.

Jedan od primeraka robota LOLA 50 koji je instaliran na Mašinskom fakultetu i služi dugi niz godina kao učilo studentima proizvodnog mašinstva.

LOLA RPD1.24 dvoruki pneumatski manipulator u Zavodu za mašine alatke Mašinskog fakulteta u Beogradu gde služi kao učilo za studente proizvodnog mašinstva. Proizveden krajem sedamdesetih godina prošlog veka u fabrici alatnih mašina Ivo Lola Ribar.

Page 81: Industrija 45

Srbija može da revitalizuje svoju razvojnu i proizvodnu infrastrukturu, upravo kroz pokretanje nacionalnog programa PJP Robotika. (PJP - Privatno i Javno Partner-stvo). Taj program može da bude postavljen u jedan širi kontekst FaBS inicijative - Fabrike budućnosti Srbije, kao nacionalnog ekvivalenta evropskog FoF programa (Factories of the Future). Tržišna ekonomija je naterala industrijske kompanije da funkcionišu po modelu traganja za najkraćim putem do profita, što za posledi-cu ima da industrija pokazuje malu zainteresovanost da investira u istraživanje i razvoj, jer je to skupo, dugotrajno i neizvesno. Poput Evrope koja je u svojoj revi-diranoj industrijskoj politici iz oktobra 2012. godine, kao jedan od stubova indu-strijskog razvoja prepoznala finansiranje istraživanja u okviru tehnološkog razvoja i pojednostavljivanje procedura za pristup fondovima - Srbija mora da učini isto.

Takođe, od strateškog značaja za oporavak i transformaciju industrijskog sistema Srbije je da nacionalni program za razvoj robotike treba da bude smešten u kon-tekst Evropskih tehnoloških platformi (ETP), spregnut sa individualnim tehnološ-kim platformama EUROP i ManuFUTURE. U tom smislu, od posebnog je značaja program Nacionalnih tehnoloških platformi Srbije, koji je kao nacionalni ekviva-lent Evropskih tehnoloških platformi koncipirala i operativno sprovodi Akademija inženjerskih nauka Srbije, AINS. NTPS Program je u mnogo aspekata potencijalno dobar okvir za izgradnju Strateške istraživačke agende za robotiku u Srbiji.

Osobenost NTPS programa je u tome što je on vođen interesima industrijskih kom-panija i da se preko njega može ostvariti kvalitetan uticaj industrije na istraživačko razvojne aktivnosti, posebno u delu usmeravanja sredstava na finansiranje, koja bi trebalo da budu takva da imaju veliku relevantnost za industrijski razvoj. Robo-tika bi bila prirodno smeštena u okvir individualne tehnološke platforme NTPS Proizvodnja, kao jedan od njenih organizacionih konstituenata. NTPS program je sastavni deo aktuelne Strategije i politike razvoja industrije Srbije do 2020, kao njen strateški prioritet za jačanje tehnoloških osnova industrije Srbije.

ZAKLJUČAKU ovom tekstu je dat pregled stanja razvoja robotske tehnologije i njene impli-kacije na ekonomski sistem u delu jačanja globalne kompetitivnosti. Navedeni su statistički podaci razvoja robotike i projekcije za razvoj u budućnosti. Zamah koji robotika ostvaruje i njen veliki transformativni potencijal su respektivni resurs za industrijalizaciju ekonomskog sistema Srbije, baziranu ne samo na egzogenoj komponenti (strane investicije, odnosno uvoz stranog finansijskog kapitala i uvoz stranog tehnološkog znanja, bez aktivne participacije Srbije u njegovom stvara-nju), veći na jakoj endogenoj komponenti, koja se pre svega odnosi na tehnološki razvoj i primenu novih tehnologija. Srbiji je potrebna industrija znanja, a robotika u tom smislu ima značajnu ulogu. Stvaranje jakog obrazovnog programa za oblast robotike i jake strateške istraživačke agende za oblast robotike je nacionalni inte-res najvišeg stepena značajnosti. U tom smislu, program Nacionalne tehnološke platforme Srbije i njegova simbiotska sprega sa programom Evropske tehnološke platforme su prostor u kojem je moguće realizovati ove aktivnosti na odgovarajući, sistemski zasnovan način.

reč stručnjakareč stručnjaka

Zgrada LOLA Instituta na Košutnjaku. Jedan od preživelih fragmenata nekada velike kompanije Ivo Lola Ribar iz Železnika, tehnološkog lidera Balkana za domen proizvodnih tehnologija, posebno numerički upravljanih mašina alatki, transfer linija za automobilsku industriju, industrijsku automatizaciju i robotiku. Predvođena dr Vladimirom Kvrgićem, u LOLA Institutu još uvek postoji i radi grupa za robotiku.

Page 82: Industrija 45
Page 83: Industrija 45
Page 84: Industrija 45

automatizacijaKOMUNIKACIONI P R O T O KO L I U AUTOMATIZACIJI

automatizacija

U industriji postoji ogromna potreba za umrežavanjem raznih komponenti sistema i njihovom komunikacijom. Zato su se vremenom pojavili različiti komunikacioni protokoli. U ovom tekstu, videćemo spisak protokola koji se koriste u procesnoj ili industrijskoj automatizaciji i automatizaciji u zgradama. Takođe, biće reči i o protokolima koji se koriste u upravljačkim sistemima u industriji.

PROTOKOLI U PROCESNOJ AUTOMATIZACIJIAS-Interface - Actuator-Sensor interface je industrijski protokol koji se sreće kod sistema sa PLC i DCS kontrolerima i personalnim računarima. Koristi se za povezivanje jednostavnih digitalnih i ana-lognih uređaja, preko dvožilnog kabla.

BSAPBS - Bristol Standard Asynchronous Protocol, razvijen je od strane Bristol Babcock Inc. To je master-slave protokol, pogodan za sinhrone LAN mreže većih brzina, kao i za asinhrone WAN mreže manjih brzina.

CC-Link Industrial Networks je otvoreni industrijski protokol koji omogućava komunikaciju uređajima različitih proizvođača.

Common Industrial Protocol (CIP) - može se posmatrati kao aplikativni sloj zajednički za više protokola, kao što su DeviceNet, CompoNet, ControlNet i EtherNet/IP.

ControlNet - pripada CIP protokolima, razvijen od strane Allen-Bradley-a.

DeviceNet - takođe pripada CIP protokolima, a primenjuje se za razmenu podataka, kod sigurnosnih uređaja kao i kod velikih I/O mreža.

DF-1 - asinhroni bajt-orijentisani protokol, namenjen komunikaciji sa većinom Allen-Bradley RS232 interfejs modula.

DirectNet - koristi se za komunikaciju DirectLogic PLC-ova kom-panije Koyo. Mrežom sa ovim protokolom mogu se povezati do 90 PLC-ova.

EtherCAT - Ethernet for Control Automation Technology je otvoreni fieldbus protokol, visokih performansi, zasnovan na Ethernet-u. Cilj razvoja ovog protokola je primena Ethernet-a u aplikacijama automatizacije, koja zahtevaju kratka vremena update-ovanja sa niskom cenom hardvera.

Ethernet Global Data (EGD) - protokol koji dozvoljava serveru da deli određenu količinu svoje memorije svim klijentima, po unapred definisanim periodima. Protokol je razvijen za GE Fanuc PLC-ove.

EtherNet/IP - predstavlja još jednu od implementaciju CIP protokola, koji koristi TCP/IP i kompatibilan je sa ControlNet i DirectNet sistemima.

Ethernet Powelink - deterministički real-time protokol za Ethernet standard. Ovo je otvoreni protokol upravljan od strane Ethernet POWERLINK Standardization Group (EPSG). Pokrenut je 2001. godine od strane austrijske kompanije B&R.

FINS - predstavlja Omron-ov protokol za komunikaciju preko neko-liko mreža, uključujući Ethernet, DeviceNet, RS232C itd.

FOUNDATION fieldbus - je digitalni, serijski, dvostrani komunika-cioni sistem koji se koristi kao mreža osnovnog nivoa u okruženju industrijske automatizacije. Ovo je sistem otvorene arhitekture, razvijen od strane Fieldbus Foundation.

HART - Highway Addressable Remote Transducer protokol pred-stavlja jednu od ranijih implementacija Fieldbus-a.

HostLink - još jedan Omron-ov protokol, namenjen komunikaciji preko serijske veze. Baziran je na ASCII kodu, a najčešće se koristi za komunikaciju preko RS232 i RS485.

Interbus - protokol namenjen serijskom prenosu podataka između upravljačkih sistema i prostorno distribuiranih I/O modula koji su povezani sa senzorima i aktuatorima. U primeni je od 1987. godine, a razvijen je u kompaniji Phoenix Contact.

MACRO Fieldbus (Motion And Control Ring Optical) - protokol razvijen od strane Delta Tau Data System.

MECHATROLINK - otvoreni protokol namenjen industrijskoj automatizaciji, razvijen u kompaniji Yaskawa, dok ga trenutno održava Mehatrolink Members Association (MMA).

MelsecNet - protokol proizvođača Mitsubishi Electric.

Modbus - serijski komunikacioni protokol predstavljen davne 1979. godine od strane kompanije Modicon, namenjen komuni-kaciji između PLC-ova. Karakterišu ga jednostavnost i robusnost. Besplatan je, te je veoma pogodan za upotrebu.

OSGP (The Open Smart Grid Protocol) - široko rasprostranjen protokol namenjen komunikaciji uređaja u pametnim mrežama.

Optomux - serijski mrežni protokol baziran na RS232 i RS485 razvijen od strane kompanije Opto 22 1982. godine. Ovo je ASCII protokol, veoma je pouzdan i koristi se za daljine do 1200 m.

PieP (Process Image Exchange Protocol) - veoma jednostavan fieldbus protokol, korišćen u procesnoj automatizaciji. Koristi metod prenosa procesne slike između I/O uređaja i PLC-a, što ga čini jednostavnim za korišćenje.

≡ Autor teksta: Miloš Jurošević

Industrija 45 / avgust 2013.84

Page 85: Industrija 45

PROFIBUS (PROcess FIeld BUS) - protokol razvijen od strane Nemačkog departmana za obrazovanje i istraživanje 1989. godine. U današnje vreme, koristi ga Siemens.

PROFINET - protokol industrijske automatizacije koji koristi standarde namenjene personalnim računarima kao što su TCP/IP i Ethernet. Modularna struktura PROFINET-a omogućava korisnicima odabir samo potrebnih funkcija, za različite potrebe.

RAPIEnet (Real-time Automation Protocols for Industrial Ethernet) - prvi korejski međunarodni Ethernet standard za real-time razmenu podataka.

SDS (Smart Distributed System) - protokol razvijen od strane kompanije Honeywell. Optimizovan je za pametne senzore i aktuatore.

SERCOS interface - otvoreni protokol namenje hard real-time upravljanju kretanja i I/O signala.

SERCOS III - Ethernet verzija SERCOS protokola.

Sinec H1 - Ethernet-bazirani protokol velike propusne moći, pogodan za prenos velike količine podataka. Razvio ga je Siemens.

TTEthernet - protokol namenjen upotrebi u avionima i drugim real-time aplikacijama.

DNP3 (Distributed Network Protocol) - skup protokola koji se koriste za SCADA, RTU, IDE sisteme. Komunikacija između sistema i master stanica, tj. kontrolnog centra.

PROTOKOLI U UPRAVLJAČKIM SISTEMIMA U INDUSTRIJIMTConnect - industrijski standard koji olakšava razmenu infor-macija sa numerički upravljanim mašinskim alatima.

OPC - standard koji specificira real-time komunikaciju između upravljačkih uređaja različitih proizvođača.

Page 86: Industrija 45

automatizacijaautomatizacija

OPC UA - podržava dva protokola, binarni protokol opc.tcp://Server i http://Server za Web servise.

PROTOKOLI U AUTOMATIZACIJI U ZGRADAMA1-Wire - razvijen od strane kompanije Dallas Semiconductor, ovaj protokol obezbeđuje prenos podataka manjih brzina, ali i napa-janje preko istog voda kojim se prenose i signali.BACnet (Building Automation and Control) - dizajniran je da omogući komunikaciju automatizacije u zgradama i upravljačkih sistema kao što su grejanje, ventilacija, hlađenje, upravljanje osvetljenjem itd.C-BUS - protokol koji se najčešće koristi za komunikaciju uređaja koji služe za uravljanje osvetljenjem u zgradama.CC-Link - otvoreni industrijski protokol koji omogućava komunikac-iju uređajima različitih proizvođača. Ranije je korišćen uglavnom u industriji, ali se danas najčešće koristi u kućnoj automatizaciji.DALI (Digital Adressable Lighting Interface) - protokol za upravljanje sistemima osvetljenja (0-10V napajanja).EnOcean - wireless protokol, male potrošnje.Konnex (KNX) - standardizovani komunikacioni protokol, namenjen inteligentnim zgradama.LonTalk - protokol optimizovan za upravljanje u automatizaciji različitih funkcija.OBIX - protokol namenjen automatizaciji u zgradama, baziran na web tehnologijama.S-Bus - standardni protokol za automatizaciju u zgradama u Aziji i Africi. Zasniva se na RS485 topologiji.

VSCP (Very Simple Control Protocol) - besplatni protokol u automatizaciji, pogodan za sve vrste automatizacionih zadataka sa fokusom na automatizaciju u zgradama.

XAP - otvoreni protokol kućne automatizacije, podržava integraciju telemetrije i kontrole uređaja, pre svega u kućama.

X10 - protokol koji koristi iste vodove i za signale i za napajanje, s tim da se signali prenose u vidu radio frekventnih talasa.

ZigBee - otvoreni bežični komunikacioni protokol.

Tekst je preuzet sa sajta www.automatika.rsVodeći Inženjerski portal na Balkanu e-mail: [email protected]: +381 63 402 426 www.automatika.rs

Page 87: Industrija 45

INEA SR d.o.o.Karađorđeva 12/21711300 Smederevo, Srbija

Tel: + 381 26 4615-401www.inea.rs

KOMPAKTAN I MOĆANRobot F serije Mitsubishi Electric

Mitsubishi Electric SCARA roboti se koriste tamo gde je potrebna maksimalna preciznost. Inovativni Mitsubishi Electric MELFA roboti su poznati po svojim raznovrsnim aplikacijama, bilo da se radi o brzom i preciznom paletiziranju i sortiranju ili montaži delova sklopa. RH-F serija takođe potvrđuje ovaj pristup. Ovi SCARA roboti su pogodni za različite industrijske aplikacije. Roboti poslati iz fabrike mogu se odmah koristiti, jer im nije potrebno poručivati dodatne module za ulaze/izlaze ili komunikaciju.

Sa RV-F serijom MELFA robota, Mitsubishi Electric postavlja nove referentne standarde za brzinu, �eksibilnost, jednostavnost integracije i jednostavnost programiranja. Kombinujući široko područje pokrivenosti, najbrže u industriji vremena proizvodnog ciklusa, F serija obezbeđuje ekonomičan način za poboljšanje produktivnosti na kritičnim mestima proizvodnih linija. Pored toga, uz uključivanje manjih osnovnih nezahtevnih modela - RV-2F - Mitsubishi Electric omogućava da što veći broj korisnika ima korist od robotskog dizanja, pozicioniranja i montaže - već kod prve primene. Roboti iz F serije pogodni su za širok spektar industrijskih aplikacija i često mogu biti primenjeni u različitim oblastima industrije.

Page 88: Industrija 45

nove tehnologije

Industrija 45 / avgust 2013.88

nove tehnologijeINSA – INDUSTRIJA SATOVA A.D.

INSA sistem daljinskog očitavanja se sastoji od više uređaja. Zajed-ničko za sve merne uređaje je da baterija u modulu traje do 15 godina. Svi moduli su certifikovani i rade na 868 Mhz frekvenciji.

Razlikujemo dva načina očitavanja, prvi način je očitavanje na nivou inkasanta, a drugi način je automatsko očitavanje pomoću mbus, gprs i gsm protokola. Svi ovi načini daljinskog očitavanja su našli svo-ju primenu i opravdali uložena sredstva. Na slici je prikazano očita-vanje sa inkasantom koje funkcioniše po sledećem principu. U šahti imamo vodomer na kome se nalazi modul za daljinsko očitavanje. Inkasant pomoću ručnog terminala šalje upit za željene informacije koje su najčešće informacije o trenutnom stanju na merilu. Nakon slanja upita modul na vodomeru vraća informacije koje se snimaju u ručnom terminalu. Nakon očitavanja inkasant se sa pročitanim podacima vraća u bazu (mesto gde bi trebalo da se slivaju očitane informacije) i prenosi očitane podatke na matični računar, podaci se kasnije distribuiraju u sistem naplate. Programi za sistem daljinskog očitavanja se prilagođavaju jeziku kupca. Po sličnom principu funk-cioniše očitavanje pomoću GPRS protokola, jedina razlika je što se upiti (zahtevi za informacijom) prave iz kancelarije.

Na sledećoj slici gore u sredini prikazan je Ado Terminal, a pored njega je prikazan primer izgleda Ado adaptera za daljinsko očitava-nje na samom vodomeru.

ADO Terminal je uređaj namenjen očitavanju svih vrsta ADO uređaja preko kabla, bluetooth-a ili radijski. INSA ADO softver za daljinsko očitavanje koji je implementiran u ovom Ado Terminalu omogu-ćava potpuno automatsko očitavanje merila kao i mogućnost trenutnog pregleda ili statističkog prikaza pa čak i slanja podataka na udaljeni server ili računar putem wifi ili gprs protokola. Termi-nal poseduje mogućnost povezivanja sa svim ADO modulima za daljinsko očitavanje preko kabla, bluetooth-a ili radijski.Prednosti sistema za daljinsko očitavanje: • Omogućava se praćenje potrošnje vode ili gasa u samom procesu

distribucije do krajnjeg korisnika, što direktno utiče na smanjivanje gubitaka u mreži

• Brže očitavanje merila• Očitavanje bez ometanja korisnika• Tačnije očitavanje – izbegnuta je ljudska greška prilikom pisanja stanja• Izbegnut je direktni kontakt sa potrošačem (nema ometanja

korisnika)• Izbegnuta je manipulacija podacima• Evidencija tačnih vremena očitavanja• Detekcija manipulacija sa merilom

INSA sistem daljinskog očitavanja koristi se za daljinsko očitavanje vodomera, kalorimetara, gasomera i drugih uređaja za merenje potrošnje. Sistem koristi radio prenos kao osnovni medijum za komunikaciju sa uređajima, a isti je moguće povezati na druge medijume i mreže kao što su wifi, ethernet, usb, bluetooth ili mreža mobilne telefonije.

®– SISTEM ZA DALJINSKO

OČITAVANJE MERILA – “ADO” ADAPTERI ZA DALJINSKO OČITAVANJE

Akcionarsko društvo “INSA” - Industrija Satova, ZemunTršćanska br.21, 11080 Beograd-ZemunTelefon: + 381 11 2612 422 + 381 11 3713 606 + 381 11 3713 607Fax: + 381 11 2614 330E-mail: [email protected]

Očitavanje na nivou čitača Ado Terminal Kućni vodomer sa ADO čitačem

Page 89: Industrija 45

ELEKTROMARKET GRUP d.o.o.34 000 KragujevacIndustrijska bb. Str. Tel. +381 34 311 777Fax +381 34 311 778E-mail: [email protected]

Zemun - Altina5a Mala Pruga Mobilni +381 63 114 77 82Tel./Fax +381 11 316 39 50E-mail: [email protected] www.elektromarket.euwww.elmarkgroup.eu

Page 90: Industrija 45

razgovor s povodomKAD SE PRIMENE SVETSKI

STANDARDI...

Industrija 45 / avgust 2013.90

razgovor s povodomTONI LAZNIK, DIREKTOR ICM

Časopis Industrija: Iako naši čitaoci imaju priliku da preko tri godine u Industriji prate sajmove u Vašoj organizaciji, voleo bih da nas podsetite od kada postoji sajam Ifam i Intronika i gde se sve održava?

Toni Laznik: U ICM-u smo već na samom početku, uz svu viziju, stavili za cilj da ćemo biti najkvalitetniji i najsavremeniji organiza-tor stručnih sajamskih, kongresnih i forumskih priredbi. Veoma značajno je to, da smo takođe odlučili i jasno nacrtali u svojoj strategiji, da je naše tržište delovanja regija CSEE – odnosno širi deo Balkana.

U 2004. prvi put smo organizovali B2B stručni sajam IFAM u Porto-rožu, koji je već sledeće godine (2005.) postao prevelik za kapaci-tete kongresnog centra u Portorožu i tako smo se preselili u 2006. u Celje, gde smo tada u oktobru organizovali i prvi stručni sajam INTRONIKA. Zbog interesa izlagača a i sinergije svih učesnika na obe manifestacije, odlučili smo oba sajma udružiti i tako smo ih u 2008. organizovali zajedno po prvi put. Tada smo krenuli i ka internacionalizaciji naših sajamskih delatnosti i počeli tražiti nove mogućnosti na teritoriji CSEE. Nakon temeljnog istraživanja i ana-liza, videli smo dugoročni potencijal u Srbiji i odlučili da krenemo sa organizacijom u 2010. U Srbiji smo, pored stručnih B2B sajmova IFAM & INTRONIKA - krenuli ka organizaciji sasvim novih tema, koje do tada nisu bile pokrivene u tom konceptu i to su bili stručni sajmovi METAL & MachTech (koji je dopunjen sa novim sadržajem i koncepcijom za 2014. godinu), kao i PLAST, SOLAR i BIOMASA, koji otvaraju sasvim nove dimenzije, naročito na području obnov-ljivih izvora. Zajedno sa tim sajmom, organizujemo i specijalni B2B sajam zvani AquaTherm – čija svrha je nadopuniti sve segmente obnoviljvih izvora tako, da svi posetioci mogu u isto vreme dobiti kompletnu stručnu informaciju koja im treba za odluku!Časopis Industrija: Kome je namenjen sajam Ifam i Intronika?

Toni Laznik: IFAM i INTRONIKA su dva izuzetno stručno orijentisana B2B (Business to Business) sajma - koji se nadopunjuju, ali su u isto vreme sasvim različiti. IFAM je namenjen isključivo stručnjacima iz oblasti automatike, robotike, mehatronike i procesima u industriji kao i merenjima, vision sistemima… itd. Međutim, INTRONIKA na koju smo se mi orijentisali ide u pravcu isključivo industrijske i profesionalne elektronike, nano tehnologija i bionike – segment koji smo uveli ove godine. Na osnovu toga možete zaključiti, da su ta dva sajma namenjena stručnjacima iz industrije, institutima, fakultetima i drugima…!

Časopis Industrija: Na ovogodišnjem sajmu Ifam i Intronika koji je održan u Master hali Novosadskog sajma, u jednom neformalnom razgovoru ste mi pomenuli da su moguće promene oko mesta održavanja - kada je u pitanju Srbija. Da li se sada zna nešto više o tome?

Toni Laznik: Da, nije tajna da su izlagači a i oni potencijalni izlagači, u poslednjih godina na lokaciji u Novom Sadu izražavali želju, da premestimo IFAM i INTRONIKA sajam na neku novu lokaciju.

Kao stručni medij koji prati sve najznačajnije svetske događaje pa i najstručnije sajmove - znate da smo mi organizatori samo “servis” našim partner-ima/izlagačima, čije potrebe slušamo i pratimo. Odlučili smo da premestimo naše sajmove u Beograd i za sledeći period dogovorili smo se da ćemo sajmove organizovati u Belexpo centru.

Časopis Industrija: Pošto smo i sami izlagači na Vašim sajmo-vima, možemo samo potvrditi da je organizacija na visoko-poslovnom nivou, odnosno da učesnik sajma ima sve uslove kao da je u svojoj kancelariji. Možete li kompanijama koje se interesuju za izlaganje na budućim manifestacijama, napomenuti šta sve dobijaju učešćem na pomenutim sajmovima?

Toni Laznik: Istina je; svi u korporaciji ICM širom različitih država, ulažemo jako puno u najsavremenije softversko oruđe koje je namenjeno, pre svega, našim izlagačima i stručnim posetiocima - kako bi što bolje i kvalitetnije koristili sve što im nudimo na našim sajmovima, a što se može porediti sa najvećim svetskim sajmovima (online registracija izložbenog prostora, onilne regis-tracija posetilaca, učešće na Business Forumima, Matchmaking… i drugo). Tvrdim, da mnoge od usluga koje mi – ICM nudimo našim partnerima – izlagačima, ni neki svetski sajmovi nemaju ili se jako skupo plaćaju. Pri tome ne smemo zaboraviti ni to, da je ICM članica svetskog sajamskog udruženja (UFI) sa centralom u

Kako je pred nama vrela sajamska jesen, zamolili smo direktora kompanije ICM iz Celja, gospodina Tonija Laznika, da odvoji malo vremena za svoj omiljeni časopis iz Srbije i da uz kafu porazgovaramo o sajmovima koje njegova kompanija organizuje i na kojima se poslednjih godinu dana redovno pojavljuje i naš časopis.

≡ Razgovor vodio: Nikola Mirković

Toni Laznik, direktor ICM, d. o. o.

»Interesovanje za stručne sajmove i u vreme krize raste.«

Časopis Industrija redovno prati sajmove Ifam i Intronika

– nastavak teksta na strani 90 –>

Page 91: Industrija 45
Page 92: Industrija 45

razgovor s povodom

Industrija 45 / avgust 2013.92

razgovor s povodomTONI LAZNIK, DIREKTOR ICM

Parizu, a ja sam kao direktor - član i delegat Marketing i Education Committee-ta. Na taj način dobijam direktne in-time informacije o svim aktuelnim zbivanjima, trendovima, čime najviše dobijaju baš naši partneri. Neke od firmi koje izlažu na našim sajmovima u Srbiji i Bugarskoj još nisu uspele primeniti sve mogućnosti koje im nudimo, ali trend je jako pozitivan i već nakon samo prve sarad-nje znaju koje su prednosti rane prijave – tako mogu komunici-rati sa potencijalnim kupcima mesecima ranije – jer mi ne krijemo podatke o izlagačima, naprotiv ih u roku 48 sati stavljamo na naš sajt. Ovih dana baš, krećemo sa novom internet stranicom - koja će takođe pružati nove fleksibilnije mogućnosti poslovne saradnje između izlagača i novih kupaca/posetilaca! Ali, to su samo neke od mogućnosti koje nudimo našim partnerima.

Časopis Industrija: Takođe ste nam na jednom od ovogodišnjih sajmova spomenuli da će se detaljne promene uraditi i na Vašem

Web portalu. Šta će se to tačno menjati i koje inovacije ćete primeniti?

Toni Laznik: Naš stari Web sajt je bio – stvarno star (smeh)! Sada smo napravili sajt u duhu najsavremenijih tehnologija i ubuduće, plan nam je da međusobno povežemo naš profesionalni softver koji koristimo za online registracije i različite preglede - direktno sa novim Web stranicama! Odlučili smo se, da ćemo našim partnerima ponuditi, na jednoj strani statičnu verziju dokumentacije i pregleda – kao što su “PDF” fajlovi, a na drugoj strani svi će moći koristiti online aplikacije preko mobilnog telefona ili kompijutera.

Časopis Industrija: Pored sajmova Ifam i Intronika, Vaša kompanija ICM organizuje i druge manifestacije. Možete li nam malo više reći o tim događajima?

Toni Laznik: U našoj organizaciji, vodimo u Srbiji još i druge stručne saj-move - kao što su SOLAR, BIOMASA, AquaTherm, PLAST i METAL & MachTech. Svaki od tih sajmova pokriva specifičnu oblast ili novu granu. Kao i na IFAM & INTRONIKA, i na ovim sajmovima, moram da priznam, najveći broj izlagača je iz inostranstva, tačnije Evropske unije. Stručni posetioci koji su nam do sada dolazili na sajmove, bili su u 80 i više posto slučajeva - stručnjaci iz oblasti ili kolege iz sajamske delatnosti, koji nas prate! Analize intervjua i anketa potvrđuju nam da idemo u dobrom pravcu i da radimo stvari pravilno. A to je baš ono što industrija potražuje, kako bi se pokrenula iz ove neugodne ekonomske situacije.

Časopis Industrija: Kako vidite tržište bivše Jugoslavije ili tačnije Balkana u narednih 5 godina, kada su u pitanju teme koje zastupate i oblasti koje su aktuelne na pomenutim događajima?

Toni Laznik: Pa, ja jako verujem u to tržište na dugi rok – kada smo krenuli u Srbiju i u Bugarsku, mnoge kolege su

me pitale: zašto? Tada je Turska već počela da biva obećana zemlja za poslove, a zapadne zemlje još uvek su bile dobar partner.

Moje lično mišljenje nije baš za otvorene medije, ali regija CSEE i Balkan naročito, ima jake potencijale - ljudi su jako sposobni, vred-ni i veoma dobri u svojim poslovima, a posebno na tu regiju nisu delovale aktivnosti koje drastično utiču na preporod industrije u našem regionu. Mnogi vaši čitaoci još pamte, kada su svi trčali u Kinu i neke druge zemlje na dalekom istoku, a sada ne samo da beže odatle i vraćaju se kući - nego moraju i da se bore sa kon-kurencijom “Copy paste” proizvoda. Da se vratim pitanju, Balkan odnosno ova regija, za pet godina - ako nastavi ovako, premostiće sve ekonomske probleme i postaće najinteresantniji deo regije za industriju EU. Ali uz nas – sajmove ICM – svima će sve to biti još lakše i brže!

Sa ovogodišnjeg sajma u Celju

Page 93: Industrija 45
Page 94: Industrija 45

predstavljamoPLOČASTI MATERIJALI ZA

GRAĐEVINARSTVO

Industrija 45 / avgust 2013.94

predstavljamoOPGATE D.O.O.

Sa magacinskim prostorom od preko 1 200 m2, u moguć-nosti smo da vam u kratkom roku obezbedimo sve vrste pločastih materijala od drveta (oplate, MDF, HDF, OSB)

koji se, pored građevinske industrije i industrije nameštaja, mogu koristiti i u industriji transportnih vozila za oblaganje kamiona, autobusa, vagona i prikolica. U nameri da uslugu učinimo što kvalitetnijom i potpunijom, nudimo mogućnost sečenja pomenutog materijala na sve dimenzije, a u skladu sa potrebama klijenata.

OpGate d.o.o. je ovlašćeni distributer eminentnog proizvođa-ča žutih oplatnih ploča i nosivih H greda, austrijske kompanije Pfeifer koja je zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji kvalitetnog poslovanja postala jedna od najvećih kompanija tog tipa.

ŽUTA OPLATNA PLOČA (PFEIFER)Ove ploče izrađene su od smrčevog drveta sa odličnim meha-ničkim svojstvima u odnosu na svoju težinu. Premazane su melaminskom smolom koja im daje glatkost i vodootpornost. Veoma su lake za eksploataciju, a kompanija Pfeifer je garant kvaliteta.

NOSIVE H GREDEOsnovna namena je izrada konstrukcija u građevinarstvu - koje se oblažu pločama za šalovanje. Izrađene su od kvalitetnog suvog smrčevog drveta bez prirodnih grešaka, koje bi mogle da umanje tehničke karakteristike. Raspolažemo dužinama od 250 do 1 200 cm, a grede su zaštićene melamiskom smolom. Odlikuju se odličnim tehničkim osobinama (nosivost, krutost, vodootpornost, ravnost, mala težina), a kompanija Pfeifer je garant kvaliteta.

VODOOTPORNA ŠPER-PLOČA (BLAŽUJKA)Breza – ploča koja je po svojoj nameni i količinama najkorišće-nija u Evropi a proizvodi se uglavnom u Finskoj i Rusiji. Breza je vrsta drveta koja zbog svojih karakteristika daje proizvodu odlična mehanička i estetska svojstva, tako da se uz pravilnu upotrebu može koristiti i do 50 puta. Veoma je pogodna za građevinsku industriju, bez obzira da li se koristi za klasično šalovanje, ili u oplatnim sistemima. Radi se i sa protiv-kliznim filmom i ima veliku primenu u izradi podova za sve vrste tran-sportnih sredstava (kamione, autobuse, vagone, prikolice). Pored brezinih, raspolažemo još i sa oplatama od bukve, topo-le, eukaliptusa i okume.

Page 95: Industrija 45

OSB PLOČE 3Ploče koje su izrađene od većih, tankih komada drveta koji su međusobno zalepljeni i presovani. Zbog svojih vlagootpornih osobina, našle su veliku primenu u građevinarstvu za izgrad-nju pregradnih zidova, oblaganje i izolaciju krovova i podova. Posebno su pogodne za izradu montažnih kuća.

DURELISVlagootporna građevinska iverica koja sve više zamenjuje kla-sične OSB 3 ploče, a ono što je posebno preporučuje je cena. Razvojem hemije i kvalitetnih aditiva, omogućeno je da kla-sična iverica dobije svojstva potrebna za upotrebu u građe-vini, a to su pre svega otpornost na naprezanja i upotreba u promenljivim uslovima. Na svetskom tržištu, Durelis sve više zamenjuje OSB, posebno u izgradnji montažnih kuća i u primeni gde njihova veća težina ne predstavlja problem.

OPLATNI SISTEMI I GRAĐEVINSKE SKELEU cilju zaokruživanja ponude za građevinsku industriju, društvo OpGate potpisalo je ugovor o zastupništvu i distribuciji sa kiparskim proizvođa-čem oplatnih sistema i građevinskih skela Pavlos Zenonos & Sons. Navedena kompanija je zahvaljujući višedece-nijskom, kvalitetnom poslovanju preuzela primat na kiparskom tržištu sa preko 70% učešća u realizaciji građevinskih projeka-ta. Sistemi ovog proizvođača se odlikuju jednostavnom i lakom manipulacijom na gradilištu, uz visoku otpornost i čvrstoću, a širok asortiman dodatne opreme omogućuje njihovu laku pri-menu uz ispunjenje i najsloženijih projektnih zahteva.

predstavljamo

Industrija 45 / avgust 2013. 95

predstavljamoOPGATE D.O.O.

OPGATEBosanska 47a

11224 Beograd – VrčinTel: +381 11 8053 764Tel: +381 11 8053 990Fax: +381 11 8053 767

www.op-gate.com

Društvo OpGate d.o.o. osnovano je u junu 2010. godine. Bavi se uvozom i prodajom drvenih pločastih materijala namenjenih građevinskoj industri-ji i industriji nameštaja, kao i skela i oplata. Osnivač društva je kiparska kompanija OpGate ltd sa sedištem u Limasolu, koja se bavi međunarod-nom trgovinom navedenih vrsta materijala. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu zaposlenih, kompanija je u mogućnosti da sarađuje sa najvećim proizvođačima navedenih materijala širom sveta.

Page 96: Industrija 45
Page 97: Industrija 45
Page 98: Industrija 45
Page 99: Industrija 45

Zainteresovani za kupovinu knjige neka kontaktiraju redakciju časopisa Industrija:

Tel/fax: 011 305 88 22 Mob: 060 344 8428e-mail: [email protected]

Knjiga koju bi svaka firma u Srbiji trebalo da ima.Sveobuhvatan priručnik koji vas upoznaje sa svim pojmovima i pravilima

vezanih za bezbednost i zdravlje na radu.

NOVO U PONUDI IZDAVAČKE KUĆE IND MEDIA D.O.O.KNJIGA „POSLODAVAC I BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU“

Cena knjige je

864 dinara

(u cenu su uračunati PDV i troškovi

poštarine).

www.industrija.rs

Page 100: Industrija 45

reč stručnjakareč stručnjaka

Industrija 45 / avgust 2013.100

Sa definisanom strategijom može se pristupiti razvoju konkret-nog plana ili planova za (svaki) svoj proizvod ili uslugu koji će opisati marketinšku kombinaciju – detalje o jedinstvenoj pro-

dajnoj ponudi vašeg preduzeća, strategiju formiranja cena, plan prodaje i distribucije kao i vaš plan reklamiranja i promocije. Ovo je konkretna lista detaljno opisanih marketinških aktivnosti na kojima ćete se angažovati u cilju postizanja strateških ciljeva. Vi ćete zatim koristiti vaš strateški dokument, da procenite prikladnost i efikasnost konkretnih marketinških planova.Da bi počeli da napredujete i merite svoj prinos na uložena sred-stva u marketing, prvo morate da postavite jasne ciljeve i plan kako da to ostvarite, te usvojite budžet i način kako ćete meriti ostvarene rezultate.Izvršenje vaše marketinške strategije zahteva novac i ljude. Nešto možete uraditi „u kući“, ali mnoge usluge će verovatno doći spolja. Prilikom razrade konkretnih marketing planova, veoma je važno da unapred procenite troškove za ispunjenje istih i da usvojite potreb-ne budžete. Svaki budžet troškova mora da ima svoj pripadajući cilj prodaje; na primer, za potrošeni novac u marketing nekog proizvo-da želimo da povećamo prodaju na određenom tržištu za određeni iznos dinara. Time omogućavamo sebi da se meri prinos investiranja u marketing i da to ne bude arbitrarna „presuda“ u nekoj kancelariji.Nećete uspeti da poboljšate svoj marketing preko noći. To zahte-va vremena i truda. Ipak, inicijalne rezultate možete relativno brzo ostvariti, što vam može biti podstrek da ste na pravom putu ostvare-nja planiranog prinosa na uložena sredstva.Mnogi menadžeri jednostavno zarone u posao i otpočnu sa marketin-gom pokušavajući svaku im znanu tehniku. Oni slede tehnike koje su trenutno u modi ili još gore, kopiraju konkurenciju pa su uvek barem za jedan korak iza, i često pokušavaju da urade previše stvari odjed-nom. Osim što slede dubioznu taktiku, time onemogućavaju merenje i sagledavanje rezultata pojedinih marketinških aktivnosti, pa su često u zabludi da rade uspešnu stvar time što su “mnogo uradili”. Ovo se pogotovo dešava u slučajevima da firma poseduje paletu brendova za koje se radi zasebni marketing, pa možete misliti kakav “haos” nastaje ako se ne radi planski i sa budžetom za svaki brend posebno.Vaš marketing plan treba da bude jasan, koncizan i dobro osmišljen dokument koji vas vodi kroz program marketinških aktivnosti. Mnogi vlasnici malih i srednjih preduzeća se toliko uključe u detalje da često izgube predstavu o strateškim ciljevima. Zato je dobro napraviti jasno strukturiran plan, koji nedvosmisleno demonstrira put do postizanja zadatih ciljeva.Svaki brend zahteva poseban marketing plan. Dovoljno je da se jedan ključni kriterijum razlikuje, pa da se skoro potpuno promeni pristup tržištu. Ovo može biti različita ciljna grupa potrošača, životni ciklus proizvoda ili snaga konkurencije. Zbog toga je jako važno da prethod-no uradite marketing analizu vašeg proizvoda/brenda i kako se isti poredi sa glavnim konkurentima – kvalitetom, cenom, oglašavanjem, pakovanjem itd.

Jedan solidan marketing plan treba da odgovori na mnoga pitanja koja su koncentrisana oko četiri ključna kriterijuma: proizvod, mesto, cena i promocija. U nastavku možete naći veliki deo ovih pitanja, ali time lista nije iscrpljena. Savetujem vam da za svaki svoj proizvod/brend ili uslugu, sednete sa kolegama i zajednički odgovorite na ova pitanja. Vaši odgovori, organizovani u strukturirani dokument, pred-stavljaće vaš marketing plan.PROIZVOD/USLUGA:

• Ko je kupac i šta isti želi od takve vrste proizvoda ili usluge?• Koje potrebe potrošača treba vaš proizvod ili usluga da zadovolji?• Da li je vaš proizvod/usluga masovna roba ili postoji mogućnost za

naglašavanje različitosti od konkurencije?• Da li je pogodan za identifikaciju kao “brend”?• Da li se karakteristike i prednosti vašeg proizvoda mogu lako kopirati i

nadmašiti od strane konkurencije? Ako ne želite da konkurišete samo na osnovu niske cene, odnosno želite da naplaćujete „premiju“ za vaš proizvod ili uslugu, morate ovo rešiti tokom faze planiranja i razvoja - što znači da morate razviti takav proizvod ili uslugu koji će biti jako teško iskopirati!

• Ako se radi o trgovini između preduzeća, da li ste sigurni koje kriterijume koriste nabavljači kada biraju takve i slične proizvode?

• Da li vaš proizvod poseduje sve potrebne karakteristike da zadovolji gore pomenute kriterijume? Bilo koja nepotrebna funkcija će samo povećati troškove i stoga mora biti nečim opravdana npr. povećaće prepoznatljivost tj. različitost proizvoda za koju je kupac spreman da plati. U suprotnom, možete zbuniti potrošača sa suviše komplikovanim proizvodom i time umanjiti prodaju.

• Kakvo će iskustvo doživeti potrošači sa vašim proizvodom?• Da li se vaš proizvod može lako uočiti na prodajnom rafu? Ovo je u vezi

pakovanja, boje, veličine i sl.• Da li je naziv proizvoda lako pamtljiv i uspešno prenosi vašu marketinšku

poruku?

MESTO:• Da li kupci dolaze kod vas ili odlaze u maloprodajne objekte ili vi treba njih

da posetite?• Ako se vaši proizvodi ili usluge nude po prodavnicama, kakve su te

prodavnice: supermarketi, butici ili nešto drugo?• Da li je moguće prodati vaše proizvode preko kataloga ili interneta?• Da li vam je potreban centar sa tele-operatorima da registruju

porudžbine?• Kako ćete naći prave distribucione kanale?• Šta rade vaši konkurenti i kako možete da naučite nešto od njih, da bi

napravili vaš proizvod/uslugu superiornim?• Da li su vaši prodavci i tele-operatori prošli adekvatnu obuku?• Da li je sadašnji distribucioni kanal efikasan? Pregledajte i analizirajte

istorijske podatke o prodaji? Tačno se uverite gde se prodaje vaš proizvod, ko ga prodaje, kako se proizvod prodaje tj. nudi, koliko traje prodajni ciklus i pregledajte ostale podatke o prodaji i distribuciji. Utvrdite gde prodaja raste, a gde ne.

Marketing se definiše kao donošenje pravog proizvoda ili usluge na pravo mesto - pravim potencijalnim kupcima, po pravoj ceni i u pravo vreme. Marketinška strategija je proces ili model koji omogućava kompaniji ili organizaciji da koncentriše sve svoje (ograničene) resurse ka najboljim tržišnim prilikama za povećanje prodaje i da na taj način ostvari održivu prednost na tržištu. Marketinška strategija je skup pravila na višem nivou, koja rukovode vašim marketinškim aktivnostima a koja su određena vašim poslovnim ciljevima. To uključuje definiciju vašeg poslovanja, opis vaših proizvoda ili usluga, profil željenih potrošača/korisnika usluga, kao i ulogu vaše kompanije u odnosu na konkurenciju. ≡ Autor teksta: Aleksandar Milovanović

Page 101: Industrija 45

reč stručnjakareč stručnjaka

CENA:• Koja je vrednost proizvoda ili usluge za kupca/nabavljača i koji su njegovi

selekcioni kriterijumi?• Da li je kupac osetljiv na cenu? Da li bi vam i malo pojeftinjenje donelo

veći udeo na tržištu? Ili bi malo poskupljenje prošlo neprimećeno i donelo dodatnu dobit?

• Da li ste segmentirali vaše kupce? Da li imate jasnu politiku popusta i prodajnih akcija za svaki segment posebno?

• Kako je pozicionirana vaša cena u odnosu na konkurenciju? Na primer, za robu sa jakom konkurencijom se mogu primeniti kratkotrajne i česte rasprodaje ili promocije. Sa druge strane, za proizvode koje plasirate na specijalizovani deo tražišta sa samo nekoliko sofisticiranih ponuđača možete koristiti strategiju visokih cena.

PROMOCIJA:• Koji medijski kanali dosežu do većine vaših potencijalnih kupaca?• Gde oni obično traže informacije o novim proizvodima, uslugama i

ostalim novitetima na tržištu? Da li ste vi tamo prisutni?• Kada je najbolje vreme za promociju? Da li je tržište sezonsko? Da li su

prisutna neka druga ograničenja u okruženju koja vam diktiraju poseban trenutak za lansiranje proizvoda ili sledeće promocije?

• Da li je promotivni nastup koji je planiran za lansiranje novih proizvoda takođe pogodan za tekuće reklamiranje i promociju postojećih? Na primer, da li je sada potrebno više ličnih prodajnih aktivnosti? Ili, sa druge strane, kampanja preko pošte može pomoći da se uspostavi prepoznatljiv brend i poveća tražnja za vašim proizvodima?

• Da li imate kapacitete da ovaj plan nastupa na tržištu razvijete unutar firme ili to morate prepustiti nekoj agenciji?

Dobro definisana poslovna strategija obuhvata više aspekata poslovanja, pa ipak, marketinška strategija je u njenom srcu. Moj savet vama je da uzdignete marketing na strateški nivo!

Aleksandar Milovanović je sertifikovan profesionalni poslovni konsultant od strane Ministarstva finansija i

privrede republike Srbije – Nacionalne agencije za regional-ni razvoj, specijalizovan za razvoj i implementaciju strategije

prilikom poslovnih preokreta, ubrzanog rasta, kupoprodaje i spajanja preduzeća i njihovog refinansiranja.

Prethodno je bio direktor kompanije Proton System d.o.o. iz Beogra-da, a pre toga radio kao poslovni konsultant u Srbiji i Južnoj Africi gde je vodio sopstveni konsultantski butik – African Performance Specialists. Tokom tih godina je pružio konsultantske usluge za preko 40 klijenata, od malih i srednjih preduzeća do giganata južnoafričke ekonomije. Radio je i za američku kuću Endeavor - koja pomaže razvoj malih preduzetnika u oko 20 država u svetu, a nalazi se na listi spoljnih saradnika organizacija kao što su Frontier Strategy Group iz Vašingtona i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj.

Gospodina Milovanovića možete kontaktirati preko njegovog sajta www.poslovnastrategija.rs

O AUTORU

Page 102: Industrija 45

najava događajaZAGREBAČKI VELESAJAM

1 - 4. OKTOBRA 2013.

Industrija 45 / avgust 2013.102

najava događaja

ENERGETIKA – 2. Međunarodni sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energijeEKOTEHNO - 7. Međunarodni sajam ekotehnologija, zaštite životne sredine i komunalne opremeINTERPROTEX – 11 . Međunarodni sajam zaštite lica i imovine

U prvim radnim danima oktobra, od utorka do petka, Zagre-bački velesajam priprema i organizuje specijalizovane saj-move: Energetika, Ekotehno i Interprotex.

Spajanjem ova tri sajma, nastoje se objediniti programi i projekti na području energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije kao i očuvanja, zaštite i unapređenja životne sredine, ljudi i imovine.Podstaknuti uspešnim prvim sajmom ENERGETIKA, održanim 2012. godine, nastavlja se i proširuje program izlaganja sa konven-cionalnim izvorima energije - objedinjujući na taj način ceo ener-getski sektor. Cilj sajma usmeren je prema podsticanju preduzet-nika u razvoju i proizvodnji opreme unutar energetskog sektora, kao i povećanju svesti o korišćenju energije i toplote, energetskoj efikasnosti i merama uštede energije. Sajam ENERGETIKA idealno je mesto za sve proizvođače iz područ-ja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, kao mesto za prezentaciju proizvoda i usluga na prosperitetnom hrvatskom tržištu, uz uspostavljanje novih kontakata i uz rast prodaje.Ove godine, u odnosu na prošlogodišnji sajam, proširen je pro-gram izlaganja i na konvencionalne izvore energije, obuhvatajući ceo sektor energetike sa ciljem racionalnije upotrebe i efikasnijeg korišćenja svih resursa.

Sajam promoviše efikasnu upotrebu energije i energetsku odr-živost sistema, tehničke i tehnološke mogućnosti proizvodnje i potrošnje energije, upotrebu infrastrukturnih kapaciteta u svrhu povećanja energetskog potencijala, kao i trajno smanjivanje pro-izvodnje gasova staklene bašte, kao osnovni rezultat primene takvih rešenja.

Održaće se dva važna događaja, Energetski forum - koji pred-stavlja novi oblik komunikacije Vlade Republike Hrvatske sa pri-vrednicima iz sektora energetike, putem kojeg će se otvoriti i aktualizovati pitanja prilagođavanja energetskog tržišta u odnosu na pravila Evropske unije, pa tako dati jasne smernice o mogućno-stima povećanja investicija u energetske projekte i 2. Konferencija o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima. U fokusu Ener-getske konferencije najvažnije su teme hrvatskog energetskog sek-tora - čime stvaramo platformu za promicanje principa održivog razvoja u svim segmentima društva, na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.Pod pokroviteljstvom Ministarstva privrede Republike Hrvatske na Energetskoj konferenciji promovisaće se regionalna tržišna sarad-nja na području proizvodnje električne energije, povezivanja elek-troenergetskih tržišta i šireg korišćenja obnovljivih izvora energije.EKOTEHNO je bienalni sajam namenjen proizvođačima i ponuđa-čima opreme za upravljanje otpadom i vodama, zaštitom zemljišta i vode, kao i komunalnih vozila i opreme. Cilj je da sajam postane mesto susreta industrije s rastućom potražnjom, jer briga o zaštiti životne sredine svakim danom se kroz zakonsku regulativu sve više ističe kao nužnost i briga šire društvene zajednice.

Učesnicima, izlagačima i posetiocima nudi se kvalitetan stručni i propratni program, u kojem posebno izdvajamo stručni skup: “Otpad je korisna sirovina, a ne smeće”. Na skupu se očekuje 15-tak renomiranih predavača i preko 200 učesnika. U danu kada se održava sajam, na tradicionalnom godišnjem okupljanju u Zagrebu okupiće se i sva komunalna preduzeća iz cele Hrvatske. Njihovi predstavnici učestvovaće i na ovom stručnom skupu.Nastavljajući dugogodišnju tradiciju visoko specijalizovanog bie-nalnog sajma zaštite, kao regionalnog lidera u grupi safety-secu-rity sajmova - INTERPROTEX će ponovo na jednom mestu ujediniti razne grupacije ove privredne grane. Kao i svih proteklih godina i ove će se godine Interprotex održati pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva unutrašnjih poslova RH, a s partnerom sajma Hrvat-skim klubom zaštitara i Zadrugom hrvatskih menadžera sigurnosti, u pripremi je niz kvalitetnih stručnih i naučnih skupova - na kojima će se obraditi aktuelne teme na nacionalnom i međunarodnom nivou.Nađite detaljne podatke o svim sajmovima na: www.zv.hr

Page 103: Industrija 45
Page 104: Industrija 45

sajamska industrijaNEODOLJIVI KOMADI

NAMEŠTAJA

Industrija 45 / avgust 2013.104

sajamska industrija

Uspešni višegodišnji rezultati i doprinos koji manifestacija pruža domaćoj i inostranoj drvno-preređivačkoj industriji, nudeći optimalne uslove izlaganja, nisu ostali nezapaženi ni

u međunarodnim okvirima. Primetan je trend rasta učešća stranih kompanija, koje spadaju u red najpoznatijih evropskih proizvođača nameštaja i repromaterijala.

Na ovogodišnjoj manifestaciji, od 11. do 17. novembra, očekuje se učešće više od 500 firmi iz Srbije i inostranstva, na 35 000 m2

izložbenog prostora. Ovu najvažniju manifestaciju u oblasti drvno-prerađivačke industrije, u regionu će posetiti više od 70 000 ljudi.Sajam nameštaja programski obuhvata sve faze u proizvodnji nameštaja, od faze primarne prerade drveta, do izrade finalnog proizvoda. Prisutni su proizvođači koji primenjuju najnovije teh-nologije, savremenu opremu i zaokruženu proizvodnju, od prera-de trupaca pa do izrade finalnih proizvoda, na najsavremenijim mašinama koje omogućavaju veoma visoku preciznost izrade i završne obrade - pri čemu svi proizvodi poseduju odgovarajuće sertifikate kvaliteta. Beogradski sajam nameštaja je mesto gde domaći proizvođači na jednom mestu i u jednom kratkom vremenskom periodu, mogu obaviti i steći kompletan utisak - od upoznavanja sa domaćim i stranim partnerima, prezentacije sopstvenih proizvoda velikom broju profesionalnih posetilaca i širokoj publici, novih tehnologija i

trendova, posebno u dizajnu. Sajam je mesto, gde se pored stan-dardnih komercijalnih kontakata obnavljaju i stari, stvarajući nove, koji će se negovati sledećih godina.Na izložbenom prostoru od 3 000 m2 u Hali 2, na mestu predviđe-nom za „Izložbu dizajna“, zainteresovanim izlagačima će biti ponu-đena saradnja sa dizajnerima, autorima izložbe, njihova stručna znanja sa ciljem poboljšanja dizajna prioizvoda, bez kojih je nemo-guć uspešan plasman proizvoda. Generalni sponzor 51. Međunarodnog sajma nameštaja je firma „Atlas“ iz Užica, jedan od najznačajnijih srpskih proizvođača kva-litetnog tapaciranog nameštaja i izvoznik, koji svojim dugodišnjim kontinuiranim izlaganjem i prezentacijom najnovijih proizvodnih programa modernog dizajna, bitno doprinosi sveukupnom kvalite-tu i sadržaju Sajma nameštaja u Beogradu. U saradnji sa izlagačima i generalnim sponzorom, pripremaju se atraktivne akcije i nagrad-ne igre za posetioce.Za posetioce koji žele da osveže i obnove svoj nameštaj, ovo je prava prilika. Na jednom mestu imaju veliki izbor i asortiman pro-izvoda, na koje se primenjuju promotivni popusti koji će se kretati i do 40% od redovne cene.

Probajte neodoljive komade nameštaja na Beogradskom sajmu od 11. do 17. novembra.

Međunarodni sajam nameštaja, opreme i unutrašnje dekoracije, zajedno sa Međunarodnom izložbom alata, mašina i repromaterijala za drvnu industriju - organizuje se pod kupolama Beogradskog sajma više od pet decenija. Za to vreme je ova manifestacija izgradila status najprestižnijeg sajma nameštaja u regionu.

Page 105: Industrija 45
Page 106: Industrija 45

industrijski web adresarindustrijski web adresarABB www.abb.rs

Alba tech www.albatech.rs

Aluroll www.aluroll.rs

ATB Sever www.sever.rs

Beogradski sajam www.sajam.co.rs

Chip www.chip.rs

Decode www.decode.rs

Decormetal box www.dmbox.info

Elmark www.elmarkgroup.eu/sr/

Feromont [email protected]

Festo www.festo.rs

Fox Electronics www.fox.rs

Gebrüder Weiss www.gw-world.com

Greiner i JP packaging www.greiner-gpi.com

Hexagon Metrology www.hexagonmetrology.eu

ICN company www.icn.rs

Ifam i intronika www.icm.si

Inea Sr www.inea.rs

Insa www.insa.rs

Instalacija inženjering www.instainz.co.rs

Jadranski sajam www.adriafair.co.me

Jugo-impex www.jugo-impex.com

Libela Elsi www.libela-elsi.com

Messer tehnogas www.messergroup.com

Metalprom www.metalprom.rs

Microdis www.microdis.net

Migros www.migros.co.rs

Mikro kontrol www.mikrokontrol.rs

Multi-Tec www.multi-tec.net

Nenel group www.nenelgoup.com

Neofyton www.neofyton.com

NHBG - Žiks Hard www.nhbg-ziks.co.rs

Ohra www.ohra.si

Omni projekt www.omniprojekt.co.rs

OpGate www.op-gate.com

Packtech www.alexpo.co.rs

Parker www.parker.com

Portal Automatika www.automatika.rs

Printer King www.printerking.rs

ProPack & Tech [email protected]

Revija Ventil www.revija-ventil.si

Securiton www.securiton.rs

Servoteh www.servoteh.rs

StanTechnologies www.stantech.rs

Tecon sistem www.tecon.rs

Tehno eko pak www.tehnoekopak.com

Tehnomatik 1995 www.tehnomatik.com

Teol - The end of line www.teol.rs

To-ma palete www.to-ma.com

Trasing www.trasing.co.rs

TRCpro www.trcpro.rs

TUF Co www.tufco.rs

TV emisija Radim Gradim www.radim-gradim.rs

Uram system www.uram.co.rs

Vertec solutions www.vertec.rs

Yaskawa Slovenija www.yaskawa.eu.com

Zagrebački velesajam www.zv.hr

Page 107: Industrija 45
Page 108: Industrija 45

Broj 45 • Avgust 2013. • Godina VIII • Cena 350 dinara

Broj 45