I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 15. svibnja 2002. broj 20/2002

Domovinske vijesti■ Sveta Stolica na sastanku Svjetske turističke organizacije■ Biskup Culej podijelio sakramente djeci s posebnim potrebama■ Zagreb: Međunarodni dan sestrinstva■ Velika Gorica: Osnivačka skupština udruge Pokret za život■ Dan Ivana Merza u Zagrebu■ Otvoren sportski centar Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica■ Završnica Makove olimpijade u Dubrovniku■ Zadar: Dijamantni jubilej mons. Duce■ “Lantea” darivala Caritasovu djecu■ Susret dubrovačke gradonačelnice i dominikanskog provincijala■ U sklopu vjerske tribine predavanje o globalizaciji

Susret nadbiskupa i urednikasvjetovnih i katoličkih glasila

Na susretu nadbiskupa Bozanića i Devčića snovinarima, koji je priređen u sklopu proslaveDana medija, zaključeno kako su odnosiizmeđu Crkve i medija u uzlaznoj putanji, tekako su susreti čelnih ljudi Crkve ipredstavnika medija korisni.

■ Okrugli stol o kodeksima vrijednosti obiteljskog odgoja■ Okrugli stol o prijedlogu Zakona o vjerskim zajednicama■ Znanstveno-popularna tribina o obitelji u suvremenom svijetu

Crkva u Hrvata■ Kardinal Kasper otvorio web-stranicu Subotičke biskupije■ Susret hrvatskih studenata u Zavodu sv. Jeronima

Misa za bleiburške žrtve i žrtveKrižnog puta

Potrebno nam je "ovladavanje poviješću"nakon desetljeća manipuliranja povijesnomistinom. Bleiburg je "velika opomena" premakojoj se sav hrvatski narod mora odrediti umirnom duhu, istinski, kritički i pošteno,poručio je fra Nikola Mate Roščić. Neposrednoprije mise svoj je govor pokušao održati dr.Zdravko Tomac potpredsjednik Hrvatskogasabora ali je zbog negodovanja nazočnihodustao od njega

■ Prva misa nakon 10 godina■ 7. obljetnica mučeničke smrti svećenika Filipa Lukende i s. Cecilije Grgić

Inozemne vijesti

Betlehem: Prekinuta opsada bazilikeRođenja

General Bini: Prekid opsade bazilike Rođenjane smije biti "usamljen slučaj, već prvi znakmira u Svetoj zemlji” ■ Kardinal Kasper doputovao u Beograd

■ Izraelski šef diplomacije posjetio Vatikan■ Biskup Ruiz dobitnik Nagrade za mirSusret kardinala Kaspera s patrijarhom

Pavlom

Kardinal Kasper tijekom svoga petodnevnogboravka u posjetu BK Jugoslavije susreo se spatrijarhom Pavlom te pozvao izaslanstvoSvetog Sinoda SPC u Rim

■ Papa primio bugarsko izaslanstvo■ Kardinal Etchegaray ponovno otputovao u Svetu zemlju■ Rim: Molitveni susret za mir u Sv. zemlji■ Kardinal Kasper s beogradskim vlastima■ Papa pozvao na mir u području Velikih jezera■ Vatikan zabrinut zbog suprotstavljanja palestinskoj državi

Brazil: Crkva promišlja novuevangelizaciju kako bi zaustavila rastsljedbi

Prema najnovijim statističkim podacima 74%od 170 milijuna Brazilaca izjašnjava sekatolicima, dok je broj pripadnika različitihsljedbi u proteklih deset godina porastao na15,4%.

■ Savjetovanje europskih biskupskih konferencija u Veneciji

Prilog dokumenti■ Ne strahujmo "izvesti na pučinu" širokoga informacijskog oceana■ Bog, dalek i bliz, nedohvatljiv, a ipak uz nas■ Božje milosrđe

2 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sveta Stolica na sastanku Svjetske turističkeorganizacije

Europska je turističkabaština pomoglaStarom kontinentuponovno utvrditivrijednost zajedničkihkorijena, srodnost, alii bogatu različitosttradicija

Dubrovnik, 9.5.2002. (IKA) –Na poticaj Svjetske turističkeorganizacije (WTO) uDubrovniku je 8. svibnjazapočeo 39. sastanak Komisijeza Europu WTO-a te seminarna temu “Promicanjeturističkog imidža europskihturističkih odredišta nameđunarodnome turističkomtržištu”. U svom je izlaganjumons. Piero Monni, stalnipromatrač Svete Stolice priSvjetskoj turističkojorganizaciji, kratko prikazaovažni doprinos “putničkeindustrije” u dinamici noveEurope te izložio niz osobinakoje su vremenom obogatileeuropsku turističku stvarnost.

Prema riječima mons. Monnija,turizam se u Europi razvio ukongresni, sportski, termalni,planinski, kulturni te vjerski.Ističući kako je čudno daturizam još uvijek ne dobiva“od političkih tijela svupozornost koju zaslužuje”,mons. Monni je naglasiorazloge zbog kojih njegovavažnost nadilazi i važnufinancijsku vrijednost.Europska je turistička baštinapomogla Starom kontinentuponovno utvrditi vrijednostzajedničkih korijena, srodnost,ali i bogatu različitost tradicija,pojasnio je mons. Monni.Ogromna vrijednost procesaeuropske integracije, što se tiče

kulture, izgleda imeđunarodnog promicanja,mora zbog toga pomoći udaljnjim naporima okoodrživog turizma i turizma kojiće štititi okoliš. Na kraju je mons. Monniistaknuo žurnost određene ikoordinirane politike na tompodručju, bitne posebice na“starom kontinentu s velikomtradicijom”. “Ponovno otkritisvijest o zajedničkoj kulturnojbaštini znači povećati svijest opripadanju ‘zajedničkomdomu’, a na taj način, i pronaćiput za obnovljeno jedinstvo isklad”, zaključio je mons.Monni.

Hrvatski Caritas u PožegiBiskup Škvorčevićukazao na velikeprobleme CaritasaPožeške biskupije, napodručju koje živi33.000 prognanika

Požega, 9.5.2002. (IKA) - UBiskupskom domu u Požegiodržan je 8. svibnja sastanakpredstavnika HrvatskogCaritasa - ravnatelja MariaBebića, Suzane Ciganović izOdjela za trajnu edukaciju uHrvatskom Caritasu inacionalnog koordinatora zaprogram poticanja maloggospodarstva Ivana Fureša spožeškim biskupom AntunomŠkvorčevićem, uz nazočnostdjelatnika Caritasa Požeškebiskupije ravnatelja fraBožidara Blaževića i njegovazamjenika TomislavaDebeljaka.Požeški biskup predstavio jeCaritas Požeške biskupije te

ukazao na njegove najvećeprobleme. Na području Požeškebiskupije živi oko 27.000prognanih i izbjeglih s područjaBosne i Hercegovine, oko5.000 izbjeglih osoba s Kosovai oko 1.000 izbjeglih s područjaVojvodine. Posebno velikiproblemi su s izbjeglima izBosne i Hercegovine te sKosova, od kojih mnoginemaju riješeno stambenopitanje. Biskup Škovrčevićukazao je i na problemneriješenog prostora CaritasaPožeške biskupije i Obiteljskogcentra.Predstavnici Caritasa Hrvatskepredstavili su programe iciljeve te ustanove u iduće tri

godine. Kao prvotni ciljistaknuto je jačanjebiskupijskih Caritasa krozžupne Caritase i boljameđusobnu koordinacija.Najveću pažnju treba posvetitižupnom Caritasu, koji trebaanimirati cijelu župnuzajednicu. Struktura Caritasamora biti takva da nije sam sebisvrha i cilj. “Nije cilj da svakažupa ima Caritas, nego daiznutra postoji želja i potreba zaCaritasom, ako ta želja postojionda treba ići s formiranjemCaritasa”, istaknuo je požeškibiskup. Razgovaralo se i omogućnosti i načinu osnivanja idjelovanja obiteljskog centra.

Zadušnica za senjske žrtveZagreb, 9.5.2002. (IKA) – Upovodu 65. obljetnice pogibijesenjskih žrtava slavljena je 9.svibnja misa u crkvi KristaKralja na zagrebačkomMirogoju. Nevine senjske žrtveubijene su iz zasjede nakon

velikoga svehrvatskog zbora uSenju 9. svibnja 1937. godine.Tom su prigodom ubijeninevini pripadnici gospićkemladeži: Katica Tonković,Nikola Bevandić, Tome Nikšić,Frane Jelača, Jakov Milković,

Petar Frković i Marko Smolčić.Misu zadušnicu predvodio jeprebendar Prvostolne crkvezagrebačke dr. StanislavVitković.

Nacionalni projekt digitalizacije kulturne baštineZagreb, 9.5.2002. (IKA) –Potpredsjednik hrvatske Vladedr. Goran Granić održao je 8.svibnja sastanak u Zagrebuvezan uz nacionalni projektdigitalizacije kulturne baštine.Na sastanku su bili nazočnipredstavnici Ministarstvakulture, Državnog arhiva,Nacionalne i sveučilišneknjižnice, Komisije Vlade RHza odnose s vjerskim

zajednicama, Mješovitekomisije RH i Katoličke crkveza očuvanje kulturne iumjetničke baštine Katoličkecrkve, Ureda za državnuimovinu, Ureda zainternetizaciju te Hrvatskogtelekoma.Na sastanku je dogovorenopolazište i oblikovanje toganacionalnog projekta. Nazočnipredstavnici upoznali su dr.

Granića o trenutnom stanju iviziji projekta digitalizacijekulturne baštine na svomepodručju. Za inicijatoraprojekta predloženo jeMinistarstvo kulture, a posebninaglasak stavljen je nautemeljenje stručne skupine čijije cilj bio definirati polaznepretpostavke.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Uzašašće u ZadruZadar, 9.5.2002. (IKA) –Svečanim misnim slavljem uzadarskoj katedrali Sv. Stošijeproslavljena je 9. svibnjasvetkovina UzašašćaGospodinova – Spasovo. Misnoslavlje predvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa zajednos generalnim vikarom Zadarskenadbiskupije mons. IvanomMustaćem i katedralnimžupnikom mons. MilivojemBolobanićem, te višesvećenika. Nadbiskup Prenđa u

propovijedi je, između ostalog,istaknuo: “Kao što je Luka usvome evanđelju oslikao likIsusa iz Nazareta, tako je uDjelima apostolskim Isusaprikazao kao Boga i čovjekanazočnog u svim vremenimaljudske povijesti. Ulazeći nanebo, Krist je otišao Ocu, ali jei ostao sa svojim narodom,kako je sam rekao, do svršetkasvijeta. Ono što su apostolidoživjeli i čuli, pozvani smonositi u svojoj svakodnevnici,

koja je nerijetko opterećenaraznim nedaćama. Kristoveriječi na rastanku s učenicimanada su kršćanima kroz cijelupovijest, ali i veliki izazov kojipredstavlja ispit vjere za svakogčovjeka”. Nadbiskup Prenđaporučio je na kraju vjernicimada svetkovinom Uzašašćaslavimo Kristovu poruku nadeu konačno uskrsnuće, nade kojapobjeđuje svaku patnju.

Misa za maturante dubrovačkih srednjih školaBiskup Puljićpotaknuo maturanteda nastave živjetiprave vrijednosti iostanu vjerni Kristu,čime će na najboljimogući načinizgrađivati svojuDomovinu

Dubrovnik, 9.5.2002. (IKA) - Uorganizaciji Vijeća za pastoralmladih Dubrovačke biskupije udubrovačkoj katedrali prvi putje u četvrtak 9. svibnjaslavljeno svečano euharistijskoslavlje za maturante svihdubrovačkih srednjih škola.Koncelebriranu misu predvodioje dubrovački biskup dr.Želimir Puljić, koji se upropovijedi, podsjetivši načitanja, obratio maturantimarekavši: "I ti se, dragi mladiprijatelju, sigurno ponekadzapitaš što ti je činiti. Mladostjest doba traženja, ogledanja,doba nade, obećanja,entuzijazma, planova i ideala.Tvoja mladenačka duša čezneza jasnoćom, istinom i

dobrotom. Ali zbunjuju te nekestvari koje oko sebe vidiš ili tesablazni ponašanje odraslih.Kad te muče problemi izapanjeno stojiš pred tajnomživota, upravi svoj pogledprema Bogu odakle ćeš dobitiodgovor o značenju i smislupostojanja. Unatoč brojnimteškoćama i nejasnoćama, imapuno razloga za nadu ioptimizam". Biskup Puljić jetakođer istaknuo kako nam tunadu ulijeva činjenica slobodnei nezavisne hrvatske države, zakoju su i mnogi mladi ljudi daliživot, te je maturante potaknuoda u svome budućem životunastave živjeti prave vrijednostii ostanu vjerni Kristu, čime ćena najbolji mogući način

izgrađivati svoju Domovinu.Predstavnici svih škola prinijelisu prigodne darove kojisimboliziraju specifičnostiobrazovnih programa koje suprošli, a maturanticadubrovačke gimnazije zahvalilaje biskupu, profesorima isamim maturantima na ljubavi,znanju i prijateljstvu kojima subile prožete godinesrednjoškolskog obrazovanja:"Dok stojimo pred novimodlukama, pomolimo se jedniza druge. Neka naš život buderadost, a naše buduće zvanjeneka nas ispuni srećom".Nakon misnog slavlja ispredkatedrale priređen je domjenaki koncert dubrovačke grupe"Teatar".

Proslava Stepinčeva rođendana u znaku prve Smotrereligijskih filmova

Ovogodišnja Smotrauvod je za budućeodržavanjemeđunarodnogfestivala vjerskihfilmova u svibnjusvake godine

Zagreb/Krašić, 9.5.2002. (IKA)– U povodu rođendana bl.Alojzija Stepinca diljemhrvatskih crkava slavljene su 8.svibnja mise i održani prigodniprogrami.Središnja svečanost održana je,kao i svake godine, u Krašiću,rodnom Stepinčevu mjestu,gdje je kao zatočenik i mučenikumro 10. veljače 1960. godine.U sklopu ovogodišnje proslave104. rođendana bl. Stepincaprvi put su održane i širekulturno-vjerske manifestacije

u Krašiću, pod Stepinčevimprogramskim načelom “In Te,Domine, speravi - U Tebe se,Gospodine, uzdam!”. Tako se ove godine započelo saSmotrom religijskih filmova,zahvaljujući pokretačima iorganizacijskom odboru,članovima Programskog savjetai Direkciji festivala, poglavitoMatiji Ilijaniću, MiroslavuMahečiću, Ivanu Peniću imons. Matiji Stepincu. Smotraje održana 8. i 9. svibnja u

dvorani OŠ “Bl. AlojzijeStepinac” i na mjesnom trguispred crkve, a obuhvatila jefilmove koji govore o životu idjelu bl. Stepinca. OvogodišnjaSmotra uvod je za ubudućeodržavanje međunarodnogfestivala vjerskih filmova, usvibnju svake godine.Priređivači te manifestacije suFondacija za podizanjespomenika bl. Alojzija Stepincai uređenje Krašića, OpćinaKrašić i Turistička zajednicaKrašić.

Misa i izložba o bl. StepincuZagreb, 10.5.2002. (IKA) – Učast bl. Alojzija Stepincaslavljena je 10. svibnja misa uzagrebačkoj crkvi Sv. Petra,dok je od nedjelje 5. svibnja ucrkveno-kulturnom centru naPetretićevu trgu u Zagrebuotvorena spomen izložba “Krozživot i djelo bl. Alojzija“. Uzprigodna sjećanja iz Krašića isvoje obitelji, tijesno vezane s

obitelji Stepinčevih, izložbu jeotvorio zagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak, auzveličali su je svojomnazočnošću i predstavniciNacionalnoga katehetskogureda HBK - predstojnik mons.dr. Milan Šimunović, dr. IvicaPažin i dr. Ante Pavlović te dr.Stanislav Vitković, prebendar.Izložba u stručnoj postavi Jasne

Vukas i Željka Martinjakaobuhvaća likovna, sakralna,kao i umjetnička djela, samo svažnijim naglascimaStepinčeva života i životopisa.Na svečanosti otvaranja izložbesudjelovao je i Čedo Antolić,koji je tom prigodom i izveopjesmu posvećenu bl. AlojzijuStepincu.

4 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Caritas Zagrebačke nadbiskupije priprema se za SinoduZagreb, 10.5.2002. (IKA) –Caritas Zagrebačkenadbiskupije započeo je 10.svibnja s nizom edukacijasvojih djelatnika u ciljupriprave za predstojeću SinoduZagrebačke nadbiskupije. Sviće djelatnici kroz narednorazdoblje odslušati niz stručnih

predavanja na temu “Crkva –povijesni pregled i struktura”,“Bl. Alojzije Stepinac – svijetlilik Crkve u Hrvata” i “Što jesinoda?”.Prva edukacija održana je 10.svibnja u prostorijama Caritasau Selskoj ulici u Zagrebu, a nanjoj se okupilo 30 djelatnika iz

ureda u Selskoj, dnevnogstacionara u Kustošiji i kuće zadjecu na Savici. Na prvomsusretu bila je nazočna iravnateljica CaritasaZagrebačke nadbiskupije JelenaBrajša.

Hvar: Svečana proslava blagdana sv. ProšperaHvar, 10.5.2002. (IKA) -Hvarani su i ove godine 10.svibnja svečano proslavili sv.Prošpera mučenika, drugogzaštitnika svoga grada iHvarsko-bračko-viškebiskupije. Sv. Prošper na Hvaruse časti od 1674., kada su gaVeliko gradsko vijeća i Stolnikaptol proglasili suzaštitnikomgrada i biskupije. Tijelo svetogmučenika donio je u Hvar izRima hvarski biskup Ivan II.Andreis 1671., te je položeno ustolnoj crkvi u raku na oltaru odkararskog mramora. Čašćenjesv. Prošpera vrlo je omiljeno uhvarskom vjerničkom puku, teje zasjenilo i glavnogagradskoga i biskupijskogzaštitnika sv. Stjepana I. papu imučenika, čija se sveta glava

također čuva u istoimenojhvarskoj stolnoj crkvi. Blagdansko bogoslužje uhvarskoj katedrali predvodio jezajedno sa svećenicima trijuotočkih dekanata hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk. U prigodnojpropovijedi stavio je lik sv.Prošpera mučenika vjernicimaza primjer istinskogakršćanskog svjedočenja vjere,pozvavši ih da ga slijede.Istaknuvši da je ljudskomrazumu teško shvatiti one kojiprogone dobre i svete ljude,rekao je da se raduje što i danasima takvih heroja koji suspremni do mučeništvažrtvovati se za vjeru i ideale, tespomenuo da je i u Hvaru u

nedalekoj prošlosti biloprogonjenih i mučenih zbogvjere, poput hvarskog biskupaMihovila Pušića. “Nažalost, onikoji su progonili i mučili uHvaru, ostali su nekažnjeni,nisu priznali krivnju niti se kajuza svoja zlodjela”, zaključio jebiskup. Nakon svečanogaeuharistijskog slavlja održan jeophod trgom i ulicama grada, ukojem su nošene moći sv.Prošpera. Liturgijsko slavljepratio je mješovit katedralnizbor pod ravnanjem KlareTomičić i orguljašku pratnju s.Blandine Rakarić.Svečana proslava blagdana sv.Prošpera započela je u četvrtak9. svibnja obredom otvaranjasvečeva groba.

Biskup Culej podijelio sakramente djeci s posebnimpotrebamaVaraždin, 10.5.2002. (IKA) – Utijeku svečanoga misnog slavljau varaždinskoj katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije varaždinski biskupMarko Culej podijelio je upetak 10. svibnja sakramentedjeci s posebnim potrebama,polaznicima Centra za odgoj iobrazovanje “TomislavŠpoljar” iz Varaždina. Varaždinski biskup krstio jetroje djece, koja su primila iprvu pričest, a jedno od njihprimilo je i sakrament potvrde.Također je krizmano 29učenika, od kojih je dvojeprimilo i prvu pričest, apričestilo se po prvi put još 15polaznika toga Centra.Obraćajući se okupljenima,varaždinski biskup kazao jekako uskrsli Isus dolazi i danasmeđu ljude kako bi donio mirdobrote, mir ljubavi i mirzajedništva u srca vjernika kako

ne bi bili u strahu predsadašnjošću, ni predbudućnošću, a niti pred samomsmrću. “Isus nas ne želiosuđivati zbog onog što činimoi što jesmo, nego nam želipokazati koliko nas ljubi idokle ide Njegova ljubav premasvakom čovjeku. Mnogi danasnemaju ni srca, ni ljubavi, nivremena, a Isus je taj kojiuvijek ima vremena za svakogod nas”, istaknuo je upropovijedi. Kazavši kakomladi toga dana primaju daroveDuha Svetog, kojima Bog želi injih osnažiti i ispuniti za život ibudućnost, kako bi moglisvjedočiti za Isusa, upropovijedi je biskup Culejporučio: “Čuvajte te Božjedarove, jer to je najvrednije štoćete u životu imati, to je darBožje ljubavi, dar Isusovemuke i dar Isusa uskrsloga.Stoga i mi, radujući sedarovima koji nadilaze sve

materijalne darove ovogasvijeta, molimo Gospodina dabudemo na tim darovima uvijekzahvalni i da se njima koristimokako bismo u životu činilidobro i bili spremni za životvječni u Očevu domu, gdje jeIsus otišao da pripravi mjestosvakome od nas”.Svečanu euharistiju biskupCulej predvodio je uzajedništvu s kancelarombiskupije mons. AntunomPerčićem, ekonomom preč.Josipom Grošićem i fraBrankom Lipšom, a nazočni subili roditelji, kumovi, rodbina iprijatelji slavljenika te njihoviučitelji iz ustanove kojaobrazuje djecu s oštećenjima urazvoju.Za sakramente djecu je naškolskom vjeronaukupripremala vjeroučiteljica IvanaPeček.

Zagreb: Međunarodni dan sestrinstvaOkrugli stol“Međusobna

Zagreb, 10.5.2002. (IKA) – Upovodu Međunarodnog danasestrinstva Hrvatska udruga

medicinskih sestara priredila je10. svibnja u Kongresnojdvorani “INA” u Zagrebu

okrugli stol na temu“Međusobna komunikacijameđu sudionicima u

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

komunikacija međusudionicima uzdravstvenoj zaštiti” ipredavanje dr.Stjepana Balobana

zdravstvenoj zaštiti”. Uvodnoizlaganje o dostojanstvu ljudskeosobe održao je pročelnikCentra za promicanjesocijalnog nauka CrkveHrvatske biskupskekonferencije dr. StjepanBaloban. Polazna točka za svakorazmišljanje o dostojanstvučovjeka je, prema mišljenju dr.Balobana, odgovor na pitanjetko je čovjek i u čemu se sastojinjegovo dostojanstvo, aodgovor se može pronaći uBibliji koja dostojanstvočovjeka vidi u njegovojsličnosti s Bogom. Govoreći odostojanstvu čovjeka uhrvatskom zdravstvu, istaknuo

je važnu ulogu socijalne državeu Hrvatskoj. Dosadašnji obliksocijalne države ne može višeopstati ni učinkovitofunkcionirati, te u Hrvatskojkao i u svim tranzicijskimdržavama treba uz tržište tražitinovi oblik socijalne države,rekao je dr. Baloban,konstatirajući kako unatočteškoj gospodarskoj situaciji udruštvu i u državi, hrvatskizdravstveni sustav trebafunkcionirati tako da poštujedostojanstvo svakog čovjeka. Uovo vrijeme za hrvatskodruštvo je najveći izazov kakopoštivati, promicati i spašavatiljudsko dostojanstvo i osobukoja je bolesna, slaba i trpi tekako zaštititi osobe koje ne

mogu platiti pregled, boravak ubolnici ili operaciju. Izrazio jenadu da će biti provedenazdravstvena reforma koja ćebiti po mjeri svakog čovjeka, ane samo onoga koji može platitizdravstvene usluge. Zaključioje da dostojanstvo čovjeka uhrvatskom društvu ovisi o tomekako gledamo i kakoprihvaćamo drugog pored sebe. Nazočne sestre na početkususreta pozdravili su zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak,ministar zdravstva dr. AndroVlahušić, predsjednikHrvatskoga liječničkog zboradr. Dubravko Orlić ipredsjednik Hrvatske liječničkekomore dr. Egidio Ćepulić.

Velika Gorica: Osnivačka skupština udruge Pokret zaživot

Dr. Valentin Pozaićodržao predavanje“Život - najdivnijastvarnost”

Velika Gorica, 10.5.2002.(IKA) - Svečana sjednicaosnivačke skupštine udrugePokret za život grada VelikeGorice održana je 10. svibnja uVelikoj Gorici. Pozdravljajućinazočne, duhovnik udrugežupnik velikogoričke župeNavještenja Blažene DjeviceMarije mons. Josip Frkin rekaoje kako je ta skupština “malikorak Velike Gorice”. U imečlanova Pokreta za život Krčkebiskupije nazočne je pozdravilanjegova predsjednica AnaVolarić-Mršić, rekavši izmeđuostaloga da Pokret za životdiljem svijeta u svomeprogramu ima za cilj zaštituljudi koji se ne mogu braniti ičija prava nema tko braniti izastupati. “Utoliko je ulogapokreta i velika i časna, jer sebrani temeljno pravo na život”,rekla je Volarić–Mršić,poručivši članovima Udruge danjihova djelatnost budeprepoznatljiva po ljubavi premasvima, pa i onima koji se s

njima neće složiti udefinicijama glede ljudskihprava. “Pridobit ćete ih svojimargumentima ljubavi, jerdobrota pridobiva za sebesvako ljudsko srce”, istaknulaje Ana Volarić-Mršić. “Život - najdivnija stvarnost”naziv je predavanja koje jeodržao dr. Valentin Pozaić,profesor moralne teologije ibioetike. “Predviđa se da će za200 godina nestati i posljednjiHrvat u Hrvatskoj”, rekao je dr.Pozaić podsjetivši, izmeđuostaloga, na smanjivanjeprivilegija obitelji u Hrvatskojte na strah od univerzalnihkršćanskih vrednota u javnomživotu. “Živimo u vremenusilnoga i skandaloznogproturječja; velike i raznovrsnedeklaracije o ljudskim pravimana jednoj strani i velikepovrede osnovnih ljudskihprava na drugoj strani. To seočituje kada čovjek dolazi nasvijet i kada odlazi s njega”,

rekao je dr. Pozaić. Dodao je dasvijetom ipak odzvanja iradosna poruka, Evanđelježivota i kultura života.“Odgovornost za kulturu životapripada svima i to nije ničijimonopol”, istaknuo je dr.Pozaić. Dodao je da je ipakosobita odgovornost nazdravstvenim djelatnicima,svećenicima, redovnicima iredovnicama, ravnateljima idragovoljcima u zdravstvu, kaoi na učiteljima, odgojiteljima,intelektualcima. “Od njih seočekuje, oni mogu i trebajuizvesti kulturni zaokret, novistil života u slobodi iodgovornosti, u istini isolidarnosti, u poštivanjunepovredive vrijednostisvakoga ljudskog života”, rekaoje dr. Pozaić.U radnom dijelu susretadonesen je Statut i izabrana sutijela Udruge. Za predsjednikaPokreta za život grada VelikeGorice izabran je prof. TinIvanković.

Nastavljaju se proljetna hodočašća u cerničku LinartuCernik, 10.5.2002. (IKA) –Proljetna hodočašća u crkvi sv.Leonarda, poznatu cerničkuLinartu, svečano su nastavljenau subotu 11. svibnja. Tomprigodom bio je blagoslovljenprilazni most do Linarte, koji jeizgrađen uz pomoć Hrvatskihvoda i Vodoprivrede. Most jeblagoslovio fra Zvjezdan Linić.Na početku je sve okupljenepozdravio upravitelj cerničke

župe i gvardijan franjevačkogsamostana fra FranjoTomašević, istaknuvši kako jeLinarta “čudo Božje”, crkvakoja je obnovljena u vrlokratkom vremenu i to najvišedragovoljnim radom. Ni prekozime aktivnosti nisu prestajale,tako da radovi na uređenjucrkve i okoliša stalno traju. Upripremi je izložba, koja će datipresjek svih radova na Linarti,

posebno dragovoljnih, kojih jebilo najviše.Na misi u Linarti okupili su secernički prvopričesnici,krizmanici, njihovi roditelji ikumovi, a u propovijedi je fraZvjezdan govorio o DuhuSvetom i potaknuo kumovekrizmanika da mole za njih doDuhova i do krizmanika.

6 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Rijeka: Svečano proslavljena Gospa TrsatskaTrsatski Marijini daniobilježeni brojnimkulturnim i duhovnimdogađanjima.

Rijeka, 10.5.2002. (IKA) -"Bog ne vara, obećavajućijedno, a čineći drugo, negoispunjava i izvršava obećano.Ta Božja vjernost obećanjimaje upravo temelj naše nade, asveta nazaretska obitelj Isusa,Marije i Josipa je njezinnajjasniji znak i dokaz. Mi uRijeci i našoj nadbiskupijitrebamo Bogu biti posebnozahvalni upravo zato što nam jeu ovome našem nazaretskomsvetištu na Trsatu podigaotrajni podsjetnik na nadu kojunam je darovao u Isusu Kristu iu njegovoj Majci Mariji. Onoisto što je pisac Otkrivenja čuos prijestolja, naime jaki glaskoji je naviještao: "Evo šatoraBožjega s ljudima!", to isto većsedam stoljeća odjekuje s ovogbrijega, iz ovog svetišta po svojbližoj i daljoj okolici, odjekujeu ušima onih koji u naš graddolaze ili iz njega, kopnom ilimorem, odlaze", istaknuo je upropovijedi 10. svibnja uperivoju trsatskog svetištariječki nadbiskup dr. IvanDevčić, na središnjemu misnomslavlju u povodu blagdanaGospe Trsatske, na kojemu suuz provincijala Franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metoda

fra Lucija Jageca,koncelebrirali svećenici iredovnici iz Rijeke i okolice.Premda je vrijeme slutilo nakišu, na misnom slavlju okupilisu se brojni vjernici, kao i 400mladih Framaša iz franjevačkeprovincije koji su sudjelovali iu hodočasničkom ophodukojim je započelo misnoslavlje. Nadbiskup Devčić upropovijedi se osvrnuo i nakrizu naših obitelji, na situacijuu kojoj naše obitelji sve težeostvaruju zajedništvo osoba. "Umnogim obiteljima nesuglasicei nesloga trajno su stanje.Posljedica toga su rastave.Suvremene obitelji sve češće sunesposobne ispuniti svojeodgojne dužnosti te su djecatakođer sve češće prepuštenasebi. Nije rješenje dignuti rukeili nadati se da će se topromijeniti ako se popravimaterijalna situacija", istaknuoje riječki nadbiskup. Dodao jeda promatrajući nazaretskuobitelj Isusa, Marije i Josipaspoznajemo da sva ta rješenja,kolikogod neophodna, nisudostatna. "Ta nam obiteljsvjedoči da se i u neimaštini i

progonstvu može živjetiautentično obiteljskozajedništvo i ostvarivatiobiteljski poziv, ako se traži ivrši Božja volja. A članovinazaretske obitelji su upravo utome bili krajnje savjesni.Marijina i Josipova životnamaksima bile su riječi: ‘Nekabude volja tvoja!’ I Isus je to odnjih prihvatio kao svoju životnuhranu te je i u najtežemtrenutku svoga života, uGetsemanskom vrtu, prije svojemuke i smrti na križu, smogaosnage moliti: ‘Ne moja volja,nego tvoja, oče, neka se vrši!’Svaki naš problem ima i svojunadnaravnu dimenziju i dok tone spoznamo i ne prihvatimo,nećemo ništa moći na pravinačin riješiti", poručio jenadbiskup Devčić.Trsatski Marijini dani započelisu u nedjelju 5. svibnjapodizanjem trsatske zastave tesu tijekom cijelog tjednaobilježeni brojnim kulturnim iduhovnim događanjima.Blagdan Gospe Trsatske ujednoje i početak hodočasničkegodine u tome Marijinusvetištu.

Primošten proslavio Gospu od LoretaSvečano misno slavljes ophodom predvodiobiskup Ivas.

Primošten, 10.5.2002. (IKA) -Župa sv. Jurja Mučenika uPrimoštenu devetnicom sepripravila za proslavu svogažupnog blagdana, Gospe odLoreta, koji se u toj župi 10.svibnja slavi već 167 godina.Devetnicu u župnoj crkvi Sv.Jurja u Primoštenu, predvodilisu vicerektor splitskeBogoslovije don EmanuelPerkov te mjesni župnik donRoman Skorin. U četvrtak 9. svibnja, nauočnicu Gospina blagdana, užupi je održana duhovna

obnova. Po starom običaju, unoći pred blagdan, paljeni susvitci, a na susjednom brduGaju od zapaljenih je svitnjakaoblikovan izričaj "Ave Maria".Na Rudini, mjesnom Trgubiskupa Josipa Arnerića,navečer je priređen koncertduhovnih skladbi u izvođenjuprimoštenskoga Puhačkogorkestra i limene glazbe.U petak 10. svibnja, na samGospin blagdan, od župnecrkve na vrhu brda pa krozcijelo mjesto, šibenski biskupAnte Ivas predvodio je svečaniophod, u kojemu su mladići i

djevojke u drevnim narodnimnošnjama nosili čudotvornusliku Gospe od Loreta, tezavjetne darove - zlatni nakit idruge dragocjenosti, koje su utijeku 167 godina čašćenjaGospe od Loreta u Primoštenu,vjernici darivali svojojnebeskoj zagovornici. Svečanoeuharistijsko slavlje u suslavljus petnaestak svećenikapredvodio je biskup Ivas, apropovijedao je na evanđeoskutemu "Gradite kuću na stijeni, ane na kamenu".

Dan Ivana Merza u ZagrebuKod Merza je bilaizražena otkupiteljskasnaga patnje, istaknuoje biskup Bogović.

Zagreb, 10.5.2002. (IKA) –Misnim slavljem koje je 10.svibnja u bazilici Srca Isusovau Zagrebu predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogovićobilježena je 74. obljetnicasmrti sluge Božjega dr. IvanaMerza. Suslavili su promicateljpostupka za Merzovoproglašenje blaženim o.Božidar Nagy i oci isusovci. Ivan Merz pripada među

kršćanske velikane koji su riječBožju primili u život i koji su snjome išli prema drugomečovjeku, istaknuo je upropovijedi biskup Bogović,napomenuvši kako je Merzosjetio da je u svijetu slaborazvijen osjećaj ići drugomekad je on nas potreban. UKristovu duhu išao je Merzsvakom čovjeku, rekao jebiskup Bogović. Kod njega je,prema biskupovim riječima,

bila izražena otkupiteljskasnaga patnje. On je shvatio dabez križa ne može donositi većiplod u svom apostolatu.Gospićko-senjski biskup opisaoje i načine kako je dr. Merz htioevangelizirati javnost.Dr. Ivan Merz umro je uZagrebu 10. svibnja 1928.godine na glasu svetosti u 32.godini života. Njegovi zemniostaci nalaze se u Bazilici SrcaIsusova u Palmotićevoj ulici.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Sjećanje na fra Anzelma CanjuguSplit, 10.5.2002. (IKA) - Upovodu 50. obljetnicemučeničke smrti kapucina fraAnzelma Canjuge, jednog odnajpoznatijih hrvatskihskladatelja sakralne glazbe, kojije život završio u zloglasnomlogoru u Staroj Gradiški, upetak 10. svibnja u kapucinskojžupnoj crkvi svetištu Gospe od

Pojišana u Splitu, održana jeglazbena večer. U misnomslavlju pjevane su isključivopjesme koje je skladao fraAnzelmo, a izvodio ih je župnizbor pod ravnanjem s. JelkeIleš. Nakon misnog slavlja fraAnzelmove skladbe pjevao jeZbor splitskih redovnica kojimravna s. Mirta Mačina-

Škopljanac, uz orguljaškupratnju s. Zorislave Radić. Prof.Marijana Petrušić potom jepredstavila knjigu pojišanskoggvardijana fra Zlatka JosipaŠafarića o životu, glazbenomdjelu i mučeničkoj smrti fraAnzelma Canjuge, a oskladateljevu boravku u logoru,govorio je fra Ilija Borak.

Spasovo u Cetini kod VrlikeCetina, 11.5.2002. (IKA) -Misnim slavljem na ostacimastarohrvatske crkve Sv. Spasaiz IX. stoljeća u selu Cetini kodVrlike, vjernici vrličke župeGospe od Ružarija te cijelogavrličkog kraja, Kijeva, Sinja,Splita i drugih mjesta, u subotu11. svibnja proslavili sublagdan Spasova. Blagdanskobogoslužje predvodio je fraJosip Grbavac, profesor naFranjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju. U prigodnojpropovijedi podsjetio jeokupljeni vjernički puk togakraja na teškoće koje suproživjeli u nedavnoj prošlosti is kojima se i danas susreću

vjernici, ne samo vrličkogkraja, već i većina hrvatskihgrađana. Podsjetio je da jeslavljenje blagdana Spasova naruševinama istoimenestarohrvatske crkve obnovljenotek 1996. godine, jer jehrvatskim katoličkimvjernicima više od pedesetgodina to bilo onemogućavano,budući su Srbi nepravednoprisvajali tu starohrvatskucrkvu, koju je arheološkiistražio i znanstveno obradiohrvatski arheolog StjepanGunjača, dokazavši nepobitnoda je Sveti Spas u selu Cetinistarohrvatska crkva.Proslavu blagdana na ostacima

crkve Svetoga spasa, pokušalesu i opet omesti, zasadanepoznate osobe, koje su u noćina subotu porušile privremenioltar te ukrale hrvatsku zastavu. Vrlički župnik fra AnteMadunić i nekolicina župljana,u petak popodne postavili su iuresili improvizirani oltar, akada su u subotu ujutro prijesvečanog bogoslužja došli,našli su porušeni oltar, azastava je nestala. Slučaj jeprijavljen policiji, došli sukriminalistički inspektori PUšibensko-kninske, koji tragajuza počiniteljima togabarbarskog čina.

Otvoren sportski centar Ženske opće gimnazije Družbesestara milosrdnica

U povodu Danagimnazije, naobljetnicu smrtikardinala JurjaHaulika, novi centarblagoslovio jenadbiskup Bozanić

Zagreb, 11.5.2002. (IKA) – Upovodu Dana Ženske općegimnazije Družbe sestaramilosrdnica u Zagrebu je usubotu 11. svibnja, naobljetnicu smrti kardinala JurjaHaulika, otvoren iblagoslovljen sportsko-rekreacijski centar gimnazije.Proslava je započela misomkoju je u crkvi Sv. VinkaPaulskog uz desetak svećenikapredvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić.Osvrnuvši se na misna čitanja,nadbiskup je istaknuo da je Bogu Isusu Kristu povezao Nebo sazemljom, božansko s ljudskim.Po kršćanskoj vjeri dobivanovo značenje sve što je naovoj zemlji, a osobito čovjekkoji je pozvan da bude suradnikBožji. Isus je došao da namobjavi život i da nam donesenove spoznaje o čovjeku,

njegovoj prošlosti, sadašnjosti ibudućnosti, kazao je nadbiskup,dodavši da smo mi vjerniciKrista Gospodina živoga te danjega želimo prepoznati kaouzor našega života.Obraćajući se mladima, poručioje da su nam potrebni uzori,idealni ljudi, a najveći uzor inajsavršeniji čovjek koji jehodao ovom zemljom je IsusKrist. Zaželio je mladima punootvorenosti i oduševljenosti zaživot što ga objavljuje IsusKrist. Nakon mise zagrebačkinadbiskup blagoslovio je novusportsku dvoranu i igralište udvorištu u Varšavskoj ulici. Uslijedio je kulturni program unovootvorenoj dvorani.Nazočne goste, među kojima subili visoki predstavniciMinistarstva prosvjete i sporta,Grada Zagreba, Hrvatskoga

olimpijskog odbora te ravnateljii profesori škola, pozdravile suprovincijalna glavarica s.Miroslava Bradica iravnateljica gimnazije s.Berislava Grabovac. Uprigodnom programupredstavljeni su život i djelokardinala Jurja Haulika, koji jedoveo u Zagreb sestremilosrdnice sv. VinkaPaulskoga 1845. godine, apredstavljen je i CDtamburaškog orkestra i zboragimnazije “Carminaangelorum”.U završnom je govoruzagrebački nadbiskup čestitaoredovnicama na novoizgrađenojdvorani. Podsjetio je nauspostavu Zagrebačkenadbiskupije 1852. godine, tena svečano ustoličenje prvogazagrebačkog nadbiskupa JurjaHaulika 1853. godine.

Hodočašće bratstava Franjevačkoga svjetovnog redaOko 570 članovabratstava FSR-ahodočastilo uVaraždin i Čakovecpod geslom “SMarijom

Varaždin/Čakovec, 11.5.2002.(IKA) - Tradicionalni godišnjisusret bratstava Franjevačkogasvjetovnog reda Zagrebačkogpodručja “Bl. AlojzijeStepinac” održan je u subotu11. svibnja u Varaždinu i

Čakovcu. Oko 570 članovabratstava FSR-a iz 22 odukupno 33 bratstava uorganizaciji Zagrebačkogapodručnog vijeća hodočastilo jeu Varaždin i Čakovec.Hodočašće je održano pod

geslom “S Marijom upoznajmosvoje područje i produbimosvoje zajedništvo”.Po dolasku u Varaždin ufranjevačkoj crkvi Sv. IvanaKrstitelja nakon pozdravnihriječi domaćina gvardijana

8 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

upoznajmo svojepodručje i produbimosvoje zajedništvo”.

Franjevačkog samostana fraVlade Mustača i članaPodručnog vijeća BrankaPagadura iz Varaždina održanaje zajednička molitva krunice,nakon čega je misu predvodioprovincijal Hrvatskekapucinske provincije Sv.Leopolda Bogdana Mandića framr. Mirko Kemiveš zajedno s12 duhovnih asistenata mjesnihbratstava. Nakon miseokupljene je pozdravio ivaraždinski župan dr. ZvonimirSabati, a na gostoprimstvu jezahvalio ministar Područnogvijeća Krešimir Štetić, koji jedomaćinima mjesnom bratstvukapucinske župe sv. Vida ibratstvu sv. Ivana Krstiteljapredao simbolične darove ofranjevačkoj duhovnoj baštini.

Susret u Varaždinu završio jedruženjem uz domjenak, koji supriredile članice FSR-a uzpomoć sponzora tvrtke“Vindija”.U Čakovcu su hodočasnikepozdravili domaćini ministramjesnog bratstva FSR-a FanikaBistrović i gvardijanfranjevačkog samostana fraIlija Mijatović, nakon čega je ufranjevačkoj župnoj crkvi Sv.Nikole biskupa održanojednosatno klanjanje predPresvetim, koje je vodio fraZdravko Lazić iz Zagreba.Susret je nastavljen u dvoraniKatoličkog doma, gdje suministri pojedinih bratstavapredstavili aktivnosti svojihzajednica, koje su najvišeusmjerene u karitativnu

djelatnost i pomoćnajpotrebnijim članovimadruštva. Predstavljanje jeobogaćeno glazbeno-duhovnimprogramom uz pratnju DarkaCindrića na gitari. Hodočašćeje završilo druženjem usamostanskom dvorištu, gdje sudomjenak pripremile članicedomaćeg bratstva.Hodočašća članova bratstavaZagrebačkog područjapriređuju se jednom godišnje,te se tom prigodom posjećujumjesna bratstva u dva susjednagrada. U Zagrebačko područjeFSR-a pripadaju bratstva izobjedijencija franjevačkoga ikapucinskog reda, franjevacakonventualaca i samostanskihtrećoredaca.

Završnica Makove olimpijade u DubrovnikuPrvo mjesto osvojili"Mladi proroci" izžupe sv. Ilara uMlinima.

Dubrovnik, 11.5.2002. (IKA) -Na biskupijskoj završnicinatjecanja učenika osnovnihškola za Makovu olimpijadu usubotu 11. svibnja u O.Š. IvanaGundulića u Dubrovniku prvomjesto osvojila je ekipa "Mladiproroci" iz župe sv. Ilara uMlinima. Pobjednička ekipapohađa O.Š. Župa Dubrovačka,a za natjecanje su je pripremilis. Mara Božić i Božena VukićBubica. Svojom su pobjedomtakođer "prekinuli" višegodišnjiniz pobjeda vjeroučenika izO.Š. Mokošica.Prije natjecanja svi su se

sudionici okupili u crkvi Sv.Križa u Gružu, gdje ih jepozdravio župnik o. AnteKovačević, nakon čega suzajedno slavili euharistiju kojuje predvodio predstojnikKatehetskog ureda Dubrovačkebiskupije don Petar Palić. UO.Š. Ivana Gundulićadobrodošlicu natjecateljima jezaželjela ravnateljica školeMara Papac, a s propozicijamanatjecanja upoznao ih je donPetar Palić. Dvadeset i četiriskupine osnovnoškolaca izdubrovačkih župa prvo su upismenom dijelu pokazivali

svoje poznavanje problematikevolontarijata, a u usmeni dio,uz pobjedničku ekipu, još su seplasirale skupine: Spes, Pax,Nebeski anđeli, Plameni jezici iVječno svijetlo. Ove godine usamoj završnici nije biloprevelikih uzbuđenja, jer su"Mladi proroci" i u pismenom iu usmenom dijelu natjecanjaosvojili najviše bodova iodnijeli zasluženu pobjedu.Pitanja za biskupijskonatjecanje pripremila je prof.Ana Matić, biskupijskapovjerenica za vjeronaučnuolimpijadu.

Zadar: Dijamantni jubilej mons. DucePapin prelat, rođeniZadranin, veliki jedobrotvor Zadra iZadarskenadbiskupije,sudjelujući novčanompomoću u izgradnji iobnovi brojnihnjezinih crkava ispomenika

Zadar, 12.5.2002. (IKA) -Svečanom misom u katedraliSv. Stošije u Zadru, prelat ŠimeDuca proslavio je 12. svibnjadijamantni jubilej svogamisništva – 60. obljetnicu svojemlade mise. U uvodu misnogslavlja mons. Duca je kazao:“Okupili smo se na ovoj svetojmisi da se susretnemo s Isusom,da mu zahvalim na 60 godinasluženja i da mu mogu obnovitiobećanja koja sam mu dao nadan moga svećeničkogređenja”.Prigodnu homiliju održao jezadarski nadbiskup IvanPrenđa, koji je između ostaloga,kazao: “Na ovaj sveti dan Kristgovori Ocu i učenicima, ali isvijetu. Dijamantni jubilejmons. Duce upravo slavimo nadanašnju nedjelju kada se čitaEvanđelje u kojem Krist moliza svoje apostole, za svojesvećenike i izražava svojuvjernost Ocu i želi povjeritisvoje poslanje onima koje je

odabrao. Krist je izrekaosmisao svakog postojanja iljudskog puta, a to je spoznajaBoga i put k Bogu – što ima zakrajnji smisao istinskočovjekovo ostvarenje”.Nadbiskup Prenđa istaknuo jeosobitu osjetljivost mons. Duceza one najpotrebnije te osjećajda je područje njegovaduhovnog rada donijeti svjetloKristove riječi onima koji tražeBoga, ali i onima koji pate i nevide smisao u životu. Održavaoje duhovne vježbe u Rimu te seosobito zauzimao kod obnovecrkvenih objekata i pastoralnihcentara. Tako se u Zadruzauzeo za crkvu Gospe odZdravlja, župne crkve naPuntamici, Smiljevcu iDračevcu Zadarskom, a u tijekuje obnova kapelice Sv.Dimitrija, koja se nalazi usklopu zdanja Filozofskogfakulteta. Potpomogao je i kodobnove orgulja u brojnimcrkvama. Nadbiskup Prenđa se

na kraju zahvalio mons. Ducina svim dobročinstvima što ihje učinio, a na posebni načinZadarskoj nadbiskupiji. Na misipjevao je Katedralni zbor sv.Stošije.U subotu 11. svibnja u crkviSv. Krševana u Zadru, održanje i prigodni koncert u povodu60. obljetnice svećeništvamons. Šime Duce.Mons. Šime Duca, rođeniZadranin, počasni je Papinprelat i veliki dobrotvor Zadra iZadarske nadbiskupije,sudjelujući novčanom pomoćuu izgradnji i obnovi brojnihnjezinih crkava i spomenika.Rođen je u Zadru (Arbanasi)1915. godine. Pohađao jezadarsko sjemenište“Zmajević”, a kao mladisvećenik bio je tajnik zadarskognadbiskupa Munzanija. Kasnijeodlazi u Rim, gdje se bavioarhivistikom i diplomacijom.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Mursko Središće: Leopoldovo, Dan medija i Majčin danMursko Središće, 12.5.2002.(IKA) – Župa Mursko Središćesvečano je proslavila 12.svibnja blagdan sv. LeopoldaBogdana Mandića, jednog odžupnih zaštitnika. Misna slavljau župnoj crkvi predvodio jekapucin fra Nikola Bašnec izZagreba, koji je propovijedao osv. Leopoldu Mandiću kaoosobi izrasloj u čvrstoj vjeri uobitelj i Sina Božjeg. Kako se

te nedjelje proslavljao i Svjetskidan obavijesnih sredstava, fraNikola je progovorio i oinformiranosti ljudi. “Danas ječovjek informiran o svemu i topokazuje moć koju imajumediji. Ljudi imaju punoinformacija o Crkvi i vjeri, oživotu Crkve kao institucijekoju je stvorio Isus Krist. Nijedanas problem informiranje,već je problem izbora

informacija”, istaknuo jepropovjednik.Toga dana je također je bio iMajčin dan, te su na misi bilenazočne žene u narodnimnošnjama članice “Društvažena” Mursko Središće, kojimase prigodnim riječima obratiofra Nikola, čestitavši im njihovdan.

Svečana akademija u čast Ivana MerzaDr. Vitković održao jepredavanje “Merz ikatolički tisak unjegovo vrijeme”

Zagreb, 12.5.2002. (IKA) – Upovodu Dana Ivana Merzaodržana je 12. svibnja svečanaakademija u dvoraniNadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa “Vijenac” uZagrebu. Sudjelovali su članoviKrižarske organizacije ištovatelji dr. Ivana Merza,među kojima su bili: StjepanLatković, tajnik nadbiskupaAlojzija Stepinca, dr. StanislavVitković, vicepostulator kauzeza proglašenje blaženim dr.Merza, mons. Ivan Tišler,kanonik, Marijan Radanović,duhovnik Velikoga križarskogbratstva, Andreja Filipčić,jedna od najuglednijih križarica

i tajnik Velikoga križarskogbratstva Krešimir Cerovac, kojinije mogao zbog obvezanastupiti na samome početkuakademije te je pročitananjegova poruka o temeljnimodrednicama teorijskoga ipraktičnog djelovanja slugeBožjega dr. Merza.Dr. Vitković održao jepredavanje “Merz i katoličkitisak u njegovo vrijeme”. Unjemu je dao presjek djelovanjaKatoličkog pokreta od njegovihpočetaka zaslugom krčkogbiskupa Ivana Mahnića, prekokongresa godine 1900. koji jepredstavljao stanovituprekretnicu pokreta, do početka

II. svjetskog rata i to pod vidomuloge katoličkih glasila i ostalihizdanja. Dr. Merz je htiopribližiti kroz tisak približitikatoličku nauk širokimslojevima hrvatskog naroda.Zato je stalno isticao kako onmora biti dostojanstven,argumentiran, civiliziran,ekumenski i dijaloški, aurednici i suradnici moralne,časne, duhovne i profesionalneosobe. Veliku pozornostprivukla je izjava dr. Vitkovićakako se za nekoliko mjeseci,već u jesen, može očekivatiproglašenje blaženim dr. IvanaMerza.

Frama slavila obljetnicu na TrsatuFranjevačka mladežHrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila iMetoda proslaviladesetu obljetnicudjelovanja

Rijeka, 12.5.2002. (IKA) – Usklopu proslave Marijinih danana Trsatu, Franjevačka mladež(FRAMA) Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda, proslavila jedesetu obljetnicu djelovanja.Na samu svetkovinu GospeTrsatske 10. svibnja uvečernjim satima okupilo seoko 250 framaša iz župa kojedjeluju u toj franjevačkojprovinciji te framaši s Visa,Krnjeva i Žabice iz Rijeke.Svoj program započeli susudjelovanjem na večernjojmisi koju je predvodio riječkinadbiskup dr. Ivan Devčić.Drugog dana 11. svibnja rad jenastavljen Jutarnjom molitvomu kojoj je sve sudionikepozdravio provincijalfranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda fra Lucije Jageci duhovni provincijski asistentfra Milan Krišto. Predavanje natemu “Služite Gospodinu uveselju” održao je fra IvanMiklenić, odgojiteljsjemeništaraca u Zagrebu. Usadržajnom predavanju fra Ivanje upoznao sve sudionike s

djelovanjem i radom FRAMA-e kroz njezinu kratku povijestte istaknuo važnost mladih zaživot Crkve u sadašnjemtrenutku. Živjeti ufranjevačkom bratstvu ujednoznači poznavati i opsluživatiEvanđelje nasljedujućiGospodina po primjeru sv.Franje Asiškoga. U radu uskupinama mladi su obrađivalizadanu temu te nastojali vidjetikoliko je ona zaživjela unjihovim zajednicama. Misnoslavlje tog dana predvodio jefra Željko Janjić uzsudjelovanje duhovnihasistenata FRAMA-e.Propovijed je održao fra IvanMiklenić, koji je tom prigodomistaknuo važnost i ulogu Marijeu njezinu radosnom služenjuGospodinu i ulogu Marije zasv. Franju i njegov red. Misnoslavlje su kroz pjesmu animiraličlanovi Franjevačke mladeži. Drugog dana framaše suposjetili stariji članoviFRAMA-e, koji su u rad biliuključeni od samih početakanjezina djelovanja. Nakon mise

je održan kulturno-zabavniprogram u kojem je nastupiopoznati kantautor i pjevač AlenVitasović, koji je svojimnedoličnim ponašanjemnakratko prekinuo program. Zavrijeme svog nastupa on je napozornici u dvorištu trsatskogsvetišta opsovao ime Božje zatošto je zaboravio otpjevatipjesmu od Šajete. Poslije seispričao svom sudionicima te jeprogram nastavljen u ne bašnajboljem raspoloženju zaorganizatore tog susreta.Trećeg dana 12. svibnja susretje nakon Jutarnje molitvezapočeo plenumom u kojem sumladi iznosili svoja iskustva uradu po mjesnim bratstvima.Na susretu su se posebnopredstavili mladi koji su po prviput sudjelovali na ovakvomskupu. Susret je završio misnimslavljem kojeg je predvodio fraBerislav Đurić, duhovniasistent FRAMA-e na Trsatu,koji je mlade upoznao spoviješću Trsatskog svetišta teistaknuo važnost Nazaretskekućice i Svete Obitelji za tomjesto.

10 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Hodočašće pomoraca, mornara i ribara Gospi Trsatskoj“Majko, ukrcaj se nanaš domovinski brod.Daj našim ciljevimajasnoću i potrebituodlučnost”, molio jebiskup Štambukpredvodeći misu usvetištu GospeTrsatske

Rijeka, 12.5.2002. (IKA) –Pomorci, mornari i ribari,kapetani lučkih kapetanija,brodari i brodograditelji,Hrvatska ratna mornarica iPomorska policija zajedno sobiteljima hodočastili su unedjelju 12. svibnja na desetozavjetno hodočašće u svetišteGospe Trsatske u Rijeci.Pomorci i njihove obiteljihodočastili su Kraljici Jadranana dan koji je ujedno i Danmedija, dan na koji sespominjemo bleiburšketragedije, Majčin dan te na dansv. Leopolda BogdanaMandića, zaštitnikaispovjednika, putnika ipomoraca. Svečano misnoslavlje u svetištu GospeTrsatske u Rijeci predvodio jepredsjednik Vijeća za pomorce

pri Hrvatskoj biskupskojkonferenciji hvarski-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk. U Rijeku je stigaobrodom, a do svetištatradicionalnim putomhodočasnika, uspinjući seTrsatskim stubama. Posebni Gospin zagovorhvarsko-bračko-viški je biskupmolio za sve očeve i majke iveliku i svetu tajnu prenošenjaživota koju im je Bog stavio usvetu zadaću, moleći da sesačuva svetost bračne ljubavi,osobito u obiteljima pomoracate nastavio govoriti o problemudroge među mladima. “Majkolijepe ljubavi budi uz našemlade! Daj da hoće stvoritidobru frontu protiv svega štoželi uništiti njihov mladi život i

životnu radost. Majko, ukrcajse na naš domovinski brod. Dajnašim ciljevima jasnoću ipotrebitu odlučnost”, rekao jebiskup Štambuk. Biskup jemolio i za političare da buduljudi u kojima će našadomovina vidjeti sigurnost,čvrstinu mira i uvijek prikladnozastupanje u domovini i svijetu.U povodu obilježavanjameđunarodnog Dana medijaupozorio je na opasnostneodgovornog izvješćivanja iopasnost služenja poluistinamakoje mogu biti opasnije od laži,jer stvaraju smutnju. Na krajuje zazvao na vjernike Božjiblagoslov, zaželjevši imvjernosti za tri velike ljubavi:prema Bogu, Gospi i svomedragom narodu.

Leopoldovo u DubrovnikuDubrovnik, 12.5.2002. (IKA) –Blagdan sv. Leopolda BogdanaMandića svečano je 12. svibnjaproslavljen u Dubrovniku kodotaca kapucina u svetištu Gospeod Milosrđa. Budući da je sv.Leopold Mandić zaštitnikDubrovačko-neretvanskežupanije, na jutarnjemusvečanom misnom slavlju bilisu predstavnici Županije i gradaDubrovnika, predvođenipredsjednikom Županijskogvijeća Ivom Oreškovićem igradonačelnicom DubravkomŠuicom. Misno slavljepredvodio je o. Nikola

Stanislav Novak, koji je upropovijedi govorio o porucisv. Leopolda za sadašnjevrijeme i zbivanja. Međuostalima to su Leopoldoveporuke da se treba gajitirazumijevanje među ljudima,gajiti ekumensku ljubav međukršćanima, imati sućut premaslabima i grešnicima, te gajitiprijateljstvo među ljudima.Povezao je također simbolikudan ranije otvorenog mosta uRijeci Dubrovačkoj, koji jeveza između zapada i istoka,kao što je to bio i sv. LeopoldMandić, koji je živio na

zapadu, a rođen je na istoku.Isto tako most je, kako jeistaknuo propovjednik, ispojnica između dvaju dijelažupanije – neretvanske doline idubrovačkog područja.Na misi je pjevao župni zbor, anakon mise je priređen svečanidomjenak u prostorijamasamostana. Blagdan je slavljens još dvije mise koje jepredvodio o. Ivan Markanović.Oci kapucini pripremali su seza proslavu Leopoldovatrodnevnicom koju je od 9. do11. svibnja predvodio o. Ivan.

Dubrovnik: Otvoren Tjedan vjerske knjigeKao cilj obavijesnihsredstava biskupPuljić istaknuo:“Poticati znanostneka zagrli vjeru, aekonomija i politikaneka hodaju pod rukus etikom”.

Dubrovnik, 12.5.2002. (IKA) –Tjedan vjerske knjige 2002.otvoren je 12. svibnja u dvoranidubrovačkog Sjemeništa.Tjedan je otvorio dubrovačkibiskup dr. Želimir Puljić,istaknuvši "važnost i uloguobavijesnih sredstava ustvaranju javnog mnijenja imentaliteta, o čemu govorecrkveni dokumenti". Podsjetivšinazočne na najvažnijedokumente, biskup Puljić jerekao: "Obavijesna sredstvaimaju važnu ulogu u stvaranjumentaliteta, ljudskog napretka

prožetog duhom etike ievanđeoskih vrednota. Poticatiznanost neka zagrli vjeru, aekonomija i politika nekahodaju pod ruku s etikom, to biimao biti cilj obavijesnihsredstava gledano izperspektive navedenih crkvenihdokumenata". Biskup jetakođer, govoreći o ulozi knjigeu procesu odgoja ljudi ievangelizacije svijeta, rekao:"Tim Tjednom vjerske knjigeističe se važnost aktivnogčitanja nasuprot zavodljivom ipovodljivom, načinu pasivnog

praćenja i promatranja. Knjigaje nezamjenljiva. Ona jestoljećima bila simbol znanja imudrosti". Papinu poruku uz 36. svjetskidan medija "Internet: noviforum za naviještanjeevanđelja" predstavila jeAngelina Akmadžić, a oprogramu tjedna govorio jerektor sjemeništa don BernardoPleše. Svaki dan od 16 sati uprostorijama Sjemeništa moguse pogledati i kupiti izdanjakršćanskih izdavačkih kuća.

Našice: Molitva i misa za žrtve Bleiburga i KrižnogputaNašice, 12.5.2002. (IKA) – Uspomen na žrtve Bleiburga iKrižnog puta, izaslanstvaGradskog vijeća i poglavarstvaGrada Našica te udruge

“Hrvatski domobran” položilasu 12. svibnja vijence i zapalilisvijeće u spomen na žrtve nanašičkome gradskom groblju.Ispred spomen-križa molitvu je

izmolio našički gvardijan fraFranjo Jurinec. Kako jeistaknuo, cijela Slavonija jevelika hrvatska grobnica zbogzbivanja koje obilježavamo na

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

spomendan žrtvama Bleiburga iKrižnog puta. Minuta šutnjeodana je za njih, ali i za svehrvatske domoljube koji su seborili za dobro i slobodu našeDomovine. Nakon toga počastmučki ubijenim odana je i na

spomen-obilježju Crni potok.Tamo se nazočnima obratiopredsjednik udruge “Hrvatskidomobran” Našice JosipKrznarić, podsjetivši nastravična stradanja Hrvata i tone samo vojnika, nego i civila

koja su se dogodila upravo napodručju na kojem je podignutospomen-obilježje. U našičkojcrkvi Sv. Antuna Padovanskogslavljena je misa koju je, uz fraFranju, predvodio fra BožidarBlažević, okučanski župnik.

Ivo Šeparović i “Bljesak” gostovali u NašicamaNašice, 12.5.2002. (IKA) – Unašičkoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog u nedjelju 12.svibnja na tri misna slavljapjevali su Ivo Šeparović iokučanski oktet “Bljesak”.Nakon svake mise upriličena jeprodaja njihovih nosača zvuka,

a prihod od prodaje kao imilodari namijenjeni suizgradnji okučanske crkve Sv.Vida, koja je uništena u tijekuDomovinskog rata.Nakon večernje mise održan jekoncert “Marijo, kako lijepasi”, a nastupili su našički

crkveni zbor Sv. Obitelji imuški crkveni zborslavonskobrodske župe sv.Trojstva. Uz domaćine izborovođu prof. MarijanaSlakića nastupili su sopranisticaVesna Jaić i bariton ZlatkoKovač.

Blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića u RijeciSvečano misno slavljeu kapucinskoj crkvi naŽabici predvodiokotorski biskup

Rijeka, 12.5.2002. (IKA) – Ukapucinskoj crkvi GospeLurdske na Žabici u nedjelju12. svibnja svečano jeproslavljen blagdan sv.Leopolda Bogdana Mandića.Trodnevnicu u čast sv.Leopoldu predvodio je isusovaco. Ante Pavlović. Na samblagdan svečano misno slavljepredvodio je kotorski biskupIlija Janjić uz koncelebracijudekana Trsatskog dekanatamons. Dinka Popovića, dekanaPrvostolnog dekanata fraStanka Dodiga, domaćihfranjevaca te bogoslova riječkeTeologije. Na misi se okupioveliki broj hodočasnika i

štovatelja sv. Leopolda izRijeke i obližnjih mjesta. Na početku misnog slavljagvardijan kapucinskogsamostana fra Stanko Dodigpozdravio je kotorskog biskupai sve vjernike, istaknuvši kakose na taj način povezuju gradRijeka i bokokotorski zaljev,gdje je i rođen sv. Leopold.Sam je biskup devet godina biožupnik u Herceg-Novom i poprvi put je posjetio crkvu gdjeje sv. Leopold boraviopedesetak dana. U svojojpropovjedi kotorski je biskup,između ostalog, rekao: “Sv.Leopold je kroz sakrament

pomirenja mijenjao ljudeiznutra. Takav zadatak imajusvi vjernici da se obnoveiznutra kako bi postali hramDuha Svetoga. Kad jesakrament ispovijedi bio uvelikoj krizi, današnji Papa1983. godine proglašava svetimsvećenika koji je krozsakrament ispovijedi pomagao itješio vjernike. Današnji svetacje kroz čitav svoj život nastojaouspostaviti veze s rodnimkrajem i svojom domovinom. Usvojim molitvama seneprestano molio za jedinstvosvih kršćana”.

Blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkojDubravi

Misno slavlje u crkvikoja će postatizavjetno svetište sv.Leopolda BogdanaMandića u Zagrebupredvodio jenadbiskup Bozanić

Zagreb, 12.5.2002. (IKA) –Župa sv. Leopolda BogdanaMandića u zagrebačkojDubravi svečano je 12. svibnjaproslavila blagdan svogzaštitnika misnim slavljem kojeje, uz kapucinskog provincijalai župnika fra Mirka Kemiveša,sužupnika fra Ivu Brkovića iviše svećenika predvodiozagrebački nadbiskup JosipBozanić. Na početku misenazočne je pozdravio fra MirkoKemiveš, koji je ukratkopredstavio povijest svetišta inovoutemeljene župe. Govoreći o Bogu koji je ljubav,nadbiskup je u propovijediistaknuo da čovjek današnjice,koji je sve svjesniji da muopasnost dolazi od moći ovogasvijeta, koju je on samuspostavio, i od civilizacijekoju je sam izgradio, uviđa daza čovjeka nema života, ako seljudska civilizacija stalno nepretvara u civilizaciju ljubavi.

Nadalje, nadbiskup je upropovijedi govorio o sv.Leopoldu Mandiću, kapucinukoji je postao herojski služiteljsakramenta pomirenja i pokore. Taj dični sin hrvatskoga narodarodio se 12. svibnja 1866. uHerceg-Novom u BokiKotorskoj. Sa šesnaest jegodina ostavio obitelj i svojuzemlju da bi ušao u kapucinskosjemenište u Udinama. Zasvećenika je zaređen 20. rujna1890. u Veneciji. Život mu jeprotekao bez velikih događaja,poneki premještaj iz samostanau samostan, kako je običaj kodredovnika, ali ništa više. Zatimodređenje za samostan uPadovi, gdje ostaje sve dosmrti. Nakon prvoga svjetskograta poglavari su ga dodijelilikapucinskom samostanu uRijeci, koji su hrvatski kapucinimorali napustiti, da ondjeispovijeda svoje sunarodnjake.No, Padovanci ga se ne

htjedoše odreći te su poglavaripovukli odluku i ostavili ga uPadovi, gdje je i umro 30.srpnja 1942. Veličina je sv. Leopolda, rekaoje nadbiskup, u žrtvovanju, udarivanju sebe iz dana u dan zasve vrijeme njegovasvećeničkog života u šutnji, upovučenosti, u skromnostiispovjedaonice. To je činiokroz 52 godine. KapucinLeopold bijaše stalno spremanslušati pokornike. Bio jerazborit i diskretni pouzdanik ivjerni otac duša, obazriviučitelj i duhovni savjetnik punrazumijevanja i strpljenja. O.Leopold cijeli je život bioispovjednik. Tu je postao velik.Uzmicao je načiniti mjestaistinskom Pastiru duša. O.Leopold bio je svećenik kojinije mogao propovijedati zbogsmetnje u govoru. Bio jesvećenik koji je žarko želioposvetiti se misijama, te je sve

12 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

do kraja života očekivao dankad bi onamo otputovao, alizbog krhkog zdravlja to nikadanije učinio. Bio je svećenik kojise je žarko želio vratiti u svojkraj, da slijedi glas Božji koji jejasno čuo već godine 1887. ikoji ga je zvao da radi zajedinstvo Crkve međupravoslavnima. Bio je svećeniktako velikog ekumenskog duhada se je svakodnevnimdarivanjem prinosio kao žrtvaGospodinu kako bi se ponovnouspostavilo potpuno jedinstvomeđu Crkvama. Sv. Leopoldživio je i svoje misionarsko isvoje ekumensko zvanje nasasvim skroviti način. Krozsuze je priznavao: “Bit ćumisionar ovdje u poslušnosti ivršenju svoje službe”. I još:“Svaka duša koja zatraži mojesluženje bit će moj Istok”, to

jest moj ekumenski rad međupravoslavnima, istaknuo je upropovijedi nadbiskup Bozanić. “Što nam danas govoreuzdignute ruke svetogLeopolda, poniznog slugeispovjedaonice. One namgovore da se Crkva ne smijenikada umoriti dižući ruke umolitvi i dajući svjedočanstvoljubavi. Crkva se ne smije nidanas umoriti dižući ruke imoleći za mir u nemirnomsvijetu, u Svetoj zemlji,Isusovoj domovini, moleći miri sigurnost svima koji trpeprogon od svoje kuće i zemlje,koji trpe od nasilja, mržnje iubijanja. Crkva se ne smijeumoriti u navještaju pomirenjas Bogom i navještaju oproštenjagrijeha koje Bog dijeli onimakoji priznaju svoje krivice i za

njih se kaju. Samo tako ćeCrkva poslužiti željenom miruza kojim vapi ljudska obitelj.Samo tako Crkva pomožeuspostavu civilizacije ljubavi okojoj nam govori papa IvanPavao II.”, poručio jezagrebački nadbiskup.Na kraju mise riječi zahvaleuputio je fra Ivo Brković.Liturgijsko pjevanje predvodioje zbor župe Sv. Mihaela.Upriličena je prigodna prodajaizdanja Kršćanske sadašnjosti inabožnih predmeta, aprikupljeni novac namijenjen jeza gradnju crkve. Zavjetnumisu u večernjim satimapredvodio je dr. Juraj Batelja.Crkva će biti zavjetno svetištesv. Leopolda Mandića za gradZagreb.

Momčad Sveta Mati Slobode pobjednik 12. Uskrs-kupaOvogodišnji “Uskrskup” okupio je čak 25ekipa, što je rekordnibroj natjecatelja upovijesti kupa

Zagreb, 12.5.2002. (IKA) -Momčad Sveta Mati Slobodepobjednik je 12. Uskrs kupa. Ufinalnom susretu momčad sazagrebačkog Jaruna odigrala jeneriješeno 4:4, da bi nakonizvođenja sedmeracarezultatom od 6:4 svladalanovozagrebačku momčad TijelaKristova. U utakmici za trećemjesto momčad III. gimnazijesvladala je momčad BDMŽalosne, također tek nakonizvođenja sedmeraca od 2:1. Uregularnom dijelu rezultat jeiznosio 0:0. Nagradu za “Fairplay” dobila je momčad“Svetog Pavla”, koja je na“Uskrs kup” došla iz Splita.“To je prvi puta u povijesti

kupa da se pojavilanezagrebačka momčad. Dečkisu igrali normalno i uklopili seu posebnost KMNL-a, što seposebno odnosi nasuzdržavanje od psovanja i fairplay igru”, izjavio je TomislavOmerzel, organizatorovogodišnjeg kupa. Najboljiigrač i strijelac 12. Uskrs kupaje Marko Vrkić iz pobjedničkemomčadi Sveta Mati Slobode,koji je postigao 5 golova. IvanDevčić iz III. gimnazijeproglašen je za najboljeggolmana. Ovogodišnji “Uskrs kup”okupio je čak 25 ekipa što jerekordni broj natjecatelja u

povijesti kupa. “Uskrs kup2002.” trajao je dva dana, 11. i12. svibnja, i sve utakmiceodigrane su na terenima III.gimnazije u Kušlanovoj ulici.Drugoga dana “Kupa”, 12.svibnja, za sve sudionikepripremljeno je posebno misnoslavlje u župi sv. Petra uVlaškoj ulici. Nagrade zaovogodišnji “Uskrs kup”osigurale su “Sport set” i“Kappa šport” - generalnizastupnici za “Legea” -sportska obuća. Generalnipokrovitelji kupa jePovjerenstvo za pastoral mladihZagrebačke nadbiskupije i župasv. Petra.

Leopoldovo u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 12.5.2002.(IKA) – Župa Sv. LeopoldaMandića u slavonskobrodskomnaselju Mikrorajon proslavila jeu nedjelju 12. svibnja blagdansvoga nebeskog zaštitnika tepočetak proslave 25. obljetniceosnivanja župe. Jutarnje misepredvodili su župnik StjepanBelobrajdić i profesor naTeologiji u Đakovu Ivica Pažin,a središnje misno slavljepredvodio je izaslanikđakovačkoga i srijemskogbiskupa Marina Srakića Stjepan

Karalić zajedno s petoricomsvećenika.Župa trenutačno ima 3.500vjernika, do sada je u njojkršteno 972 djece, a sklopljenoje 310 brakova. Župa jeosnovana 1977. godine od župeGospe od Brze pomoći, koju jetada vodio župnik VidMihaljek.Od 2000. godine u župi djelujuŽupno pastoralno i ekonomskovijeće kao jezgra župnezajednice. Na misi se molilo iza 24 branitelja iz župe,

poginula u Domovinskom ratu.“Ako se upitamo kakooplemeniti ljubav, onda trebačini naizgled male stvari koje ječinio sv. Leopold strpljivoprimajući na ispovijed ljudekoji su imali potrebu doći knjemu. Nikada ne bismo smjelizaboraviti Božji plan s namakoji nas vodi svojim putem pomalim i sitnim stvarima idogađajima”, poručio je vlč.Karalić.

Leopoldovo u Ljubljanici - Voltinom naseljuZagreb, 12.5.2002. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić blagoslovio jegradilište nove župne crkve tepredvodio misno slavlje na

blagdan sv. Leopolda BogdanaMandića 12. svibnja uistoimenoj zagrebačkoj župi uLjubljanici – Voltinom naselju.Župu je osnovao 1994. tadašnji

zagrebački nadbiskup kardinalFranjo Kuharić.Kamen temeljac za novu crkvuuzet je iz zagrebačke katedrale,a blagoslovio ga je papa Ivan

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pavao II. za prvoga posjetaHrvatskoj 11. rujna 1994.godine. Gradnja je povjerenatvrtki “Konstruktor” iz Zlatara.U propovijedi je nadbiskupgovorio o životu i djelu sv.

Leopolda Mandića, kapucina,rodom Hrvata, koji je 52 godineslužio ljudima u sakramentupokore. U ispovjedaonici je sv.Leopold čekao Božje duše, i tusu se u skrovitosti i tišini

događale velike stvari, rekao jenadbiskup. Sv. Leopold je,kazao je nadbiskup, navjestiteljBožje ljubavi po svojoj pojavi,službi, svome svjedočenju.

U riječkoj župi Uznesenja BDM proslavljen Majčin danRijeka, 12.5.2002. (IKA) –U župi Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Rijecisvečano je 12. svibnjaproslavljen Majčin dan. Nasamom početku slavlja župnikIvan Nikolić pozdravio je sveokupljene vjernike, a posebnomajke, roditelje djece kojipohađaju župnu katehezu od

prvog razreda osnovne škole doprvog razreda srednje škole. Uproslavi su sudjelovala djecakoja su izvela prigodnurecitaciju. Posebno jeoduševljenje okupljenihizazvao nastup dječjeg zbora,koji je otpjevao pjesmu “Mamahvala ti...”. “Biti majka otajstvoje radosti. Biti majka otajstvo je

boli. Biti majka otajstvo jeslave... jer je otajstvo života.Majka je prva riječ koju svakodijete izusti”, rekao je župnikističući u propovijedi važnostmajke. Slavlje se nastavilo inakon mise druženjem u atrijužupe i susretima roditeljakrizmanika koje je vodio župnivikar Dalibor Božić.

Majčin dan u Malom LošinjuMali Lošinj, 12.5.2002. (IKA)– U povodu proslave Majčinadana u kinu “Vladimir Nazor”u Malom Lošinju u nedjelju 12.svibnja održana je svečanaakademija koju je priredioPokret za život Krčke biskupijeu suradnji s društvom “Našadjeca” i Pučkim učilištem iz

Malog Lošinja. Na proslavi sunastupila djeca Dječjeg vrtića“Cvrčak”, učenici Osnovneškole “Marija Martinolića” izMalog Lošinja, ženska klapa“Teha” iz Cresa te članoviUdruge umirovljenika iz MalogLošinja. Organizatori suzahvalili majkama na velikom

daru života koji svaka majkaprihvaća kao dar drugome, kaoi za svu ljubavi i pozornost kojusvaka majka ulaže za svojudjecu i sve članove obitelji,također i u radio-emisijiupriličenoj tim povodom nalokalnoj radio postaji“Jadranka-Mali Lošinj”.

“Lantea” darivala Caritasovu djecuDarovani su kompletidonjeg rublja za djecubez roditelja uCaritasovu domu uBrezovici

Zagreb, 13.5.2002. (IKA) - UCaritasovu domu za djecu bezodgovarajuće roditeljske skrbi"Bl. Alojzije Stepinac" uBrezovici uručena je 13.svibnja vrijedna donacija tvrtke"Lantea" d.d. - jednog odnajvećih modnih trgovačkihlanaca u Hrvatskoj. Donacijuod 150 kompleta donjeg rubljaza brezovičku djecu, uvrijednosti od oko 30.000 kuna,ravnateljici Jeleni Brajši uručioje predsjednik Uprave "Lantee"

Zoran Debić. Brajša je srdačnozahvalila, napominjući kako susvi ljudi u potrebi, pa tako ibrojni za koje se skrbi CaritasZagrebačke nadbiskupije velikaprilika za dobra djela kakotvrtkama tako i pojedincima, teje Debiću i voditeljumarketinga Ivanu Bakuliuručena zahvalnica za donaciju.Djeca su svojimdobročiniteljima zahvalilaprigodnim programom, a Dommalom zakuskom.

"Lantea" d.d. nastala jespajanjem "Standardkonfekcije" i "Robnogmagazina", a glavna joj jedjelatnost maloprodajacjelokupnoga tekstilnogasortimana, od ženskih, muškihi dječjih odjevnih predmeta dopozamanterije i metražne robete pribora za kućanstvo."Lantea" ima 119 prodavaonicau cijeloj Hrvatskoj i 719uposlenika.

Sastanak svećenika Ogulinskoga i Slunjskog dekanataOgulin, 13.5.2002. (IKA) –Mjesečni sastanak svećenikaOgulinskoga i Slunjskogdekanata održan je uponedjeljak 13. svibnja užupnoj dvorani u Ogulinu.Sastanak je održan premadogovoru dekana Gospićko-senjske biskupije s biskupomMilom Bogovićem da se dvaput u jednoj pastoralnoj godiniodrže međudekanatski susreti.Na sastanku je sudjelovalo 16svećenika, a predavanje natemu “Dometi i graniceobiteljskog pastorala” održao je

mr. o. Jure Bosančić, isusovaciz Zagreba. Istaknuo je dobrestrane naših obitelji s obziromna ono što se sve događa uostalim zemljama, ali također irazne negativnosti koje suposljednjih godina sveizraženije. To je sve veći brojovisnika o alkoholu, posebnomeđu mladim adolescentima,porast rastava brakova, velikibroj neženja. A sve to uvjetuje,uz sve ostalo, pad nataliteta.Nužno je potrebno nešto višeučiniti za pastoral obitelji i to uvremenu životnog stvaranja, a

ne samo pri ulasku u brak i upoznim godinama kada susupružnici opet sami, bez djece.U obiteljskom pastoralu usvakom slučaju potrebno jetražiti suradnju laika, koje jepotrebno pronalaziti ipripremati za takvu suradnju.Nakon rasprave i zaključkasredišnje teme svećenici dvajudekanata održali su kratkiodvojeni sastanak radidogovora o tekućimpastoralnim teškoćama usvojim dekanatima.

Zagreb: Svečano zavjetovanje klarise s. Marije IvaneMisno slavljepredvodio jenadbiskup Bozanić

Zagreb, 13.5.2002. (IKA) -Zagrebački nadbiskup JosipBozanić uz nazočnost

kapucinskog provincijala fraMirka Kemiveša, župnikezagrebačke župe sv. Antuna

Padovanskog fra Žarka Relotu ižupe Završje Josipa Samardžijete 15-ak svećenika sudjelovali

14 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

su 13. svibnja u svečanojeuharistiji pod kojim je bilosvečano zavjetovanje s. MarijeIvane iz župe Završje, usamostanu sestara klarisa uzagrebačkim Mikulićima. U prigodnoj propovijedinadbiskup Bozanić postavio jepitanje što je Crkva i sugeriraoda i danas postoje razneinterpretacije na to pitanje unašim medijima, a u nedavnojpovijesti često su bili napadi naCrkvu i to zbog toga jer seCrkvu promatra samo s vanjskestrane. “U Evanđelju smoslušali kako roditelji nisurazumjeli Isusa, koji je ostao u

hramu i poučavao učitelje. Zatomi trebamo imati punorazumijevanja prema onimakoji ne razumiju što je Crkva,jer Crkva je sakrament. Crkvuse može promatrati s vanjskestrane, tj. statistički, a onajdrugi dio koji nadopunjuje ipokreće Crkvu to je molitva ikontemplacija. To je taj drugidio koji svijet ne vidi i zbogtoga ne razumije bit Crkve, abez tog dijela Crkva ne možepostojati. Bez kontemplacijeCrkva kao takva ne može nivjerovati. Stoga i danas oni kojipromatraju samo vanjski diotog događanja ne mogu dokraja shvatiti kako to da jedna

mlada djevojka odabire putpovlačenja od svijeta, putšutnje, sabranosti, molitve ikontemplacije. Mi znamo da jeto ono što vodi i podržavaCrkvu na njezinu putusvjedočenja. Ujedno to je put iznak za sve nas da i mi znamou svome životu uvijek naćivremena da svoj nutarnji život,tj. molitvu i kontemplaciju, jerbez toga ne možemo bitiistinski Kristovi svjedoci usvijetu. Stoga danas posebnoželimo zahvaliti Bogu za darkontemplativnih zajednica kojena nevidljivi, ali duboki načinsvjedoče otajstvo Crkve”,kazao je nadbiskup.

Susret dubrovačke gradonačelnice i dominikanskogprovincijalaDubrovnik, 13.5.2002. (IKA) –Provincijala Hrvatskedominikanske provincije dr. o.Franu Prcelu primila je u utorak13. svibnja u Dubrovnikudubrovačka gradonačelnicaDubravka Šuica. Na sastankuse razgovaralo o organizacijistudijskog tjedna za studente

dominikance, koji će se održatiu rujnu ove godine uDubrovniku. Studijski tjedanokupit će dominikance iz cijeleEurope, a središnja tema skupabit će ljudska prava. Također jenajavljeno sudjelovanje naskupu i posebnoga koordinatoraPakta o stabilnosti za

jugoistočnu Europu ErhardaBuseka.Na susretu se takođerrazgovaralo i o mogućnostipovrata imovinedominikanskom samostanu uDubrovniku.

U sklopu vjerske tribine predavanje o globalizacijiPredavanje je održaoprofesor upravneznanosti na pravnomfakultetu ipostdiplomskomstudiji u Splitu prof.dr. Duško Lozina

Split, 13.5.2002. (IKA) –“Hrvatska u izazovimaglobalizacije” naslov jeposljednjeg predavanja usklopu Vjerske tribine u ovojakademskoj godini, održanog13. svibnja u dvorani sv.Jeronima u splitskojkonkatedrali Sv. Petra.Predavanje je održao profesorupravne znanosti na pravnomfakultetu i postdiplomskomstudiji u Splitu prof. dr. DuškoLozina. Govoreći o pojmu globalizacijei njegovoj genezi, dr. Lozina je,između ostalog, naznačio da setaj pojam razvija 80-90-tihgodina proteklog stoljeća urazdoblju silaska sa svjetskescene komunističkog projekta učiji se softiciraniji nadomjestakrazvija. Riječ je o procesugospodarskoga, socijalnog ipolitičkog djelovanjatemeljenom na tehničkomenapretku u prvom redu, premaocjeni predavača, usmjerenomprema određivanju pravila igrezemljama trećeg svijeta tenekadašnjega komunističkog

bloka. Dr. Lozina je istaknuo iviše sinonima globalizacije:mondizacija, amerikanizacija,planetarizacija,mekdonaldizacija i dr. Kaozaštitne znakove globalizacijenaznačio je velikemultinacionalne tvrtke kaoCoca-Cola, Pepsi, Levi’s i dr.Istaknuo je i značajinformatizacije u globalizaciji,pa sad ona ima vrijednost kojuje prije imala energija. Udrugom dijelu predavanja prof.Lozina je, između ostalog,istaknuo i duboku polarizacijusuvremenog svijeta u kojem jevelikoj većini stanovništva nisudostupne ni temeljnecivilizacijske svečanosti.Govoreći oprotuglobalizacijskimtrendovima, predavač jeistaknuo zahtjeve za ukidanjemdugova nerazvijenim,reformom međunarodnogafinancijskog sustava(Međunarodnoga monetarnogfonda i Svjetske banke) idonošenje novih pravilameđunarodne trgovine.

U dijelu predavanja ohrvatskom iskustvuglobalizacije, predavač jeistaknuo hendikep neuspjehanašega privatizacijskog modela,koji nažalost još drastičnije rabii nova vlast, potom je istaknuo ibrojne umirovljenike na rubusocijalne bijede i suverenitet uodnosu na zadani uvjetregionalne suradnje kaopreduvjet bilo kakvoj europskojintegraciji. Zaključujućipredavanje dr. Lozina jeistaknuo poraznost našepozicije objekta procesa,navodeći da aktualna vlast uEuropskoj uniji vidi jedini lijeki sredstvo hrvatskimproblemima. Potrebnim jeocijenio mijenjanje takvepozicije u poziciju subjektasvojih interesa. Dr. Lozina jelažnom ocijenio dilemueurofobili ili eurofili, jer je riječo načinu na koji ćemo bititretirani u procesu integracije.Na kraju je istaknuo važnostglobalizacije solidarnosti uodnosu na hedonizam.

Hodočašće studenata đakovačke Teologije u DragotinPredvođeni svojimprofesorima

Đakovo, 13.5.2002. (IKA) –Akademska zajednica Teologije

u Đakovu, predvođenapredstojnikom dr. Perom

Aračićem i ostalimprofesorima, hodočastila je u

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

studenti su pješačilidesetak kilometara domarijanskog svetišta

ponedjeljak 13. svibnja usvetište Gospe Dragotinske,koje se nalazi nedaleko odĐakova. Predvođeni svojimprofesorima studenti, međukojima i trideset bogoslova teosmorica đakona, uz molitvu ipjesmu pješačili su desetakkilometara do toga marijanskogsvetišta. Svečano misno slavlje u crkviGospe Dragotinske predvodioje pomoćni biskup đakovački isrijemski Đuro Hranić uzkoncelebraciju profesora i

poglavara Bogoslovnogsjemeništa. Biskup Hranić je uuvodnoj riječi pozdraviostudente i vjernike hodočasnikeiz Kruševice i Dragotina, kojisu se pridružili misnom slavlju.U homiliji biskup je govorio oiskustvu Duha u prvoj Crkvi,kazujući kako nam upravo todanas nedostaje. Hodočašće jeusporedio s duhovskom slikom,poput apostola, okupljeni okoMarije, čekamo svetkovinuDuhova. Govoreći okarizmaticima u Crkvi, biskupje rekao kako današnji

karizmatici govore o novimdarovima Duha Svetoga, koji bitrebali biti odgovor na aktualnepotrebe Crkve, no, upozorio jeda ne treba čeznuti za novimdarovima, nego oživjeti irazvijati već primljene usakramentu potvrde.Nakon mise slijedilo jeprijateljsko druženje,zajedničko fotografiranje itradicionalni ručak naotvorenom, za koji se pobrinuoekonom Sjemeništa vlč.Nedjeljko Čutura.

Zagreb: Blagdan sv. Leopolda Mandića u Domuumirovljenika

Blagoslovljen srebrnimoćnik s elementimastarohrvatskeumjetnosti, darakademskog kiparaHrvoja Ljubića

Zagreb, 13.5.2002. (IKA) –Godišnja proslava sv. LeopoldaBogdana Mandića, zaštitnikakapelice i vjerničke zajednice uzagrebačkom Domuumirovljenika u Klaićevoj ulici,posebno je označenablagoslovom novog moćnika zakoji su svete moći izLeopoldova tijela iz Padovepribavili oci monfortanci.Srebrni moćnik s elementimastarohrvatske umjetnosti izradioje i darovao poznati akademski

kipar Hrvoje Ljubić. Svečanost je započela ophodomiz kapelice, kroz park dodomske dvorane gdje je 13.svibnja misno slavlje predvodiote blagoslovio moćnikzagrebački pomoćni biskup dr.Vlado Košić, a suslavili suduhovnik doma don ŽivkoKustić i župnik župe sv. Blažapreč. Mijo Gorski. Pjevao jedomski zbor pod ravnanjemmilosrdnice s. Vjere Posavec. U

propovijedi je biskup Košićgovorio o sv. Leopoldu,velikom sinu našeg naroda iCrkve, koji je vjernicima služioosobito u sakramentu pokore. Uispovjedaonici je znao provestiod 8 do 10 sati dnevno, aispovijedao je vjernike ne samoiz Padove, nego iz cijele Italijei šire. Osim toga, uspostavljaoje prijateljstva s onima kojimaje bio posrednik Božje milosti ioproštenja.

Susret nadbiskupa i urednika svjetovnih i katoličkihglasila

Na susretunadbiskupa Bozanićai Devčića snovinarima, koji jepriređen u sklopuproslave Danamedija, zaključenokako su odnosi izmeđuCrkve i medija uuzlaznoj putanji, tekako su susreti čelnihljudi Crkve ipredstavnika medijakorisni.

Zagreb, 13.5.2002. (IKA) - Upovodu 36. svjetskog danasredstava društvenekomunikacije susreli su se 13.svibnja predsjednik HBKnadbiskup Josip Bozanić,nadbiskup Ivan Devčić ičlanovi Odbora za medije HBKs glavnim urednicima javnih idruštvenih medija tenovinarima koji u njima pratereligiju te urednicimakatoličkih medija u TajništvuHBK u Zagrebu. Na početkususreta sve je nazočnepozdravio predsjednikTiskovnoga ureda HBK donAnton Šuljić, rekavši kako ježelja Crkve pokazati otvorenosti suradničku pozornost, a svrhaje druženja nadbiskupa iglavnih urednika i novinarasaznati što se može poboljšati uodnosu Crkve i medija.Nadbiskup Bozanić je upozdravnom govoru istaknuokako se radi o susretuzajedništva, dobre volje iotvorenosti prema budućnosti.Uvodno izlaganje održao je dr.Mirko Mataušić, navodećipokazatelje kako medijidjelomično preuzimaju ulogukoju su imale religije. Televizor

je već postao svojevrsnim“kućnim oltarom”, a televizijise pridružuje i Internet sasvojim kibernetičkimprostorom, u kojemu pojedinacmože pronaći odgovore napotrebe zajedništva iduhovnosti, a informacije istavovi se prilagođavajukorisniku. Dr. Mataušić jeupozorio i na pasiviziranjemedijskih korisnika, jer seputem medija često stvara slikakako pojedinac ne može ništaučiniti, jer je sva odgovornost imoć na drugima, te da senikome ne može vjerovati, a sviće se problemi društva riješitiako se “zločeste i zle” kazni. U diskusiji je nadbiskup Devčićupozorio kako je Crkvaupućena na javna glasila usvome evangelizacijskomposlanju, dodavši kako se našaCrkva u posljednjem desetljećuotvorila javnosti putemInformativne katoličkeagencije, Hrvatskogakatoličkog radija iobnovljenoga Tiskovnog uredaHBK. Novinar Drago Pilsel jeistaknuo kako bi se na razinibiskupija i nadbiskupija trebalo

stvoriti urede za odnose sjavnošću, navevši kao dobarprimjer Crkvu u Španjolskoj, teukazao na potrebu da svibiskupi pomognu Tiskovnomeuredu i njegovu voditelju.Urednik u Uredništvu religijskekulture na HTV Augustin Bašićpotaknuo je pitanje o uloziCrkve u pomirenju unutarhrvatskoga društva, na što jenadbiskup Bozanić rekao kakoje pomirenje prioritethrvatskoga društva, ali i mjestoangažmana Crkve. Potrebno jerealno suočenje s prošlošću,odnosno, kako je to istaknuoPapa – spomen mučenika ičišćenje sjećanja, rekao jenadbiskup Bozanić, dodajućikako teolozi trebaju produbitiPapinu viziju te je prenijeti nasve razine društva i Crkve, pričemu veliku ulogu imaju ijavna glasila. NadbiskupDevčić je također upozorio navažnost pomirenja i priznavanjaprošlosti i prošlih događanja,dobrih i loših, pri čemu se nesmije dopustiti da prošlostutječe na budućnost, navevšikao negativan primjer zbivanjauoči mise na Bleiburgu, 12.svibnja. Istaknuo je i važnost

16 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

učenja pluralizma i prihvaćanjai priznavanja različitogmišljenja drugih ljudi. Glavna urednica Večernjeglista Ružica Cigler ustvrdila jekako se širi povjerenje izmeđumedija i Crkve, premda joj sečini da to ponegdje još uvijek

počiva na privatnompovjerenju. Urednik na RadioMariji Ivica Relković ukazao jena potrebu tematskih razgovoranadbiskupa i biskupa surednicima svjetovnih ikatoličkih glasila, a urednikŽivoga vrela Bernardin Škuncasmatra kako bi se trebalo

govoriti i o odnosu medija ivrednota. Na susretu jezaključeno kako su odnosiizmeđu Crkve i medija uuzlaznoj putanji, te kako sususreti čelnih ljudi Crkve ipredstavnika medija itekakokorisni.

Dubrovnik: Predavanje o Crkvi u medijimaDubrovnik, 13.5.2002. (IKA) –""Crkva u medijima"" naslov jepredavanja koje je 13. svibnja usklopu Tjedna vjerske knjige udubrovačkom Sjemeništuodržao novinar i publicistZoran Vukman. Ustvrdivšikako mediji u svijetu nisuopćenito baš naklonjeni Crkvi,Vukman je na brojnim

primjerima odnosa hrvatskihmedija prema Crkvi u Hrvatapokazao kako ni u Hrvatskojsituacija nije bitno drugačija.Uz elementarno nepoznavanjeCrkve često se pojavljuju iantikršćanski stavovi koji se uonim najgorima slučajevimasluže i manipulacijom zastvaranje klime u kojoj će se

javno mnijenje okrenuti protivCrkve. Vukman je svoju tezupotkrijepio brojnim primjerimaiz naših medija, od onih grubihi vulgarnih napada na Crkvu injezine službenike do drugihsofisticiranijih. Pritom jeukazao na načine manipuliranjakojima su se njihovi autorislužili.

Gospa Fatimska u ŠestanovcuŠestanovac, 13.5.2002. (IKA) -U kapelici kuće redovnicaSlužavki Maloga Isusa uŠestanovcu, posvećenoj GospiFatimskoj, u ponedjeljak 13.svibnja na blagdan Gospe

Fatimske slavljena je misa,koju je s više svećenikaOmiškog i susjednih dekanatapredvodio župnik Katuna-Kreševo, don Većeslav Šupuk.Misa je slavljena na

otvorenome ispred kapelice, azbog radova na prometnici krozŠestanovac, ove godine izostaoje ophod s Gospinim kipom pocesti.

Okrugli stol o kodeksima vrijednosti obiteljskogodgojaZagreb, 13.5.2002. (IKA) –Okrugli stol na temu “Kodeksivrijednosti obiteljskog odgoja”,na kojemu su sudjelovalipredstavnici javnog sektora inevladinih humanitarnih isrodnih udruga, održan je uponedjeljak 13. svibnja uZagrebu. Skup je održan uprigodi Međunarodnog danaobitelji, a organizirala ga jeHumanitarna mreža Hrvatske.Na okruglom stolu potvrđeni su

zaključci u kojima je izraženozalaganje za moralne i duhovnetradicionalne kodeksevrijednosti obitelji, obiteljskogodgoja i isto takvog odgoja usustavu školstva. Istaknuto jeda je za izradu i provedbunacionale obiteljske politikenužna uspostava partnerskihodnosa javnoga, profitnogsektora i nevladinih udruga, sjasnim odrednicama područjarada i zadaća svakog sektora.

Poticajnim Zakonskimodredbama i vladavinom pravapotrebno je osiguratipromicanje i zaštitu društvenih,osobnih, obrazovnih, kulturnih,socijalno-ekonomskih ipravosudno zaštitnih pravasvakog čovjeka, posebice pravadjece, kaže se u zaključcimakoje potpisuje predsjednicaGlavnog odbora Jelena Brajša.

Okrugli stol o prijedlogu Zakona o vjerskimzajednicama

Najviše prigovora nadefiniciju vjerskezajednice. Premamišljenju dr. Ćubelićakonačni prijedlogzakona lošiji je odprethodnoga te snegativističkogamotrišta utvrđuje štovjerske zajednice nesmiju biti

Zagreb, 14.5.2002. (IKA) – Naokrugom stolu naslovljenom“Prigovori konačnomprijedlogu Zakona o pravnompoložaju vjerskih zajednica uHrvatskoj”, koji je održan uutorak 14. svibnja u Europskomdomu u Zagrebu, predstavnicivjerskih zajednica najviše suimali prigovora na definicijuvjerske zajednice, a većinasudionika složila se da jenajnoviji prijedlog zakona lošijiod prethodnoga. Tajnik Pravne komisijeHrvatske biskupskekonferencije dr. Ivan Ćubelićocijenio je kako je taj tekstprijedloga zakona u mnogim

dijelovima lošiji odprethodnoga te su vidljivinedostaci u definiranjupojedinih članaka. Osvrnuvši sena čl. 1. prijedloga Zakona,kojim se definira vjerskazajednica, dr. Ćubelić istaknuoje kako je s aspekta Katoličkecrkve gotovo nemogućedefinirati vjersku zajednicu.Tekst ovog Zakona, premanjegovu mišljenju, previše jeopterećen početnim uzorcima -Zakonom o trgovačkimdruštvima i Zakonom oudrugama. Neadekvatan je,prema njegovu sudu, tako širokgovor s negativističkogmotrišta kojim se utvrđuje štovjerske zajednice ne smiju biti.

Kolumnistica i teologinja dr.Annemarie Gruenfelderosvrnula se također na čl. 1.koji kaže da su vjerskezajednice “hijerarhijske”, aprema njenim riječima,hijerarhijske su samo velikepovijesne Crkve. Nove vjerskezajednice više nisu hijerarhijskistrukturirane i one bi premaovom prijedlogu Zakona bileisključene, smatra Gruenfelder.Pastor Adventističke crkveVelimir Šubert mišljenja je daZakon o pravnom položajuvjerskih zajednica nijepotreban, jer on ne može pružitiništa više od onoga što dajeUstav.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predsjednica Udruge za vjerskuslobodu u Hrvatskoj ipredstavnica Židovske općineJasminka Domaš predložila jeda se primjedbe s okruglogstoga upute Saboru i Vladi.U radu okruglog stolasudjelovali su među ostalimglavni zagrebački imam Aziz

Hasanović, Ivan Valek,predsjednik Crkve Isusa Kristasvetaca posljednjeg dana,glavni tajnik Savezabaptističkih crkava u HrvatskojŽeljko Mraz te prezbiterEvanđeoske crkve DanielBerković.Okrugli stol održan je u

organizaciji Alfa forumainicijative za dijalogsvjetonazora. Konačni prijedlogZakona o pravnom položajuvjerskih zajednica uskoro bitrebao ići na drugo saborskočitanje.

Znanstveno-popularna tribina o obitelji u suvremenomsvijetu

Na crkvenom planu,smatra dr. Baloban,treba poticati ljude nakulturu životu imajućiu vidu realneokolnosti u kojima seživi

Zagreb, 14.5.2002. (IKA) –Pročelnik Centra za promicanjesocijalnog nauka CrkveHrvatske biskupskekonferencije dr. StjepanBaloban održao je predavanje“Opredjeljenje za život vodi usigurniju budućnost”, a poznatikatolički intelektualac dipl. iur.Stjepan Lice govorio je odragocjenosti i ugroženostiobitelji u suvremenom društvuna prvoj znanstveno-popularnojtribini Ureda za obitelj HBKodržanoj u utorak 14. svibnja uZagrebu. Govoreći o stajalištu Katoličkecrkve glede demografskeproblematike, dr. Balobanistaknuo je kako rješavanjedemografskih pitanjaprenapučenosti kao i pada stopenataliteta Katolička crkva vidi uodgovornom roditeljstvu te upoštivanju života kao takvoga.Upozorio je kako se Hrvatskanalazi među europskim

zemljama koje se morajuzamisliti i žurno mijenjatidemografsku situaciju. Hrvatskidemografi također upozoravajuna alarmantnu demografskusadašnjost i budućnost. Premapodacima istraživanjaprovedenih 1997. i 1998.godine 98,8% hrvatskihgrađana izjavilo je da je obitelju njihovu životu veoma važna ivažna, a više od 90% djece uHrvatskoj rađa se u braku. Dabrak nije zastarjela institucijasmatra 89,6% građana, a 10,4%mišljenja su da je zastarjelainstitucija. Dr. Baloban ukazaoje na veliki raskorak izmeđuželjenog i ostvarenog brojadjece. Željeni broj djece premaprovedenom istraživanju je2.70, a ostvaren svega 1.28. Zaključio je kako je nadruštvenom planu potrebno, uzpopulacijsku, stvoriti obiteljskupolitiku u Hrvatskoj, a kreiranjese ne smije prepustiti samo

političarima, nego trebaju bitiuključeni i ostali društveničimbenici. Na crkvenom planu,smatra dr. Baloban, trebapoticati ljude na kulturu životuimajući u vidu realne okolnostiu kojima se živi. Stjepan Lice u svom jepredavanju upozorio kako jeDomovinski rat bitnopromijenio sliku naše obitelji,te se posebice osvrnuo napodatke o djeci. U tijeku rataubijeno je 303 djece, 74 jestradalo od mina, 1280 jeranjeno, 131 dijete ostalo je bezoba roditelja, a 185.000 djece jeprotjerano iz svojih domova.Istaknuo je kako je nekadpostojao općeprihvaćeni sustavvrijednosti, koji je danas bitnonarušen. U našem društvu,prema njegovim riječima,ravnopravno žive sustavvrijednosti i sustavnevrijednosti.

Dom za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu dobionovi krovHrvatski Leskovac, 14.5.2002.(IKA) – Novi krov Doma zanezbrinutu djecu Sv. Josipa uHrvatskom Leskovcu, uvrijednosti 80.000 kuna,izgrađen je sredstvimaprikupljenim u dobrotvornojakciji “Konzum mi gradi krov”.Dobrotvornu akciju, koja jetrajala od 1. travnja do 1.

svibnja, proveli su nacionalnimaloprodajni lanac Konzum itvrtka Procter&Gamble.Konzumovi potrošačisudjelovali su u akciji kupnjomjednog od proizvoda tvrtkeP&G (JAR, Mr. Proper, Ariel,Pampers, Old spice ili Secret).Potrošačima je za svakukupovinu dijeljena zahvalnica,

a u akciji je podijeljeno više od50.000 zahvalnica. Dom za nezbrinutu djecu Sv.Josip udomljuje tridesetakdjece u dobi od jedne dočetrnaest godina. Djeca,štićenici doma zahvalili su sedobrotvorima pjesmom, plesomi prigodnim recitalom.

18 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Merčevo u Banjoj LuciIz neslužbenih izvorasaznaje se kako će seidućih dana u Rimuokončati proces zaproglašenje blaženimsl. Božjega IvanaMerza, kojega bi IvanPavao II. mogao najesen proglasitiblaženim zajedno sasl. Božjom MarijomPetković

Banja Luka, 10.5.2002.(IKA/TABB) - U banjolučkojžupnoj crkvi Pohoda BDM,gdje je kršten sluga Božji IvanMerz, banjolučki biskup FranjoKomarica predvodio je 10.svibnja svečanu koncelebriranumisu u povodu 74. obljetniceblažene smrti tog kandidataoltara. S biskupom su suslavilisvećenici Banjolučkogdekanata, a bile su nazočneredovnice triju redovničkihdružbi iz Banje Luke, te većibroj vjernika, štovatelja slugeBožjega.Biskup je na početku misnogslavlja pozvao sve nazočne da"zahvalimo Bogu za jedinstvenidar ovom gradu, biskupiji,zemlji, hrvatskom narodu icijeloj Katoličkoj crkvi". Uhomiliji je biskup Komarica,između ostalog, istaknuo da se“ovogodišnje Merčevo slavi uposebno radosnom ozračjupredvečerja najvećeg dana zaBanjolučku biskupiju, tj. akoBog da, skorašnjeg proglašenjablaženim najdičnijeg sinaovoga grada i cijele biskupije".Podsjetivši da je proces za

proglašenje blaženim IvanaMerza započet u Zagrebu jošdavne 1958. godine, za vrijemebl. kardinala Alojzija Stepinca ikardinala Franje Šepera, biskupje istaknuo da su udosadašnjem radu naproglašenju blaženim IvanaMerza radili mnogi, ne samo uZagrebu i mnogim mjestimaHrvatske nego i u Banjoj Luci,Bosni, u Rimu, Parizu i umnogim drugim mjestima."Upravo u ovoj crkvi njegovakrštenja proteklih desetljeća seposebno častio lik toga Božjegugodnika, našeg sugrađanina iustrajno se molilo za njegovoproglašenje blaženim. Sadasmo doživjeli plodove temolitve i rada", rekaobanjolučki biskup. Istaknuo jekako "Ivan nije bio ni biskup nisvećenik ni redovnik niredovnica nego izgrađeni,vjerodostojni katolički laik. Izato je za sve nas tim većaradost što na njegovu primjeruvidimo da se svetost možepostići u svakom staležu uCrkvi. U posljednjemdesetljeću o Banjoj Luci čulo se

po cijelom svijetu, nažalost pološim vijestima koje su iz njestizale, o progonu katolika imnogih drugih sugrađana.Današnji dan je, posebno zakatolike, tim radosniji, jer će seBanja Luka spominjati podobru, a to dobro označavasvijetli lik našeg sugrađanina,katolika dr. Ivana Merza,ljubitelja Boga i brata čovjeka.On nam doista svima može bitiuzor i zagovornik". BiskupKomarica je upoznao nazočneda je za ovogodišnje Merčevosvim članovima biskupijskezajednice uputio posebnopastirsko pismo u kojemu ihizvještava o sadašnjem stanjuprocesa za proglašenjeblaženim Ivana Merza. Dodaoje da se iz neslužbenih izvorasaznaje kako će se idućih danau Rimu okončati proces zaproglašenje blaženim slugeBožjeg Ivana Merza, kojega bipapa Ivan Pavao II. mogaoproglasiti blaženim zajedno saSlužbenicom Božjom MarijomPetković, utemeljiteljicomDružbe Sestara Kćeri Milosrđa,kada na jesen posjeti Hrvatsku.

Kardinal Kasper otvorio web-stranicu SubotičkebiskupijeSubotica, 11.5.2002. (IKA) - Usklopu svog posjeta Biskupskojkonferenciji Jugoslavije,predsjednik Papinskog vijećaza jedinstvo kršćana kardinalWalter Kasper posjetio je usubotu 11. svibnja Suboticu.Po dolasku u Suboticu kardinalKasper sudjelovao je u radusjednice biskupa kršćanskihCrkava: Katoličke,

Pravoslavne, Reformirane iEvangeličke. Potom jepredvodio svečanu misu ustolnoj bazilici Sv. TrezijeAvilske i održao propovijed.Na kraju svečane euharistije svinazočni biskupi kršćanskihCrkava podijelili su blagoslov uobredu svoje Crkve.Navečer je kardinal Kasper uHKC “Bunjevačko kolo”

svečano otvorio web-stranicuSubotičke biskupije, u povodu36. međunarodnog Danaobavijesnih sredstava. Adresaweb-stranice jewww.suboticka-biskupija.info.Nakon toga je predsjednikPapinskog vijeća za jedinstvokršćana održao predavanje oekumenizmu.

Dan Ivana Merza u SuboticiSubotica, 12.5.2002. (IKA) –Obljetnica smrti sluge Božjegadr. Ivana Merza obilježena je12. svibnja u subotičkoj župisv. Roka. Misu za njegovoproglašenje blaženim i svetimpredvodio je domaći župnik

Andrija Anišić. U propovijedije župnik Anišić ocrtao liksluge Božjega Ivana Merza injegov uzorni život koji možebiti primjer svakomkršćanskom vjerniku i ucijelosti pročitao proglas

banjolučkog biskupa FranjeKomarice u povodu Merzovadana, u kojem on nagovještavanjegovo skoro uzdignuće načast oltara.

Poglavari zajednice Krvi Kristove u posjetu VojvodiniSubotica, 12.5.2002. (IKA) -Poglavari zajednice KrviKristove boravili su od 1. do12. svibnja u posjetu Vojvodini.Posjet je započeo duhovnimvježbama za mlade pod geslom:"Volim te, Crkvo". Misionarisu posjetili vikara za Srijemđakovačkoga i srijemskogpomoćnog biskupa ĐuruGašparovića i obišli sve

molitvene skupine u Srijemu -Šid, Inđija, Petrovaradin. Zatimsu posjetili subotičkog biskupaIvana Penzeša i molitvenuskupinu u župi sv. Roka uSubotici i u Maloj Bosni. Odostalih molitvenih skupina uBačkoj posjetili su Vajsku, doksu se s članovima dvijumolitvenih grupa iz NovogSada, kao i iz Bačke Palanke i

Futoga, susreli na duhovnimvježbama za odrasle u Futogu,gdje se okupilo 80-tak članovaiz svih molitvenih skupina, atema je bila "Isus u obitelji". Nazavršetku duhovnih vježbiproslavljen je 12. svibnjablagdan sv. Leopolda BogdanaMandića, jer se u futoškoj crkvištuju moći sv. Leopolda.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Susret hrvatskih studenata u Zavodu sv. JeronimaRim, 12.5.2002. (IKA) –Tradicionalni susret hrvatskihstudenata koji studiraju u Rimuorganizirao je u Rimu nablagdan sv. Leopolda BogdanaMandića 12. svibnja Papinskihrvatski zavod sv. Jeronima.Susret je započeo misom ucrkvi Sv. Jeronima koju jepredvodio i propovijedao fraMiro Jelečević, franjevac

Bosne Srebrene, studentdogmatske teologije na“Antonianumu”. Ukoncelebraciji je sudjelovalopedesetak svećenika,dijecezanskih i redovničkihstudenata koji pohađaju raznacrkvena učilišta u Rimu.Sudjelovalo je i sedamdesetakhrvatskih studenata u Rimu,bogoslova, redovnika,

redovnica i laika.Pozdravljajući okupljene,rektor Zavoda i crkve mons.Jure Bogdan je rekao kako jetaj susret u znaku 550.obljetnice postojanja idjelovanje hrvatskih ustanovaSv. Jeronima u Rimu. Nakonmise susret studenata nastavljenje na zajedničkom prijemu uzavodskom salonu.

Misa za bleiburške žrtve i žrtve Križnog putaPotrebno nam je"ovladavanjepoviješću" nakondesetljećamanipuliranjapovijesnom istinom.Bleiburg je "velikaopomena" premakojoj se sav hrvatskinarod mora odrediti umirnom duhu, istinski,kritički i pošteno,poručio je fra NikolaMate Roščić.Neposredno prije misesvoj je govor pokušaoodržati dr. ZdravkoTomac potpredsjednikHrvatskoga sabora alije zbog negodovanjanazočnih odustao odnjega

Bleiburg, 12.5.2002. (IKA) - Uspomen na bleiburške žrtve ižrtve Križnog puta brojnahrvatska izaslanstva i građaniodali su 12. svibnja počastpripadnicima vojske tadašnjeNDH i hrvatskim civilima kojisu 1945. godine, nakonzavršetka II. svjetskog rata,stradali na Bleiburškom polju,nakon što su ih savezniciizručili jugoslavenskojpartizanskoj vojsci.Misno slavlje s brojnimsvećenicima predvodio je vikarza pastoral Vojnog ordinarijatafra Nikola Mate Roščić. Uprigodnoj propovijedi fraNikola je rekao kako su se i ovegodine brojni okupili kako biobnovili “sveti i zavjetnispomen-čin i molitvu za svežrtve tragedije koja je upovijesti zapisana kao‘Bleiburška tragedija hrvatskognaroda’. To je iskaz našegpijeteta i obnavljanjesvehrvatskoga povijesnogsjećanja na sve stradalnike ižrtve vezane uz događaje od 15.svibnja 1945. na ovomBleiburškom polju. Našmolitveni spomen pretvara se uduboko i ozbiljno kršćansko ihumanističko razmišljanje nadpovijesnim tokovima idogađajima koji su nažalost uvremenima totalitarnih režima ipo diktatu orwellovskih

‘ministarstava istine’ biliiskrivljivani, jednostranoprikazivani ili prešućivani.Potrebno nam je to‘ovladavanje poviješću’ nakondesetljeća manipuliranjapovijesnom istinom. Bleiburgje ‘velika opomena’ premakojoj se sav hrvatski narodmora odrediti u mirnom duhu,istinski, kritički i pošteno”. Napomenuo je kako se umolitvama i spomenuprisjećamo i ostalih žrtva istradalnika koji su poput Hrvatana tim prostorima bilibezdušno, na prijevaru i silupredani u smrt. Izrekao jesedam zavjetnih bleiburškihteza u kojima je zaželio dadogodine na to mjesto konačnozajedno dođu čelnici hrvatskeCrkve i države i neka istinito,pomirljivo i pošteno sroče iizreknu “hrvatski pravorijek obleiburškoj tragediji” i svimdrugim hrvatskim tragedijama,neka zajedno upute uvjerljivuporuku pomirenja svomenarodu; da se s punim pravom is obzirom na broj žrtava i načinstradanja može govoriti o“hrvatskom holokaustu” naBleiburškom polju; da uspomen na sve te bolnedogađaje i stradanja budeuzdignut znamen križa kaovječni i posvećeni znamen

patnje i stradanja, znamenljubavi i nade, znamen sjećanjai znamen praštanja, kao idolični spomenik u Hrvatskojkoji bi bio hram spomena ihram pomirenja za sve žrtve, zasve nestale, u jame bačene,suđene i osuđene, te sklada zaBleiburg i sve jame, sve rovovei još nepoznata stratištakoračnica i “HrvatskiRequiem”. Također jenapomenuo da se hrvatskudemokratsku budućnost nemože graditi samo naantifašizmu, nego isto tako naantikomunizmu, antiateizmu teantikroatizmu, koji su nanijelibezbrojne rane biću naše nacije,naše kulture, naše vjere, našepolitičke svijesti i opredjeljenja.“Budućnost treba graditi natemeljima mira i slobode, natemeljima civilizacije ljubavi ipraštanja, na istini i pravdi, nastožernim vrednotama života”,istaknuo je fra Nikola te dodaoda Crkva koja se moli nadgubilištima i stratištima nijeničija, nego je “brižna i tužnaMajka zemlje i naroda Hrvata”.Neposredno prije mise svoj jegovor pokušao održati dr.Zdravko Tomac potpredsjednikHrvatskoga sabora ali je zbognegodovanja nazočnih odustaood njega.

Prva misa nakon 10 godinaVjernici župeDragalovci u BiH prviput nakon desetgodina proslavilisvetkovinu svoganebeskog zaštitnikasv. Leopolda BogdanaMandića

Dragalovci, 12.5.2002.(IKA/TABB) – Vjernici župeDragalovci, koja se nalazi napola puta između Banja Luke iDoboja, a pripada dobojskojopćini, prvi put nakon punihdeset godina mogli su proslavitisvetkovinu svoga nebeskogzaštitnika sv. LeopoldaBogdana Mandića. U nedjelju12. svibnja misu je predvodiobanjolučki biskup FranjoKomarica zajedno s vlč.Josipom Jerkovićem, župnikomiz susjedne župe Kulaši i

upraviteljem župe Dragalovci.Na misi je sudjelovalotridesetak vjernika. Biskup jeblagoslovio privremenibogoslužni prostor u dijelunedavno vraćene devastiranežupne kuće, kojeg se do ovogblagdana uspjelo obnoviti. Okupljeni vjernici bili su vidnouzbuđeni i ganuti do suza, kadje župnik Jerković na početkumise, pozdravljajući biskuparekao: “Sveti Leopold BodanMandić se nakon

desetogodišnjeg progonaponovno vratio u svoju župuDragalovce”. Pročitao je devetimena župljana, uglavnomstarijih osoba, koji su u ratuubijeni, “ni krivi ni dužni usvojim kućama”. Za njih, kao iza posljednjega dragalovačkogžupnika Marka Šalića, koji jeumro nakon dvomjesečnogmučenja u logoru u Doboju,gdje su bili zatvoreni i mnogidrugi Dragalovčani, biskupKomarica je sve okupljenepozvao na molitvu. U homiliji

20 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

je biskup govorio o sv.Leopoldu kao “izabranomslužitelju Božjeg milosrđa ipraštanja, koji i nama možepomoći da molimo Boga ibližnje za oproštenje, ali i samida opraštamo ljudima njihoveslabosti i grijehe”. Istaknuvšida se tek na temelju istinskogpraštanja i milosrđa možegraditi budućnost koja će bitiBoga dostojna, biskupKomarica je potaknuo nazočnevjernike, među kojima je bilo iviše pravoslavnih kršćana, da“poput sv. Leopolda BogdanaMandića budu djelitelji

praštanja i pomirenja, moliteljii graditelji jedinstva međukatoličkim i pravoslavnimkršćanima”. Na kraju mise bilo je posebnočašćenje moći sv. Leopolda,koje se uspjelo spasiti.Uslijedio zajednički objed zasve. Biskup Komarica jedodatno ohrabrio to malo stadopreostalih Kristovih vjernika,kojem su se pridružile samo tripovratničke obitelji, da i daljenjeguju međusobnu solidarnost,te da mole Boga kako bi se udogledno vrijeme vratili svi

prognanici i izbjeglice, koji tožele i kako bi se i njihovažupna crkva koja je donedavnaslužila kao štala onima koji sustanovali u župnoj kući,ponovno sanirala i bilaosposobljena za redovnobogoslužje. Radom na njoj suveć započeli, pa se mole i sviiseljeni Dragalovčani da premasvojim mogućnostimapomognu gradnju svoje “bijeleljepotice” te tako omoguće i u“novom stoljeću stanarskopravo Isusu u svome rodnommjestu”, kako je to istaknuobiskup Komarica.

HKM Sindelfingen hodočastila u LurdSindelfingen, 12.5.2002. (IKA)- I ove je godine Hrvatskakatolička misija Sindelfingenorganizirala od 8. do 12.svibnja hodočašće u Lurd.Hodočasnici, njih 120,predvođeni s. BogoljubomJurić, s. Emanuelom Škaricom ivoditeljem misije fra MarinkomVukmanom pridružili su se utome Gospinu svetištuhrvatskim hodočasnicima izNjemačke, Austrije iFrancuske. U tijeku hodočašća,

vjernici su sudjelovali usvakodnevnim slavljenjimamisa, ophodu s bolesnicima,križnom putu, večernjemophodu i moljenju krunice.Veliki broj hodočasnika imao jeprigodu za ispovijed, teobavljanje privatnih zagovora ipobožnosti.Na povratku su hodočasnicinavratili u Nevers na grob sv.Bernardice, kojoj se Gospaukazala u Lurdu 11. veljače1858. godine. Tu su zajedno s

vjernicima Albanske katoličkemisije iz Stuttgarta slavilizahvalnu misu, koju su naalbanskome i hrvatskom jezikupredvodili fra Anton Nua i fraMarinko Vukman.Putem je s. Emanuela, koja jedugi niz godina bila misionarkau Africi, i riječima i videokazetom govorila o životu ljudiu dalekoj Africi i svomemisionarskom djelovanju natom kontinentu.

7. obljetnica mučeničke smrti svećenika FilipaLukende i s. Cecilije Grgić

U noći između 11. i12. svibnja 1995.godine vlč. Lukenda is. Cecilija spaljeni suu župnoj kući uPresnačama. Iste noćije srušena i župnacrkva Sv. MaleTerezije

Presnače, 12.5.2002.(IKA/TABB) - U župiPresnače, biskupijskom svetištuSv. Male Terezije, obilježena je12. svibnja 7. obljetnicamučeničke smrti prvog župnikate župe Filipa Lukende injegove suradnice s. CecilijeGrgić iz zajednice sestaramilosrdnica. Oni su u noćiizmeđu 11. i 12. svibnja 1995.godine spaljeni u župnoj kući.Iste je noći srušena i župnacrkva Sv. Male Terezije. Misuje predvodio generalni vikarBanjolučke biskupije mons. dr.Anto Orlovac. Sadašnji župnikZvonko Brezovski pozdravio jemons. Orlovca, skupinumilosrdnica koje su za tuprigodu došle iz Sarajeva iŽepča te sve nazočne vjernike. Mons. Orlovac u homiliji jepodsjetio da je “sredinarascvjetanog svibnja u našojBanjolučkoj biskupiji punaveoma važnih i znakovitihzbivanja: cijela Crkva uhrvatskom narodu toga dana jeslavila sv. Leopolda Mandića,drugog službeno proglašenogahrvatskog sveca. U petak 10.svibnja bila je 74. obljetnica

smrti sluge Božjega IvanaMerza, našeg sugrađanina,uzornoga mladog profesora. Unedjelju 12. svibnja jeobljetnica smrti jednostavnoga idivnog svećenika Karla Gabla,koji je iz dalekog Tirola krajem19. st. došao u naše krajeve isiromašnim vjernicima biopravi otac. Preminuo je 1905. uMahovljanima. Ove godine, 16.svibnja, je 60. obljetnicamučeničke smrti prijedorskogžupnika Josipa Kaurinovića ibogoslova Antuna Bilješkovića.Ubijeni su 1942. godine. Ovajtjedan je deseta obljetnica smrtinašeg biskupa Pichlera koji jepunih 30 godina predvodioBanjolučku biskupiju. U petak17. svibnja je u katedrali zanjega misa zadušnica”.Zatim je predvoditelj slavljaistaknuo odvažnost mučenikavlč. Filipa i s. Cecilije:“odvažni u borbi za vas, zaslobodu vjere, za pravosvakoga da Boga slavi nadostojnom mjestu i na dostojannačin. Mogli su pobjeći, a nisu,jer nisu imali razloga, nikomuzlo nisu željeli ni činili, kako sui sami bili uvjereni”. Što su sveneprijatelji činili teško je i

nabrojati. Župnik Filip je odsamog početka upravljanjažupom bio ometan i optuživan.Uvijek je reagirao poput svogUčitelja. “Sjećam se onogasramotnog procesa kad jebezbožna komunistička nemanbila već na izdisaju. U završnojriječi u prepunoj sudnici ustajeFilip, svjestan da je većunaprijed osuđen, govori unazočnosti onih koji su gaklevetnički optuživali isvjedočili: “Ja sam nevin, ali jasam svećenik i opraštam svimakoji protiv mene svjedoče i kojime optužuju i sude”.“Uz ponovnu gradnju crkve, uuvjetima koji graniče s malimčudom, imamo svi još jedanzadatak: izmoliti od Boga dasvoje sluge Filipa i Cecilijuproslavi i čašću koju su kršćaniuvijek davali svojimmučenicima: da ih što skorijevidimo proslavljene čašćuoltara”, završio je homilijumons. Orlovac. Na kraju mise,zahvaljujući svima, župnikZvonko Brezovski zamolio jesve koji su poznavali vlč. Filipai s. Ceciliju da svoja sjećanjazabilježe i dostave u župniured.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Za tu obljetnicu župa sv. MaleTerezije pripremala setrodnevnicom od 9. do 11.svibnja. Posljednji dantrodnevnice, 11. svibnja,banjolučki biskup FranjoKomarica je prije dvije godineproglasio biskupijskim “Danomredovnica”. Ove godine taj dansu obilježile redovnice iz BanjeLuke: Klanjateljice KrviKristove, milosrdnice ibenediktinke-misionarke izAustrije, koje od listopada2001. djeluju u župi Presnače.

U jednosatnoj adoraciji, a zatimu svibanjskoj pobožnosti sažupljanima župe Presnače,zahvaljivale su Bogu zamučeničko svjedočenje vlč.Filipa i s. Cecilije i molilesnagu za svoje osobnosvjedočenje. Večernju misupredvodio je biskup Komarica,koji je u propovijedi podsjetiona riječi pape Ivana Pavla II.kojima ističe vrijednostredovničkog života u Crkvi,njegovu svjedočku ulogu.Osvrćući se na mučeničko

svjedočenje vlč. Filipa i s.Cecilije rekao je da “možemobiti ponosni i Bogu zahvalni štoje između nas izabrao ovakvesvjedoke vjere i ljubavi premaBogu i čovjeku”. “Ovo mjestoje sveto. Mnogi posjetiteljiovog mjesta svjedoče da ihovdje obuzima poseban osjećaj.Božji ugodnici doistaopečaćuju vrijeme i prostor”,završio je biskup Komarica tajmolitveni susret banjolučkihredovnica.

Jajce: blagoslov kapelice Sv. Mateja apostolaJajce, 12.5.2002. (IKA) - FraIlija Jurić, župni vikar jajačkežupe, kojoj pripada naseljeGornje Mile blagoslovio je 12.svibnja novosagrađenu kapeluSv. Matije apostola u tom selu.Prije redovite mise u sklopublagoslova polja fra Ilija je

blagoslovio novosagrađenukapelicu čija je gradnjazapočela još 1997. godine, akoju su financirali mještani idjelomice i njemački Caritas.Poznato je kako se na tomgroblju pokapaju mještaniGornjih Mila, ali je malo znano

da je groblje bilo na crtirazdvajanja. Stoga je u tijekurata potpuno uništeno, akapelica srušena do temelja, štonije zabilježeno u njegovojstoljetnoj povijesti.

Papa pozdravio hrvatske hodočasnikeVatikan, 15.5.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. u svomredovitom obraćanju vjernicimana Trgu Sv. Petra u Vatikanu usklopu opće audijencijepozdravio je 15. svibnja iskupinu hrvatskih hodočasnika.

“Dragi hrvatski hodočasnici,srdačno vas pozdravljam.Dobro došli! Skorašnjasvetkovina Duhova, kojomzavršava Vazmeno vrijeme,neka u vama još više učvrstizahvalnost za višestruke

darove, koje Duh Sveti neprestaje davati u izobilju.Svima udjeljujem apostolskiblagoslov. Hvaljen Isus iMarija!”, rekao je Papa nahrvatskom jeziku.

22 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Mirovnjaci ne žele napustiti baziliku RođenjaBetlehem, 9.5.2002. (IKA) –Skupina od 12 pripadnikamirovnih udruga, koja je prijenešto više od tjedan dana prošlakroz opsadu izraelske vojske i

donijela hranu redovnicima iPalestincima u baziliciRođenja, ne želi napustitibaziliku. Kako su objaviliizraelski vojni krugovi,

mirovnjaci se vjerojatno bojeda bi ih izraelske vlasti nakonizlaska iz Bazilike mogle uhititizbog ometanja vojne operacije.

Zajednička izjava francuske i njemačke komisije“Pravda i mir”

Crkve u Francuskoj iNjemačkoj izražavajuuvjerenje “da dijalogizmeđu Unije iarapskoga i islamskogsvijeta ne samo da jemoguć, već mora bitijedna od bitnihsastojnica zauklanjanje napetosti”

Rim, 9.5.2002. (IKA) – “Mi,francuski i njemački kršćani,vjerujemo da Europska unija,rezultat pomirenja narodazapadne Europe, može odigratitemeljnu ulogu za promicanjemira na europskom kontinentu iu ostatku svijeta”, tim riječimazapočinje zajednička izjavakomisija “Pravda i mir”biskupskih konferencijaFrancuske i Njemačke. Izjava,pod nazivom “Neka Europskaunija služi miru”, upućena je upovodu 8. svibnja, na danpobjede saveznika koja jedovela do završetka drugogasvjetskog rata. Veliki diodokumenta je posvećenmeđunarodnim prilikama.Podsjećajući kako su “zemljeEuropske unije dovoljnoupoznale vjerske ratove usvojoj povijesti da upoznajuopasnosti koje uključuje vjerskiekstremizam”, dvije crkvenekomisije posebno progovarajuo arapskom svijetu i traže od

Europe da s još većom snagomoživi proces pokrenut uBarceloni o suradnji međuzemljama Sredozemlja. Crkve uFrancuskoj i Njemačkojizražavaju uvjerenje “da dijalogizmeđu Unije i arapskoga iislamskog svijeta ne samo da jemoguć, već mora biti jedna odbitnih sastojnica za uklanjanjenapetosti”. Što se tiče Svetezemlje, osim što potiče na većusuradnju Francuske iNjemačke, dokument ponavlja iprijedloge međunarodnezajednice za rješavanjemsukoba: priznavanje i jamčenjeprava na život od strane Izraela;povlačenje Izraela s okupiranihpodručja i stvaranje palestinskedržave, ne zaboravljajućipritom pronaći rješenje naproblem izbjeglica te poduzetiučinkovite mjere “zasprječavanje da terorističkonasilje čiji su ciljevi prije svegacivilna pučanstva, ne donosistalno nove žrtve”.

Komisije su se također založileza dosljednu i jedinstvenuvanjsku politiku Europskeunije, što do sada nije udovoljnoj mjeri ostvarenobudući da zemlje EU-anastavljaju provoditi nacionalneinterese na štetu djelotvornostidjelovanje Unije. Crkvenekomisije također ističu da“korištenje nasilja uvijek zlo,također i kada se koristi kako bise suprotstavilo većem zlu”, dapribjegavanje oružanoj silimora biti “pod strogimuvjetima”, da “mora postojatimoralni razlog za intervenciju”,da se “poštuje okvirmeđunarodnih zakona”, da se“pazi da predviđene štete nebudu veće od zla koje se želisuzbiti” te da se “nakonoružane intervencije pripremipolitički projekt koji ima za ciljspriječiti da se ne ponovesituacije nepravde i teškeprijetnje”.

Betlehem: Prekinuta opsada bazilike RođenjaGeneral Bini: Prekidopsade bazilikeRođenja ne smije biti"usamljen slučaj, većprvi znak mira uSvetoj zemlji”

Betlehem/Rim, 9.5.2002. (IKA)– U Betlehemu je 9. svibnjakonačno postignut i posljednjidogovor za prekid izraelskeopsade bazilike Rođenja.Dogovor predviđa protjerivanjetrinaest Palestinaca, koje Izraeloptužuje za terorističke čine, uItaliju, Španjolsku, Grčku,Austriju, Luksemburg iKanadu. Oni će najprije bitiprebačeni na Cipar, te uponedjeljak krenuti dalje.Preostaje još samo utvrditinjihov pravni status i na koji ćenačin, u tim zemljama, bitivršen nadzor nad njima, što jeIzrael postavljao kao preduvjetza prekid opsade. Vijest opostignutom dogovoru izazvalaje veliko olakšanje i naišla naodobravanje crkvenih krugova

u Svetoj zemlji i Vatikanu.Kardinal Roger Etchegaray,posebni Papin izaslanik uSvetoj zemlji pozdravio je “svelikom radošću” konačniprekid opsade bazilike Rođenja.Također rekao kako je sadapotrebno razmišljati opostizanju “mira u cijelojSvetoj zemlji”. NakonBetlehema, potrebno je “jošdugo” koračati prema miru učitavoj Svetoj zemlji s“pouzdanjem” i u “solidarnostimeđu ljudima i narodima”.“Betlehem pokazuje da je mirmoguć”, zaključio je kardinal.Tajnik jeruzalemskogpatrijarhata o. Raed Abushaliaizrazio je zadovoljstvo “nesamo zbog prekida opsadebazilike već i zato što se

Betlehem, sa svojih sto tisućastanovnika, može vratiti u životnakon 38 dana zabranekretanja”. On je takođerpohvalio požrtvovnu ulogufranjevaca u bazilici “uočuvanju crkve i Palestinaca uopsadi”. Generalni ministarReda manje braće fra GiacomoBini izjavio je da sporazum kojije omogućio “prekidnepodnošljivog stanja u baziliciRođenja” ne smije biti“usamljen slučaj, već prvi znakmira u Svetoj zemlji”.Kršćanski svijet konačno možeodahnuti, rekao je franjevačkipoglavar, založivši se zadjelotvornu pravnu zaštitusvetih mjesta koje Crkvazahtijeva već duže vrijeme.

Kardinal Kasper doputovao u BeogradOsnažiti zajedništvoizmeđu naših Crkavapodrazumijeva rad nanadilaženju starihnerazumijevanja

Beograd, 10.5.2002. (IKA) –Predsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva kršćanakardinal Walter Kasperdoputovao je 10. svibnja uvišednevni posjet Biskupskoj

konferenciji SR Jugoslavije iSrpskoj pravoslavnoj crkvi. Ubeogradskoj zračnoj luci Surčinkardinala Kaspera dočekalo jevisoko državno izaslanstvo,apostolski nuncij u SRJ

nadbiskup Eugenio Sbarbaro,predsjednik BK SRJ beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar tepredstavnici Srpskepravoslavne crkve.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

i pogrešnih predstava,sumnji ineprijateljstava.Jedinstvo kome težimonikako ne značiprisvajanje, nebavimo seprozelitizmom; on nijenaša namjera niti našpristup, istaknuo jekardinal Kasper

Dobrodošlicu visokom gostuizrazio je predsjednik BK SRJ.Srdačno pozdravljajućikardinala Kaspera, nadbiskupHočevar je istaknuo kako tajposjet koji je “bio od samogpočetka koncipiran i planirankao veliki izraz ljubavi ipoštovanja prema crkvenim idruštvenim realnostima, nemože ne biti blagoslovljen; nemože, a da ne unese novusnagu dijaloga i unapređivanjecivilizacije ljubavi”.Zahvaljujući “na ljubaznoj itoploj dobrodošlici”, kardinalKasper je svima preniopozdrave pape Ivana Pavla II.,ističući kako je Papa “blizaksrpskom narodu”. “Tijekomtragičnih događanja u ratu naKosovu, on je bio jedan odrijetkih koji je podizao glasprotiv rata i bombardiranja;učinio je to više puta, s velikimautoritetom i nedvosmislenimriječima. Uvijek je govorioprotiv nasilja i zalagao se zapravdu i mir za sve, za mir

među svim narodima, svimkulturama i svim religijama”,rekao je kardinal Kasper. Predsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva kršćanaposebno je u svom govoruistaknuo kako njegov posjetima za cilj “osnažiti zajedništvoizmeđu naših Crkava”. “Topodrazumijeva rad nanadilaženju starihnerazumijevanja i pogrešnihpredstava, sumnji i na žalostneprijateljstava. To takođerpodrazumijeva rad nameđusobnom razumijevanju ipoštovanju, u cilju suradnje ibratske ljubavi među Crkvama.Jedinstvo kome težimo nikakone znači prisvajanje. Nebavimo se prozelitizmom; onnije naša namjera niti našpristup. U skladu sazapovijedima našeg Gospoda,mi želimo jedinstvo koje sedoživljava kao zajedništvo,jedinstvo koje čuva bogatstvorazličitih tradicija. Možda je

put pred nama još uvijek dug.Ali, najbolji put da dostignemotaj visoki cilj vodi kroz osobnesusrete, otvoreni dijalog iizgradnju prijateljstva”, rekaoje kardinal Kasper, dodavšikako je “zajedništvo međuCrkvama značajan doprinosprijateljstvu i miru međunarodima”. “U Europi ne možebiti mira bez mira međuistočnim i zapadnim Crkvama.Jer, mir nastaje u srcima ljudi!Mir je više od šutnje oružja;mir pretpostavlja pravdu, apravda pretpostavlja opraštanje.Mi ne možemo i nećemozaboraviti prošlost, ali netrebamo biti okovani njome.Ukorijenjeni u našoj tradiciji,moramo se okrenuti budućnostii graditi svijet za našu djecu inašu mladež, gdje će svakoživjeti dostojanstveno, u miru islobodi. Na taj način, napočetku novog stoljeća i novogtisućljeća, želimo napraviti novii drugačiji korak”, rekao jekardinal Kasper.

Papa primio članove Udruge sv. PetraUdruga je u više odstotinu godinadjelovanja ostavilatrag svojim socijalnimi apostolskimdjelovanjem međurimskim siromasima,a svojom skrbi za‘Petrov novčić’, jePapina produženamilosrdna ruka

Vatikan, 10.5.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je upetak 10. svibnja 40-ak članovaUdruge sv. Petra. Prigodomsusreta Sveti Otac se osvrnuona rad te stare ustanove,utemeljene 1869. godine uRimu. Ta je udruga u ovih višeod stotinu godina ostavila tragsvojim socijalnim i apostolskimdjelovanjem među rimskimsiromasima, a danas postajepolazište za sve osamljene,napuštene i rubne. Udruga je nakraju 19. stoljeća skrbila zajeftina prenoćišta za siromahe i

njihovu odjeću. Poslije jegradila domove za obitelji, a uposljednje je vrijeme otvorilaDom za terapiju boli, kazao jeSveti Otac i dodao kako jeUdruga sv. Petra na tisućuraznih načina znala izrazitisvoju solidarnu maštu udruženus kršćanskim duhom. "Svi ti dobrotvorni pothvatimogu računati na spremnost ižrtve članova te udruge koja sepoput dobrog Samarijancanadvija nad braću ranjenu utijelu i duhu kako bi im

materijalnom pomoći pružilautjehu riječi nade i čin bratskeljubavi", kazao je Papa i dodaokako pred oblicima novogpoganstva koje zavodi mnogeljude, želi da njihovo diskretnoi djelatno milosrđe i dalje hranimolitva te da bude rječiti znakBožje nježnosti prema svakomljudskom biću. Papa je na krajuspomenuo kako se ta Udrugaskrbi i za tzv. Petrov novčić,koji joj je odavno povjeren te jetako Papina produženamilosrdna ruka.

U pripremi sažetak socijalnog nauka CrkveVatikan, 10.5.2002. (IKA) –Sveta Stolica će iduće godine,po izričitoj želji pape IvanaPavla II., objaviti sažeti prikazsocijalnog nauka Crkve,

objavljeno je u Vatikanu. Uknjizi će biti, između ostalih,obuhvaćene teme socijalnedržave, uloge države,nezaposlenosti, siromaštva i

ljubavi prema bližnjemu, rekaoje novinarima predsjednikPapinske komisije za Pravdu imir kardinal Francois XavierVan Thuan.

Crkve upozoravaju na porast nasilja u NizozemskojAmsterdam, 10.5.2002. (IKA)– Nizozemsko ekumenskovijeće Crkava izrazilo jezabrinutost zbog porasta nasiljau toj zemlji. Ubojstvomdesničarskog političara PimaFortuyna nasilje je stiglo i u

Nizozemsku, premda su mnogimislili “kako tako što uNizozemskoj nije moguće”,istaknuto je u priopćenjuVijeća. Upozoravajući kako jenasilje i netrpeljivost u porastuu cijelome svijetu, članovi

Ekumenskoga vijeća pozvali sukršćane da nadolazećusvetkovinu Duhova iskoristekako bi se vratili Bogu, istini ipravdi.

Izraelski šef diplomacije posjetio VatikanVatikan, 10.5.2002. (IKA) –Stanje na Bliskom istoku,sukob oko bazilike Rođenja, teobnova mirovnog procesa u

Svetoj zemlji, bile su temerazgovora državnog tajnikaSvete Stolice kardinala AngelaSodana i nadbiskupa Jean-

Louisa Taurana s izraelskimministrom vanjskih poslovaShimonom Peresom. Urazgovoru su dužnosnici Svete

24 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Stolice potvrdili svojezauzimanje za mir i nastavakpregovora u Svetoj zemlji,

usprotivili se svakom nasilju, tezatražili slobodni status za svetigrad Jeruzalem. Peres sudjeluje

u Rimu na zasjedanju oglobalizaciji.

Biskup Ruiz dobitnik Nagrade za mirTokio, 10.5.2002. (IKA) – 77-godišnji meksički biskupSamuel Ruiz Garcia odlikovanje u Tokiju mirovnomnagradom Niwano. BiskupRuiz vodio je biskupiju San

Cristobal de las Casas doožujka 2000. godine, te sezalagao za prava Indiosa predvladom i veleposjednicima,stoji u obrazloženju uz nagradu.Nagrada iznosi 178.000 eura, a

svake se godine dodjeljujeosobi ili udruzi koja jepridonijela miru u svijetu.Ocjenjivački sud za nagradusačinjavaju predstavnici velikihsvjetskih religija.

Patrijarh Sabbah o rješenju krize oko bazilikeRođenjaJeruzalem, 10.5.2002. (IKA) –Jeruzalemski latinski patrijarhMichel Sabbah izrazio jeolakšanje i radost što je riješenakriza oko bazilike Rođenja uBetlehemu. U razgovoru za

“Kathpress” patrijarh je rekaoda zahvaljuje Bogu što senakon 40 dana postiglo mirnorješenje za baziliku, dodajućikako se uvijek pouzdavao uBožju zaštitu redovnika i

svetoga mjesta. PatrijarhSabbah potvrdio je da ćeposjetiti baziliku Rođenja itamošnje redovnike i vjernikečim izraelska vojska deblokiraulaz u grad.

Susret kardinala Kaspera s patrijarhom PavlomKardinal Kaspertijekom svogapetodnevnog boravkau posjetu BKJugoslavije susreo ses patrijarhom Pavlomte pozvao izaslanstvoSvetog Sinoda SPC uRim

Beograd, 11.5.2002. (IKA) –Predsjednik Papinskog vijećaza jedinstvo kršćana kardinalWalter Kasper koji se od 10. do15. svibnja nalazi u posjetuBiskupskoj konferenciji SRJugoslavije i Srpskojpravoslavnoj crkvi susreo se11. svibnja sasrpskopravoslavnimpatrijarhom Pavlom. Upozdravnom nagovoru jeizrazio želju da "zajednički

svjedočimo svetu vjeru, danas isutra, naročito zbog našihmladih, da bismo izgradiliCrkvu budućnosti". Istaknuo jekako jedinstvo ne možemonačiniti na silu, nego će ono bitidar Duha Božjega. Kardinal Kasper svoj jenagovor završio s pozivomizaslanstvu Svetog SinodaSrpske pravoslavne crkve dadođe u Rim na grob apostola

Petra i Pavla, "da budu našigosti, da podijelimo zajedničkuvjeru u Uskrslog Gospoda, dapodijelimo naše brige i daunaprjeđujemo praktičnusuradnju za dobro svih našihvjernika i cijele Europe”.Nakon susreta s patrijarhom,kardinal Kasper održao jesvećenicima Beogradskenadbiskupije predavanje natemu "Katolički pogled naekumenski dijalog".

Papa primio bugarsko izaslanstvoSusret, koji se uprigodi blagdana sv.Ćirila i Metodaodržava svake godine24. svibnja, ove jegodine održan ranije,jer će toga dana Papabiti u pastoralnompohodu upravoBugarskoj

Vatikan, 11.5.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je11. svibnja u audijencijuizaslanstvo bugarskih vlasti,među kojima i ministravanjskih poslova SolomonaPassyja te pravoslavnogmetropolita Kalinika, u prigodiblagdana sv. Ćirila i Metoda.Susret, koji se u toj prigodiodržava svake godine 24.svibnja, ove je godine održanranije, jer će toga dana SvetiOtac biti u pastoralnom pohoduupravo Bugarskoj.Nakon što je istaknuo povijesnoi ljudsko bogatstvo bugarskoganaroda, Sveti je Otac podsjetiokako uz pastoralnu svrhususreta s katolicima te zemlje,

njegov pohod ima i ne manjevažan ekumenski cilj – učvrstitibratske veze s Bugarskompravoslavnom crkvom. “Naš ćesusret sigurno pomoćiBugarskoj da utvrdi svojekršćanske korijene”,napomenuo je Sveti Otac tenastavio, "u povijesnomrazdoblju u kojem se ona otvara"novom životu", nakon padastaroga komunističkogporetka". Za Papu taj putpribližavanja stoji u skladu sduhovnim viđenjem Ćirila iMetoda, koje je opisao kao“viđenje jedinstva u različitosti,slobode vezane uz istinu, nadenasuprot svake nedaće”. Čvrstovezana na Kristovo Evanđelje,

baština dvojice velikihslavenskih apostola, premaPapinim riječima, “tijekomstoljeća nije izgubila ni malosvoje važnosti”. “PosjećujućiBugarsku, posjetiti ću narodkoji je rođen iz njihovasvjedočanstva, i susrest ću se skulturom koja utjelovljuje duhnjihova poučavanja”, kazao jeSveti Otac.Ministar Passy nakon susreta saSvetim Ocem, u razgovoru snovinarom Radio Vatikanaizrazio je svoju radost zbogprvoga Papina pohodaBugarskoj, koji se podudara spočetkom trećeg tisućljeća te13 stoljeća života bugarskeKatoličke crkve.

Kardinal Etchegaray ponovno otputovao u Svetu zemljuVatikan, 11.5.2002. (IKA) -Nakon teških dana krize uBetlehemu, kardinal RogerEtchegaray ponovno je 11.svibnja otputovao u Svetuzemlju – poput hodočasnika nahodočašću zahvale, u Papinoime, za pozitivno rješenjedogađaja koji je izazvao veliku

napetost u čitavom svijetu.Direktor Tiskovnog uredaSvete Stolice Joaquin NavarroValls potvrdio je 11. svibnjanovinarima odlazak kardinalaEtchegaraya u Jeruzalem, tenajavio da će 12. svibnja ucrkvi Sv. Katarine uBetlehemu, koja se nalazi uz

baziliku Kristova Rođenja,kardinal Etchegaray služiti“svečanu misu zahvale,pokajanja i pomirenja, donosećisvima blagoslov Svetog Oca”.Već su rano ujutro 11. svibnjatamošnji vjernici iskazaliolakšanje, kroz molitve ipjesme zahvalnice, radi

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

oslobođenja redovničkezajednice iz bazilike, koja jeviše od mjesec dana bilaprisiljena živjeti s palestinskimborcima i na nišanu izraelske

vojske. Trg Jaslica, s kojega suse povukla oklopna kola, vratioje svoj pravi izgled, uiščekivanju Papina izaslanikakoji će svojim novim posjetom

ponovno dati znak svetostimjestu koje cijeli svijetpodsjeća na Kristovo rođenje.

Rim: Molitveni susret za mir u Sv. zemljiRim, 11.5.2002. (IKA) - Urimskoj bazilici Svete MarijeVelike održan je 11. svibnjamolitveni susret za mir u Svetojzemlji. Kao odgovor na Papinpoziv organizirao ga jeJeruzalemski viteški redKristova groba. Molitvu jepredvodio nadbiskup Giovannide Andrea, veliki priorViteškog reda.Slični će se molitveni susretiodržati i po drugim talijanskimgradovima, jer se Jeruzalemski

viteški red Kristova grobaoduvijek osjeća vezan uzsudbinu Svete zemlje i dubokoje pogođeni sadašnjimprilikama.Na istu je nakanu zakazano imeđunarodno hodočašćecijelog reda u marijanskolurdsko svetište od 7. do 13.lipnja. Predvodit će ga kardinalFurno, Veliki Meštar reda, asudjelovat će Vitezovi i Dame,članovi i članice reda iz cijelogsvijeta. Oni će tom prigodom

moliti Gospin zagovor zadiplomatsko rješenje sadašnjegsukoba u Svetoj zemlji te zamiroljubivi suživot.Viteški red Kristova grobautemeljen je 1099. godine.Prilozima 20.000 tisuća članovapo svim kontinentima pomaže uuzdržavanju Jeruzalemskogalatinskog patrijarhata,svećenstva, sjemeništa ižupskih škola u Svetoj zemlji terazvija važnu socijalnu pomoć.

Milano: Forum o InternetuMilano, 12.5.2002. (IKA) –Katolička crkva realistički i spovjerenjem promatramogućnosti koje joj pružaInternet. Papa Ivan Pavao II. toje u više navrata potvrdio.Stoga je Talijanska biskupskakonferencija zajedno sKatoličkim sveučilištempripremila ovih dana u Milanuposebni forum, na kojem senastoji odgovoriti na neka odbrojnih pitanja koja Internetpostavlja znanstvenim ihumanističkim djelatnicima.Milanski nadbiskup kardinalCarlo Maria Martini upozorioje katoličke pastoralnedjelatnike kako se premalosluže tim sredstvom. Istina je,dodao je kardinal Martini, da sesamo 5% čovječanstva i to

uglavnom u najrazvijenijimzemljama služi tim modernimsredstvom. Siromašni sukontinenti, posebice Afrika, jošviše pogođeni takozvanimdigitalnim dividerom, kojitamošnje pučanstvo uopće nemože upotrebljavati. Internet nebi smio postati privilegiranosredstvo za nekolicinu,primijetio je kardinal Martini idodao kako treba svladati novetehnologije kako bi se postiglopriopćivanje koje će izravnodotaknuti srca. Istinski ievanđeoski govor od srca ksrcu ne može biti zamijenjenelektronskim sredstvima.Kršćanska zajednica sazanimanjem promatra Internet isve što se oko toga zbiva.Treba, međutim, ići dalje i

moliti se kako bi se i unutarzajednice moglo živjeti irazmišljati, poručuje milanskinadbiskup.Na skupu se raspravljalo i oetičkoj problematici iodgovornosti povezanoj sInternetom u kulturnojstvarnosti današnjice. Bez etikeInternet će postati izlogodnosno trgovačka ponuda,koju će ljudi izbjegavatiumjesto da se njome koriste i unajopasnijim prilikama.Talijanska crkva raspolaže sa6.221 web-stranicom. Nekeimaju stručno općenitoobilježje, a druge subiskupijskoga i župskogkaraktera. Svoje web-straniceimaju i razne katoličke udruge ipokreti.

Kardinal Kasper s beogradskim vlastimaKardinal pozvan naproslavu jubilejaMilanskog edikta2013. u Nišu

Niš, 13.5.2002. (IKA) – Usklopu svoga petodnevnogposjeta Srbiji na pozivBiskupske konferencije SRJugoslavije, predsjednikPapinskoga vijeća zapromicanje jedinstva kršćanakardinal Walter Kasper susreose 13. svibnja spotpredsjednikom srpske vladeŽarkom Koraćem. U razgovoruje posebno bilo riječi oodnosima Crkve i države, te omjestu religije u javnosti.Kardinal se zatim susreo i sministrom unutarnjih poslovaGoranom Svilanovićem.Kardinal Walter Kasperpohodio je najjužniju katoličkužupu u Beogradskojnadbiskupiji – župu PresvetogSrca Isusova u Nišu. U

prepunoj novoj crkvi, kardinalje predvodio koncelebriranueuharistiju, zajedno sapostolskim nuncijem uBeogradu nadbiskupomEugenijem Sbarbarom ibeogradskim nadbiskupomStanislavom Hočevarom. Upropovijedi je kardinal Kaspergovorio o važnostiekumenizma, a na misi su bilinazočni i srpskopravoslavnibiskup Irenej i čelnici gradskihvlasti u Nišu. Nakon mise zakardinala i ostale uglednike bioje priređen prijem u Skupštinigrada Niša, gdje mu je izloženrad odbora za pripremuproslave Milanskog edikta ipostavljanja spomenika caruKonstantinu. Uz spomenikcaru, koji je rođen u Nišu,

priprema se i izgradnjasvjetlećeg monograma IsusaKrista, kopije freske izranokršćanskoga Niša. Usklopu jubileja u sljedećihjedanaest godina priredit će seistraživanja ranokršćanskogaNiša, te seminari i simpoziji ocaru Konstantinu i kršćanstvuna tome prostoru, a u pripremije i izdanje knjige JoelaSchmidta “MemoariKonstantina Velikog”.Iste je večeri kardinal Kasperodržao predavanje o Crkvi iekumenskom dijalogu izmeđukatoličke i pravoslavne Crkve.Na kraju predavanja niškiepiskop pozvao je kardinalaKaspera na proslavu jubilejaMilanskog edikta g. 2013.

26 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kardinal Kasper se susreo s redovnicamaNa susretu sepokazala raznolikostredovništva u Srbiji:nazočne su bile sestreiz 6 kongregacija i 5nacionalnosti.

Beograd, 13.5.2002. (IKA) –Kardinal Walter Kasper u tijekusvog posjeta Beogradu susreose u ponedjeljak 13. svibnja smanjom skupinom redovnicakoje djeluju u Srbiji iVojvodini. Sestre su najprije skardinalom, apostolskimnuncijem u Jugoslavijinadbiskupom EugenijemSbarbarom i beogradskimnadbiskupom StanislavomHočevarom molile Jutarnju, azatim ga kratko upoznale snjihovom situacijom i ulogom umjesnoj Crkvi. Njihov broj senakon nedavnih ratnih zbivanjana prostoru bivše Jugoslavije(1991–1995) vidljivo smanjio.Naime, nakon drugogasvjetskog rata, redovnice su

imale veoma važnu ulogu uživotu Crkve u Srbiji, CrnojGori i šire, jer su svojim radompo bolnicama, često bile jedinividljivi znak Kristoveprisutnosti na tim prostorima.Sada, premda u manjem broju,ipak žele djelatno sudjelovati uobnovi redovništva cjelokupneCrkve, u nastojanjima zadijalog među različitimvjerama, kulturama i nacijama,a nadasve žele u svomesvakodnevnom životu izvršiti iekumensko poslanje, radeći najedinstvu kršćana različitihCrkava.Kardinal je u svom govoruistaknuo važnost redovnica uživotu Crkve, a zatim govorio oduhovnoj dimenziji

ekumenizma. Istaknuo je da jeekumenizam bitni dio našegkršćanskog poslanja. Ne smijunas obeshrabriti nikakvepoteškoće, a ipak moramo bitisvjesni, da će jedinstvo bitidjelo Duha Svetoga, a ne plodnašeg zauzimanja iliorganiziranosti.Kardinal Kasper seredovnicama također zahvalioza sve što su do sada činile natom području, a za ekumenizamsvakidašnjice, onaj bazičniekumenizam, koji je čestovažniji od svih velikih rasprava.Na susretu s kardinalompokazala se raznolikostredovništva u Srbiji: nazočne subile sestre iz 6 kongregacija i 5nacionalnosti.

Papa pozvao na mir u području Velikih jezeraVatikan, 14.5.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. istaknuo jepotrebu postizanja mira napodručju Velikih jezera uSredišnjoj Africi. Godinama upodručju Velikih jezera događase nasilje, ljudi plaćaju visokucijenu siromaštva, bijede i

izbjeglištva, istaknuo je Papa usvojoj poruci biskupima izKonga-Kinshase, koji zasjedajuu Kigaliju. Sveti Otac jeupozorio kako je nasiljesuprotno ljudskimvrijednostima, te se zauzeo zastvaranje solidarnoga i

miroljubivog suživota na tomepodručju. Posebnu ulogu, ističePapa, u procesu pomirenja imaKatolička crkva i njezinosvećenstvo. Poruku je pročitaotajnik Papinskoga vijeća zaevangelizaciju naroda afričkibiskup Robert Sarah.

Vatikan zabrinut zbog suprotstavljanja palestinskojdržaviRim, 14.5.2002. (IKA) –Odbacivanje palestinskesamostalne države od straneizraelskoga političkoga blokaLikud izazvalo je zabrinutost

Svete Stolice. Vatikanskidiplomat nadbiskup Jean-LouisTauran izjavio je na jednojkonferenciji u Rimu, kakoprenosi “Il Tempo”, kako se

time odbacuje dijalog i mirovniproces, kojemu je cilj stvaranjedvije samostalne države.

Bush bi mogao posjetiti PapuWashington, 15.5.2002. (IKA)– Suradnici američkogpredsjednika Busha nastojepronaći mjesta upredsjednikovu protokolu zasusret s Papom na margini

summita na vrhu NATO-a iRusije koji će se održati 28.svibnja u Rimu.Bijela kuća nije u programupredvidjela susret s Papom, nosada se nastoji vratiti tradiciji

prema kojoj američkipredsjednici prilikom posjetaRimu redovito posjete iVatikan.

Brazil: Crkva promišlja novu evangelizaciju kako bizaustavila rast sljedbi

Prema najnovijimstatističkim podacima74% od 170 milijunaBrazilaca izjašnjavase katolicima, dok jebroj pripadnikarazličitih sljedbi uproteklih deset godinaporastao na 15,4%.

Brazilia, 15.5.2002. (IKA) –Crkva u Brazilu promišlja novenačine evangelizacije kako bizaustavila odljev vjernika u svebrojnije sljedbe. Najnovijestatistike o broju sljedbi uBrazilu potaknule su nas narazmišljanje, istaknuo jegeneralni tajni Brazilskebiskupske konferencijeRaymundo Damasceno deAssis, dodajući kako će višepozornosti posvetiti katoličkimglasilima kao sredstvimaevangelizacije.

Predsjednik Brazilske BKbiskup Jayme Chemello vonPelotas upozorio je nanedostatak svećenika u Brazilu,te na potrebu većeguključivanja vjernika laika upastoral. U Brazilu trenutnodjeluje 16 tisuća katoličkihsvećenika, a za normalnoodvijanje pastoralnoga radatrebalo bi ih najmanje 160tisuća, ističe biskup. Premanajnovijim statističkimpodacima 74% od 170 milijunaBrazilaca izjašnjava sekatolicima, dok je broj

pripadnika različitih sljedbi uproteklih deset godina porastaona 15,4%. Istodobno jeporastao i broj ateista s 4,8 na7,3%. Prelazak katolika u različitesljedbe ne ugrožava Crkvu,ističe predsjednik BK, jer tkoostaje u Crkvi taj je pravikatolik. I mnogi teolozi usvojim promišljanjima svjedočekako je za Crkvu bitnijakvaliteta od kvantitete.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Kardinal Laghi navršio 80 godinaKardinal Laghi bio je35 godinanajistaknutijivatikanski diplomatkojemu supovjeravane dužnostina najtežim mjestima.

Vatikan, 15.5.2002. (IKA) –Umirovljeni prefektKongregacije za obrazovanjekardinal Pio Laghi navršio je80 godina života, te takoprestao biti aktivnim članomkardinalskoga zbora. KardinalLaghi bio je 35 godinanajistaknutiji vatikanskidiplomat kojemu supovjeravane dužnosti nanajtežim mjestima – odJeruzalema i Buenos Airesa doWashingtona. Nakonumirovljena s dužnosti prefektaKongregacije g. 1999, kardinalLaghi, koji je uvijek smatranmogućim kandidatom za

novoga poglavara Crkve, ostaoje članom desetak vatikanskihtijela. Nakon studija i svećeničkogređenja g. 1946, Pio Laghi jedoktorirao crkveno pravo, azatim je završio Papinskudiplomatsku akademiju. Svojudiplomatsku karijeru započeo jekao tajnik nuncijature uNikaragvi g. 1952, a nastavio jeu Washingtonu i New Delhiju.Godine 1969. zaređen je zabiskupa, a odmah zatim ga papaPavao VI. šalje u Jeruzalemgdje je vladalo ratno stanjeizmeđu Izraela i Palestinaca.

Nakon Jeruzalema 1975. odlaziu Buenos Aires, gdje je poznatkao borac za ljudska prava iposrednik između vlasti ipolitičkih struja i zatvorenika.Izuzetno se važnim smatra injegova služba u SAD-u.Nakon izbora Ronalda Reaganaza predsjednika, papa IvanPavao II. šalje biskupa Laghijakao apostolskog izaslanika uWashington kako bi izgradiopune diplomatske odnoseizmeđu Svete Stolice i SAD-a.Tu je zadaću Laghi ostvario g.1984, te je postao prvimapostolskim nuncijem uWashingtonu.

Savjetovanje europskih biskupskih konferencija uVeneciji

Tema susreta je “Radi odgovornost premastvorenom. Održivirazvoj u novoj vizijirada”.

Venecija, 15.5.2002. (IKA) – UVeneciji se od 23. do 26.svibnja održava četvrtosavjetovanje europskihbiskupskih konferencijaposvećeno temi stvaranja kojepriređuje Vijeće europskihbiskupskih konferencija(CCEE). Tema ovogodišnjegsusreta je “Rad i odgovornostprema stvorenom. Održivirazvoj u novoj viziji rada”. Nasusretu će sudjelovati izaslanici34 europske biskupskekonferencije, među kojima ćebiti i zagrebački nadbiskupJosip Bozanić, potpredsjednikCCEE-a, te gosti izmeđunarodnih europskih tijelazauzetih na tome području. Naposljednjem skupu europskihCrkava o okolišu koji je održan

prošle godine u Slovačkojstručnjaci na tome područjuistaknuli su kako se rješenjeekološke krize može iznaćisamo u “široj perspektivi”. Utom su kontekstu istaknuliproblem borbe protivsiromaštva budući da su mnogevisoko zadužene zemljeprisiljene uništavati vlastitubaštinu prirodnih bogatstava.Istaknuto je također pitanjeekonomske efikasnosti udruštvenom razvoju jerproblemi poput nezaposlenostipredstavljaju zapreku umnogim europskim zemljamabavljenja pitanjima koja seodnose na budućnost. Ta će sepromišljanja nastaviti na skupuu Veneciji na kojem će seprodubljivati ekonomska

dimenzija “održivosti”:polazište će biti u kršćanskompoimanju rada gdje će se usredište pozornosti stavitipitanje je li ekonomijanadahnuta na načelu održivostimoguće rješenje i za problemnezaposlenosti. Sastavni diosusreta predstavljat će susretposvećen prinosu europskihCrkava konferenciji “Rio+10”(Johannesburg, rujan 2002.).Bit će priređena također javnarasprava o “Radu i zdravlju”.Na skupu će biti i prilike dasudionici razmjene iskustva oonomu što biskupskekonferencije promiču namjesnoj razini u cilju očuvanjastvorenog (etičke banke,pravedno i solidarno tržište,ekonomija zajedništva i dr.).

28 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Ne strahujmo "izvesti na pučinu" širokogainformacijskog oceana

Papine riječi uzmolitvu “Kraljiceneba” u nedjelju 12.svibnja 2002. - Papa oprekidu opsadebazilike Rođenja uBetlehemu.

1. U mnogim zemljama, međukojima i Italiji, proslavablagdana Kristova Uzašašćapomaknuta je za danas. Tim seblagdanom spominjemo kako jeIsus, nakon svoga uskrsnuća,četrdeset dana apostolimapokazivao da je živ (Dj 1,3).Nakon toga, povevši ih naMaslinsku goru, “bi uzdignutnjima naočigled i oblak ga otenjihovim očima” (Dj 1,9).Uskrsnuo i uzašao na neboOtkupitelj za vjernikepredstavlja sidro spasenja iutjehe u svakodnevnomzauzimanju u službi istine imira, pravde i slobode.Uzašavši na nebo, on namponovno otvara put premablaženoj domovini, ali ne danas udalji iz povijesti, već današ hod prožme nadom. 2. Svakog se dana moramosuočavati sa stvarnostimaovoga svijeta. Na to naspodsjeća i Svjetski dansredstava društvenogpriopćivanja, koji danasslavimo. Najnoviji napreci ukomunikacijama iinformacijama stavili su Crkvupred nove mogućnosti

evangelizacije. Htio sam, stoga,ove godine predložiti vrloaktualnu temu: “Internet: noviforum za naviještanjeevanđelja”. Moramo ući u tusuvremenu i sve gušću mrežukomunikacija s realizmom ipouzdanjem, uvjereni da, akose koristi sa stručnošću isvjesnom odgovornošću, možepružiti vrijedne mogućnosti zaširenje evanđeoske poruke.Neka se, stoga, ne strahuje“izvesti na pučinu” širokogainformacijskog oceana. I ponjemu radosna vijest možedoprijeti do srca muškaraca ižena novog tisućljeća. 3. Neka se, ipak, nikada nezaboravi da je tajna svakogaapostolskog djelovanja u prvomredu molitva. Upravo su upostojanoj molitvi, nakonUzašašća, apostoli živjeli udvorani Posljednje večereočekujući Duha Svetoga kojegim je Krist obećao. S njima jebila i Marija, Majka Isusova(Dj 1,14). Dok se pripravljamokako bi iduće nedjelje proslavilisvečanu svetkovinu Duhova,zazovimo s Marijom DuhaSvetoga, da u kršćanima pobudi

obnovljeni misionarski zanos ivodi korake čovječanstvaputom solidarnosti i mira. Papin pozdrav nakon molitve“Kraljice neba”Svi smo s velikim olakšanjemprimili vijest da je bazilikaRođenja u Betlehemu vraćenaBogu i vjernicima. Od srcazahvaljujem svima koji supridonijeli da se tome svetommjestu ponovno vrati njegovpravi vjerski identitet. Posebnotreba spomenuti franjevačku tegrčku i armensku pravoslavnuzajednicu koje su, uz velikežrtve, ostale vjerni čuvarisvetišta. StanovnicimaBetlehema i okolice upućujemriječi hrabrenja kako bi iznovazapočeli hod s vjerom i nadomu Boga, koji je u njihovojzemlji postao tako bliz čovjeku.Te moje riječi u Betlehem jedanas prenio uzoriti kardinalRoger Etchegaray. Sveopća jeporuka Betlehema: ljubav,pravda, pomirenje i mir. Na timse temeljima može graditibudućnost u kojoj će se, uuzajamnom povjerenju,poštivati prava izraelskoga ipalestinskog naroda.

Bog, dalek i bliz, nedohvatljiv, a ipak uz nasPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 15. svibnja2002.

Kateheza br. 40 – Bog dolazisuditiUvodno biblijsko čitanje: Hab3,2-4.13a.15-19“Jahve, čuo sam za slavu tvoju,Jahve, tvoje mi djelo ulijevajezu! Ponovi ga u naše vrijeme!Otkrij ga u naše vrijeme! Ugnjevu se svojem smilovanjasjeti! Bog stiže iz Temana, aSvetac s planine Parana!Veličanstvo njegovo zastirenebesa, zemlja mu je punaslave. Sjaj mu je k’o svjetlost,zrake sijevaju iz njegovih ruku,ondje mu se krije sila... Iziđe daspasiš narod svoj, da spasišsvog pomazanika... Gaziš pomoru s konjima svojim, popučini silnih voda! Čuo sam!Sva se moja utroba trese,podrhtavaju mi usne na tajzvuk, trulež prodire u kostimoje, noge klecaju poda mnom.Počinut ću kada dan tjeskobnisvane narodu što nas sadnapada. Jer smokvino drvoneće više cvasti niti će na lozibiti ploda, maslina će uskratitirod, polja neće donijeti hrane,ovaca će nestati iz tora, uoborima neće biti ni goveda.

Ali ja ću se radovati u Jahvi ikliktat ću u Bogu, svojemSpasitelju. Jahve, moj Gospod,moja je snaga, on mi daje nogepoput košutinih i vodi me navisine”. 1. Časoslov nam predlaže nizbiblijskih pjesama snažnogaduhovnog naboja, koji stoje uzbok temeljnoj molitvi psalama.Danas smo čuli jedan primjeruzet iz trećega i posljednjegpoglavlja Habakukove knjige.Taj je prorok živio krajem VII.st. pr. Kr., kada je judejskokraljevstvo bilo stiješnjenoizmeđu dvije supersile uširenju, s jedne strane Egipta, as druge Babilonije.Međutim, mnogi stručnjaci držeda je taj završni himan zapravocitat. Kao dodatak kratkomHabakukovu spisu bila bi dakleumetnuta liturgijska pjesma,“na način tužbalice” i da je seprati “na žičanim glazbalima”,kao što to kažu dvije bilješkestavljene na početku i na krajupjesme (usp. Hab 3,1.19b).Časoslov, hvatajući nit drevnemolitve Izraela, poziva nas tu

skladbu preobraziti u kršćanskispjev, odabirući određeneznačajne retke (usp. rr. 2-4.13a.15-19a). 2. Himan, koji pokazujetakođer veliku pjesničku snagu,prikazuje veličanstvenu slikuGospodina (usp. rr. 3-4).Njegov lik svečano zastire cijeliprizor svijeta a svemir drhtipred njegovim nadolaskom. Onstiže s juga, iz Temana i gorjaParana (usp. r. 3), odnosno spodručja Sinaja, mjesta velikeBožje objave za Izrael. I upsalmu 67. se opisuje kako“Jahve sa Sinaja u Svetištedolazi” u Jeruzalemu (usp. r.18). Njegova je pojava, prematrajnoj biblijskoj tradiciji, svaobasjana svjetlošću (usp. Hab3,4). Postoji neko zračenjenjegova transcendentnogotajstva, ali koje se saopćavaljudima: svijetlo je izvan nas,ne možemo ga uhvatiti ilizaustaviti; ipak ono nasokružuje, rasvjetljuje i grije.Tako je Bog, dalek i bliz,nedohvatljiv a ipak uz nas,štoviše spreman biti s nama i u

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

nama. Na objavu njegovaveličanstva odgovara sa zemljezbor hvale: to je odgovorsvemira, svojevrsna molitvakojoj čovjek daje izričaj.Kršćanska je tradicijaoživljavala to duhovno iskustvone samo u osobnoj duhovnosti,već i kroz smiona umjetničkaostvarenja. Ostavljajući postrani veličanstvenesrednjovjekovne katedrale,spomenimo u prvom reduumjetnost kršćanskog istoka snjegovim divnim ikonama igenijalnim arhitekturamanjegovih crkava i njegovihmanastira.Crkva Sv. Sofije u Carigraduostaje u tom pogledu svojevrsniarhetip što se tiče razgraničenjaprostora kršćanske molitve, ukojem prisutnost ineuhvatljivost svjetlaomogućuju primijetiti kakoblizinu tako i nedokučivostbožanske stvarnosti. Onaproniče cijelu molitvenuzajednicu do srži i ujedno jepoziva nadići samu sebe kakobi cijela uronila u neizrecivostotajstva. Jednako su takoznačajni umjetnički i duhovniprinosi, koje karakterizirajumanastire te kršćanske tradicije.U tim pravim pravcatim svetimmjestima – a u mislima seodmah javlja gora Athos –vrijeme sadrži u sebi znakvječnosti. Božje se otajstvootkriva i skriva u timprostorima po stalnoj molitvimonaha i eremita koje se uvijeksmatralo slične anđelima. 3. No, vratimo se pjesmiproroka Habakuka. Za svetogpisca Gospodinov ulazak usvijet ima jasno značenje. Onželi ući u povijest čovječanstva,

“u naše vrijeme”, kao što sedva put ponavlja u drugomretku, da sudi i poboljša ovajživot, kojeg mi vodimo na takokonfuzan i često izopačennačin.Dakle, Bog očituje svoj gnjev(usp. r. 2c) protiv zla. U pjesmise navodi niz nemilosrdnihbožanskih zahvata, premda sene određuje pobliže je li riječ oizravnim ili neizravnimdjelovanjima. Evocira seIzraelov izlazak, kada jefaraonova konjica bilapotopljena u moru (usp. r. 15).Ali se nazire i perspektivadjelovanja koje će Gospodinizvršiti prema novom tlačiteljusvog naroda. Božanski jezahvat oslikan na gotovo“vidljiv” način nizom slika izzemljoradničkog života: “Jersmokvino drvo neće više cvasti,niti će na lozi biti ploda,maslina će uskratiti rod, poljaneće donijeti hrane, ovaca ćenestati iz tora, u oborima nećebiti ni goveda” (r. 17). Sve onošto je znak mira i plodnosti jenestalo a svijet izgleda kaopustinja. To je simbol dragostalim prorocima (usp. Jer4,19-26; 12,7-13; 14,1-10), kojinjime prikazuju sud Gospodinakoji nije ravnodušan prema zlu,tlačenju i nepravdi. 4. Molitelja pred naglomBožjom pojavom obuzima strah(usp. Hab 3,16), sav se trese,osjeća prazninu u duši, obuzeoga je drhtaj, jer Bog pravde jenepogrešiv, vrlo različit odzemaljskih sudaca. Ali Božjiulazak ima i drugu zadaću, kojunaša pjesma radosno veliča. Onnaime u svom gnjevu nezaboravlja milosrdnosmilovanje (usp. r. 2). On izlazi

s obzora svoje slave ne samo dabi uništio oholost opakoga, veći da bi spasio svoj narod i svogpomazanika (usp. r. 13), to jestIzraela i njegova kralja. On želibiti također osloboditeljpotlačenih, dati da se rodi nadau srcu žrtava, započeti novodoba pravednosti. 5. Zato naša pjesma, premdanosi naznaku “na načintužbalice”, pretvara se u himanradosti. Najavljene nevoljeimaju naime za cilj oslobođenjeod tlačitelja (usp. r. 14). Onepobuđuju radost pravednikakoji kliče: “Ali ja ću se radovatiu Jahvi i kliktat ću u Bogu,svojem Spasitelju” (r. 18). Ististav Isus savjetuje svojimučenicima u vremenuapokaliptičke kataklizme: “Kadse sve to stane zbivati,uspravite se i podignite glavejer se približuje vašeotkupljenje” (Lk 21,28).U Habakukovoj pjesmi prelijepje završni redak koji izražavaponovno zadobivenu radost.Gospodina se naziva – kao štoje to učinio David u psalmu 17– ne samo “snagom” svogavjernika, već i kao onaj koji mudaje okretnost, hitrost, radost uopasnostima. David je pjevao:“Ljubim te, Jahve, krepostimoja!... Noge mi dade brze kou košute i postavi me na visinečvrste” (Ps 17,2.34). A našpjesnik sada pjeva: “Jahve, mojGospod, moja je snaga, on midaje noge poput košutinih ivodi me na visine” (Hab 3,19).Kada se ima Gospodina uz sebene strahuje se više od mora iprepreka, već se nastavlja lakimkorakom i radošću na životnomputu, makar bio i surov.

Božje milosrđeApostolsko pismo uobliku motu proprija“Misericordia Dei” onekim vidicimaslavljenja sakramentapokore

Po milosrđu Boga, Oca koji naspomiruje sa sobom, Riječ seutjelovila u neokaljanom kriluBlažene Djevice Marije daspasi “narod svoj od grijehanjegovih” (Mt 1,21) te uđe “ukraljevstvo nebesko” (1). Sv.Ivan Krstitelj potvrđuje toposlanje prepoznavajući Isusakao “Jaganjca Božjega kojiodnosi grijeh svijeta” (Iv 1,29).U čitavom svom djelovanju ipropovijedanju preteča upućujesnažni i gorljivi poziv napokoru i obraćenje, čiji je znakkrštenje podijeljeno u vodamaJordana. I sam se Isuspodvrgava tome pokorničkomobredu (usp. Mk 3,13-17), nezato što ima grijeha, već zato

što “pristaje da se uvrsti međugrešnike; on je ‘Jaganjac Božjikoji odnosi grijeh svijeta’ (Iv1,29), već anticipira ‘krštenje’svoje okrutne smrti” (2).Spasenje je zato i nadasveotkupljenje od grijeha kaozapreke prijateljevanju sBogom i oslobođenje od stanjaropstva u kojem se čovjeknalazi od kada je podlegaonapasti Zloga i izgubio slobodudjece Božje (usp. Rim 8,21).Krist je povjerio apostolimaposlanje da naviještajuKraljevstvo Božje ipropovijedaju evanđelje zaobraćenje (usp. Mk 16,15; Mt28,18-20). Uvečer samog danauskrsnuća, neposredno uoči

početka apostolskog poslanja,Isus po snazi Duha Svetogadaje apostolima vlast daskrušene grešnike pomiruju sBogom i sa Crkvom: “PrimiteDuha Svetoga. Kojima otpustitegrijehe, otpuštaju im se; kojimazadržite, zadržani su im” (Iv20,22-23) (3).U trajnome crkvenomdjelovanju tijekom povijesti“služba pomirenja” (2 Kor5,18), podjeljivana posakramentima krštenja i pokore,uvijek je promatrana kao bitna iuzvišena obveza svećeničkeslužbe, vršena u poslušnostiIsusovoj zapovijedi. U tijekustoljećâ slavljenje sakramentapokore poprimalo je različite

30 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

oblike, ali je uvijek očuvalo istotemeljno ustrojstvo koje nužnouključuje ne samo činslužbenika – isključivo biskupaili svećenika, koji prosuđuje iodrješuje, liječi i ozdravlja uKristovo ime – već također ičin pokornika: kajanje,ispovijed i zadovoljštinu.U apostolskom pismu “Novomillennio ineunte” pisao sam:“Želim nadalje obnovljenupastoralnu hrabrost, kako bisvakodnevna pedagogijakršćanskih zajednica znala nauvjerljiv i učinkovit načinponuditi slavlje sakramentapomirenja. Kao što ćete seprisjetiti, 1984. godine osvrnuosam se na tu temuposlijesinodalnom pobudnicomReconciliatio et paenitentia(Pomirenje i pokora), koja jeskupila plodove razmišljanjaBiskupske sinode posvećene tojproblematici. Tada sam pozivaoda se ulože svi napori kako bise suočilo s krizom ‘osjećaja zagrijeh’... Kada se spomenutaSinoda suočila s timproblemom, svima je predočima bila kriza togasakramenta, osobito u nekimkrajevima svijeta. Razlozi kojisu bili izvorište nisu nestali utom kratkom vremenskomrazdoblju, no godina Jubileja,koja je na osobit način bilaobilježena pristupanjemsakramentalnoj pokori,ponudila nam je ohrabrujućuporuku koju ne treba izgubiti:ako su mnogi, a među njimatakođer mnoštvo mladih,plodonosno pristupili ovomusakramentu, vjerojatno je nužnoda se pastiri oboružaju većimpouzdanjem, kreativnošću iustrajnošću i u njegovuvrednovanju” (4).S tim sam riječima nastojao, ato i sada želim, ohrabriti iuputiti usrdni poziv svojojsubraći biskupima – i, ponjima, svim svećenicima – nasnažno oživljavanje sakramentapomirenja, također kao zahtjevaistinske ljubavi i pravepastoralne pravednosti (5), te ihpodsjetiti da svaki vjernik, sispravnim duhovnimraspoloženjem, ima pravoosobno primiti tajsakramentalni dar.Da bi poslužitelj sakramentamogao pravo upoznatiraspoloženje pokornika upogledu podjeljivanja iliuskraćivanja odrješenja tezadavanja primjerene pokore,neophodno je da vjernik, uzsvijest o počinjenim grijesima,boli zbog njih i odlučnosti da u

njih ponovno ne upadne (6),ispovijedi svoje grijehe. U tomesmislu Tridentski sabor izjavioje da je nužno “po Božjemzakonu ispovijediti sve ipojedine smrtne grijehe” (7).Crkva je uvijek uviđala bitnupovezanost između sudapovjerenog svećenicima u tomesakramentu i nužnosti dapokornici ispovijede sve svojegrijehe (8), osim u slučajunemogućnosti. Stoga, budući daje cjelovita ispovijed teškihgrijeha po božanskoj uredbisastavni dio tog sakramenta, nina koji način ona nijeprepuštena slobodnoj voljipastira (oprost, interpretacija,mjesni običaji, itd.). Ustegovnim pravilima koja setiču tog sakramenta samomjerodavna crkvena vlastodređuje kriterije zarazlikovanje stvarnenemogućnosti ispovijedanjagrijeha od ostalih okolnosti ukojima je ta nemogućnost tekprividna ili se može prevladati.Imajući pred očima današnjedušobrižničke prilike i u željida pružim odgovor na zabrinutatraženja mnoge braće ubiskupstvu smatram korisnimpodsjetiti na neke od važećihkanonskih zakona o slavljenjutog sakramenta te pojasnitineke njegove vidike – u duhuzajedništva s odgovornošćuvlastitom čitavom biskupstvu(9) – u pogledu njegova boljegpodjeljivanja. Riječ je o tomuda se zajamči vjernije, i zatoplodonosnije, slavljenje togdara kojeg je Isus Kristpovjerio Crkvi nakon uskrsnuća(usp. Iv 20,19-23). To jeizgleda osobito nužno budućida se u nekim krajevimaprimjećuje tendencijanapuštanja osobne ispovijedizajedno s protupravnimpribjegavanjem “općem” ili“skupnom” odrješenju. U tomse slučaju skupno odrješenjeviše ne promatra kaoizvanredno sredstvo koje sekoristi isključivo u izvanrednimprilikama. Na temeljusvojevoljnog proširivanjauvjeta koje iziskuje velikapotreba (10), u praksi se gubi izvida vjernost božanskom oblikusakramenta, odnosnokonkretnije nužnost osobneispovijedi, što ima zaposljedicu nanošenje ozbiljnihšteta po duhovni život vjernikai svetost Crkve.Stoga, nakon savjetovanja sKongregacijom za nauk vjere,Kongregacijom za bogoštovlje istegu sakramenata i Papinskim

vijećem za tumačenje crkvenihzakona te nakon što samsaslušao mišljenja časne braćekardinala na službi u tijelimaRimske kurije i ponovnopotvrđujući katolički nauk osakramentu pokore i pomirenja,kako je sažeto izložen uKatekizmu Katoličke Crkve(11), svjestan svoje pastoralneodgovornosti i s punomsviješću o uvijek aktualnojnužnosti i djelotvornosti togsakramenta, izjavljujemslijedeće: 1. Neka ordinariji podsjećajusve poslužitelje sakramentapomirenja da je opći zakonCrkve, primjenjujući katoličkinauk na tome području, odredioda:a) “Pojedinačna i cjelovitaispovijed i odrješenje jesujedini redoviti način na koji sevjernik svjestan teškoga grijehapomiruje s Bogom i Crkvom;samo fizička ili moralnanemogućnost ispričava odtakve ispovijedi; u tom slučajupomirenje se može postići i nadruge načine”. (12)b) Zato, “svaki kome je snagomslužbe povjerenodušobrižništvo obvezan jevoditi brigu da se ispovijedepovjereni mu vjernici koji torazložno mole i da im se pružiprigoda pristupiti pojedinačnojispovijedi u određene dane isate koji njima odgovaraju”(13).Osim toga, svi svećenici kojiimaju ovlast podjeljivanjasakramenta pokore, neka seuvijek pokažu spremnimapodijeliti ga kad god to vjernicis razlogom traže (14).Nedovoljna spremnost da seranjena ovca prihvati, štovišeda joj se iziđe ususret kako bi jese vratilo u ovčinjak, bio bižalosni znak nedostatkapastoralne osjetljivosti kod onihkoji, svećeničkim ređenjem,moraju u sebi odražavati slikuDobrog Pastira. 2. Mjesni ordinariji, kao ižupnici i upravitelji crkava isvetišta, morali bi s vremena navrijeme provjeriti jesu li uistinuzadovoljeni uvjeti kojima će sevjernicima, što je više moguće,olakšati pristup ispovijedi. Naposebni se način preporučuje dau bogoslužnim prostorimaispovjednici budu vidljivoprisutni u određene sate, da tesatnice budu prilagođenestvarnim prilikama pokornikate da ispovjednici posebnobudu na raspolaganju prije mise

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

i tijekom njezina slavljenja akopostoje drugi raspoloživisvećenici, kako bi se izašloususret potrebama vjernika(15). 3. Budući da je “vjernikobvezan ispovijediti sve teškegrijehe po vrsti i brojupočinjene poslije krštenja, kojiključevima Crkve još nisuizravno otpušteni ni upojedinačnoj ispovijedipriznati, a kojih je svjestannakon pomna ispitivanja sebe”,(16) neka se odbaci svakiobičaj koji ispovijed svodi naopćenito optuživanje zboggrijeha ili samo jednog ili višegrijeha koji se smatrajunajvažnijima. Zapravo, vodećiračuna o tome da su svi vjernicipozvani na svetost, preporučujeim se da ispovijedaju i lakegrijehe (17). 4. U svjetlu i u kontekstuprethodnih odredbi, odrješenjeza više pokornika istodobnobez prethodne pojedinačneispovijedi, predviđeno kan.961. Zakonika kanonskogaprava, mora se ispravno shvatitii primjenjivati. Ono je, doista,“izuzetak” (18) i “ne može se...podijeliti na skupni način,osim:1. ako prijeti smrtna pogibelj asvećenik ili svećenici nemajuvremena pojedinačnoispovijediti pokornike;2. ako je velika potreba, to jestkad, prema broju pokornika,nema na raspolaganju dovoljnoispovjednika da u prikladnovrijeme propisno saslušajuispovijedi pojedinaca, tako dabi pokornici, bez svoje krivnje,bili prisiljeni ostati dugo bezsakramentalne milosti ili svetepričesti; ipak, ne smatra se da jepotreba dovoljna kad se nemogu imati na raspolaganjuispovjednici samo zbog velikogbroja pokornika, kao što možebiti na veliki blagdan iliprigodom hodočašća” (19).Što se tiče velike potrebe, dajuse sljedeća pojašnjenja: a) Riječ je o situacijama koje suobjektivno gledano izvanredne,poput onih koje se mogu javitina misijskim područjima ili uizoliranim zajednicamavjernika, koje svećenik možepohoditi tek jednom ili sveganekoliko put godišnje, ili kadaratne okolnosti, meteorološkeili slične prilike to dopuštaju.b) Dva uvjeta predviđenakanonom kojim se utvrđujevelika potreba su nerazdvojni.Stoga nikada nije dostatna sama

nemogućnost ispovijedanjapojedinaca “propisno” i “uprikladno vrijeme” zbognedostatka svećenika; tanemogućnost mora bitipovezana sa činjenicom da bipokornici drukčije bili bezsvoje krivnje prisiljeni ostati“dugo” bez sakramentalnemilosti. Moraju se stoga uzeti uobzir sveukupne prilikepokornika i biskupije, što setiče njezine pastoralneorganizacije i mogućnostipristupa vjernika sakramentupokore. c) Prvi uvjet, nemogućnost dase saslušaju ispovijedi“propisno” i “u prikladnovrijeme” odnosi se samo narazborito traženo vrijeme da bise zadovoljili elementi valjanogi dostojnog podjeljivanjasakramenta, pri čemu se neuzima u obzir duži pastoralnirazgovor, koji se može odložitiza neke povoljnije okolnosti.Razložno i prikladno vrijemeda bi se saslušale ispovijediovisit će o stvarnoj mogućnostiispovjednika ili ispovjednikâ tesamih pokornika. d) Što se tiče drugog uvjeta,potrebno je razborito prosuditi iprocijeniti koliko dugopokornici mogu biti bezsakramentalne milosti da bi bilastvarna nemogućnostpredviđena kan. 960, podpretpostavkom da nije riječ oneposrednoj smrtnoj opasnosti.Taj sud nije razborit ako senjime iskrivljava fizička ilimoralna nemogućnost, kao štobi to mogao biti slučaj,primjerice, kada bi se smatralokako će razdoblje takvelišenosti u trajanju kraćem odmjesec dana trajati “dugo”.e) Nije dopustivo stvarati ilidopustiti da se stvore situacijeprividne velike potrebe, kojenastaju zbog neredovitogpodjeljivanja sakramentauslijed nepridržavanja gorespomenutih normi (20), a jošmanje zbog toga što bipokornici radije voljeli skupnoodrješenje, kao da bi bila riječ oredovitoj i jednakovrijednojmogućnosti za dva redovitaoblika što ih donosi obred.f) Sam veliki broj pokornika nepredstavlja dostatnu nužnost ito ne samo u prigodi nekevelike proslave ili hodočašća,već i u sredinama gdje jeraširen turizam odnosnookolnostima današnjeg svevećeg kretanja osoba. 5. Sud o tomu postoje li uvjetipredviđeni kan. 961 § 1, 2 ne

donosi ispovjednik nego“dijecezanski biskup, koji možeodrediti slučajeve takve potrebevodeći računa o mjerilima skojima su se složili drugičlanovi biskupskekonferencije” (21). Tapastoralna mjerila moraju bitijasni izraz traženja potpunevjernosti, u prilikama pojedinihpodručja, temeljnim mjerilimaopće crkvene stege, koja sesama temelje na zahtjevimakoji proizlaze iz samogsakramenta pokore kaobožanske ustanove. 6. Zbog temeljne važnosti da natako bitnom području za životCrkve vlada puni sklad međurazličitim biskupskimkonferencija neka biskupi, uskladu s uredbom 455 § 2Zakonika kanonskog prava, ušto kraćem roku Kongregacijiza bogoštovlje i stegusakramenata dostave teksturedbi koje namjeravaju izdatiili posuvremeniti u svjetlu ovogmotu proprija o primjeni kan.961 Zakonika kanonskogaprava. To će pomoći bržem isve većem zajedništvu međubiskupima opće Crkve kako biposvuda potaknuli vjernike daobilno crpe iz vrela božanskogmilosrđa koja neprestanceizviru u sakramentu pomirenja. U tom pogledu zajedništva bitće jednako tako primjereno dadijecezanski biskupi izvijestesvoje biskupske konferencijepostoje li ili ne na područjunjihove jurisdikcije slučajevivelike potrebe. Bit će potomzadaća svake pojedinebiskupske konferencijeizvijestiti spomenutuKongregaciju o stvarnom stanjuna svom području i oeventualnim promjenama dokojih je u međuvremenu došlo. 7. Što se tiče osobnograspoloženja valja ponovitisljedeće:a) “Da bi vjernik valjanouživao sakramentalnoodrješenje podijeljeno za višeosoba istodobno, ne zahtijevase samo da bude pravoraspoložen nego i da istodobnodonese odluku da će u dužnomvremenu pojedinačnoispovjediti teške grijehe kojesada ne može tako ispovijediti”(22).b) Ukoliko je to moguće,uključujući slučajeveneposredne smrtne opasnosti,neka se vjernike prethodnopozove “da svatko nastoji

32 15. svibnja 2002. broj 20/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

pobuditi čin kajanja” (23). c) Jasno je da pokornici kojižive u trajnom stanju teškogagrijeha i ne kane promijenitisvoju situaciju ne mogu valjanoprimiti odrješenje. 8. Ostaje na snazi da “svakivjernik, pošto dođe u godinerasuđivanja, obvezan je baremjedanput godišnje iskrenoispovijediti svoje teške grijehe”(24), te tako “onaj komu seskupnim odrješenjem opraštajuteški grijesi neka se prvomprigodom pojedinačnoispovijedi prije nego ponovnodobije skupno odrješenje, osimako nastupi opravdani razlog,pri čemu ostaje na snazi obvezakan 989” (25). 9. Što se tiče mjesta iispovjedaonice za slavljenje togsakramenta, neka se vodiračuna da:a) “vlastito je mjesto zasakramentalno ispovijedanjecrkva ili kapela” (26), premdaostaje jasno da pastoralni razlogmože opravdati slavljenje togsakramenta na drugim mjestima(27);b) ispovjedaonice su reguliraneodredbama koje je izdalapojedina biskupskakonferencija, koja će zajamčitida će one biti smještene “navidnome mjestu” i imati “čvrsturešetku” te će tako omogućitivjernicima i samimispovjednicima koji to žele dase mogu njome slobodno služiti(28). Određujem da sve što samovim apostolskim pismom u

obliku motu proprija odredioima punu i trajnu vrijednost i dase obdržava počevši od ovogdana, bez obzira na sve ostalesuprotne uredbe. Sve što samodredio u ovome pismu, posvojoj naravi, vrijedi i za časneistočne katoličke Crkve uskladu s kanonima njihovaZakonika. Dano u Rimu, kod Sv. Petra, 7.travnja, Druge uskrsne nedjeljeili nedjelje Božjeg milosrđa,godine Gospodnje 2002.,dvadeset i četvrte mogpontifikata. Ivan Pavao II. 1 Rimski misal, Zborna 1.nedjelje došašća.2 Katekizam Katoličke Crkve,536.3 Usp. Tridentski sabor, 14.sjednica, De sacramentopaenitentiae, kan. 3: DS 1703.4 Br. 37: AAS 93 (2001.) 292.5 Usp. ZKP, kan. 213 i 843 § 1. 6 Usp. Tridentski sabor, 14.sjednica, Doctrina desacramento paenitentiae, pog.4, DS 1676.7 Isto, kan. 7: DS 1707.8 Usp. isto, pog. 5: DS 1679;Firentinski sabor, Decr. proArmeniis: DS 1323.9 Usp. kan. 392; Drugivatikanski sabor, Dogm. konst.o Crkvi Lumen gentium, 23.27;Dekr. o pastoralnoj službibiskupa Christus Dominus, 16. 10 Usp. kan 961, § 1, 2º.

11 Usp. br. 980-987; 1114-1134; 1420-1498.12 Kan. 960.13 Kan. 986, § 1.14 Usp. Drugi vatikanskikoncil, Dekr. o službi i životuprezbitera Presbyterorumordinis, 13; Ordo paenitentiae,Praenotanda, br. 10, b, editiotypica, 1974. 15 Usp. Kongregacija zabogoslužje i stegu sakramenata,Responsa ad dubia proposita:“Notitiae”, 37 (2001.), 259-260.16 Kan. 988, § 1.17 Usp. kan. 988, § 2; IvanPavao II., posinodalnaapostolska pobudnicaReconciliatio et paenitentia(Pomirenje i pokora), (2.prosinca 1984.), 32; AAS 77(1985.) 267; KatekizamKatoličke Crkve, 1458.18 Ivan Pavao II., posinodalnaapostolska pobudnicaReconciliatio et paenitentia(Pomirenje i pokora), (2.prosinca 1984.), 32; AAS 77(1985.) 267.19 Kan. 961, § 1.20 Usp. gore br. 1 i 2.21 Kan. 961, § 2.22 Kan. 962, § 1.23 Kan. 962, § 2.24 Kan. 989.25 Kan. 963.26 Kan. 964, § 1.27 Usp. kan. 964, § 3.28 Usp. kan. 964, § 2; Papinskovijeće za tumačenje crkvenihzakona, Responsa adpropositum dubium: de locoexcipiendi sacramentalesconfessiones (7. srpnja 1998.):AAS 90 (1998.) 711.