inforeg.hr, #1, kolovoz 2013

nforeg hrMjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove 1 # k o l o v o z 2 0 1 3 .

Naši ciljevi u području regionalnog razvoja

Kohezijska politika kao okvir (regionalnog) razvoja Republike Hrvatske

Provedba IPA programa i početak korištenja EU fondova

Pogled s razine županije: kako središnja država ignorira lokalnu

Iz Europskog parlamenta

ŠTO VLADA LOŠE RADI?Vlada radi sve suprotno EU načelima: umjesto partnerstvo i otvorenost vlada promovira neistine i tajnovitost

Impressum

IzdavačOdbor za regionalni razvoj i EU fondove Hrvatske demokratske zajednice

UredništvoBožo Galić, Ivana Maletić, Marija Tufekčić, Ivan Rimac, Sanja Bošnjak, Nikolina Klaić, Gabrijela Žalac, Marko Vukoja

Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

Kontakt:Hrvatska demokratska zajednicaTrg žrtava fašizma 410 000 ZagrebT/ +385 1 455 3000www.hdz.hr

Izlazi mjesečno.

Naslovna fotografija: Bunja. Fotograf: Dinko Bažulić

Poštovani čitatelji,

pred vama je prvi broj mjesečnog izdanja Odbora za regionalni razvoj Hrvatske demokratske zajednice. Sama ideja za izda-vanje mjesečnog biltena je hvale vrijedna i nadam se da će je prihvatiti i drugi. Iako u oporbi, intenzivno radimo na svim područjima te strateški promišljamo budućnost naše domovine. Odbori su organizirani sa ciljem pripremanja, praćenja i plan-iranja svih važnih aspekata hrvatskog društva i države kako bi naš narod kroz, što skoriji izbor Hrvatske demokratske zajednice dobio kompetentnu Vladu, koja zna što i kako treba napraviti za postizanje rasta i razvoja.

Prije mjesec dana Hrvatska je postala punopravna članica EU, iako tamo pripada zemljopisno, povijesno, svojom tradicijom i kulturom. Put koji smo prošli nije bio lak. Oduvijek smo dio europske obitelji te je ulazak u Europsku uniju potvrda da smo i s aspekta političkih, pravnih, gospodarskih i administrativnih kriterija država koja primjenjuje europske vrijednosti i standarde.Europska unija je mirovni projekt, nastala na koncepciji pomirenja, a razvija se na temeljima zajedništva, suradnje, solidarnosti i prosperiteta.

Upravo je zbog toga Europa važna za Hrvatsku. U Europskoj uniji Hrvatska će i dalje usvajati i razvijati kvalitetnu politiku koja vodi rastu i razvoju. U okviru kohezijske politike Europska unija za Hrvatsku izdvaja značajna sredstva upravo sa ciljem ubrzanja rasta. U razdoblju 2014. - 2020. planirano je za Hrvatsku 8,1 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda.

Kad se tome pridodaju sredstva za poljoprivrednu politiku (ruralni razvoj, direktna plaćanja i ribarstvo) dolazi se do gotovo godišnjeg hrvatskog proračuna. Sve naše investicije ovim sredstvima mogu biti značajno ubrzane. Ono što smo planirali nap-raviti ulaganjem vlastitih sredstava kroz 20 godina, sada koristeći EU fondove možemo za 5 godina.

Naravno, na nama je pametno, strateško promišljanje i definiranje prioriteta u koje ćemo uložiti dodijeljena sredstva. Nažalost trenutno nemamo Vladu koja razumije što je to pametan i održiv rast i razvoj, niti razumije da se od ponuđenih tematskih cjelina u europskoj strategiji treba odabrati ono što je Hrvatskoj u određenim fazama rasta i razvoja prioritet.

Zato moramo raditi i više nego što bi se očekivalo od oporbe, jer Vlada koju će formirati većina s HDZ-om na čelu, morat će od prvog dana raditi punim intenzitetom i biti spremna odgovoriti na sve izazove izlaska iz krize i postizanja rasta i razvoja. Već vam sada mogu najaviti da nećemo imati ne 100, nego ni 10 dana „mira“.

Mi smo snažni, znamo što i kako treba te ćemo nadoknaditi ovu nesposobnost i kašnjenja koja će za sobom ostaviti Kukuriku Vlada. A oni su kao što možete i sami vidjeti, u većini ključnih resora, u zakašnjenju onoliko vremena koliko su na vlasti.

Hrvatska ima razvojni potencijal u resursima poput vode i energije, razvoju zdrave poljoprivrede, ima velike prometne/trans-portne potencijale, a to su sve i prioriteti Europske unije. Upravo to Hrvatskoj otvara velike mogućnosti. Mudrim upravljanjem i aktivnim projektno orijentiranim angažmanom u institucijama EU Hrvatska vrlo brzo može postići značajne razvojne pomake.

Želimo konkurentnu i razvijenu Hrvatsku u dinamičnoj i poticajnoj Europskoj uniji.

Tomislav Karamarkopredsjednik Hrvatske demokratske zajednice

1

Naši ciljevi upodručju regionalnog razvoja

2

Glavni cilj Odbora za regionalni razvoj i EU fond-ove Hrvatske demokratske zajednice je informirati javnost i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o prilikama koje se Republici Hrvatskoj otvaraju ulaskom u Europsku uniju.

Riječ je o povijesnoj integraciji za hrvatski narod i HDZ želi poboljšati komunikaciju te doprinijeti aktivnom sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskoj uniji te pametnom kreiranju nacionalnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj rast i razvoj. U skladu s tim Odbor za regionalnu politiku redovito će izda-vati informativni mjesečnik pod nazivom INFOREG.HR, a prvi broj upravo je pred Vama.

U dijelu regionalne politike HDZ se, kao stranka koja se zalaže za nacionalne interese i interese hrvatskog čovjeka, opred-jeljuje za promicanje sljedećih osnovnih ciljeva:

1. Ravnomjeran regionalni razvoj

Ravnomjeran regionalni razvoj važan je za gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske u cjelini jer je država jaka koliko joj je jaka najslabija županija/grad/općina. Kod definiranja kriterija za utvrđivanje prioritetnih projekata prednost će imati slabije razvijene jedinice lokalne i područne (region-alne) samouprave. Isto tako, slabije razvijeni imat će prednost kod dobivanja pomoći države u pripremi projekata i sufinan-ciranju projekata.

Cilj je smanjivanje razlika u gospodarskom razvoju i životnom standardu županija/gradova/općina.

2. Povezivanje teritorija i jednaka dostupnost javnih usluga svim građanima

Aktualna Vlada RH je gotovo potpuno zaustavila ulaganja u prometnu infrastrukturu, zaustavljaju se i ulaganja u kapitalne projekte, posebno u obrazovne, pravosudne i zdravstvene ustanove.

HDZ od takvih projekata nikada nije niti će odustajati jer je HDZ stranka hrvatskog naroda kojoj je cilj osiguranje jednake dostupnosti javnih usluga svim građanima bez obzira na nji-hovo mjesto stanovanja.

Naš cilj je jedinstveni, povezani teritorij domovine Hrvatske što smo pokazali javnim istupima i zalaganjem za projekt Pelješki most koji je aktualna Vlada namjeravala zanemariti.

3. Fiskalno i administrativno jačanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ključnu ulogu u usmjeravanju čitave države i u jačanju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave treba imati središnja država. Velikom glupošću smatramo prebacivanje odgovornost za pripremu projekata i korištenje EU sredstava

na JLP(R)S što aktualna Vlada čini. JLP(R)S nemaju dovoljno fiskalnog kapaciteta da bi mogle nasumično odabirati pro-jekte, pripremati veći broj pa koji prođe.

Malo resursa koje JLP(R)S imaju moraju vrlo efikasno koristiti i znati unaprijed što će se baš na njihovom području, od svega što bi oni željeli, financirati.

Od Vlade nisu dobile jasne smjerove što će se u kojem području Republike Hrvatske razvijati, koji su strateški ciljevi, koji su prioriteti obuhvaćeni operativnim programima, u kojem smjeru će ići specijalizacija regija.

Na središnjoj državi je da pomogne financijski i adminis-trativno JLP(R)S prvo u pripremi strateških dokumenata i konkretnih projekata, a zatim u sufinanciranju provedbe tih projekata i evaluaciji rezultata.

4. Uspješno korištenje EU fondova

Definiranje i potom povezivanje dugoročnih nacionalnih strateških prioriteta s prioritetima Europske unije od oso-bitog je interesa za Republiku Hrvatsku koja u sljedećih sedam godina očekuje više od 12 milijardi eura iz europskog proračuna (godišnji iznos se povećava s 1,6 milijardi eura u 2014. na 1,9 milijardi eura u 2020.). Uspješno, stoposto-tno korištenje ovih sredstava naš je nacionalni prioritet. Neophodno je ulagati u pripremu projekata.

Aktualna Vlada ne zna i ne misli iskoristiti priliku koju nam EU fondovi donose. Da misle ozbiljno iskoristiti fondove i raz-viti RH, najveće investicije u 2012. i 2013. bile bi investicije u pripremu projekata.

Riječ je o milijardama koje treba uložiti u pripremu da bi imali dovoljno projekata za ovih 70 milijardi kuna koje nam se poklanjaju.

A Vlada se hvali s 30 milijuna u 2012. i s 45 milijuna planiranih u 2013. za pripremu projekata.

3

Mjesečnik Odbora za regionalni razvoj i EU fondove

Kohezijska politika kao okvir (regionalnog) razvoja Republike Hrvatske

4

Ciljevi Kohezijske politike

Ciljevi Kohezijske politike su ravnomjeran i održiv razvoj svih europskih regija (NUTS II razina – statistička regija). Kroz njenu provedbu u zemljama članicama financiraju se investicije u: promet, zaštitu okoliša, energetiku, regionalnu konkurentnost (jačanje poslovne i društvene infrastrukture, jačanje gospodarstva), razvoj ljudskih potencijala sa ciljem povećanja zaposlenosti i zapošljivosti radne snage.

Koordinacija strateških prioriteta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te njihova harmonizacija sa ciljevima kohezijske politike jedan je od ključnih izazova.

Planiranje za EU fondove

Proces planiranja za sredstva EU temelji se na programima i primjeni načela nastanka događaja. S obzirom da je planiranje programsko, financiraju se isključivo i samo dobro postav-ljeni i definirani programi. Proces planiranja u nadležnosti je resornih ministarstava i koordiniran od strane Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a od 2012. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Planiranje obuhvaća predlaganje i usvajanje strategija za pojedina područja te sukladno prioritetima pojedinih područja predlaganje i pripremu projekata koji će se financi-rati iz EU fondova. Na svim razinama programa definiraju se ciljevi i indikatori mjerenja uspješnosti ostvarivanja ciljeva što se kasnije u provedbi detaljno prati.

Priprema operativnih programa u IPA-i znatno je jed-nostavniji proces od definiranja strateških dokumenata za sedmogodišnju financijsku perspektivu i korištenje EU fon-dova.

Cilj pretpristupnih programa pomoći je pripremiti zemlju kan-didatkinju za članstvo u EU i pomoći reforme koje se tijekom pregovora moraju dogoditi. Sami financijski i ekonomski učinci nisu u prvom planu jer je riječ o malim sredstvima u odnosu na one koje RH očekuju iz europskih fondova. Upravo zbog ograničenog obuhvata i manjih iznosa, strateške dokumente za korištenje IPA sredstava bilo je jednostavnije pripremiti.

Republika Hrvatska će prvi sedmogodišnji strateški doku-ment - Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) pripremiti za razdoblje 2014. - 2020. godine. To je strateški dokument koji države članice izrađuju za svaku financijsku perspektivu Europske unije i kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sred-stava iz strukturnih instrumenata. Uz ovaj krovni programski dokument donose se i operativni programi.

Operativni programi su programski dokumenti kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u NSRO-u te način njihove provedbe.

Upravo zbog ovog strateškog i višegodišnjeg pristupa u europ-skom proračunu za sve države članice bilo je važno unaprijediti proces planiranja uvođenjem strateškog i višegodišnjeg proračunskog okvira. To je ono za što su donošenjem Zakona o proračunu iz 2008. kod nas napravljeni prvi koraci:• Uvedena je obveza strateškog planiranja i izrade trogodišnje Strategije Vladinih programa kako bi strateški prioriteti i ciljevi vladine politike izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar proračuna.• Višegodišnja dimenzija proračuna osigurana je odredbom koja definira da Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo (na lokalnoj razini) donosi proračun za jednu proračunsku godinu, ali i projekciju za sljedeće dvije godine.

Još u 2012. trebalo je proširiti vremenski okvir od tri godine koji je zadan u prvim godinama uvođenja strateškog razmišljanja i obveze donošenja strateških dokumenata, na sedam do deset godina i donijeti Nacionalni program reformi i Strategiju Vladinih programa do 2020. Zakon o proračunu mijenjao se krajem 2012. (Narodne novine, br. 136/2012) ali nije uveden pomak u strateškom planiranju.

Jedina su novost u tom dijelu planovi razvojnih programa koje općine, gradovi i županije trebaju sastaviti na temelju strateških dokumenata koje donose vezano uz svoj razvoj ali i dalje samo za trogodišnje razdoblje.

Sadržaj i metodologija izrade Plana razvojnih programa još uvijek nisu propisani Pravilnikom. Pravilnik je prema izm-jenama i dopunama Zakona o proračunu, članak 43., trebao biti donesen do travnja ove godine.

Regionalna politika RH

Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. ističe se da se politikom regionalnog razvoja posebno nastoji osigurati pov-ezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine. Uz navedeno Zakonom o regional-nom razvoju definirano je da su planski dokumenti politike regionalnog razvoja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske i županijske razvojne strategije, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te da se donose sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa.

5


Strategijom regionalnog razvoja detaljnije bi se trebali utvrđivati ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske i način njihova postizanja, te institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. Ciljevi i prioriteti defini-rani u Strategiji regionalnog razvoja trebali bi biti podloga pri izradi Strategije Vladinih programa.

Županijske razvojne strategije trebale bi biti usklađene i proi-zlaziti iz Strategije regionalnog razvoja i obratno. Županijska razvojna strategija je, prema Zakonu o regionalnom raz-voju, dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja te jedinice područne (regionalne) samouprave.

Županije prilikom donošenja razvojnih strategija trebaju surađivati s gradovima i općinama na svom području, a u skladu s načelom partnerstva i s ostalim zainteresiranim stranama poput civilnog društva, poduzetnika, socijalnih partnera, znanstvenih institucija i slično.

Koncept koji proizlazi iz europske kohezijske politike i koji Zakon o regionalnom razvoju uvodi u praksu osobito vezano uz povezivanje strateških ciljeva i prioriteta na lokalnoj i regionalnoj razini s nacionalnim ciljevima i prioritetima ova Vlada ne provodi u praksi. Ne želi i ne zna napraviti ono što je ključno za kohezijsku politiku i naše sudjelovanje u EU fondovima: Definirati smjer kretanja naše domovine u cjelini te specifične smjerove po regijama, ali usklađene s nacionalnim.

Kao što bi Strategija Vladinih programa trebala obuhvatiti strategiju regionalnog razvoja, odnosno preko nje županijske razvojne strategije, tako bi i Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) trebao biti dokument koji proizlazi iz Strategije Vladinih programa koja obuhvaća sve nacionalne (i region-alne) ciljeve neovisno o izvorima financiranja (proračun, donacije, EU fondovi…).

Samo se na taj način može osigurati održivost provedbe svih strateških dokumenata (nacionalnih – Vladina strate-gija, regionalnih – županijske razvojne strategije i strategija regionalnog razvoja, EU – Nacionalni strateški referentni okvir) s obzirom da se svi prioriteti financiraju kombinaci-jom izvora – državni proračun, lokalni proračuni, EU fondovi.

Cilj je postići povezivanje županijskih razvojnih strategija kroz Strategiju regionalnog razvoja s trogodišnjom (odnosno sedmogodišnjom 2014. -2020.) Strategijom Vladinih programa. Dodatno se uz ovo povezivanje Zakonom o region-alnom razvoju uvodi još jedna razina na koju smo se tijekom 2012. i 2013. trebali priviknuti, a to je statistička regija. Partnersko vijeće statističke regije osniva se radi definiranja zajedničkih prioriteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području statističke regije i predlaganja razvo-jnih projekata na toj razini.

Okrupnjavanje i međusobno povezivanje županija važan je preduvjet predlaganja velikih, konkurentnih projekata na razini EU značajnih za više županija. Strateško planiranje i

projekti ključ su korištenja europskih sredstava i temelj poti-canja razvoja. Vlada ništa nije napravila u ključnim godinama (2012. i 2013.) da komunikacija i strateško promišljanje bude postavljeno na gore opisani Zakonom propisani način. To je način koji proizlazi iz temelja europske kohezijske politike, i Zakon o regionalnom razvoju usuglašen je sa zahtjevima Europske unije još tijekom pregovora.

Upravo je strateško planiranje s utvrđivanjem ciljeva i indi-katora mjerenja uspješnosti postizanja ciljeva jedno od najslabije razvijenih područja u Republici Hrvatskoj na nacion-alnoj razini, a osobito na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za korištenje europskih sred-stava ključno je da strateški dokumenti poput Nacionalnog strateškog referentnog okvira i operativnih programa proi-zlaze iz strategija donesenih na razini države, po regijama, da su jasno definirani prioriteti s obrazloženjima, očekivani ciljevi te načini mjerenja uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva. Bez na strategiji utemeljenih projekata i argumenata za nji-hovo provođenje temeljenih na rezultatima Europska Unija neće prihvatiti predložene strateške dokumente i projekte te će sredstva fondova usmjeravati na financiranje projekata kojima se primarno ispunjavaju europski ciljevi u RH poput ulaganja u prometnu infrastrukturu na europskim koridorima kroz RH, ulaganja u okolišnu infrastrukturu u skladu s direk-tivama…

Vlada RH kasni i treba hitno intenzivirati rad na strategijama za različita područja od prometa, zaštite okoliša, energetike preko znanosti, školstva, predškolskog odgoja, zdravstva, soci-jalne skrbi do gospodarstva i poljoprivrede.

Važno je odlučiti što se na kojem području želi razvijati i koji su glavni prioriteti pojedinih područja. Pritom je važno fokusirati se na određen, ograničen broj realnih ciljeva, a ne donositi poduže liste i popise želja koji ukazuju na to da nije jasno što želimo postići u sljedećem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju na području određene regije i nacion-alno. Komunikaciju s lokalnom/regionalnom razinom Vlada ne smije nastaviti ignorirati jer mora utvrditi zajedničke ciljeve i prioritete.

Pripreme za EU fondoveIskustvo s pretpristupnim programima pomoći pokazuje da je za dobru absorpciju sredstava važno početi na vrijeme s provedbom projekata što znači dovoljno rano, više godina prije početka financijske perspektive započeti sa pripremama projekata.

Visoka razina iskorištenosti sredstava ne znači automatski i veći rast i razvoj, za to je bitno da se sredstva koriste ciljano i strateški. Uz ciljanu, strateški usmjerenu i visoku iskorištenost sredstava EU fondova važno je osigurati da se sredstva koriste u skladu s pravilima dobrog financijskog upravljanja (sound financial management) u protivnom može doći do naknadnog gubitka sredstava i obveze vraćanja u EU proračun.

U provedbi Kohezijske politike potrebno je osigurati višegodišnji i strateški pristup, partnerstvo (ciljevi trebaju biti

6

u interesu svih te se traži razmjena informacija i zajedničko odlučivanje i djelovanje: središnja država, lokalne i regionalne jedinice, znanstvene institucije, civilno društvo, poduzetnici, socijalni partneri…), aditivnost (EU sredstvima se trebaju dodatno financirati i ubrzati ulaganja koja se na nacionalnoj i lokalnoj razini već financiraju, ne izmišljaju se nova područja ulaganja), sustavni nadzor i procjenu učinka.

Priprema većih projekata u području prometa (željeznice), upravljanja otpadom (centri za gospodarenje otpadom) i vodama (pročišćivači i vodovodne mreže) traje i po nekoliko godina.

Kontinuirano se kasni s izradom tehničke dokumentacije što pokazuje da su kapaciteti za projektiranje i sastavljanje dokumentacije u skladu s EU standardima prilično slabi. Uz to rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te pribavljanje potreb-nih dozvola traje predugo, kao i izrada procjena utjecaja na okoliš.

Upravo zbog nedostatka kapaciteta u administraciji važno je povezati se s projektantskim kućama, fakultetima i ostalim

institucijama, upoznati ih s planiranim područjima i iznosima investicija te ih uključiti u pripremu.

Potrebno je biti otvoren za komunikaciju, suzbiti redove i uspostaviti sustav te ciljano, zajednički usmjeriti kapacitete k ispunjavanju postavljenih ciljeva. Potrebno je upravo ono što ova Vlada ne radi i ignorira misleći da je sama sebi dovoljna.

Bez gotovih projekata spremnih za implementaciju na početku 2014. i trošenje prvih alokacija iz 2014.-2020. velika je vjerojatnost da će u skladu s n+3 pravilom dio sredstava biti izgubljen u 2016. i sljedećim godinama.

Propusti i nerad Vlade danas, vidjet će se 2015., 2016. i 2017., kao što se dobar rad Vlade u 2009., 2010. i 2011. vidi na rezultatima 2012. i 2013. koje svojata sadašnja Vlada.

7


Projekti financirani iz IPA-e

Kroz IPA program za razdoblje od 2007. - 2011. Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 748,54 milijuna eura. Sredstva su namijenjena za financiranje 9 velikih infrastrukturnih pro-jekata na području prometa, okoliša i znanosti.

Tako je do kraja 2011. bila u tijeku provedba infrastrukturnog projekta obnove sustava signalno sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru u vrijednosti 8,82 mili-juna eura, ugovarali su se ranije pripremljeni infrastrukturni projekti Rehabilitacija pruge na dionici Okučani – Novska te izrada projektne dokumentacije za buduće projekte nadogradnje i izgradnje pruga na dionici Goljak - Skradnik i Hrvatski Leskovac - Karlovac u vrijednosti 50,07 milijuna eura. U sektoru voda u tijeku je bila provedba projekata vodoop-skrbe i odvodnje u gradovima Knin, Drniš i Slavonski Brod, ukupne vrijednosti 51,93 milijuna te se pripremao natječajni postupak za projekt u Sisku.

U sektoru gospodarenja otpadom potpisani su ugovori za projekte regionalnih centara za gospodarenje otpadom u Kaštjunu i Marišćini u vrijednosti 41,26 milijuna eura. Također, započeo je natječajni postupak za infrastrukturni projekt izgradnje i opremanja Inkubacijskog centra za biozna-nost i komercijalizaciju tehnologije (BioCENTAR) u vrijednosti 13,92 milijuna eura. Ukupna vrijednost ovih infrastrukturnih projekata je 171 milijun eura.

Uz navedeno financiralo se više od 150 projekata jačanja institucija Republike Hrvatske kako bi nakon pristupanja u Europsku uniju bile spremne ispunjavati obveze koje članstvo u EU donosi. Za ove projekte se iz komponente I IPA programa izdvojilo 220,1 milijun eura. U IPA komponenti II financiraju se projekti prekogranične suradnje u području revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te jačanja socijalne

kohezije. Ukupno je ugovoreno do kraja 2011. 5,00 milijuna eura ili 93,25 posto dodijeljenih sredstava, a u provedbi je bilo 45 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

U području regionalne konkurentnosti, između ostalih pro-jekata, u provedbi je bilo 6 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljenih s jedinicama lokalne samouprave u iznosu 3,74 milijuna eura za razvoj poslovne infrastrukture, te 5 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu 1,95 milijuna eura sklopljenih s fakultetima i institutima u okviru Fonda za ulaganje u znanost. U IPA komponenti IV se kroz 157 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva finan-ciraju projekti čiji su korisnici trgovačka društva, škole, pučka učilišta, nevladine udruge, lokalne i područne razvojne agen-cije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, u IPA komponenti V - IPARD ugovoreno je do kraja 2011. 108 projekta u iznosu 20,17 milijuna eura čiji su korisn-ici obiteljska poljoprivredna gospodarstva i trgovačka društva, te su s 45 jedinica lokalne samouprave potpisani Memoran-dumi o razumijevanju u ukupnom iznosu 18,38 milijuna eura IPARD sredstava za ulaganja u ruralnu infrastrukturu.

Za sve programe ugovaranje je bilo u punom jeku te se broj projekata iz mjeseca u mjesec povećavao. Riječ je o preko tisuću projekata koji se financiraju i financirat će se nakon provedenih natječajnih postupaka odabira najboljih projekata krajnjih korisnika, o preko 150 projekata jačanja institucija i 9 velikih infrastrukturnih projekata.

Provedba IPA programa

Ukupno ugovorena sredstva na 31. 12. 2011. iznosila su 250 milijuna eura odnosno 37 posto alokacije 2007.-2011. Pro-jekata u postupku ugovaranja te pripremljenih projekata i pozivnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (grant shema) bilo je još ukupno preko 220 milijuna eura odnosno

8

Provedba IPA programa i početak korištenja EU fondova

preko 30 posto dodijeljenih sredstava. Za to je Vladi trebalo više od godinu dana da ugovori, a sve je bilo pripremljeno i čak 12 posto od toga u visokoj fazi ugovaranja na kraju 2011.U 2012. pridodani su nam iznosi IPA sredstava dodijeljeni za 2012. i 2013. godinu u visini od 251,64 milijuna eura te uku-pna IPA sredstva za razdoblje 2007.-2013. iznose 1 milijardu eura.

U javnim nastupima potpredsjednika Vlade RH i ministra regionalnog razvoja i fondova EU može se slušati o značajnom napretku ove Vlade u uspješnosti korištenja pretpristupnih fondova u odnosu na razdoblje s kraja 2011. Kao dokaz za navedeno navodi da je postotak ugovorenosti porastao u 2012. godini s 37 posto na kraju 2011. na 74 posto na kraju 2012.

Podatak od 74 posto nije točan na kraju 2012. bilo je ukupno ugovoreno 59 posto dodijeljenih sredstava. Ugovorenost je povećana za svega 20 posto, a u 2011. su svi procesi bili ubr-zani i očekivao se puno veći skok ugovorenosti.Upravljanje i implementacija projekata iznimno je dug i zahtje-van posao te put od izrade programske, projektne i zakonske podloge pa do postizanja rezultata, odnosno ugovaranja, traje i nekoliko godina osobito kada je riječ o infrastrukturnim pro-jektima.

Potpredsjednik se hvali, ali na temeljima dobrog rada preth-odne Vlade, jer su ga dočekali gotovi projekti u visokoj fazi ugovaranja. Na njemu je bilo odmah započeti s novim pro-jektima i nastaviti postojeće jer treba iskoristiti i dodatne alokacije sredstava za 2012. i 2013.

Razina ugovorenih sredstava na ukupnu alokaciju 2007. - 2013. je u ovom trenutku svega 57 posto što pokazuje inertnost ove Vlade koja je provedbu usporila, a ne ubrzala.

Tako su npr. za natječaj koji je bio pripremljen i raspisan još u 2011. trebali godinu i pol dana da odaberu projekte poduzet-nika i konačno potpišu ugovore s njih 49 (natječaj u okviru programa IPA IIIc). Evaluacija i potpisivanje ugovora trajali su nevjerojatnih godinu i pol, poduzetnici su već bili zaboravili da su prijavili projekte.

S takvom dinamikom ugovaranja izgubit ćemo sva sredstva EU fondova. Isto tako usporavanje i snižavanje kvalitete rada događa se u IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala, a najviše zbog nebrige Vlade i nerazumijevanja koliko je važno jačanje

kapaciteta za korištenje EU fondova. Za projekte iz tog pro-grama specifično je da nema puno infrastrukturnih radova, even- tualno nabava opreme. Upravo zato se očekivalo kako će evaluacija i ugovaranje takvih projekata biti brži. Međutim, to se ne događa. Proces evaluacije i ugovaranja je izrazito spor. Primjerice, za neke natječaje je bilo potrebno do godinu dana od završetka natječaja do potpisivanja ugovora. Samo od informacije o projektima koji su predloženi za financiranje do ugovaranja je znalo proći do 6 mjeseci.

Događaju se apsurdne situacije da korisnik projekta komu-nicira s više projektnih voditelja od kojih svaki ima drugačiji sistem rada i komuniciranja. Određena izvješća koja su već odobrena proglašena su nevaljanima itd. Nositelje projekata, tj. korisnike sredstava se zbunjuje i zastrašuje. Poseban dio IPA sustava jest IPARD koji se počeo provoditi od početka 2010. godine, a s dijelom mjera početkom 2011. i koji je upravo u 2011. i 2012. radi ranije odrađenih priprem- nih rad-nji i pravovremene obrade natječaja počeo bilježiti značajno poboljšanje odaziva potencijalnih korisnika.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom raz-voju još uvijek nije obradila sve prijave niti je izdala ugovore za projekte predane prije punih godinu dana. Treba naglasiti da je po tom natječaju pristiglo oko 60 prijava. Ako se zna da korisnik tek nakon potpisivanja ugovora može početi s inves-ticijom, onda je jasno u kakvoj se situaciji nalaze poduzetnici koji znaju što znače planiranje i provedba projekata i kojima primjerice u preradi voća i povrća, propadne cijela sezona jer nisu na vrijeme izgradili potreban objekt ili nabavili opremu.

O „ozbiljnosti“ rada Vlade govori i činjenica da je prvo odustala od plana objave natječaja za 2012. godinu, a objav-ljen je plan za 2013. koji je u desetak dana četiri puta mijenjan. Potencijalne korisnike sredstava, nositelje projekata Vlada i Ministarstvo poljoprivrede drže u stalnoj neizvjesnosti.

Pripreme za fondove

IPA polako ostaje iza nas, mada na njoj ima još jako puno posla. Plaćanja će se provoditi do kraja 2016., a nakon toga, sve do kraja 2021., provodit će se ex post kontrole odobrenih projekata. Sad kada smo ušli u EU imamo razloga za zado-voljstvo zbog višestrukih pogodnosti koje članstvo pruža. Naime, samo za drugu polovicu ove (2013.) godine na raspo-laganju nam je gotovo pola milijarde eura, dok već od iduće godine na raspolaganju imamo više od milijardu eura godišnje za instrumente Kohezijske politike, čemu treba pridodati više od tristo milijuna eura za ruralni razvoj. Međutim, trebamo se zapitati hoćemo li kao država biti u stanju iskoristiti ta sred-stva. Za drugu polovicu ove godine operativni programi su već ranije napisani (tijekom pregovora u poglavlju 22: Region-alna politika i koordinacija strukturnih instrumenata to je bilo jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja), pokrenuta je i izrada velikih infrastrukturnih projekata između ostalog i onih 9 kojima se Vlada hvali.

Nema saznanja niti o jednom projektu kojeg je ova Vlada započela, mada je na Proinvestu održanom 25.02.2013. u

9


Splitu, ministar Grčić izjavio: “Svaki tjedan riješimo tri do četiri konkretna projekta vrijedna od 50 do 200 milijuna eura.” Ako bi tome doista bilo tako, od toga dana do danas bilo bi spremno 70 projekata vrijednih preko 3 milijarde eura. Ali, nažalost nije.

Činjenica je da, unatoč iskustvima koje je Republika Hrvatska stekla kroz korištenje IPA-e kao pripreme za postpristupno razdoblje, vrlo loše organizirana Vlada nije spremna za imple-mentaciju EU fonda.

Očekuje se da će Republika Hrvatska u 2013. dobiti više novčanih sredstava nego što će biti obvezna uplatiti u EU proračun odnosno da će biti zemlja primateljica, a ne uplatiteljica u Europski proračun. Europska komisija je za države nove članice osmislila mehanizam zaštite kako ne bi u prve dvije godine članstva postale neto uplatiteljice u EU proračun. To su kompenzacije odnosno direktne novčane pomoći – uplate u proračun nove države članice. Za Republiku Hrvatsku osigurano je u 2013. 75 milijuna eura.

Očekuje se da će Republika Hrvatska tijekom 2013. dobiti i

pozitivno mišljenje Europske komisije za rad s EU fondovima temeljem čega bi u državni proračun bio uplaćen predujam od 30 posto alociranih sredstava za prvu polovinu godine članstva, a to je 149,8 milijuna eura.

Uplata ovog predujma je ključna za državni proračun te ako Vlada ne odradi dobro pripreme za rad s EU fondovima u 2013. (s kojima kontinuirano kasni) Republika Hrvatska bi, unatoč mehanizmu kompenzacija, već u prvoj polovini godine članstva postala neto uplatiteljica u EU proračun.

Još veću opasnost, uz ovakav način upravljanja sustavom EU fondova, predstavlja financijska perspektiva 2014.-2020. Hrvatska može početi koristiti fondove iz navedenog razdoblja odmah od 1. siječnja 2014. Međutim, u ovom trenutku nitko još ne zna u što ćemo mi u Hrvatskoj ulagati i koji su nam prioriteti.

Vlada se sada tješi da sve države članice sa zakašnjenjem koriste sredstva iz određene perspektive te u javnosti govore da se prve dvije godine iskoristi jako malo. To je bilo tako dok se države nisu naučile. Sada sve na vrijeme

10

11


pripremaju programske dokumente i projekte, samo Vlada kod nas, unatoč iskustvu drugih, čeka da ipak prvo izgubimo novce pa tek temeljem vlastitog lošeg iskustva promijenimo način rada.

Zanimljivo je da unatoč iskustvu programiranja iz pretpristup-nog razdoblja, naše prioritete i programske dokumente izrađuju strani konzultanti. Njihova pomoć i iskustvo svakako su dobrodošli i njihova zadaća jest pomoći nam da prioritete koje smo sami odredili što bolje pretočimo u programske dokumente. Ali, kako su oni kod nas kreatori, a ne pomoć, događa se da smo, uz države kojima je engleski jezik mater-inji, jedini koji programske dokumente pišemo na engleskom.

Umjesto da već sada znamo što ćemo financirati u nadolazećim godinama, predstavnici Ministarstva regional-nog razvoja i EU fondova, na tzv. partnerskim konzultacijama, sudionicima daju papir na kojem, bez ikakvih prethodno dobivenih podataka, trebaju zaokružiti dva prioriteta za koje misle da su najvažniji. Voljeli bismo znati što će učiniti ako svi ponuđeni prioriteti budu imali jednak broj glasova.

Možda će onda prioritete izvlačiti iz šešira?!

Nažalost, ironija nam neće puno pomoći ali je već sada jasno da osim kićenja tuđim zaslugama, što je u ovom trenutku naj-manji problem, trenutna Vlada nije učinila ništa za kvalitetno i učinkovito korištenje EU fondova. Trebalo je samo iskoris-titi znanja i iskustva stečena u pristupnom razdoblju i dati stručnosti prednost pred politikom. Društvo i država su tije-kom pregovora reformirani, ali nažalost vladajuća stranka nije bila dio tog procesa te sad Vlada (ne) radi po nekim starim, odavno nadređenim principima.

Pogled s razine županije: kako središnja država ignorira lokalnuNova statistička podjela Republike Hrvatske na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku, prošle godine donesena je krajem kolovoza bez konzultacija sa županijama, a što nije u skladu s osnovnim načelima Kohezijske politike EU, Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom regionalnog razvoja prema kojima se uvodi praksa partnerstva kao osnovne metode rada u oblikovanju razvojne politike. No, praksa partnerstva je nep-oznanica za Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, budući da se regionalna razvojna politika kroji centralizirano, samo u Zagrebu i samo u užem kabinetu ministra Grčića. Da je ova odluka potpuno kriva i da je urušila jedan uhodani sustav koji se gradio pet godina na razini tri statističke regije svjedoče sljedeće informacije.

Više od pola država EU 28 ne ispunjava indikativni broj od minimum 800 000 stanovnika (14 je NUTS II regija koje broje ispod 300 000 stanovnika). Zašto onda grad Zagreb sa svojih 792 000 stanovnika ne može biti jedna NUTS II regija? Na ovaj način Republika Hrvatska je trenutno jedina država članica EU, koja je u jednu regiju objedinila najbogatiji i najsiromašniji kraj. Ovakvom podjelom narušena je homogenost i sada imamo regiju Kontinentalna Hrvatska sa 14 pripadajućih županija, čije dodirne točke u rasponu od preko 600 kilomet-ara nemaju ništa zajedničko.

Kako se trenutno radi na izradi novih programskih dokume-nata za novu financijsku perspektivu Europske unije 2014. – 2020.: Operativni programi za EU fondove, Strategija regionalnog razvoja RH i županijske razvojne strategije, bilo bi logično da to isto Ministarstvo regionalnog razvoja i fondo-vaEU pozove predstavnike Kontinentalne i Jadranske Hrvatske da raspravljaju o ovako ključnim problemima za razvoj sva-kog pojedinog područja. Međutim, nakon naprasne objave nove statističke podjele RH nitko se iz Ministarstva region-alnog razvoja i fondova EU, gotovo godinu dana nakon nove statističke podjele još nije niti sjetio da postoje Kontinentalna

i Jadranska Hrvatska a kamoli da je održan bilo kakav sastanak ili javna rasprava o bilo kojem pitanju za razvoj ove regije, koja od 1.7. ima puno legitimno pravo na korištenje svih instrume-nata Kohezijske politike.

Ovo govori koliko je zapravo moguće marketinškim trikovima i izjavama ministra Grčića obmanjivati hrvatsku javnost o povećanom postotku apsorpcije EU sredstava, kada taj isti ministar ignorira u potpunosti županijsku i lokalnu razinu u programiranju, konzultacijama, projektima i financiranju kroz EU fondove i (ne)obnaša dužnost „ministra regionalnog razvoja“. Sasvim je razvidno da će sredstva iz EU fondova dobiti krajnji korisnici koji imaju jači administrativni i finan-cijski kapacitet, budući da manje razvijene županije nemaju dovoljno financijskih sredstava za predfinanciranje, sufinan-ciranje i izradu skupe projektno/tehničke dokumentacije za projekte iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU. Europska sred-stva očito su namijenjena unapređenju ionako već bogatih krajeva RH koji će biti u stanju financirati dokumentaciju vlas-titim sredstvima.

Ono što je nužno potrebno svim županijama u Republici Hrvatskoj jest adekvatna primjena Zakona o regionalnom razvoju te definiranje kriterija i sustava bodovanja na način da se potpomognutim područjima omogući ravnopravniji položaj imajući u vidu njihove financijske i administrativne kapacitete.

Poboljšanje suradnje Ministarstva regionalnoga razvoja i fon-dova EU sa županijama i razvojnim agencijama je neophodno za učinkovito povlačenje sredstava u novoj financijskoj per-spektivi, a uključivanje županija i županijskih razvojnih agencija pri izradi novih operativnih programa za 2014.-2020. se ne može bazirati samo na komunikaciju putem web stranice ministarstva, što je trenutno jedini način. To je jed-nosmjerni sustav i u potpunosti je centraliziran.

12

Potrebno je što prije pokrenuti proces izmjene Strategije regionalnog razvoja te definiranja novih prioriteta statističkih regija što će biti zahtjevan i dugotrajan proces a obzirom da je jedna godina već izgubljena i da se zadnjih godinu i pol mandata ove Vlade županije i jedinice lokalne samouprave gotovo i ne spominju, teško će biti ovaj posao napraviti do 1. 1. 2014. Osim toga županije i razvojne agencije trebaju imati uvid u projekte koje pripremaju javna poduzeća i potrebno je omogućiti transparentnije odlučivanje (na razini županijskih partnerskih vijeća i partnerskih vijeća NUTS II regija) o tome koji su to projekti koji će se pripremati i financirati unutar pojedinih operativnih programa. Nažalost ništa od navede-nog se ne događa a Hrvatska je u međuvremenu postala punopravna članica EU.

Jedine konzultacije Ministarstva sa županijama i jedinicama lokalne samouprave dogodile su se na godišnjoj konferenciji, koja je održana u Zagrebu 6. i 7. lipnja. Međutim to nisu bile

konzultacije već ex katedra predavanja bez mogućnosti post-avljanja pitanja. Ništa od interaktivne rasprave o budućnosti regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Naime, nakon što je Hrvat-ska 28. siječnja 2013. godine dobila „position paper“ od Europske komisije koji je dao pregled mogućih ulaganja kroz EU fondove nije se napravilo gotovo ništa, a na što je ukazao i Jean-Marie Seyler, direktor u Općoj upravi za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije.

U zajedničkoj regulativi određeno je 11 tematskih prioriteta, a Republika Hrvatska je samo prepisala tih 11 prioriteta. Ono što je potrebno učiniti je odrediti svoje specifične ciljeve za buduća ulaganja iz europskih fondova. U tu svrhu su u ožujku ove godine počele s radom i tematske radne skupine u koje je uključeno vrlo malo predstavnika regionalne razine i zapravo se ponovno izgubilo 6 mjeseci u vrlo važnom razdoblju pristu-panja RH Europskoj uniji a nije se napravilo gotovo ništa.

13


Iz Europskog parlamenta: izvješće o pripremama RH za sudjelovanje u Kohezijskoj politici U Europskom parlamentu – Odboru za regionalni razvoj održana je 11. 7. 2013. Rasprava o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU. Izvješće o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU izazvalo je živu raspravu europskih par-lamentaraca članova Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta.

Izazovi pred Hrvatskom su veliki i zahtijevaju značajne institucionalne prilagodbe. S obzirom da je Hrvatska pristu-pila Europskoj uniji na kraju programskog razdoblja pred hrvatskom je administracijom zahtjevan zadatak istodobne pripreme za programsko razdoblje do kraja 2013. i za novu perspektivu 2014. - 2020., kazao je u svom izvješću Raphael Goulet voditelj odjela DG REGIO-a za Austriju, Hrvat-sku i Sloveniju.

Nadalje, istaknuo je pet ključnih slabosti Hrvatske: 1. nead-ekvatni administrativni kapaciteti, 2. nedostatak koordinirane i strateške suradnje među ministarstvima, 3. kompliciranost sustava i procedura te tendencija da se umjesto pojednostav-ljenja sustav i dalje komplicira, 4. nužnost jačanja partnerstva i procesa konzultacija te 5. premalo pripremljenih projekata.

Na poboljšanjima se radi, ali nedovoljno te je u izvješću kao primjer naveo da se od planiranih 250 novih ljudi koje treba uključiti u poslove planiranja i provedbe EU programa uključilo svega 100. Vezano uz početak rada s EU fondovima istaknuo je da Komisija očekuje opis sustava upravljanja i

kontrola do kraja srpnja te da će potom napraviti procjenu spremnosti sustava za rad. Zastupnici su posebno pitali vezano uz uključivanje lokalne razine u donošenju odluka o programima i projektima. Komisija je ukazala da su održane partnerske konzultacije ali za sad samo jedne i slažu se da je to nedovoljno.

U radu Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta sudjeluje i hrvatska zastupnica Ivana Maletić koja je pitala Komisiju da potvrdi hoćemo li dobiti uplatu predujma od 150 milijuna eura do kraja godine jer je to iznimno važno za proračunsku likvidnost. Ako navedeni predujam ne dobi-jemo bit ćemo prva nova država članica koja je u prvoj godini članstva postala neto uplatiteljica u proračun Europske unije.

Odgovor Komisije je da ne mogu sa sigurnošću reći koliko će trajati proces odobravanja rada s obzirom da još nisu dobili opis sustava, ali da su svjesni važnosti davanja predujma do kraja godine.

Zastupnica Maletić istaknula je važnost kohezijske politike za Republiku Hrvatsku ne samo zbog značajne financijske omot-nice nego i zbog uvođenja strateškog planiranja i donošenja odluke o razvojnim prioritetima.

Potrebno je napraviti izbor između ponuđenih tematskih prioriteta na razini EU te usuglašavati ciljeve i prioritete na razini nacionalnih programa s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, što trenutno nije slučaj.

14

Pitanje: Kada će se moći znati koja su to područja u koja će se ulagati sredstva iz EU fondova? U pokušajima pronalaska jasnih i razumljivih informacija nisam imao sreće.

Odgovor: Europska unija planira svoj strateški razvoj i proračun na sedmogodišnjoj osnovi. Hrvatska je u EU ušla u zadnjoj godini tekućeg programskog i proračunskog razdo-blja 2007. - 2013., te je morala ispuniti uvjete i pripremiti strateške dokumente kako bi mogla transparentno i ciljano trošiti EU sredstva. Operativni programi koje je RH pripre-mila za ovih šest mjeseci članstva su pripremljeni još 2011. za vrijeme pregovora i predstavljaju jednostavan nastavak operativnih programa koje je RH koristila u pretpristup-nom razdoblju. Ipak, ovi programi još uvijek nisu odobreni od strane Eu- ropske komisije jer se značajno kasnilo u nji-hovom slanju na odobrenje. Dakle, službene operativne programe usuglašene s EU ne možete pronaći na službenim stranicama odgovornih institucija u RH, pa čak niti zadnju ver-ziju koja je poslana u Europsku komisiju. S obzirom da nije uputno planirati investicije temeljem neslužbenih verzija i bivših operativnih programa preporučamo da pričekate nji-hovo donošenje, a do tada pogledate operativne programe programa IPA koji mogu poslužiti tek kao okvir mogućega u budućnosti.

Što se tiče nove financijske perspektive 2014. - 2020. situaci- ja je još neizvjesnija. Iako se sredstva iz ovih fondova mogu početi koristiti već s prvim danom 2014. godine potpuno je neizvjesno u što i pod kojim uvjetima i pravilima će korisnici moći koristiti za svoje razvojne projekte.

Prema planu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova dokumenti će tek u siječnju 2014. biti poslani na odobrenje u Komisiju. Sad je kolovoz 2013., a javnosti nisu poznati niti su transparentno predstavljeni nacrti i detalji tih dokumenata, zbog čega investitori, poduzetnici ne mogu planirati realizac-iju svojih razvojnih projekata i izvore financiranja u realnom vremenu. Dok većina država članica već više od godinu dana komunicira sadržaj strateških dokumenata s potencijalnim korisnicima EU sredstava, kod nas je sve tajno ili ničeg niti nema.

Pitanje: Radim u jedinici za razvoj trgovačkog društva koja je veliki poduzetnik u kontekstu Zakona o malom gospodarstvu. Uprava raspravlja o nominiranju nekih srednjoročnih investicija u području zaštite okoliša prema EU fondovima. Negdje sam pročitao da veliki poduzetnici

neće moći koristiti sredstva iz EU fondova, pa me zanima je li to istina?

Odgovor: Regulativa EU fondova, posebice ona Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), koja propisuje prioritete, područja ulaganja i fondovska pravila za razdoblje 2014. - 2020. naglasak kod investicijskih prioriteta daje u pravilu malim i srednjim poduzetnicima. Potpuno je jasno da su mali i srednji poduzetnici pokretači gospodarstva svake zemlje, generatori novih radnih mjesta, fleksibilni na promjene i ino-vacije... Međutim, velika trgovačka društva nisu isključena iz mogućnosti dodjele sufinanciranja iz EU fondova za svoje razvojne projekte, nego su područja koja će se kod njih sufinancirati ograničena i definirana. Područja u kojima će EU fondovi poticati i velike poduzetnike su: zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije i istraživanje i razvoj. Tako je postav-ljena EU regulativa.

Međutim, Hrvatska još nema definirane svoje strateške dokumente kojima se opredjeljuje u kojim područjima, na koji način i tko će od korisnika moći iskoristiti EU fondove u razdoblju 2014. - 2020. Smatramo da bi bilo uputno iskoristiti mogućnost koju EU regulativa daje prema velikim poduzetnicima, no svaka država članica bira što će u svom gospodarstvu iskoristiti od „EU menija“ koji je postavljen pred članice.

Pitanja i odgovori

15


Što Vlada loše radi?VLADA RADI SVE SUPROTNO EU NAČELIMA: UMJESTO PARTNERSTVO I OTVORENOST VLADA PROMOVIRA NEISTINE I TAJNOVITOST

1. Vlast preuzeli obećavajući pet regija, a u tajnosti dogovor-ili dvije, što je potpuno suprotno EU načelima partnerstva i otvorenosti države.2. Strateški dokumenti za EU fondove koji su bitan predu-vjet za povlačenje još nisu dani javnosti na uvid. Vlada kontinuirano ukazuje na position paper Europske komisije. Potrebni su naši prijedlozi i aktivan pristup, a ne samo pasivno praćenje Komisije.3. U proteklih godinu i pol se sa županijama i razvojnim agen-cijama kao regionalnim koordinatorima komunicira samo putem objava na web stranicama; nema sastanaka niti razgo-vora.

VLADA VODI POLITIKU PREBACIVANJA TROŠKOVA NA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE UMJESTO NJI-HOVA FISKALNOG JAČANJA

4. Uskraćeno je financiranje niza ranije postojećih programa, a novi programi regionalnog razvoja nisu ponuđeni.5. Županijama, gradovima i općinama nude se kreditne linije HBOR-a za zaduživanje za projekte iz EU fondova umjesto da Vlada koristi povoljne instrumente financiranja koje je osmislila EU preko EIB-a, idealne za projekte jedinica loka-lne i područne (regionalne) samouprave. Potrebna je pomoć u pripremi i kompletnom financiranju projekata u onim djelovima Hrvatske koji znatno zaostaju po indeksu razvi-jenosti u odnosu na druge.

LOŠE PRIPREME ZA KORIŠTENJE EU FONDOVA

6. Pripremiti se za europske fondove, za korištenje iznosa od preko 2 milijarde eura godišnje, znači imati jasno definirane strateške ciljeve i programske dokumente, te je trebalo tije-kom 2012. i 2013. kao najveće investicije u RH imati investicije u pripremu projekata. To je ova Vlada propustila učiniti.7. Čitavu godinu i pol Vlada se bavi reorganiziranjem i izbaci-vanjem ljudi koji znaju raditi, čime je nepovratno izgubljeno vrijeme koje je trebalo biti iskorišteno za pripremu strateških dokumenata i projekata. Administrativni kapaciteti su osla-bljeni.

8. Izvore financiranja koje i Europska unija daje ne znaju koris-titi i usmjeriti na pripremu projekata.

LOŠA REGIONALNA POLITIKA

9. Jedino u čemu Vlada postiže kontinuitet su arogancija i obmane: tako je premijer koji je u dramatičnom tonu dao obećanje Slavoniji riječima „ruka mi se osušila ako te zabo-ravim“ prilikom nove podjele na dvije regije, donio novu Odluku o karti regionalnih potpora i odmah srezao Slavoniju za 10 posto. Umjesto da osmišljava i provodi mjere kojima će manje razvijena područja učiniti atraktivnijima za ulaganje Vlada je sve izjednačila i prednost koja Panonskoj Hrvatskoj pripada Odlukom je oduzela.10. U praksi nije zaživio Zakon o regionalnom razvoju po kojem bi prema indeksu razvijenosti manje razvijene trebalo pomoći financijski i administrativno kako bi se pokrenuo raz-voj.11. Od općina, gradova i županija traži se da pripreme strateški dokument - Plan razvojnih programa prema Pravilniku kojeg su ministar financija i ministar regionalnog razvoja trebali donijeti još u travnju ove godine, ali od Pravilnika ni do danas ništa. Iz ovog je očito da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova uopće nije zainteresirano za potrebe na lokalnoj razini. I u ovom važnom segmentu partnerstvo, kao temeljno načelo regionalne politike, Vlada odbacuje.

Imamo Vladu koja se čudi što je u državi koja je članica Europske unije. Imamo Vladu koja ne razumije načela EU politika i same EU politike.

Naravno da takva, neuka i nezainteresirana Vlada, ne može učiniti Hrvatsku snažnom članicom koja se argumentirano bori za svoje interese i koja zna iskoristiti sve prednosti članstva.

16

www.hdz.hr

inforeg.hr, #1, kolovoz 2013

Documents