o postignutim rezultatima rada na spomen području Žumberak-Gorjanci od 1.1.1979 do 1.10.1988.g.

I N F O R M A C I J A

OPĆE NAPOMENE

Zajednica spomen područja Žumberak-Gorjanci osnovana je 15.12.1978 godine.

Cilj formiranja zajednice bio je i ostaje, da po uzoru na zajedništvo iz davne

prošlosti, posebno one iz vremena NOB-e nastavimo njegovanje našeg zajedništva,

naročito tekovina NOB-e i Socijalističke revolucije na ovom prostoru,, te da

udruženim snagama općina spomen područja uz pomoć šire društvene zajednice ubrzamo

ravnomjerniji društveno-ekonomski razvoj ovog područja, koje spada medu najnerazvi-

jenije regije; naših dviju republika.

Prema Društvenom dogovoru zajednicu čine dijelovi teritorija sadašnjih 8

općina, od čega 5 sa područja SR Slovenije (Brezice,Krško, Novo Mesto, Crnomelja,

Metlika) i 3 sa područja SRH-e (Ozalj, Jastrebarsko i Samobor), čija površina

iznosi 1000 km2 „ Prilikom formiranja zajednice na tom prostoru bilo je 20 MZ na

području Slovenije i 20 na području Hrvatske, gdje je locirano 477 sela i zaseoka.Kod popisa stanovništva 1948 godine bilo je ovdje evidentirano ukupno

52.000 stanovnika od čega na teritoriju Hrvatske 21.000, a na području Slovenije 31.000 . Prema popisu stanovništva 1981. na području Slovenije registrirano je 28.600, a na području Hrvatske svega 11.0OO, iz čega je vidljivo da je broj stanovnika u tom razdoblju na dijelu područja SRH-e rapidno smanjen i taj se proces dalje nastavlja. Neka su sela (Popovići, Gaj i Rajakovići) potpuno napuštena već više od 25 godina, naknadno Jezernice i dr. a u nekima živi još samo po jedno ili dva staračka domaćinstva.

Učešće naroda ovog kraja u NOB-i kao što je poznato bilo je masovno

zastupljeno. Primjera radi ističemo da je samo sa područja bivše općine Radatovića

od ukupno 1.133 stanovnika u NOB-i bilo 635, iz KaŠta od 795 u NOV-i 305, iz Jugorja

od 227 u NOV-i 92, iz Gaberja od 672 u NOV-i 270, iz Pećna od 483 u NOV-i 250 itd.

Ostalo stanovništvo nesposobno za operativne jedinice bilo je angažirano u

pozadinskim strukturama. Takav omjer učešća bio je od prilike i na ostalom dijelu

spomen područja, osim iz Savske doline (Brezice, Krško) odakle je već 194l. godine

njemački okupator otjerao u koncentracione logore ili raselio u druga mjesta preko

20.000 Slovenaca.

II

ORGANIZACIONA STRUKTURA ZAJEDNICE

Skupštinu zajednice čine delegati članica (općine spomen područja

-2----

i naknadno primljeni u članstvo: Skupština grada Zagreba i ZO Zagreb, Republički odbori

SUBNOR-a Hrvatske i Slovenije i Turistički savez grada Zagreba).

U delegaciji općina spomen područja su - Predsjednici: OK-a SK-a, Skupština općina,

općinskih odbora i konferencija SSRN-a,SUBNOR-a, SS Omladine, sindikata,SIZ za kulturu i komunalnu

djelatnost. Ostale članice uz predsjednike skupština grada i ZO Zagreba delegiraju po jednog člana.

Prema Statutu zajednice Skupština ima svoja tijela, preko kojih ostvaruje svoje, programe rada

i to :

1) Predsjedništvo (predsjednici skupština općina, grada i ZO Zagreb},

2) Izvršni odbor (predsjednici IV-a navedenih skupština),

3) Odbor za njegovanje tradicija NOB-e,

4} Odbor za društveno-ekonomski razvoj,

5) Odbor za kulturu i informacije,

6) Odbor samoupravne kontrole,

7) Komisije za uže oblasti djelatnosti,

8) tajnika skupštine.

III

PREGLED NEKIH AKTIVNOSTI NA PODRUČJU ZAJEDNlCE

Cjelokupnu aktivnost skupštine Zajednice spomen područja i njezinih tijela, kao i

svake članice u zajednici posebno za proteklih 10 godina, gotovo da nije bilo moguće obraditi

u ovoj Informaciji, pa stoga ističemo samo neke značajnije.

a) Izrada osnova prostornog plana, Vodiča i geografske karte

Kao što vam je poznato, nismo se mogli zadovoljiti prostornim planovima pojedinih općina, jer

uglavnom su predstavljali urbanističke planove za općinska središta, bez obrade i perspektive

društveno-ekonomskog razvoja brdsko planinskog područja tih općina iz čega je po logici stvari

proizlazilo da su ti dijelovi bili prepušteni stihiji i daljnjem iseljavanju. Iz tih razloga

Skupština je donijela odluku da se priđe izradi jedinstvenih osnova za izradu Prostornih

planova općina, koje će poslužiti i za korekcije već ranije donesenih prostornih planova. Taj

dio posla je završen do 1986. godine, zajedno sa odgovarajućim geog. kartama spomen područja,

čime je snabdjevena svaka općina. Separat Vodiča spomen područja izdat je 1986.g. neposredno

pred održavanje skupa u Novom Mestu

"Žumberak i Gorjanci u NOB-i" dok je kompletna knjižnica vodiča pripremljena za

štampanje. Upravo se vrše razgovori oko osiguranja sredstava i o uvjetima štampanja

Vodiča, pri čemu naizlazimo na objektivne poteškoće zbog pomanjkanja novca.

b) Održavanje naučnog skupa '"Žumberak i Gorjanci u "NOB-i"

Nakon dužih priprema, Zajednica spomen područja u suradnji sa Dolenj-skim

muzejom iz Novog Mesta, a pod pokroviteljstvom Jugoslovenske i slovenske akademije

znanosti i umjetnosti, organizirali smo naučni skup pod nazivom "Žumberak i Gorjanci u

NOB-i". Ovo iz razloga što to područje na jedinstven način do sada nije bilo obrađeno,

a po svom društveno-ekonomskom, političkom, vojno-strateškom i zajedničkom doprinosu u

NOB-i ima veliki značaj. Skup je održan 17. i 18. X 1986. godine u Novom Mestu.

Prezentirana su 54 referata iz raznih oblasti (samo za period NOB-e). Skupu je

prisustvovalo preko 200 učesnika (predstavnici društveno-političkih organizacija i

foruma) iz dviju republika, predsjednici dviju akademija, JNA-e, naučni i javni radnici

i ratni rukovodioci jedinica NOV-e na tom području), medu kojima 16 generala, 10 Narod-

nih heroja, 5 članova savjeta federacije i nekoliko članova predsjedništva republika i

CK SK-a, te članova savjeta republike.

Povodom održanog skupa redakcioni odbor za izradu Zbornika pripremio je

dokumentaciju za štampanje do faze glavne recenzije, a novinsko vojno-izdavačko

poduzeće iz Beograda prihvatilo je naš zahtjev za štampanje uz posebno povoljne uslove.

Međutim, uz tako povoljne uslove teško ćemo osigurati nužna sredstva iz Općinskih

izvora, pa se zbog toga obraćamo za pomoć i drugim odgovarajućim faktorima u centrima

naših dviju republika.

O značaju ovog Zbornika pored ostalih za sve odgojno-obrazovne

institucije počam od osnovnih škola našeg i šireg područja, nema potrebe posebno

isticati. Preostaje samo da se svi više založimo na osiguranju potrebnih sredstava za

njegovo što skorije štampanje, jer svako odugovlačenje u tom pogledu znatno

poskupljuje.

c) Obilježavanje lokaliteta iz NOB-e

Od oslobođenja zemlje do sada je na spomen području obilježeno ukupno 167

značajnijih lokaliteta iz NOB-e od čega na slovenskom djelu 134, na Hrvatskom svega

33. Od navedenog broja tokom proteklih 10 godina obilježno je ukupno 26 značajnijih

lokaliteta iz NOB-e od čega na djelu Slovenije 22, a Hrvatske 4 .

- 3 -

-4-

Prema ranije snimljenom stanju po Mjesnim zajednicama proizlazi da bi

trebalo obilježiti još ukupno 254 lokaliteta (gotovo sve na području SRH-e) , dok općine u

narednom razdoblju planiraju obilježiti svega 19 lokaliteta (Hrvatska 12, Slovenija 7).

U programu naše Zajednice stoji kao obaveza da ćemo zajednički obilježiti mjesto

prvog zajedničkog logora Hrvatskih i Slovenskih partizana u reonu Pogane jame gdje je

polovinom maja 1942, godine došlo do njihovog susreta, zatim lokacije zajedničkih bolnica

u šumi „Sušica" i "Čemernik" i selima bivše općine Radatovića, kao i bitku za oslobođenje

Krašića i zajedničke bitke (3 Slovenske i 2 brigade sa područja Hrvatske) na početku IV

neprijateljske ofanzive početkom 1943. godine. Kao četvrti lokalitet koji je uglavnom

obilježen odnosi se na zajedničku bitku za oslobođenje Suhora, koji se dan slavi kao praznik

općine

Među značajnije lokalitete koje će postepeno obilježavati pojedine općine

(uglavnom na dijelu SRH-e) u vezi čega se očekuje i naša zajednička pomoć podra-

zumijevaju se sjedišta: II operativne zone, komandi mjesta i područja, viših

vojnih komandi: NOV-e, vojnih sudova, baza veze, komiteta KPJ-e NOO-a, kurseva

i škola, agitpropa, tehnike i izdavačke djelatnosti, drugih zajedničkih logora,

faza savezničke vojne misije ; lokacije značajnijih zajedničkih bitaka, zemunica,

(neke navodno ni do sada nisu otvarane) , mjesto pogibije komandanta II operativne

zone druga Ogulinac Franje "Selje" i dr

Ovdje moramo konstatirati da pored niza dogovora i zaključaka u proteklom razdoblju u

vezi obilježavanja lokaliteta u Poganoj jami , partizanskih bolnica i bitke za oslobođenje

Krašića, na žalost sve do sada nije došlo do realizacije tog djela našeg programa, pa

ostaje da se tom pitanju u narednom periodu posveti ozbiljnije nužna pažnja.

Predlažemo da se svi preostali lokaliteti u buduće obilježavaju što

skromnije vezujući ih gdje je to god moguće uz objekte koji će služiti korisnoj

svrsi, po uzoru na simbol za bolnice na zgradi pogona "Novoles" u Radatovićima.

d) Otvaranje privrednih pogona

U cilju revitalizacije brdsko -planinskog djela spomen područja i zaustavljanja

daljnjeg iseljavanja ljudi, osnovna naša orijentacija (prema zaključcima) u proteklom

razdoblju, a na planu ravnomjernijeg društveno-ekonom-skog razvoja bila je usmjerena na

otvaranje manjih privredno-proizvodnih pogona sa perspektivnim programima i uz to izgradnja

nužne infrastrukture, čime bi se stvorili povoljni uslovi za razvoj poljoprivrede,

stočarstva, turizma i dr. U tom

-5-

smislu sve od početka rada ove Zajednice iz godine u godinu ponavljali su se zaključci naše

skupštine i zadaci njezinih tjela. Prvih godina nakon osnivanja Zajednice bili smo u tom pogledu

mnogo aktivniji, što se vidi iz postignutih rezultata pojedinih općina,a to ukazuje na potrebu

da se u delegaciji (naših članica) pojedinih općina izvrši odgovarajuća analiza aktivnosti u

vezi ovih pitanja, te poduzmu potrebne mjere u cilju realizacije ranije donašanih zaključaka od

zajedničkih interesa.

Praksa je pokazala barem na našem području gdje su se kao jezgre

otvarali manji perspektivni privredni pogoni uz izgradnju infrastrukture, da je

to bilo odlučujuće za ostali privredni razvoj dotičnog područja i za ustavljanje

daljnjeg iseljavanja, jer su ljudi nakon završenog posla u obližnjem pogonu

počeli obrađivati zemlju i odgajati stoku, čime su im stvoreni povoljniji uvjeti

za život od onih koji rade u gradu, pa naravno više i ne bježe u grad. Za primjer

ovim konstatacijama mogu da posluže privredni pogoni koje su pojedine općine

otvorile na djelovima spomen područja: Metlika u Bušinjoj vaši, Črnome!j u

Semiću, Novo Mesto u Šentjarneju, BreŽice na Dolenjskem, Krškoj vaši i Jaseni-

cama, Krško u Kostanjevici, Jastrebarsko u Oštrcu, Ozalj i Novoles u Radatovići-

ma.

Budući da Žumberak i Gorjanci još uvijek kao cjelina spadaju medu naj-nerazvijenije

regije dviju republika, bez obzira da li pojedini djelovi ulaze u sastav razvijenih ili

nerazvijenih općina u dva navrata smo tražili od Sabora SRH-e i Skupštine SR Slovenije, da ovu

regiju izuzmu iz općinskih sastava u smislu da joj se dade status kakovog u SRH-oj ima Bukovica.

O tome su raspravljala nadležna vijeća u obe republike i obavijestili nas da uz sva uvažavanja naših

opravdanih zahtjeva, to nemogu prihvatiti iz niz razloga ali da će to pitanje ući u njihove

rezolucije, pa će se određena sredstava po tom osnovu prioritetno usmjeravati na razvoj ove regije.

Kako se to ostvaruje u odnosu na zahtjeve pojedinih općina nemamo uvida.

Činjenica je da za razliku propisa u Sloveniji prema kriterijima u SRH od 3 općine u sastavu

spomen područja dvije (Ozalj i Jastrebarsko imaju tretman nerazvijenih, mada su djelovi općine

Samoborskog Žumberka po nerazvijenosti jednaki preostalom djelu Žumberka. Osim želja da u reonu

Stojdrage, Budinjaka, i Kalja i Sošica dođe do otvaranja pojedinih manjih privrednih pogona bilo

izgradnjom novih objekata ili adaptacijom napuštenih škola, dalje se nije krenulo. Najpovoljniji

uvjeti za to postoje u Sošicama (cesta, voda, struja, početak gradnje, radnici koji još uvjek

putuju na posao u Novo Mesto ili Metliku), ali za to nema inicijative, interesa, ni perspektivnih

programa radnih organizacija.

- 6 -

Na osnovu izloženog ostaje nam i dalje kao prioritetni zadatak da zajedničkim nastojanjima pronađemo

zainteresirane sa odgovarajućim programima za otvaranje manjih privrednih pogona za centre brdsko

planinskog područja, jer ćemo samo na taj načih spriječiti daljnje iseljavanje ljudi, posebno sa

djela Žumberka gdje se ovo rapidno nastavlja, što je više nedopustivo iz niza razloga

(ekonomskih, kulturnih, historijskih, političkih, vojno strateških i dr.)

e) Izgradnja cesta

Od cjelokupne aktivnosti na spomen području za proteklih 10 godina najveći rezultati

postignuti su u oblasti infrastrukture, posebno u izgradnji putne mreže što je prvenstveno

pridonijelo otvaranju Žumberka i Gorjanaca, povezivanju naselja i međusobnom komuniciranju ljudi,

a sve to zajedno stvorilo osnovne pretpostavke za bržiji društveno-ekonomski razvoj ovog

područja.

U navedenom razdoblju asfaltirano je ukupno 318,7 km i izgrađeno 97,2 km

makadam cesta i prilaznih puteva do pojedinih naselja. ....

Koliko od toga otpada na područja pojedinih općina vidi se iz slijedećeg:

Općina asfalt makadam ukupnoBrežice 91 6 87

Črnomelj 4,8 2 6,8

Jastrebarsko 35,9 21,5 57,4

Krško 5,6 12,2 17,8

Metlika 30 - 30

Novo Mesto 102 53 155

Ozal j 40,2 2,5 42,7

Samobor 9,2 - 9,2

f) Pregled ostalih rezultata rada i aktivnosti u proteklomrazdoblju po općinama

1) Brežice

-izgrađena vodovodna mreža na koju je priključeno 730 domaćinstava,

- pri kraju su hidrogeološka istraživanja pitke vode za potrebe mjes-

nih zajednica na Gorjancima.

- izrađena je crpna jama za vodovod kod Mokrica i takovo istraživanje vode vrši se kod mjesta

Prilipak,

-7-

- u Breganskom selu izgrađen most preko Breganice,

- izgrađena kanalizacija na koju je priključeno 40 gospodarstava,

- u izgradnji je čistionica za vodu na Dolenjskem,

- izgrađena je PTT mreža za 400 tel. brojeva, a priključeno 150,

- izgrađena je glavna kanalizacijska kabelna mreža PTT za naselja 6 MZ-a,

- u centrima MZ-a obnovljena je ranije postavljena javna rasvjeta i uvedeno novih 92 javna

rasvjetna mjesta,

- izgrađena mrtvačnica na Jasenicah,

-rašireno i uređeno groblje na Jasenicah i Velikoj Dolini,

- u Obrežju je sagrađen novi vatrogasni dom i nabavljena potrebna vatrogasna oprema,

- izgrađeno je 9 novih TS-a,

- elektrificirana su 3 naselja,

- na Koritnom se ureduje Kroška jama za prijem turista,

- R0-a Kovinoplast Jasenice na Dolenjskem proširila pogone i zaposlila novih 15 radnika,

- Agraria TOZD Kmetijsko proširuje i modernizira pogon (farmu peradi),

- Emona Posavje TOZD trgovina na sitno izgradila je u Cerklju i Krškoj vaši nove zgrade -

trgovine,

- Emona Hoteli TOZD Terme Čatež izgradila novi kompleks termi, kamp i prostor odmarališta

za potrebe udruženog rada,

- SCT TOZD PKM izgradio je novu proizvodnu halu u Krškoj vaši i zaposlio novih 20 radnika,

- dograđena je i uređena OŠ-a u selu Velika Dolina.

2) Črnomelj

Na području MZ Semić izgrađeno je 8,2 i rekonstruirano 1,1 km vodovodne

mreže, te uspostavljena telefonska automatska centrala za priključke novih 120

telefonskih brojeva.

3) Jastrebarsko

- izgrađena je vodovodna mreža za pojedina naselja u dužini od 4 km, a

planira se izgradnja sistema vodoopskrbe za Kalje u dužini od 5.122 m,

- otvoreni pogoni: Šimeckog u Oštrcu za 45 radnika, Agrocentar u Krašiću sa

11 radnika, Kamenolom u Slapnici sa 19 radnika i vinarski podrum u Krašiću sa 3 radnika.

Pored ovih Poljoprivredna stanica u Krašiću (novosagrađena)

-8 -

zapošljava 7 radnika.

- RO-a "Jaska-vino" u kooperaciji sa poljoprivrednicima posadila je nove nasade vinograda površine 18 ha,, a na vlastitoj površini 15 ha.

- Elektra Karlovac rekonstruirala je gotovo cijelu nisko naponsku mrežu i izgradila dalekovode. i

TS-e,

a) TS-a ........ 13

b) NNM u 12 naselja

c)dalekovoda 9

- Poljoprivredna stanica Jastrebarsko tovi u kooperaciji cca 3.000 junadi i obrađuje što

vlastite što u kooperaciji 140 ha zemljišta za krompir. U 1988 godini proizvedeno je 900 tona

sjemenskog krompira.

- u Kostanjevcu je izgrađen šumski stacionar i :rekonstruiran je Dvorac u Pribiću za

ugostiteljski objekat ŠG-a Karlovac,

-uređene su trgovine na malo u Sošicama, Pribiću, Krašiću i Oštrcu, te ugostiteljski objekat URO "Jaska" u Pribiću i Krašiću,

- RO "Dukat" vrši otkup mlijeka i u kooperaciji vrši nabavku krava, te uz 2

nabavljena rasplodna bika vrši poboljšanje sorte sivog goveda,

- veća naseljena mjesta na Žumberku i šumska radilišta sa centrom u općini imaju stalnu

radio vezu,

- u toku je izrada projekta za izgradnju vodovoda na zapadnom djelu

općinskog područja Žumberka. :

4) Krško

- izgrađena ili rekonstruirana vodovodna mreža za naselja: Javornica, Javorovica-

Ržišće, Gorjanski vodovod Podbočje-Zdržev, Črneča vas,

-izgrađen pogon u Pristari (farme svinja) sa 50 radnika,

- proširen pogon "Iskra" Kostanjevica i zaposleno novih 210 radnika,

- izgrađena nova OŠ-a u Podbočju, dogradena OŠ-a u Kostanjevici,

- proširena je ATC i obnovljena zgrada PTT u Kostanjevici te uvedeno novih 198

telefonskih brojeva u Kostanjevici i Podbočju,

- izgrađena je nova zdravstvena stanica sa apotekom u Kostanjevici,

-izgrađena; je nova zgrada Ljubljanske, banke u Kostanjevici,

- dograđen je cisterijalni samostan u Kostanjevici

- organiziran seoski turizam u naselju Dobrava kod Podbočja,

- izvršena komasacija i melioracija zemljišta na prostoru od 800 ha,.

-Agrokombinat zasadio voće na prostoru od 40 ha,

- izgrađena poslovno stambena zgrada i otvorena restauracija u Podbočju,

- na dvorcu u Kostanjevici kontinuirano se radi na restauriranju i

prezentiranju spomenika kulture i umjetnina,

5) Metlika

- izgrađeno 14, a rekonstruirano 6 km vodne mreže,

-izgrađen i obnovljen pogon OMV-a u Suhoru,

-dovršena I faza PTT Mreže za naselja MZ-a Suhor, Jugorje, Lokvice, Radovica, Slamnja vas

Grabrovec i Drašići , a u suradnji sa SO-e Ozalj i za MZ-e Radatovići, Dragoševaca i Kašta,

-za: područja MZ-a -Lokvice i Drašići izvršena' agromelioracija i komasacija zemljišta,

- otvorene trgovačke radnje u Suhoru i Lokvici,

- obnovljeni vinogradi na području Bušinje vaši, Vinomeru i Vidošiću

na prostoru od 19 ha,

- izgrađena TS za mjesta Bojanja vas, Grabrovec i Hrast.

6)Novo Mesto

- 9-

- izgrađeno 36 i rekonstruirano 6 km vodovodne mreže, -izgrađena 3 mosta,

- izgrađeno ili obnovljeno 8 trafostanica i uvedena odgovarajuća struja po naseljima, -izgrađen

RTV- odašiljač na Gorjancima,

-proširena PTT mreža i priključeno novih 860 brojeva telefona,

- izgrađena 4 km kanalizacije i uvedena javna rasvjeta u 22 naselja,

- izgrađeno 14 autobusnih stanica,

-prošireno i uređeno 7 groblja

- izgrađeno 7 društvenih i vatrogasnih domova,

- izgrađen Hipodrom u Šentjerneju

-izgrađen novi Dom zdravlja, apoteka i zubna ambulanta u Šentjerneju,

- izgrađene u uređene OŠ-e u Stupićima, Brusnicama i Dolžu,

-obnovljena Gotska crkva u Pleterju i partizanski spomenik na Javorovici, - izgrađena nova zgrada pošte u Stupićima,

- 10-

- obnovljene trgovine u: Šentjerneju, Gaberju, Stupičima i Podgradu,

- izgrađeni i opremljeni dječji vrtići u: Šentjerneju, Stupićima i Brusnicama,

-- izvršena hidromelioracija (Mokro polje) od 100 ha,

- obnovljen planinarski dom na Miklavužu (Gorjanci),

-pored izgrađene tvornice ISKRA-a HIPOT u Šentjerneju sa 750 zaposlenih

proširenjem pogona IMV-a, Krke, UPORA, Kremen, 66 i Merkatora zaposlilo se novih

300 radnika.

7) Ozalj

- za naselja MZ-e Vivođina izgrađena vodovodna mreža u dužini od 3,2 km, a na

području MZ-e Radatovića zajedno sa općinom Metlika rekonstruirana u dužini od 7 km.

- vodovod je uveden i u selo Brašljevica MZ-e Kašt,

- sa RO "Novoles" iz Novog Mesta izgrađen je privredni pogon Novolesa u

Radatovićima, gdje sada rade 43 radnika,

- izgrađen je dalekovod i trafostanice za sela Vel. Liješće, Vrškovac,

Belošići i Radatovići sa odgovarajućom električnom mrežom, a na relaciji Suhor-

Šiljki izvršena rekonstrukcija dalekovoda, te rekonstruirana nisko-naponska mreža za

mjesta Dojutrovica, Vel. Liješće i Badovince (Badovinci do sada nisu bili elektrificirani),

- zajedno sa općinom Metlika na planu PTT u toku je postavljanje ATC i

uvođenje telefonske mreže pored naselja na djelu SR Slovenije, za naselja MZ-a

Radatovići i Dragoševci koja pripadaju općini Ozalj, •

- uvedena je telefonska veza za pogon u Radatovićima, kao i u centre MZ-a

Kašt i Radatoviće,

8) Samobor

- kaptažom izgrađena (17,8 km) i rekonstruirana (2 km) vodovodna mreža za naselja:

Slani Dol, Noršić Selo-Jarušje, Grdanjci, Velo Lipovec i Višnjevec.

- izgrađena je ili obnovljena električna mreža uz potrebne TS-e za 13 naselja,

sve u dužini od 52,4 km, te u 7 naselja uvedena javna rasvjeta,

- iz oblasti poljoprivrede i stočarstva Zavod za krumpir u Staroj Lušici sa nekoliko

zainteresiranih proizvođača (kooperanata) organizirao je uzgoj krumpira, a "Stočar" iz

Zagreba već niz godina otkupljuje u Grdanjcima ljekovito

-11-

bilje, puževe i Zmije, dok "Ljekovita biljka" iz Zagreba otkupljuje u zgradi škole sela

Stojdrage ljekovito bilje. Bez obzira na sve manji stočni fond organiziran je, obilazak

veterinara pojedinim naseljima.

- 1983. g. izgrađena je zgrada OŠ u Noršić Selu i prostor za stanovanje

prosvjetnih radnika, a u selu Grdanjci i Smerovišću izgrađeni nužni školski

objekti. •

- u reonu Budinjaka vrše se daljnja istraživanja i iskopine starih

historijskih vrijednosti, ' '

-veća naselja na brdsko-planinskom području Žumberka povezana su sa

centrom u Samoboru radio UKV .

IV

AKTIVNOST SKUPŠTINE I NJENIH ORGANA

Pored navedenog pregleda (postignutih rezultata po općinama), predsjed-ništvo,

Izvršni odbor, drugi odbori i komisije skupštine Zajednice spomen područja (zavisno od stepena

aktivnosti pojedinog odbora u određenim razdobljima) u okviru svojih programa, znatno su

pridonijeli ukupnim rezultatima, koje smo postigli u prijeđenom razdoblju. Tu prije svega

treba imati u vidu organiziranje niza; stručnih i naučnih savjetovanja sa većim brojem

zainteresiranih učesnika , gdje su najpoznatiji, stručni, naučni i javni radnici kao

predstavnici svojih institucija iz centara dviju republika, po raznim oblastima prezentirali

naučna i stručna dostignuća po pojedinim oblastima od interesa za naše područje. Takova šira

savjetovanja pored onih koja se odnose na njegovanje revolucionarnih tekovina iz NOB-e,

organizirali smo u oblasti Poljoprivrede i šumarstva, stočarstva, turističke privrede,

gospodarenjem lovištima, te uzgoja šuma i divljači, zatim u oblasti kulture (svih disciplina) i

dr. Uz takova savjetovanja organiziran je niz sastanaka i stručnih rasprava vezanih za razrje-

šavanja pojedinih pitanja i problema od značaja za cijelo ili djelove spomen područja

(usklađivanje, gradnje puteva, vodovodne mreže i dr.).

Preko škola, omladinskih, boračkih, izviđačkih,planinarskih, ferijalnih,

turističkih i dr. saveza i organizacija iz godine u godinu uspjevamo sve više usmjeravati

organizirane posjete spomen području. To kao i višekratna godišnja posjeta (obilazak terena,

prisustvovanje našim sastancima i drugim skupovima) od strane predstavnika sredstava javnog

informiranja, mnogo doprinosi da šira javnost upozna ovo područje, čime se ujedno podstiče opći

interes za

-12 -njegovu bržu revitalizaciju.

Organiziranje aktivnosti i raznih manifestacija kao što su biciklističke, moto i

auto-reli trke, sajmovi vina, razne izložbe, među ostalima i izložbe suvenira i dr. čiji

smo bili pokrovitelji u proteklom razdoblju, također pridonose afirmiranju našeg područja.

Posebnu političku vrijednost za spomen područje i šire imaju tradicionalni

susreti omladine, boraca i građana spomen područja koje organiziramo svake godine gdje se

pored ostalog u sklopu cjelokupnog programa, evociraju uspomene na zajedništvo iz

prošlosti, a posebno iz NOB-e, čime ujedno nastavljamo sa prenošenjem na mlade njegovanje

tradicija iz NOB-e, naročito bratstva i jedinstva naših naroda.

Naša Zajednica spomen područja učlanjena je u skupštinu memorijala i spomen

područja Jugoslavije, pa i u tom sastavu preko svojih predstavnika ostvaruje dio naše

aktivnosti.

Zahvaljujući aktivnostima u početnoj fazi rada naše Zajednice, pred-

sjednik skupštine, Izvršnog odbora i odbora za njegovanje tradicija NOB-e drugovi

Franc Vrviščar, Ignac Dojšić i Rade Bulat, Savezni odbor SUBNOR-a dodjelio nam

je u znak priznanja Plaketu SUBNOR-a Jugoslavije. Svi naši drugovi i drugarice

i delegati koji u skupštini spomen područja predstavljaju svoje članice bez

obzira na trajanje mandata na funkciji koju obavljaju (dok je obavljaju) nebi

smjeli zaboraviti da nas pored ostalog i dodjeljeno priznanje (Plaketa) ujedno i

obavezuje na pojačanu aktivnost.

Polazeći od svega napred izloženog iz čega jasno proizlaze i naši budući zadaci, pa

umjesto da ih nabrajamo kao prijedloge zaključaka u pojedinostima,

valja na kraju općenito istaći slijedeće:

1)na planu njegovanja tradicija-iz NOB-e uz razne manifestacije, savjetovanja,

izdavanja publikacija i dr. treba nastaviti sa obilježavanjem značajnih lokaliteta iz NOB-e,

postavljanjem znakova za ulazak u spomen područje, obilježiti 4 zajednička lokaliteta uz

izradu monografije i dokumentarnog filma posvećeno bitkama za oslobođenje Krašića, i početku

IV neprijateljske ofenzive.

2) Imajući u vidu da su kroz dosadašnje rezultate rada stvorene solidne osnove za

daljnji društveno-ekonomski razvoj brdsko planinskog djela spomen područja, treba nastaviti

sa otvaranjem Žumberka i Gorjanaca izgradnjom adekvatnih manjih privrednih pogona,

izgradnjom novih i dovršenjem započetih puteva i ostale nužne infrastrukture, te u tom

smislu intenzivirati razvoj poljoprivrede, posebno stočarstva i turizma.

3) Zapošljavanje preostalog dijela stanovništva bilo u kojoj oblasti privređivanja i

poduzimati sva raspoloživa sredstva, te potrebne mjere, da se konačno spriječi daljnje

iseljavanje ljudi sa viših predjela Žumberka i Gorjanaca.

-13 -

4) Ispunjavanjem istaknutih obaveza opravdano je za očekivati, da ćemo iduću

desetgodišnjicu rada naše Zajednice svečano obilježiti sa daleko većim

rezultatima rada na ukupno zadovoljstvo naroda ovog kraja, naših dviju republika

i u interesu cijele SFRJ-e.