informacija o upravljanju otpadom u kantonu sarajevo

7/24/2019 Informacija o Upravljanju Otpadom u Kantonu Sarajevo

1/25

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineKANTON SARAJEVOMinistarstvo prostornog ureenja i zatite okolia

I N F O R M A C I J AO UPRAVLJANJU OTPADOM U KANTONU SARAJEVO

Pripremilo:Ministarstvo prostornog ureenjai zatite okolia Kantona Sarajevo

Sarajevo, oktobar 2009.godine


2/25

1. UVOD

Programom rada Vlade i Skuptine Kantona za 2009.godinu planirana je priprema Informacije oupravljanju otpadom u Kantonu Sarajevo.

Cilj ove informacije je upoznavanje sa stanjem u oblasti upravljanja otpadom na podrujuKantona, kroz prezentaciju saznanja o produkciji otpada i nainima zbrinjavanja, ukazivanje nanedostatke u infrastrukturi za upravljanje otpadom, te potrebama za boljim pravnim,institucionalnim i ekonomskim okvirom za uspostavu kvalitetnog i odrivog sistema.

Budui da je osnovni preduslov za efikasno upravljanje otpadom tana informacija o koliini iprirodi, izvorima nastanka, te nainima postupanja i zbrinjavanja, Ministarstvo prostornogureenja i zatite okolia je jo 2000.godine, prilikom pripreme Strategije upravljanjaindustrijskim i specijalnim otpadom, uspostavilo u saradnji sa Zavodom za informatiku i statistikuBazu podataka o produkciji otpada na podruju Kantona.

U pripremi ove informacije aurirani su podaci u Bazi o proizvodnom otpadu, tako to jekonsultovana veina poslovnih i privrednih subjekata u Kantonu Sarajevo za koje postojipretpostavka o produkciji otpada. Takoe, koriteni su podaci o komunalnom otpadu dobijeni odKJKP Rad i svih opina Kantona Sarajevo. Za lake razumijevanje dostignutog stanja i putevakoji se ele slijediti, navedena su i evropska iskustva u oblasti upravljanja otpadom.

2. EVROPSKI TRENDOVI U UPRAVLJANJU OTPADOM

Temelji politike upravljanja otpadom u Evropskoj uniji sadrani su u Okvirnoj direktivi o otpadu i

Direktivi o opasnom otpadu. Ove direktive daju mjere za prevenciju i smanjenje uticaja otpada naokoli i ljudsko zdravlje. Posebno su regulisane specifine vrste otpada (otpadna ulja, otpad odambalae, PCBs, akumulatori, itd), kao i razliiti naini zbrinjavanja otpada (deponije,spaljivanje), te statistika otpada.

Stalni porast proizvodnje otpada je jedan od problema, koji su prioritetni za rjeavanje u oblastizatite okolia. Evropska unija proizvede godinje oko 2000 miliona tona otpada. Preko 40miliona tona je klasifikovano kao opasan otpad. Najvei dio otpada potie iz poljoprivrede,graevinarstva, industrije i rudarstva, dok je oko 200 miliona tona otpad iz domainstava, to jeotprilike 1 kg na dan po stanovniku. U zadnjih est godina, proizvodnja otpada raste tempom od10% godinje, tako da se ulau veliki napori da se zaustavi ovaj trend. Deponije su sve viepopunjene, a glavna alternativa deponijama, spaljivanje, proizvodi zagaujue supstance, ijeneutralisanje zahtijeva velika finansijska ulaganja. Poto i odlaganje i spaljivanje imaju negativanuticaj na okoli i zdravlje, jedinstven je stav da je najbolja opcija prevencija, jer otpad koji nijeproizveden ne mora se ni zbrinjavati.

Takoe, znaajna panja se posveuje reciklai, odnosno ponovnom koritenju otpada, pri emu setei postizanju vee koristi za okoli i ujedno se cijeni ekonomska prihvatljivost i tehnikaizvodivost pojedinih procesa. Na primjer, u zemljama koje imaju razvijene sisteme upravljanjaotpadom iskoritava se i do 70% ukupno proizvedenih koliina bilo da se radi o recikliranju,biolokoj obradi ili spaljivanju. Ostatak se odlae na sanitarne deponije, iji je broj jo uvijek i u

najrazvijenijim evropskim zemljama relativno visok.


3/25

3

Opcije za postupanje s otpadom opisane su u hijerarhiji otpada, gdje su na vrhu one najpoeljnije.

Osim navedene hijerarhije, u zemljama Evropske unije u upravljanju otpadom polazi se od naelakoja podrazumijevaju smanjivanje tetnih uticaja otpada na zdravlje ljudi i okoli, provoenjeprincipa da zagaivaplaa, obrazovanje i odgoj graana i ukupne javnosti s ciljem oblikovanjapoeljnog ponaanja prema otpadu, a posebno privrednih subjekata da primjenjuju najbolje

raspoloive tehnologije i da svoje poslovanje usklade sa potrebama zatite okolia.

3. ZAKONODAVNI OKVIR

Oblast upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo je regulisana Federalnim zakonom o upravljanjuotpadom (Slubene novine F BiH broj 33/03) i Zakonom o komunalnoj istoi KantonaSarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 11/97), koji definie obaveze vezane zaupravljanje komunalnim otpadom.

Federalni zakon je donesen 2003.godine kao dio okolinske regulative, a u zakon su uneseneodredbe svih relevantnih EU direktiva koje su bile na snazi u vrijeme pripreme zakona. Osnovnicilj Zakona je upravljanje otpadom bez negativnih uticaja na okoli, kontrola otpada odproizvodnje do odlaganja, te utvrivanje odgovornosti proizvoaa otpada, te sankcije zanepotivanje propisanih obaveza.

Na osnovu Zakona o upravljanju otpadom su doneseni slijedei podzakonski akti:- Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine F BiH broj 9/05);- Pravilnik o potrebnim uvjetima za prenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatera

sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine F BiH broj 9/05);

- Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada iliiji je sadrajnepoznat (Slubene novine F BiH broj 9/05);

Najbolja

opcija

Najgoraopcija


4/25

4

- Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom(Slubene novine F BiH broj 9/05);

- Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenjaza tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadleni organ (Slubenenovine F BiH broj 9/05);

- Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada(Slubene novine F BiH broj 41/05);- Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjenju uvjeta iz dozvole za

upravljanje otpadom (Slubene novine F BiH broj 31/06);- Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine F

BiH broj 38/06);- Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih

teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Slubene novine F BiH broj39/06);

- Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla kojise mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Slubene novine F BiH broj 8/08);

- Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikamaproizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine F BiH broj 8/08);

- Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Slubene novine F BiH broj 77/08).- Na osnovu Zakona o zatiti zraka (Slubene novine F BiH broj 33/03) donesen je

Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Slubene novine F BiHbroj 12/05).

U proceduri je donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, kojimse izmeu ostalog uvodi obaveza donoenja niza propisa za postupanje sa pojedinim vrstamaotpada (ambalani, PCB, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatori, otpadna ulja,elektrini i elektronski otpad, graevinski otpad, otpadni azbest, titan dioksid).

Strateki okvir za upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo predstavljaju strateki dokumenti nanivou Federacije BiH (Strategija zatite okolia F BiH) i na nivou Kantona Sarajevo (Strategijaupravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo i Kantonalni plan zatiteokolia). Federalna strategija upravljanja otadom je sastavni dio Strategija zatite okolia F BiH.

Strategiju upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom je usvojila Skuptina Kantona Sarajevo2002.godine (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 20/02). Osnovni ciljevi Strategije suuvoenje kvalitetnog sistema upravljanja otpadom, ukljuujui i razvijanje postrojenja za tretmanotpada, te uspostavljanje nadzora nad skladitenjem i zbrinjavanjem otpada. U skladu sa Akcionim

planom izvreno je zbrinjavanje znaajnih koli

ina opasnog otpada, zaostalog iz predratneproizvodnje (Famos, Pretis), farmaceutskog otpada uz izdvajanje velikih finansijskih sredstava za

unitavanje otpada u inostranstvu.

Kantonalnim planom zatite okolia, koji je usvojila Skuptina Kantona Sarajevo01.09.2006.godine, su identifikovani ciljeve i mjere u oblasti upravljanja otpadom, kao to su:razviti zakonodavne i tehnike uslove za zbrinjavanje opasnog otpada; na sarajevsko odlagaliteodlagati iskljuivo komunalni otpad; upravljanje deponijom podii na optimalan nivo; razvitisistem prikupljanja komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpada na cijeloj teritorijiKantona Sarajevo; razdvojiti skupljanje otpada i upravljanje deponijom; pristupiti u to kraemvremenskom periodu savremenim metodama obrade otpada u okviru samoodrivog upravljanja

deponijom; razviti reciklau; ostvariti potrebne uslove za formiranje Berze otpada i potomformirati Berzu otpada.


5/25

5

Nadzor nad primjenom Zakona o upravljanju otpadom u Kantonu Sarajevo vri Ministarstvoprostornog ureenja i zatite okolia, dok inspekcijski nadzor vri Kantonalna uprava zainspekcijske poslove putem inspektora zatite okolia. Inspekcijski nadzor nad provoenjemZakona o komunalnoj istoi obavljaju komunalni inspektori.

Donoenjem Zakona o upravljanju otpadom u Federaciji BiH 2003.godine, uinjen je znaajankorak u pribliavanju evropskoj regulativi u ovoj oblasti. Kao to je navedeno, donesen je i nizpravilnika, ija bi primjena zajedno sa Zakonom trebala osigurati kvalitetno upravljanje otpadom.Meutim, proces je trebalo nastaviti donoenjem podzakonskih propisa, posebno za odreenevrste otpada, ali se to u meuvremenu nije desilo.

Zbog nepotpune regulative, nedovoljno efikasne primjene i nedostatka finansijskih sredstava,moe se konstatovati da nije postignut oekivani optimalni rezultat. Zato je potrebno intenziviratinapore i uspostaviti bolju koordinaciju izmeu razliitih nivoa vlasti, kako u implementacijipropisa, tako i u izgradnji infrastrukture za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada. Federalnimzakonom o otpadu je veina nadlenosti prenesena na kantone, pa je u prethodnom periodu

nadleno Federalno ministarstvo bilo posveeno uglavnom donoenju pojedinih pravilnika idozvolama za izvoz opasnog otpada. Svi drugi poslovi, od izdavanja dozvola za operatore koji sebave tretmanom otpada, obezbjeenja lokacija za izgradnju deponija i lokacija za preradu otpada igotovo cjelokupan nadzor, se odvija preko kantonalnih ministarstava, za to veina nemadovoljno strunih kadrovskih i finansijskih kapaciteta.

Pri tome esto izostaje razumijevanje i konstruktivan pristup, tako da se i skromni potencijaliiscrpljuju na poslovima koji se parcijalno odvijaju u kantonima, iako bi bilo logino da suintegrisani na viem nivou. Naravno, nepostojanje vertikalne povezanosti od Drave BiH pananie, uzrokuje velike probleme na terenu.

Iz reenog se moe vidjeti da veina pretpostavki za ostvarenje savremenog i odrivog sistemaupravljanja otpadom nije realizovana. Uspjenost koncepta limitira i nedostatak realnih izvorafinansiranja i uvoenja ekonomskih instrumenata koji treba da potiu primjenu evropskih naela inaela iz Zakona o otpadu. Teko se moe opravdati injenica zato do sada nisu doneseni propisio sistemu naknada i depozita npr. za ambalani otpad. Ako se na to doda i nefunkcionisanjeFederalnog fonda za zatitu okolia, koji je trebao obezbijediti uvoenje principa zagaivaplaa i stvoriti materijalnu osnovu za razvoj postrojenja za reciklau, infrastrukture za odlaganjeotpada i slino, onda generalno ne moemo biti zadovoljni. Pozitivno je to to se svijestproizvoaa industrijskog otpada razvija, ali nedovoljno brzo, upravo zbog ukupnih problema uekonomskom, socijalnom i drutvenom ambijentu u kojem posluju.

to se tie fizikih lica i graanstva, razumijevanje novih praksi i potreba za kreiranjemodgovornog odnosa prema otpadu raste, ali i na tom planu ima jako puno problema. Zahvaljujuiprisustvu meunarodne zajednice i sredstava koja se obezbjeuju iz stranih fondova za poboljanjeinsitucionalnih i strunih kapaciteta, te razvoj infrastrukture, biljee se pozitivna kretanja. Ono tosporo usvajamo od evropskih zemalja je odgovornost i svijest o tetnosti otpada ako se njimneadekvatno upravlja. Za razliku od razvijenih zemalja, gdje se rigorozno sankcionienekontrolisano bacanje otpada, u naim uslovima ni nezakonito postupanje sa opasnim otpadomne izaziva zasluenu panju policijskih i istranih organa, kako bi se prekrioci pronali iadekvatno kaznili. Ovaj aspekt je posebno vaan za usvajanje novih navika pojedinaca i drutva ucjelini, a samim tim i ouvanje zdravlja i okolia.


6/25

6

Imajui u vidu elaborirana iskustva, velika su oekivanja od zaivljavanja Federalne strategijeupravljanja otpadom, koja je u zavrnoj proceduri usvajanja, a koja je prepoznala kljunenedostatke dosadanjeg pravno-ekonomskog i institucionalnog okvira i ujedno dala osnovnesmjernice za djelovanje u buduem periodu.

4. UESNICI U UPRAVLJANJU OTPADOM

U upravljanju otpadom u Kantonu Sarajevo su ukljuene sve upravne strukture od Drave,Federacije, Kantona do opina, privredni i poslovni subjekti, proizvoai i uvoznici proizvoda,operatori upravljanja otpadom, fizika lica, domainstva i ostali. Zadaci uesnika u upravljanjuotpadom proizilaze iz vaeih zakonskih propisa.

U tom smislu, obaveze za upravljanje komunalnim otpadom proizilaze iz Zakona o komunalnojistoi, a KJKP Rad Sarajevo se iskljuivo bavi ovom djelatnou, tako da prikuplja kompletankomunalni otpad u Kantonu Sarajevo, dio iskoritava, a ostatak odlae na deponiju Smiljevii.

Zadaci drugih uesnika su veinom regulisani Federalnim zakonom o upravljanju otpadom, priemu posebno izdvajamo obaveze sakupljaa, odnosno operatora otpada. Na osnovu Zakona,Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia je dosad izdalo 9 dozvola za upravljanjeotpadom: SINMA OTPAD D.O.O (metali); HAREX d.o.o.(metali); AIDA COMMERCE d.o.o.(metali); CIBOS d.o.o. (metali); PAPIR SERVIS d.d. (papir); AHSUN d.o.o. (metali);TRGOSIROVINA d.o.o. (metali i stara ulja); MELTAL d.o.o. (obojeni metali); KLINIKICENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU (infektivni otpad).

Treba napomenuti da su dozvole ograniene vremenski, to jest izdate su na rok od 5 godina,nakon ega operator mora podnijeti zahtjev za produenje dozvole. Obveznici dozvole su duni

jednom godinje dostavljati Ministarstvu cjelovite izvjetaje o koliinama i nainu postupanja saotpadom koji je predmet izdate dozvole. Na ovaj nain je mogue pratiti na primjer kolike sukoliine metalnog otpada prikupljene, koja su pravna i fizika lica predala otpad na reciklau, gdje

je otpad konano iskoriten i sl. Koritenjem ovih podataka mogla bi se, uz angaovanje nadlenihsubjekata, znaajno smanjiti nelegalna trgovina, opremom javnih komunalnih preduzea nasaobraajnicama (cijevi, ahtovi), a time i sprijeiti ozljeivanje graana usljed otuivanje oveopreme, to je problem koji se ponavlja kontinuirano.

Firme koje skupljaju i tretiraju manje koliine neopasnog otpada nisu obavezne pribaviti dozvolu,ali se moraju registrovati u Ministarstvu, a to ine na nain da upute zahtjev za izuzimanje odobaveze posjedovanja dozvole. Registrovane firme koje nemaju obavezu posjedovanja dozvole uKantonu Sarajevo su OIKOS d.o.o. i ALBA ZENICA d.o.o Zenica, Podrunica Sarajevo.

Izdavanje dozvola firmama koje se bave skupljanjem otpada je kvalitetan pomak naprijed usistemu upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo. Ove firme su prepoznale prednosti dobijanjadozvole i uloile i finansijska sredstva i napore u cilju usaglaavanja sa propisima iz oblasti zatiteokolia.

Kako se moe vidjeti iz dozvola, u Kantonu Sarajevo postoji interes za odvojeno skupljeni papir,plastiku i metale. Meutim, sadanja ekonomska situacija je takva da su cijene za otkup jako pale,te su skupljai otpada u dosta nepovoljnom poloaju. Cijene otkupa jako variraju u zavisnosti od

trita. Za oekivati je da se trite oporavi do kraja godine, a u skladu s tim i planiraju budueaktivnosti.


7/25

7

Iz naprijed navedenog moe se vidjeti takoe, da su firme koje se bave skupljanjem otpada uKantonu Sarajevo uglavnom orijentisane na neopasne otpade, uz manje izuzetke. Rezultat oveinjenice je da sve firme koje ele zbrinuti opasan otpad, uglavnom moraju traiti rjeenje udrugim kantonima.

Meutim, tokom proteklog perioda zabiljeen je i izvjestan broj firmi koje se bave skupljanjem itretmanom otpada, a da za to nemaju dozvolu, niti su registrovane. Ovaj problem je nastao zbogneprecizno utvrene nadlenosti u Federalnom zakonu, vezano za registraciju operatora otpadakoji se bave ovom djelatnou na podruju vie kantona. Ostaje obaveza da se u saradnji sanadlenim Federalnim ministarstvom, kroz primjenu izmijenjenog zakona o upravljanju otpadomprevazie ovaj problem i ovi sakupljai otpada stave pod nadzor.

5. POSTOJEE STANJE, OCJENA I PROBLEMI U UPRAVLJANJUOTPADOM

Analiza postojeeg stanja u upravljanju otpadom ukazuje na dobro stanje sa zbrinjavanjemkomunalnog otpada i na nedostatak adekvatne infrastrukture i prateih propisa za posebne vrsteotpada, to za posljedicu ima veliki pritisak na okoli i rizik za zdravlje stanovnitva.

KOMUNALNI OTPAD

KJKP RAD Sarajevo obavlja djelatnost prikupljanja, transporta i deponovanja komunalnog

otpada u Kantonu Sarajevo. Otpad se prikuplja sa podruja svih devet opina: Stari Grad, Centar,Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida, Vogoa, Hadii, Ilija i Trnovo, a deponuje se na Gradskojdeponiji u Smiljeviima.

Prikupljanje komunalnog otpada vri se redovno prema Operativnom planu i programu rada, a uskladu sa Zakonom o komunalnoj istoi (Slubene novine Kantona Sarajevo broj11/97).Uestalost prikupljanja se kree od 2 puta sedmino u padinskim dijelovima grada do 7 putasedmino u staroj gradskoj jezgri i centralnom dijelu grada. Odlaganje otpada graani vre uplastinim kesama (centralni dio grada i stare gradske jezgre), kunim kantama (padinski dijelovigrada i uske ulice) i najveim dijelom posudama za otpad - kontejnerima zapremine 1100 l kojih

je trenutno cca 8000 kom. rasporeeno na podruju Kantona Sarajevo. Na realizaciji aktivnosti

transporta otpada je angaovano 36 specijalnih vozila za prikupljanje otpada, 8 podizaa, 3grajfera, 2 rolokipera, 12 kipera i 11 malih kamiona do 2t.

Za stvaranje kompletnijeg uvida u stanje upravljanja komunalnim otpadom, u kojem opine imajujasne zadatke, zatraeno je njihovo miljenje. S tim u vezi, opine su navele vie problema koje jepotrebno rijeiti, kao to su postavljanje kontejnera i nia za kontejnere, nedovoljan broj posuda,te izbjegavanje nabavke posuda za otpad od strane privrednih subjekata i investitoranovosagraenih stambenih objekata, probleme oko odvoza komunalnog otpada na brdskimdijelovima, ponegdje neredovit ili nedovoljno est odvoz otpada, a naroito postojanje itavogniza divljih deponija, jer se otpad esto odlae na nedozvoljenim mjestima.


8/25

8

Opine su dostavile slijedee prijedloge i sugestije:

- izgradnja natkrivenih nia na svim lokacijama, gdje su postavljeni kontejneri- poveanje broja kontejnerskih mjesta- postavljanje veeg broja kontejnera

- postavljanje kontejnera za odvojeno skupljanje otpada (papir, plastika, limenke)- poveanje uestalosti odvoza i pranjenja posuda- redovno pranje kontejnera posebno u ljetnom periodu- odravanje i ienje prostora oko kontejnera i popravka kontejnera- zamjena oteenih i dotrajalih kontejnera, a naroito onih koji nemaju poklopce- odvoz otpada u padinskim dijelovima pomou manjeg vozila sistemom kesa umjesto

kontejnera- intenzivnije aktivnosti na sanacijama divljih deponija,- jae inspekcijsko djelovanje- kabasti otpad umjesto dva puta godinje odvoziti etiri puta- edukacija graana o postupanju sa otpadom.

Deponovanje komunalnog otpada vri se na Gradskoj deponiji u Smiljeviima. DeponijaSmiljevii je savremena sanitarna deponija koja se gradi po evropskim standardima. Povrinadeponije trenutno iznosi 65 ha sa mogunou irenja u okolini prostor i produivanje vijekatrajanja do 2030.godine.

Inae, gradnjom komunalne deponije, koju koordinira Zavod za izgradnju Kantona, postignuti suznaajni ekoloki rezultati, kao to su: spreavanje zapaljenja otpada, ogranien i kontrolisanpristup deponiji, iskoritavanje deponijskog gasa za proizvodnju struje, kompaktiranje iprekrivanje otpada inertnim materijalom, prihvat procjednih voda sistemom drenaa,preiavanje prije isputanja u vodotok, itd. Na odlagalitu je instalirana oprema za monitoring

emisija u zrak, procjednih i podzemnih voda, te mjerenje svih meteorolokih parametara.

Sarajevsko odlagalite kunog otpada predstavlja kapitalni projekat Kantona Sarajevo. Odlagalitese gradi prema meunarodnim ekolokim standardima za odlaganje otpada. Radovi na odlagalitiuuglavnom se finansiraju sredstvima Budeta Kantona Sarajevo. Dosad je iz Budeta uloenopreko 13.000.000,00 KM, a ako se raunaju i kreditna sredstva Svjetske banke i sredstva KJKPRad-a, Agencije za vodno podruje rijeke Save, ta suma iznosi cca 19.000.000,00 KM.

Sarajevsko odlagalite predstavlja prvo ovako ureeno sanitarno odlagalite na prostorima Bosne iHercegovine. Inae, na podruju itave drave se gradi tek nekoliko sanitarnih deponija uz pomomeunarodnih finansijera, ali taj postupak tee sporo i uz puno problema. Ispravno odravanjeodlagalita u samoj eksploataciji je najvanija faza rada nakon izgradnje odlagalita.Nekvalitetnim odravanjem se za veoma kratko vrijeme moemo vratiti na polazni nivo.

Sanitarna deponija je javno dobro u koje bi se iz Budeta Kantona Sarajevo trebalo ulagati svakegodine cca 1.000.000 KM kako bi se ista pripremila za nova odlaganja otpada i zadrala svojstvosanitarna. Zbog izostanka sredstava iz Budeta, a u cilju obezbijeenja i kontinuiteta u raduGradske sanitarne deponije KJKP Rad je iskoristio kredit Svjetske banke u iznosu od 4.500.000KM. Ovome treba dodati injenicu da se kapaciteti ove deponije kontinuirano popunjavaju, te jepotrebno ozbiljnije razmotriti mogunost otkupa novog zemljita.

Na Gradsku deponiju u Smiljeviima za prvih est mjeseci 2009.godine, ukupno je odloeno121.581 tona otpada, od ega je 69% komunalnog otpada, 18% zemlje i 12% graevinske ute.


9/25

9

Otpad koji je prihvaen na deponiji, a ne predstavlja komunalni otpad iskoriten je u tehnologijisanitarnog odlaganja otpada, tako da se otpad zemlje iskoritava kao inertni materijal zaprekrivanje komunalnog otpada, a graevinska uta za izgradnju pristupnih puteva na deponiji.

KUNI69%

ZEMLJA18%

UTA

12%

OSTALO

1%

U oblasti upravljanja komunalnim otpadom aktivno se radi na osavremenjavanju sistemaodvojenog skupljanja otpada. Cilj projekta je smanjivanje koliina otpada koje se odlau nadeponiji, unapreenje reciklae u Kantonu Sarajevo, usaglaavanje postupanja sa otpadom sa

evropskim standardima, podizanje svijesti javnosti o tetnom djelovanju otpada, te ukljuivanjeprivatnog sektora i finanasijskih institucija u investicije za upravljanje otpadom.

Dosadanje aktivnosti na odvojenom skupljanju otpada su se odvijale samo na odreenimlokacijama u Kantonu Sarajevo. U pripremi je izrada projekta odvojenog skupljanje otpada zacijelu teritoriju Kantona Sarajevo. Prikupljanje opasnog otpada iz domainstava je takoeplanirano u okviru uspostavljanja sistema odvojenog skupljanja otpada.

KJKP RAD Sarajevo je jo od 2004.godine zapoeo sa pilot projektima uvoenja selektivnogprikupljanja otpada, da bi poetkom 2007.godine izgradnjom sortirnice otpada na podrujuGradske deponije u sklopu CARDS projekta Europske unije, intenzivirao izdvajanje papira,

kartona, PET ambalae i najlonske folije iz ukupne koliine komunalnog otpada koji se odlae nadeponiji. Trenutno na podruju Kantona Sarajevo rasporeeno je 560 posuda za selektivnoprikupljanje otpada i angaovano je jedno specijalno vozilo za selektivno prikupljanje otpada i dvamala otvorena vozila za prikupljanje papira i kartona. Do sada je oko 85.000 stanovnika i 30.000uenika Kantona Sarajevo obuhvaeno selektivnim prikupljanjem otpada. Rezultati suzadovoljavajui iako bi mogli biti bolji u pogledu aktivnijeg ukljuivanja stanovnitva u istiprojekat. Zahvaljujui ovom projektu otvorena su nova radna mjesta na poslovima selektivnogprikupljanja kao i u sortirnici otpada.

Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH je za komunalni otpad definisala kao strateki ciljrazvoj savremenih regionalnih centara za upravljanje otpadom (RCUO). RCUO treba da ine

najmanje slijedee komponente: sanitarno odlagalite; reciklano dvorite za prihvat odvojenihfrakcija i otpada, koje donose pojedinani proizvoai otpada (pravni subjekti, kuanstva); pogonza predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje; odvojena spremita za prihvatopasnog otpada iz komunalnih izvora; pogon za mehaniko-bioloku obradu otpada (MBO).Sarajevsko odlagalite je predvieno da bude samostalan regionalni centar za upravljanjeotpadom.

Inae, reciklana dvorita predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se skuplja otpad, ana kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru odvojenih vrsta otpada.Reciklana dvorita treba minimalno opremiti za prikupljanje slijedeih komponenti: papir ikarton; obojeno i neobojeno ambalano staklo; otpadno eljezo i drugi metali; otpadna plastika;autogume; glomazni kuni otpad; bijela tehnika; rabljena ulja; akumulatori i baterije.


10/25

10

Osnovni nedostaci u sadanjem sistemu prikupljanja, transporta i odlaganja otpada, prema KJKPRAD su slijedei:

postojea odobrena cijena je znatno ispod ekonomske cijene, kojom se ne moe pokritiprosta reprodukcija, a da se i ne spominje mogunost nabavke nove opreme;

neredovno obnavljanje sredstava rada vodi prema manjem obimu i nekvalitetnimuslugama; posude za prikupljanje otpada 1100 l (kontejneri) su zastarjele, a nabavka novih je izuzetno

mala i ne zadovoljava potrebe za zamjenom postojeih dotrajalih kontejnera; problemi oko nepotivanja zakonske regulative kojom su pravna lica i investitori

novoizgraenih objekata duni izvriti nabavku odgovarajuih posuda (slube odgovorneza izdavanje odobrenja za rad, kao i tehnikog prijema objekata ne trae od istihzadovoljavanje uslova iz saglasnosti KJKP RAD-a za odvoz otpada kao to je nabavkaadekvatnog broja posuda i ureenje lokacije za smjetaj istih);

potreba za kontinuiranom nabavkom novih specijalnih vozila za prikupljanje otpada koji bizamijenili postojea vozila kao i poveali kapacitet za prikupljanje komunalnog otpada;deava se da je bri otpis vozila za prikupljanje otpada nego nabavka novih ime sesmanjuje potreban kapacitet;

nastavak izgradnje natkrivenih nia na podruju cijelog Kantona Sarajevo. Ovaj projekat jedosada naiao na veliko odobravanje graana, te sve veim zahtjevima za izgradnjom istih.Trajno se rijeava problem lokacija posuda za otpad koji predstavlja jedan od znaajnijihproblema po pitanju izgradnje komunalne infrastrukture.

zapoeti projekat selektivnog prikupljanja otpada iziskuje kontinuiranu edukacijustanovnitva, kao i proirenje i unapreenje samog sistema selektivnog prikupljanjaotpada, odnosno potrebne su dodatne posude za prikupljanje, vozilo za selektivnoprikupljanje otpada, proirenje sortirnice otpada radi izgradnje skladita sekundarnih

sirovina itd. Takoer, ove godine se pojavila problematika cijena na tritu reciklanihmaterijala tako to su cijene izuzetno pale, variraju te stvaraju finansijski problem opstankacijelog projekta;

izgradnja reciklanih dvorita na podruju svake opine gdje bi graanima bilo omoguenoda lino donesu vee koliine reciklanih sirovina: papira, kartona, PET ambalae, metalaitd., zatim kabasti otpad, a na istim bi bilo mogue organizovati i prikupljanje opasnogotpada samo iz domainstava, tako da bi graani mogli odvojeno odloiti stare baterije,elektronski otpad, lijekove, sijalice sa ivom itd. to do sada nisu bili u mogunosti.

odravanje i unapreenje sanitarnog odlaganja na Gradskoj sanitarnoj deponiji (saniranje iuvezivanje plinske mree, odravanje i remont energetskog postrojenja, tretman procjednihvoda, odravanje postrojenja za pranje tokova i donjeg postroja vozila, itd.) zahtijeva

konstantno ulaganje.

INDUSTRIJSKI OTPAD

Auriranje Baze podataka o otpadu za 2007.godinu

Prilikom donoenja Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u KantonuSarajevo, formirana je Baza podataka o produkciji industrijskog otpada, koja je vie puta

aurirana.


11/25

11

U funkciji izrade ove informacije tokom 2008. i poetkom 2009.godine prikupljani su podaci oproizvodnji otpada za 2007.godinu, u saradnji sa Zavodom za informatiku i statistiku KantonaSarajevo, koji je radio na pripremi podataka o firmama, na osnovu statistikih podataka, slanjuupitnika i prikupljanju podataka i informatikoj obradi prikupljenih podataka o otpadu.

Upitnik za dostavljanje podataka o otpadu upuen je na adrese 1607 firmi. Od toga su 1523obrasca uruena firmama, a 84 obrasca su vraena, zbog toga to su firme promijenile adresu,prestale sa radom ili iz drugih razloga.

Baza podataka je u elektronskoj formi (MS ACCESS) i predstavlja dobru osnovu za budueaktivnosti prikupljanja podataka i izvjetavanja. Baza podataka daje mogunosti pretrage po vrstiotpada, firmi, opasnosti, nainu tretmana, itd.

Baza podataka se odnosi samo na industrijski otpad. Nisu prikupljani podaci o komunalnomotpadu (osim onog otpada koje preduzea proizvode, a ima karakteristike komunalnog otpada).Podaci o otpadu se ne odnose ni na radioaktivni otpad, koji je predmet posebne zakonske

regulative i nije obuhvaen Zakonom o upravljanju otpadom. Takoe, Baza podatka o otpadusadri samo podatke koji su dostavljeni zvanino Ministarstvu i mogu se provjeriti. Teko jeprocijeniti procenat firmi i koliina koje nisu dostavile izvjetaj ili su dostavile nekompletnepodatke. Postoji vie naina da se procijene neprijavljene koliine i potrebno je razmotriti resursekoje razne institucije imaju u cilju dostave podataka koje imaju na raspolaganju, to bi ukljuiloopine, komunalna preduzea, ministarstva privrede, privredne komore, privredna udruenja, itd.Za neke vrste otpada kontrola se moe uspostaviti kroz prikupljanje podataka o koliini uvezenihproizvoda, npr. ulja, promet otrova koji je pod kontrolom Federalnog ministarstva zdravstva,automobilske gume, podaci o uvozu i izvozu otpada koje vodi Federalno ministarstvo okolia itd.

Mnogo vie informacija o otpadu imamo sada na raspolaganju, zahvaljujui aktivnostimaMinistarstva i inspekcijskom nadzoru. Kvalitet podataka se poboljava, budui da su proizvoaiotpada kroz protekli period sve vie svjesni svoje obaveze izvjetavanja i upoznati saterminologijom otpada, ali bez jaeg inspekcijskog nadzora nee biti mogue obuhvatiti svapreduzea koja generiraju otpad.

Tekoe na koje se nailazilo su prvo, tekoe oko formiranja registra preduzea. Statistiki podacio firmama esto nisu aurirani, a razlog je to firme mijenjaju adresu, djelatnost, gase se iliosnivaju nove, a te promjene se ne prijave.

Liste otpada klasificiraju otpad prema klasifikaciji usvojenoj u Pravilniku o kategorijama otpada

sa listama. Upitnik je ovaj put bio dostupan i u elektronskoj formi na web strani KantonaSarajevo, to je olakalo posao oko prikupljanja podataka.

Otpad nastaje u industrijskoj i zanatskoj proizvodnji, poljoprivrednim, umarskim, graevinskim,rudarskim i uslunim djelatnostima, medicinskim i znanstvenim ustanovama, u procesu potronjematerijalnih dobara u domainstvima, uredima i drugim poslovnim prostorima, ugostiteljskim ituristikim objektima, te na javnim povrinama. Otpad moemo po mjestu nastanka podijeliti naindustrijski i komunalni otpad. U oba sluaja nastaje opasni otpad.

Prikupljanje podataka o otpadu je bilo fokusirano na privredne aktivnosti, te ovim podacima nijeobuhvaen komunalni otpad, koji je kompletno pod nadzorom KJKP Rad-a. Dakle, ifra 20 00

00 u Bazi podataka oznaava samo koliine otpada nastalog u privrednim djelatnostima koji ima


12/25

12

osobine komunalnog otpada i koji je predat ovlatenoj firmi koje ne mora biti KJKP Rad, toznai da to nije ukupna koliina komunalnog otpada koji prikuplja i odlae KJKP Rad.

Ovaj pristup je adekvatniji za ocjenu stanja, budui da se odreen broj firmi izjasnio da njihovotpad preuzima KJKP Rad. Poto su u veini sluajeva kontejneri za privredne subjekte i za

domainstva zajedniki, te da se na deponiji ne mogu ni voditi podaci odvojeno o koliinamaotpada iz privrede i iz domainstava, onda bi iskazivanje koliine otpada odloenog na deponiji uBazi podataka o otpadu samo znailo duplo raunanje koliina.

Ako znamo da je jako veliki dio privredne djelatnosti Kantona Sarajevo trgovina, ondakomercijalni i trgovinski otpad moda nije pod adekvatnom kontrolom. Mesnice, pijace,trgovinski centri, prodavnice voa i povra, hoteli, restorani i sl. imaju velike koliine posebnoorganskog i ambalanog otpada. Zanimljivo je da ovi sektori esto nisu svjesni koliine otpadakoju proizvode i za njih je, kroz inicijalne kontakte tokom prikupljanja podataka, bilo iznenaenjekad su poeli raunati koliine. Razlog to ne znaju koliine otpada i to je teko i procijeniti kojekoliine proizvode je to to sve djelatnosti plaaju odvoz otpada po povrini poslovnog prostora, a

ne po koliini otpada, tako da nisu stimulisani za smanjenje koliina.

Veina kontaktiranih firmi pokazuje pozitivan odnos prema aktivnostima Ministarstva i potrebu zajasno definisanim zahtjevima za pojedine vrste otpada, kao i uputstvima kako da postupaju saotpadom. esto se deava da firme postavljaju pitanje za pojedine vrste opasnog otpada, i jedinoto im moemo rei je da moraju uskladititi otpad na nain da ne teti okoliu ili obezbijeditiizvoz, budui da u BiH nema postrojenja za tretman.

Zadnjih godina godinje koliine su bile relativno male zbog toga to veina velikih firmi nijeradila ili je bila u stanju mirovanja. Oekuje se da koliine otpada u narednom periodu ubrzanorastu i u ovom trenutku je znaajno prepoznati industrijske sektore koji proizvode otpad.

Tokom prikupljanja podataka ponekad je jako teko ili nemogue izraziti koliine u istimjedinicama mjere, tako da su koliine izraavane u m3 ili u tonama. Ideja je bila da se vrikonverzija, odnosno da se sve koliine izraze u tonama, da bismo pratili svjetski trend izraavanja,meutim to nije bilo izvodivo, pa se u bazi podataka pojavljuju koliine u razliitim mjerama inije mogue dati ukupnu koliinu otpada u istoj jedinici mjere.

Takoe, podaci o industrijskom otpadu u Kantonu Sarajevo su podijeljeni na akumulirane igodinje koliine. Ovo se pojavilo iz razloga to jedan dio preduzea ima u krugu otpad izpredratnog i ratnog perioda, koji nije zbrinut. Taj otpad je potrebno registrovati, iako se ne radi o

novonastalim koliinama. Posebno su dati podaci za opasni otpad.

Svi obrasci su poslani do 15.07.2008.godine. Rok za dostavu podataka je bio 31.07.2008.godine.

Sa danom 10.09.2008.godine izvjetaj su dostavile 202 firme. Ponovno je vren kontakt safirmama da se provjeri zato nisu dostavili izvjetaj. Nakon upozorenja da e inspekcija doi ukontrolu, dostavljeno je jo 20 izvjetaja sa podacima. Posljednji izvjetaji su dostavljeni u januaru2009.godine.

Zakljuno sa 09.02.2009.godine izvjetaj je dostavilo 266 firmi, i to:

222 firme su dostavile podatke o otpadu (477 ispunjenih formulara)44 firme su dostavile samo popunjene obrasce o nazivu firme, bez podataka o otpadu.


13/25

13

Najvie firmi je prijavilo papir i karton, eljezo, otpadna ulja i mijeani komunalni otpad. Ostalevrste otpada su jako disperzirane prema industrijskim djelatnostima koje ih proizvode.

Ukupne prijavljene koliine otpada za 2007. godinu su:

Godinja proizvodnja239.720,48 m3 i 182.990,80 t.

Akumulirane koliine 56.626,03 m3 i 4.413,61 t.

Ovo se ne moe smatrati egzaktnim snimanjem stanja, budui da je postotak firmi koje suodgovorile mali u odnosu na ukupan broj firmi, pa su stvarne koliine 2-3 puta vee. Meutim,podaci su relevantni za donoenje odreenih zakljuaka i usmjeravanje daljnjih aktivnosti.

god. proizv.239.720,48 m3

god. proizv.182.990,80 t

akum. kol.56.626,03 m3

akum. kol.

4.413,61 t

0,00

50 000,00

100 000,00

150 000,00

200 000,00

250 000,00

Koliine otpada 2007

Broj firmi po opinama

Stari Grad 15Novo Sarajevo

40

Novi Grad 42Ilija 9

Ilida 43

Hadii 9

Centar 55

Vogoa 9


14/25

14

Broj otpada po opinama

NovoSarajevo 74

Stari Grad

23

Vogoa 3

Centar 61

Hadii 9

Ilida 32

Ilija 1Novi Grad

59

Koliine otpada prema djelatnostima

Djelatnost Godinjakoliina m3

Godinjakoliina t

Akumuliranakioliina m3

Akumuliranakoliina t

01 Otpad koji nastaje kod istraivanja i kopanjaruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i odfizikog i hemijskog obraivanja ruda

1.800,00 600,00 300,00 400,00

02 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnjevodenih kultura, umarstva, lova i ribarstva,

pripremanja hrane i prerade

2.352,00 13.035,73 705,00

03 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa inamjetaja, celuloze, papira i kartona;

4.200,00 6.772,99 20,50 200,25

04 Otpad iz koarske, krznarske i tekstilneindustrije

7,00 3,35

05 Otpad od prerade nafte, preiavanjaprirodnog gasa i pirolitike obrade uglja;

06 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa 2,65 2,50

07 Otpad iz organskih hemijskih procesa 14,18 10,61

08 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje iprimjene premaza (boje, lakovi i staklastiemajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i

tamparskih boja;

0,45 0,01

09 Otpad iz fotografske industrije 0,30

10 Otpad iz termikih procesa 950,00 540,00

11 Otpad koji potjee od hemijske povrinskeobrade i zatite metala; hidrometalurgijaobojenih metala;

16.760,00 1.147,95 16.760,00 422,95

12 Otpad od oblikovanja i povrinske fiziko-hemijske obrade metala i plastike;

0,50 1.505,96 432,80

13 Otpadna tena goriva i ulja (osim jestivogulja, 05 i 12);

9,20 165,04 2,60 43,55

14 Otpad od organskih materije koje se koristekao rastvarai (osim 07 00 00 i 08 00 00);


15/25

15

15 Ambalaa; apsorbensi, materijali za upijanje,filterski materijali i zatitna odjea kojanije specificirana na drugi nain;

167,80 8.263,86 149,20 1,38

16 Otpad koji nije drugdje specificiran ukatalogu;

14,15 4.529,36 7,00 1.104,59

17 Graevinski otpad i otpad od ruenja objekata(ukljuujui otpad od izgradnje cesta); 143.878,20 129.048,66 36.557,90 471,39

18 Otpad koji nastaje kod zatite zdravlja ljudi iivotinja i/ili srodnih istraivanja(iskljuujui otpad iz domainstava irestorana koji ne potie iz neposrednezdravstvenezatite);

366,80 191,13 2,00

19 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom,postrojenja za preiavanje gradskih otpadnihvoda i pripremu vode za pie i industrijskuupotrebu

8.448,48 20,00

20 Komunalni otpad i slini otpad iz industrijskih

i zanatskih pogona, ukljuujui odvojenoprikupljene frakcije.

70.162,18 8.313,36 2.824,33 61,08

UKUPNO 239.720,48 182.990,80 56.626,03 4.413,61

Ukupno za 98 ispunjenih obrazaca kao odredite otpada je naveden KJKP Rad, odnosnodeponija Smiljevii, za godinju koliinu 96.676,85m3 i 3.565,74 t i akumuliranu koliinu33.293,93 m3 i 27,14 t. Od toga komunalni otpad je godinja koliina 70.162,18 m3 i 8.313,36 t; aakumulirana koliina 2.824,33 m3 i 61,08 t.

Moe se zakljuiti da nema dovoljno odvajanja otpada, reciklaa nije prioritet, firme nisu svjesneda se smanjivanjem koliina otpada i reciklaom mogu ostvariti velike utede, naroito kad se radio opasnom otpadu, koji je jako skup za zbrinjavanje.

Broj otpada po opasnosti otpada

20,96% Opasniotpad 100

0,42% Nepoznat 2

78,62% Neopasniotpad 375


16/25

16

Po lokaciji otpada

ostalo 19%

nepoznat 4%

u kruguinstitucije

39%

dato nareciklau 7%

kod treeglica 31%

Godinja koliina opasnog otpada u 2007 godini je 380,08 m3; 1224,16 t, a akumulirana koliinaje 7,80 m3 i 356,05 t. Opasni otpad je prijavilo 45 firmi.

Ukupno je registrovano 54 vrsta opasnog otpada, najee otpad iz povrinske obrade metala,otpadna ulja, akumulatori, medicinski otpad, te u zadnje vrijeme jako zastupljeni elektronskiotpad.

Ukupne koliine otpada

1999 2000 2002 2007730.239,00 m3 719.592,10 m3 950.698,92 m3 296.347,01 m3

31.456,00 t 198.360,20 t 129.900,08 t 187.404,01 t

Manja koliina u m3 za 2007. u odnosu na prethodne godine se pojavljuje zato to su uprethodnim godinama prijavljene znaajne koliine odreenih vrsta otpada u nekim firmama, kojenisu registrovane u 2007.godini. U 1999. i 2000. to je bila ljaka u eljezari Ilija, a u 2002. teniotpad u Sarajevskoj pivari.

Ukupne koliine opasnog otpada

1999 2000 2002 20076.441,00 m3 7.261,18 m3 403,13 m3 387,88 m3395,00 t 603,94 t 786,53 t 1.580,21 t

Rezultati obrade podataka ukazuju na:

Prikupljeni podaci pokazuju da ima dosta neznanja o otpadu uopte, te nepoznavanja vrsta otpada,koji nastaje u tehnolokim procesima. Ova injenica govori da nije na dovoljnom nivou razvijenodgovoran odnos prema otpadu, a to e u svakom sluaju posluiti za daljnje usmjeravanjeaktivnosti ovog Ministarstva.

Firme jo uvijek nemaju naviku da vode podatke o koliinama otpada. Razlog je to toindustrijska preduzea plaaju odvoz otpada po povrini radnog prostora, a ne po koliini, tako da


17/25

17

nemaju ni interes da se bave koliinama otpada koji su proizveli i da rade na smanjenju koliinaotpada.

Razlog za slab odziv je i to, to se radi uglavnom o malim firmama, koje su registrovane zaproizvodne djelatnosti, ali se najee bave samo trgovinom. Zato je esto dobar nain kontrole

podataka broj zaposlenih. Firme koje imaju 3-4 zaposlena su prijavile esto istu koliinu otpadakao neke firme 100-200 zaposlenih, to pokazuje nepoznavanje materije. To takoe pokazuje da jeodnos prema zatiti okolia na niskom nivou.

Ovo je prvi put da imamo Zakon o upravljanju otpadom i veina preduzea nije smatrala da mogusnositi posljedice zbog toga to nisu dostavili podatke. Uzrok tome moe biti i teko stanje uindustriji. esto se opet radi o elementarnom nepoznavanju negativnog uticaja otpada ili akneodgovornosti koja moe dovesti do ozbiljnih posljedica. Primjer su otpadna ulja koja se koristeza loenje, ili jo gore zavravaju u rijekama ili kanalizaciji. Te firme nisu ni prijavile otpad, iakopo djelatnosti kojom se bave moraju imati otpadna ulja. Kad se zna koliko ulja mogu negativnouticati na kvalitet voda, potrebna je kontrola ne samo inspekcije zatite okolia, nego i energetske,

vodoprivredne, sanitarne i drugih inspekcija.

Dolo se do spoznaja i o nekontrolisanom spaljivanju otpada, a to znaajno ugroava kvalitetzraka i ljudsko zdravlje. Nekontrolisano spaljivanje otpada se vri na niskum temperaturama,mimo registrovanih postrojenja u koje su ugraeni potrebni filteri.

Inspekcijski nadzor je u ovom sluaju jedini nain da se sve firme koje proizvode otpad stave podkontrolu. Iskustva drugih drava pokazuju da esto tek nakon posjete inspektora preduzea ponuda redovno dostavljaju podatke.

Preduzea esto smatraju da je bolje da ne dostave podatke, jer oekuju da iz izvjetaja kojidostave mogu proistei i obaveze finansijske prirode koje nee moi ispuniti ili neka vrsta kazni.

U ovom sluaju neophodna je edukacija i informiranje industrije vezano za postupanje s otpadom,upoznavanje sa zakonskim obavezama, mogunostima utede i ekonomskim prednostimapravilnog postupanja s otpadom. Svakako okolinski aspekt je najvaniji i za svako preduzeemoe se pokazati kao plus u pogledu kompetitivnosti na tritu. U ovaj proces bi se trebale vieukljuiti i privredne komore na svim nivoima.

Zanimljivo je da dosta firmi oekuje pomoili uputstva kako da zbrinu svoj otpad na pravi nain.esto je otpad u krugu firme, a manji dio je predat na odlaganje ili reciklau. Posebno firme koje

imaju razne vrste opasnog otpada imaju problem koji treba rjeavati ire, a ne samo pojedinano.Industrija mora da dobije podrku u vidu savjeta za minimizaciju, tretman i reciklau.

Moe se zakljuiti da je proizvodnja otpada u Kantonu Sarajevo u porastu, a za oekivati je da setaj rast ubrzano poveava usljed privrednog razvoja (veliki broj firmi je u poslijeratnom perioduradio smanjenim kapacitetom ili nije nikako imao proizvodnje, tako da nisu imali ni produkcijeotpada).

Kompanije koje su uvele ISO standarde ili druge sisteme upravljanja okoliom, vie su svjesneuticaja otpada na okoli, jer im je to postavljeno kao uslov za dobijanje certifikata, i traemogunosti da rijee ovaj bitan problem. Ograniavajui faktor je nerazvijena infrastruktura u

oblasti otpada. Razvoj posebno dijela sistema koji se bavi tretmanom i reciklaom, naroitoopasnog otpada, treba unapreivati u buduem periodu.


18/25

18

U proteklim godinama se prikupljanje podataka vrilo direktnim kontaktom sa firmama. Meutim,takav nain je veoma zahtjevan i skup za Ministarstvo. Obavezivanjem preduzea da dostavepodatke, to je propisano Zakonom o upravljanju otpadom, ovaj dio posla bi bio ureen na nainda se podaci automatski dostavljaju Ministarstvu, a za one firme koje ne dostave ili se sumnja u

njihove podatke, bila bi znaajna inspekcijska kontrola.

Takoe, sistem prikupljanja podataka mora biti organizovan tako da se prikupljaju podaci kojezahtijeva Federalno ministarstvo, kako u cilju planiranja, tako i zahtjeva EU. Iako su uinjeniveliki pomaci u kvalitetu i koliini informacija, ne moemo biti zadovoljni sa brojem preduzeakoja su dostavila podatke.

Statistikim istraivanjem o koliinama otpada bave se i Agencija za statistiku BiH i Federalnizavod za statistiku, te bi u budunosti dobro bilo razmotriti mogunost saradnje sa oviminstitucijama u koritenju prikupljenih podataka. Koordinirana akcija znaila bi utedu vremena isredstava za prikupljanje podataka.

Agencija za statistiku BiH je pripremila i prirunik za implementaciju uredbe o statistici otpada,koji e biti znaajna pomokod buduih aktivnosti na prikupljanju podataka.

Vrste industrijskog otpada u Kantonu Sarajevo

Opasni otpad

Najvei nedostatak u zbrinjavanju opasnog otpada je to nema firmi koje bi se bavile tretmanomopasnog otpada u okviru BiH. Budui da nemamo deponija za opasni otpad, niti postrojenja zatretman opasnog otpada, trenutno je jedini nain zbrinjavanja izvoz u inostranstvo. Poto tozahtijeva znaajna materijalna sredstva, trebalo bi uloiti dodatne napore u saradnji sa Federalnimministarstvom dugoronijeg planiranja zbrinjavanja opasnog otpada.

Podaci o produkciji opasnog otpada su naroito znaajni sa aspekta mogueg uticaja na okoli iljudsko zdravlje. Najvaniji zahtjev u postupanju sa opasnim otpadom je odvajanje na mjestunastanka. Ako se otpad ne odvaja, onda se ukupna koliina otpada smatra opasnim otpadom, topoveava trokove zbrinjavanja. Trenutno dio opasnog otpada zavrava na deponiji, bez ikakvogodvajanja. Uticaj na zdravlje koji moe imati opasni otpad namee obavezu da se izrade uputstvaza postupanje s opasnim otpadom i potrebu za specijalistikim firmama koje se bave

zbrinjavanjem opasnog otpada.Najee vrste opasnog otpada u Kantonu Sarajevo su otpad iz povrinske obrade metala, otpadnaulja, akumulatori, medicinski otpad, te u zadnje vrijeme jako zastupljeni elektronski otpad. Nekevrste otpada kao npr. pesticidi nisu stavljeni pod kontrolu, i zahtijevaju posebno definisanje nainaprovjere.

Koliine opasnog otpada koje potiu iz domainstava, ne izdvajaju se posebno i uobiajenozavravaju na deponiji.

Trenutno je jedini nain prihvatljiv za okoli izvoz opasnog otpada radi zbrinjavanja u

inostranstvu. Dosad su iz Kantona Sarajevo izvezene odreene koliine opasnog otpada (opasni


19/25

19

otpad tvornice Famos, lijekovi s isteklim rokom trajanja, opasni otpad tvornice Pretis, otpad izvodozatitne zone, otpad iz naselja Butmir, itd.).

Zakonom je definisano da svako kretanje opasnog otpada mora biti praeno transportnomdokumentacijom. Svaka firma iz Kantona Sarajevo koja je predala opasni otpad mora ispuniti

transportnu dokumentaciju, koju nakon transporta skuplja dostavlja Ministarsvu. U proteklomperiodu transportnu dokumentaciju su dostavile firme Sud Mull, Kemis, Grioss, sve tri izTuzlanskog kantona, te Trgosirovina iz Kantona Sarajevo. Tako je na primjer, samo putem firmeKemis u 2009.godini iz Kantona Sarajevo izvezeno 38.830,5 kg opasnog otpada.

Graevinski otpad

Graevinski i demolicijski otpad predstavlja oko 25% vrstog otpada. Od toga opasni otpad je oko0.5%. To se odnosi uglavnom na azbest i boje i lakove. Veliki dio ovog otpada se moe eliminisatiili reciklirati. Materijali kao eljezo su se i dosad djelimino izdvajali i iskoritavali, ali za ostalematerijale nije tako. Ne postoje firme koje prikupljaju azbest, jer nije nikad postojala obaveza da

se azbest posebno prikuplja kao opasni otpad.

Vrste graevinskog otpada su beton, opeke, keramika, zatim drvo, asfalt, metali, katran, bitumen,zemlje i kamen.

Prijavljene koliine graevinskog otpada (ifra 17 00 00) u 2007.godini su: godinja koliina143.878,20 m3 i 129.048,66 t; akumulirana koliina 36.557,90 m3 i 471,39 t.

Graevinska djelatnost nije dosad imala interesa da se bavi reciklaom, ali sa smanjenimkapacitetom deponija moraju da razmiljaju o reciklai. Dosta materijala sada ide na deponiju.

Konstatovano je da graevinske firme obino ne vode podatke o koliinama i vrstama otpada.Sigurno je da je koliina graevinskog otpada daleko vea od one koja je u bazi podataka.Uzimajui u obzir veliki broj objekata kod kojih je vrena demolicija ili rekonstrukcija, ve jepoznato da gradska deponija ne moe podnijeti sve te koliine, iako se do odreene mjere taj otpadkoristi kao pokrivka na deponiji.

Problem je to se velike koliine graevinskog otpada nelegalno odlau i time ugroavaju okoli.Na vie mjesta u Kantonu Sarajevo je usljed odlaganja graevinskog otpada dolo do formiranjadivljih deponija. Ovaj problem se ne moe rijeiti samo provedbom propisa iz zatite okolia, negoi ukljuivanjem nadlenih organa iz oblasti prostornog ureenja i graenja.

Pravilno postupanje je prevencija i iskoritavanje, dok je odlaganje zadnja opcija. U novojdirektivi EU zahtijeva se od zemalja lanica da poveaju do 2020.godine pripremu za reciklau idruge vrste iskoritavanja graevinskog otpada u procentu od 70%.

Planom upravljanja graevinskim otpadom u Kantonu Sarajevo, koji je usvojila Vlada Kantona14.05.2008.godine, definisane su prioritetne aktivnosti na unapreenju stanja upravljanjagraevinskim otpadom. Mjere za poboljanje stanja odnose se na planiranje lokacije za odlaganjegraevinskog otpada, te unapreenje reciklae. Razdvajanje reciklabilnih frakcija na mjestunastanka je jedna od obaveza proizvoaa graevinskog otpada. Posebna panja u okviru ovihaktivnosti treba biti posveena zbrinjavanju otpada od azbesta. Ova vrsta otpada moe biti veoma

opasna za zdravlje, a u realnosti joj se ne posveuje nikakava panja, niti ima lokacija zaodlaganje, a ni strunih institucija za detekciju ovog otpada u itavoj BiH.


20/25

20

Otpadna ulja

Koliine otpada pod ifrom 13 00 00 otpadna ulja i otpad od teku ih goriva, u 2007.godini su:godinja koliina 2,60 m3 i 43,55 t; akumulirana koliina 9,20 m3 i 165,04 t.

Otpadna ulja su vrsta otpada koja za sve godine za koje je vreno prikupljanje podataka najviezastupljena u Kantonu Sarajevo, kad se radi o broju firmi i koliinama, a i o potencijalnomnegativnom uticaju na okoli, ako se ne zbrinjava na adekvatan nain. Kako je prikupljanjepodataka ovaj put bilo na nain da firme prijavljuju podatke, za razliku od ranijih godina kad jeprikupljanje podataka vrio struni tim, mnoge firme su propustile da prijave ovu vrstu otpada istvarne koliine su sigurno daleko vee od prijavljenih koliina. Kad se uzme u obzir koliina uljaza motore koja se prodaju, za koje bi vjerovatno moglo provjeriti koliko se proda, 50% zavri kaootpadno ulje.

Zato je vana kontrola ilegalnog odlaganja starih ulja. Prvi najvaniji korak je prikupljanje napravi nain otpadnih ulja, a zatim iskoritavanje bilo rerafinacijom ili iskoritavanjem kao gorivo

u postrojenjima koja za to imaju dozvolu, budui da ova ulja imaju veliku kalorinu mo.

Otpadna ulja u Kantonu Sarajevo nisu na pravi nain stavljena pod kontrolu. Postoje saznanja uokviru prikupljanja podataka da veliki dio starih ulja preuzimaju firme ili fizika lica, i da se onanekontrolisano spaljuju u fabrikim i kunim peima. Ovakav nain spaljivanja otpada, bezpropisanih dozvola, izaziva znaajno zagaenje zraka u Kantonu Sarajevo. Nedostaci postojeeregulative o spaljivanju otpada doveli su do ove situacije. Nije definisano koju dozvolu trebajupribaviti firme koje se bave spaljivanjem otpada, niti se pridaje dovoljno panje kod kanjavanjaprekrilaca. Prema naim saznanjima nijedna firma nije dosad dobila dozvolu za spaljivanje, akroz prikupljanje podataka o otpadu dobili smo saznanja da je to praksa.

Imaoci otpadnih ulja, umjesto da plate cijenu za zbrinjavanje ovog otpada, koja je dosta visoka,jo zarade, jer ulja prodaju za nekontrolisano spaljivanje. Tamo gdje smo dobili informacije da seotpadna ulja spaljuju u postrojenjima koja nemaju dozvolu, zatraeno je da se ova aktivnostobustavi i ukljuena je inspekcija za nadleno postupanje.

Stara vozila

Podaci o ovom otpadu uglavnom nisu dostupni. Najvei dio ovog otpada zavrava na Auto

otpadima gdje se prodaju dijelovi. Demontaa najee nije organizovana, ve

je pretenobazirana na zadovoljenju pojedinanih zahtjeva kupaca za odreenim rezervnim dijelovima sa

starih vozila.

Trenutno, ovaj otpad predstavlja problem, jer su olupine starih automobila esto sastavni diodivljih deponija. U Kantonu Sarajevo ova oblast nije ureena i nema dovoljno podataka za budueplaniranje. Do danas su samo 2 firme dobile dozvolu za tretman ove vrste otpada u skladu sapropisima, a jo jedna firma je u postupku dobijanja dozvole. Oekujemo da e se ovo promijenitisa donoenjem Pravilnika o otpadnim vozilima, to je u nadlenosti Federalnog ministarstva.

Godinja koliina otpada pod ifrom 16 01 stara vozila iz razliitih naina prevoza (ukljuujui

necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i odravanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 1608), za 2007.godinu je 4.440,07 t i 12,65 m3, dok je akumulirana koliina 1.102,58 t i 7,00 m3.


21/25

21

Medicinski otpad

Dio otpada koji nastaje u medicinskoj djelatnosti je izuzetno opasan. Medicinske ustanove sudostavile podatke o proizvodnji medicinskog otpada. Prijavljene koliine medicinskog otpada u2007 godini su godinje koliine 366,80 m3 i 191,12 t, akumulirane koliine 2,00 m3.

Iz prikupljenih podataka moe se zakljuiti znaajno poboljanje, budui da je dosad ovaj otpadbez ikakvog tretmana ili odvajanja zavravao na deponiji Smiljevii.

U skladu sa prioritetima definisanim Strategijom upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom,Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je pripremilo Plan upravljanja medicinskim otpadom uKantonu Sarajevo. Kao rjeenje za infektivni otpad, koji je bio najvei problem, nabavljeni suureaji za dezinfekciju, i to jedan za Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu i dva za Opubolnicu.

ivotinjski otpad

Malo ili nikako podataka o ivotinjskom otpadu govori o injenici da se u ovoj oblasti mora punoraditi na informisanju i edukaciji. Po potencijalnim koliinama i nivou mogueg zagaenja, ovajotpad treba biti jedan od prioriteta u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom, bez obzira da lise radi o otpadu iz industrije mesa, zaraenim ivotinjama ili ivotinjskim fekalijama koje sekoriste u poljoprivredi.

Zadnjih godina je posebno znaajan problem zbrinjavanje otpada od zaraenih ivotinja, posebnood bruceloze. Zbog specifinosti nastanka ovog otpada, potrebno je angaovanje institucijanadlenih za oblast veterinarstva. U novoj direktivi o otpadu ova vrsta otpada je ak izuzeta, jer jezbrinjavanje definisano Uredbom (EC) 1774/02.

Automobilske gume

Jo nema dovoljno podataka o koliinama starih automobilskih guma, jer se zamjena vri uautomehaniarskim radnjama koje ne prijavljuju uvijek tu vrstu otpada.

Automobilske gume ne spadaju u opasni otpad, ali su problematine sa aspekta zbrinjavanja,

budui da se ne mogu odlagati na deponiji. Automobilske gume se mogu reciklirati i spaljivati ucementarama, emu mora prethoditi izdavanje dozvola za ovakav nain tretmana. Ako se

nekontrolisano spaljuju na otvorenom i na niskim temperaturama, izvor su jako kancerogenihsupstanci.

Trenutno se gume izvoze u inostranstvo gdje se spaljuju u cementarama, budui da cementare uBiH jo nisu dobile dozvolu za spaljivanje otpadnih guma. Ovaj nain zbrinjavanja otpadnih guma

je jako skup, te je neophodno nai rjeenje za ovu vrstu otpada.


22/25

22

Otpadna ambalaa

Ambalani otpad ima velike mogunosti reciklae, razvijene tehnologije kao i pozitivne efekte pookoli, jer se time tede vrijedni prirodni resursi. Procjenjuje se da ambalani otpad ini polovicukomunalnog otpada u Zapadnoj Evropi, samo se od toga reciklira 1-15%.

Kod nas ne postoji odnos prema otpadnoj ambalai kao u drugim zemljama, zato smo preplavljenivelikom koliinom ovog otpada, koji zavrava na deponiji. Donoenjem pravilnika o otpadnojambalai bi se obavezali proizvoai na akcije koje e smanjiti ambalani otpad, kao povratnaambalaa. Kanton ne moe samostalno donijeti ovaj propis, pa je potrebno da nadleno Federalnoministarstvo ubrza aktivnosti u ovom pravcu.

Otpad iz trgovina na malo treba deponirati u kontejnere odvojene od onih koji se koriste za otpadkoji proizvodi stanovnitvo, jer odlaganje otpada iz trgovina na malo izaziva brzo prepunjavanje,ako se koriste isti kontejneri. Tamo gdje ima mjesta i gdje se proizvodi otpad velikog volumena,kao to su karton, papir, staklo ili metal, trebalo bi poticati nabavu i koritenje posebnih kontejnera

za svaku od ovih vrsta otpada.

Otpad od elektrinih i elektronskih ureaja

Ova vrsta otpada obuhvata kune ureaje kao friideri, maine za pranje, TV aparati, zatimelektronski ureaji, kao raunari. Usljed naglog razvoja elektronske opreme, sve vei je problemzbrinjavanja, posebno raunarske opreme.

Prijavljene koliine za 2007.godinu su 29,49 t. Prema procjenama, tipina godinja proizvodnjaovog otpada iznosi 15 20 kg godinje po glavi stanovnika. Ako se ovo stavi u odnos sa brutonacionalnim proizvodom u BiH koji je vezan za kupovnu mostanovnitva, onda je to u prosjeku4kg elektronskog otpada po glavi stanovnika, ili ukupno 1.600 t godinje. Distribucija WEEEotpada je priblino: 25% kuni i kancelarijski elektronski i elektrini aparati 75% vei aparati kaofriideri, maine za pranje itd. Ako je ova distribucija validna i za Kanton Sarajevo, priblinegodinje koliine su 1200 t kuanskih aparata (friideri, maine za pranje itd.) 4 00 t kune ikancelarijske elektronike (TV, kompjuteri, kancelarijski aparati, mobilni telefoni i ostalielektronski i elektrini aparati)

Sarajevska deponija ne prima otpadne kompjutere, pa se ovaj otpad zbrinjava izvozom putemfirmi registrovanih za opasni otpad.

Osnovni zahtjev za zbrinjavanje ovog otpada je uklanjanje opasnih komponenti, kao kadmij, olovoi iva, posebno iz monitora i CFC komponenti iz ureaja za hlaenje. Naa zemlja postaje mjestogdje sve vie dolaze stari kompjuteri, koje nakon isteka ivotnog vijeka treba odloiti. Mobitelitakoe imaju opasne komponente. Kadmijum iz baterije mobitela moe zagaditi 600.000 litaravode, to je veliina 1/3 olimpijskog bazena. Direktiva EU daje kriterije za prikupljanje ireciklau elektronskog otpada, a finansiranje sistema je odgovornost proizvoaa. Veina ovogotpada kod nas zavrava na deponiji. Postoje firme koje se bave reciklaom tonera.

U Kantonu Sarajevo postoje pojedinani zahtjevi za zbrinjavanje elektronskog otpada, alitrenutno nema niti jedna firma ovlatena za skupljanje. Takoe, nema mogunosti niti postrojenja

za njegovu obradu, pa se on izvozi u druge zemlje.


23/25

23

Baterije i akumulatori

Neki tipovi baterija i akumulatora imaju veliki sadraj tekih metala. Oni mogu sadravati cink,kadmij, olovo. Za akumulatore postoji trenutno i potranja i trite, s tim to je potrebno da se

obrati panja na okolinski prihvatljiv nain prikupljanja i skladitenja. Baterije nemaju trinuvrijednost i njihovo prikupljanje moe biti organizovano samo u sluaju da je subvencionirano.

Otpad po ifrom 16 06 prijavljeno za 2007.godinu godinja koliina 58 t i 1,00 m3; akumuliranakoliina 2,01 t.

6. CILJEVI I PRIORITETI

U Kantonu Sarajevo posljednjih godina je realizovano vie aktivnosti na uspostavljanjusavremenijeg sistema upravljanja otpadom.

Meutim, postoje realne potrebe za daljnjim unapreenjem sistema, koji e se zasnivati nanaelima prevencije i smanjenja koliina otpada, reciklae, odgovornosti proizvoaa zapokrivanje trokova zbrinjavanja otpada, te otklanjanja tetnog dejstva otpada na ljudsko zdravlje iizgraeni i prirodni okoli. Za uspostavu integralnog sistema potreban nam je potpuni pravni iinstitucionalni okvir, te primjenjivi ekonomski instrumenti.

Za ostvarenje ovog cilja potrebno je slijedee:

Donijeti podzakonske propise na nivou Federacije za pojedine vrste otpada (ambalani -plastine kese, oprema koja sadri polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektrini ielektronski otpad, graevinski otpad, otpadni azbest, titan dioksid);

Osigurati efikasniju primjenu veusvojenih propisa;

Insistirati na objavljivanju i upoznavanju javnosti sa nedavno usvojenom Federalnomstrategijom upravljanja otpadom, te njenoj efikasnoj implementaciji;

Insistirati na hitnosti pripreme Federalnog plana za opasni otpad i izgradnju prioritetneinfrastrukture za zbrinjavanje opasnog otpada koji se produkuje na podruju Federacije

BiH;

Hitno staviti u funkciju Federalni fond za zatitu okolia, kroz koji e se osiguratipotrebna sredstva za ekonomske podsticaje za unapreenje upravljanja otpadom i razvojpostrojenja za reciklau i zbrinjavanje otpada;

Zahtijevati intenzivnije ukljuivanje u sistem upravljanja otpadom i drugih sektora, kao tosu zdravstvo, veterinarstvo, prostorno planiranje i graenje, vodna privreda i sl.


24/25

24

Prioriteti koji se trebaju realizovati na podruju Kantona Sarajevo:

Preispitati Zakon o komunalnoj istoi i donijeti kantonalni propis za upravljanjekomunalnim otpadom, u kojem e se izmeu ostalog utvrditi nova tarifa za prikupljanje ideponovanje otpada, koja e uvaiti koliinu proizvedenog otpada, uz dosad koriteni

obraunski osnov u vidu povrine (m2) raspoloivog stambenog odnosno poslovnog iliproizvodnog objekta;

Osigurati u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove provedbu postojeih zakona kojireguliu upravljanje otpadom, te kanjavanje pravnih i fizikih osoba koje ne sprovodepropisano;

Poveati procenat obuhvaenosti i pokrivenosti korisnika odvonjom komunalnog otpadau svim opinama, posebno izvangradskim (Hadii, Ilija, Trnovo);

Preduzimati sve neophodne mjere na spreavanju nastanka novih divljih deponija napodruju opina u Kantonu Sarajevo, te izradu programa sanacije za deponije nastaletokom ratnog perioda;

Obezbijediti sredstva za nastavak izgradnje sanitarnih ploha za odlaganje otpada nacentralnom dijelu deponije Smiljevii (43000 m2), kao i rjeavanje imovinsko-pravnihodnosa za proirenje deponije;

Deponijom Smiljevii upravljati na racionalan i odgovoran nain, ulaganjemkontinuiranog napora na smanjenju koliina otpada, te izbjegavanju odlaganja onih vrstaotpada koji se ne klasifikuju kao komunalni;

Kantonalnim planom upravljanja otpadom, koji e biti usaglaen sa Federalnomstrategijom zatite okolia, izvriti detaljnu strunu analizu prostornih i drugih okolinskihmogunosti za odlaganje komunalnog otpada, ukljuujui i inceneraciju (spaljivanje);

Kroz pripremu i provedbu prostorno-planske dokumentacije, hitno obezbijediti lokacije zatretman i odlaganje inertnog, posebno graevinskog i ivotinjskog otpada, te moguelokacije za instaliranje postrojenja za tretman pojedinih vrsta otpada, ukljuujui ireciklau;

Pripremiti cjeloviti projekat odvojenog skupljanja (razvrstavanja) otpada koji e sadravati

pregled finansijskih potreba za nabavku materijala i opreme, broj i raspored mjesta zaodvojeno skupljanje otpada na cijeloj povrini Kantona, mape lokacija sa brojemstanovnika koji gravitiraju svakoj lokaciji, informativnu kampanju, itd;

Stvoriti pretpostavke za izgradnju reciklanih dvorita, koja treba minimalno opremiti zaprikupljanje kako ambalanog otpada (papir, staklo, metal, plastika) tako i opasnogotpada iz domainstava (lijekovi, boje i lakovi, akumulatori, elektronski otpad, itd);

Odmah po aktiviranju Federalnog fonda raditi na obrazovanju Fonda za zatitu okoliaKantona Sarajevo prema Zakonu o fondu Kantona Sarajevo (Slubene novine KantonaSarajevo broj 41/08);


25/25

25

Unaprijediti uslove postupanja sa opasnim otpadom, kroz redovne programe inspekcijeproizvoaa opasnog otpada i insistirati na adekvatnom skladitenju do sticanja uslova zakonano zbrinjavanje;

Zahtijevati putem Federalnog ministarstva okolia i turizma, koje uestvuje u radu

Meuentitetskog tijela za okoli, na hitnom donoenju plana zatvaranja deponije uIstonom Sarajevu, na lokalitetu biveg kamenoloma Krupac, koja znaajno ugroavarijeku eljeznicu, te vodosnabdijevanje i Kantona Sarajevo i opina Istonog Sarajeva;

Neophodno je opremanje referentnog laboratorija za analizu otpada, ije e usluge koristitinadlene inspekcije. Takoe, potrebno je efikasnije ukljuivanje policijskih slubi uaktivnosti pronalaenja poinilaca nelegalnog odlaganja opasnog otpada, a radi daljnjegprocesuiranja i sankcionisanja;

Planirati programe edukacije, informisanja i komunikacije o otpadu svih uesnikaukljuenih u proces stvaranja, prikupljanja i zbrinjavanja otpada;

Insistirati da se informativne kampanje za razvoj ekoloke svijesti putem mas-medija(televizija, tampa, radio) oslobode komercijalnog karaktera i visokih naplata, kako bi semogle kontinuirano odvijati, postizati bolje efekte u interesu drutvene zajednice u cjelini.

informacija o upravljanju otpadom u kantonu sarajevo

Documents