INFORMATIKE TEHNOLOGIJE U KANALIMA DISTRIBUCIJE1. 1 POJAM DISTRIBUCIJE Distribucijom openito moemo oznaiti strujanje gospodarskih dobara izmeu proizvoakih i potroakih jedinica. S opegospodarskog motrita distribucija su sve aktivnosti koje slue raspodjeli proizvedenih dobara potroaima. S aspekta pojedinanog gospodarskog subjekta distribucija se odnosi na sve poduzetnike odluke i radnje povezane s kretanjem proizvoda do krajnjeg kupca. Distribucijski kanali oznaavaju put robe od proizvoaa do potroaa. (PROIZVOA TRGOVINA NA VELIKO - TRGOVINA NA MALO - POTROA) Fizika distribucija je nain dostavljanja robe, skladitenja i uvanja robe. PROIZVOAA DISTRIBUCIJSKI CENTAR PRODAVAONICA POTROA) (SKLADITE

Manegement akvizicijskog distribucijskog sustava management distribucijskih kanala. Logistiki distribucijski sustav premouje prostor i vrijeme putem prijevoza i skladitenja bavi se i obradom narudbi, isporukama te logistikom nabave odnosno kretanjem materijala. 2. 2 FUNKCIJE DISTRIBUCIJE, SUDIONICI I TOKOVI U DISTRIBUCIJI Funkcije distribucije odnose se na premoivanje prostornih, vremenskih, kvantitativnih i kvalitativnih razliitosti izmeu proizvodnje i potronje da bi se obavio promet dobara. Mogu ih obavljati ne samo trgovinska poduzea, ve i proizvoai i potroai pa ovisno o tome razlikujemo integrirane (proizvoaev, veleprodavaev, maloprodavaev ili potroaev) i neintegrirane tipove distribucijskih kanala (proizvoa, veletrgovac, broker, maloprodava, potroa), Sudionici u distribuciji osim proizvoaa, trgovaca i potroaa, jo i AGENTI POSREDNICI (brokeri, predstavnici proizvoaa, prodajni agenti), te tzv. FACILITATORI (prijevoznici, samostalna skladita, banke, propagandne agencije) 3. 3 ULOGA POSREDNIKA Trini posrednici - ostvaruju utede osobito smanjenjem broja kontakata. Samo optimalan broj posrednika minimalizira broj prometnih transakcija u protivnom moe biti vie transakcija nego bez posrednika. Ulogu prostorno-vremenske transformacije trgovina na veliko i trgovina na malo obavljaju bolje, bre i djelotvornije od samih proizvoaa. Suvremena nakana distribucije je omoguiti raspoloivost robe potroaima u uvjetima i na nain koji najbolje odgovara njihovim zahtjevima. 4. 4 STUPANJ DISTRIBUCIJE I GUSTOA DISTRIBUCIJE FIZIKA DISTRIBUCIJA STUPANJ DISTRIBUCIJE odnos realiziranih i moguih prodajnih mjesta koja ele proizvoai ili oekuju potroai. GUSTOA DISTRIBUCIJE odnos mjesta ponude s brojem stanovnitva ili povrinom prodajnog podruja. FIZIKA DISTRIBUCIJA obuhvaa irok krug aktivnosti koje se bave djelotvornim kretanjem gotovih proizvoda od kraja proizvodne linije do potroaa, kao i kretanjem sirovina od izvora nabave do poetka linije proizvodnje. Djelotvornost sustava fizike distribucije sagledava se trokovima u odnosu na ostvarene uinke. SUSTAV FIZIKE DISTRIBUCIJE OBUHVAA: a) b) c) d) Transport Skladitenje Rukovanje robom, pakiranje Izbor lokacije skladita Obradu naloga i slubu kupaca, a dijelom i trine prognoze

5. 5

e)

CILJ FIZIKE DISTRIBUCIJE dostava pravih dobara na pravo mjesto, u pravo vrijeme i uz najnie trokove. KONFLIKTI CILJEVA - javljaju se kada se zbog smanjenja jednog troka javlja porast drugog troka. Zato se cilj fizike distribucije izvodi iz cilja poduzea. 6. 6 DEFINICIJA, FUNKCIJE I VRSTE KANALA DISTRIBUCIJE KANAL DISTRIBUCIJE podrazumijeva skup institucija koje obavljaju sve one aktivnosti (funkcije) koje se upotrebljavaju u kretanju proizvoda i njegova vlasnitva od proizvodnje do potronje. Da bi se posrednik odrao, on mora biti sposoban organizirati tokove robe tako da bude djelotvorniji od alternative. To znai da trokovi posredovanja moraju biti nii od trokova koji bi nastali kada bi proizvoa sam obavljao distribuciju. Odluke o marketinkim kanalima ubrajaju se u najpresudnije odluke kompanije. KLJUNE FUNKCIJE MARKETINKIH KANALA: istraivanje promocija kontakt prilagoavanje pregovaranje fizika distribucija

1

-

financiranje i preuzimanje rizika.

Prvih pet funkcija pomau okonanju transakcija, a zadnje tri upotpunjuju zakljuene transakcije. VRSTE KANALA DISTRIBUCIJE

a) b)

IZRAVNI KANALI - proizvoai neposredno prodaju robu potroaima. NEIZRAVNI KANALI - javlja se i trgovina

Neizravni kanali distribucije mogu biti kratki i dugi . U kratkom sudjeluje samo jedan posrednik (trgovinska organizacija) i to obino trgovina na malo koja je povezana i s proizvoaima i s potroaima. U dugom kanalu sudjeluju dva ili vie posrednika od proizvoaa preko trgovina na veliko i trgovine na malo sve do potroaa. Dodatno mogu biti ukljueni i pomagai distribucije (trgovaki zastupnici ili prodajni agenti te specijalizirana pomona poduzea za pojedine funkcije). POVRATNI KANALI DISTRIBUCIJE uvjetovani su reciklaom otpadnih tvari 7. 7 DINAMIKA I INTEGRACIJA KANALA SUSTAVNA POSTAVKA SUSTAV skup meusobno povezanih elemenata. Sustav se takoer moe definirati kao niz dijelova ili elemenata koji djeluju sa svrhom postizanja specifinog cilja. CILJ SUSTAVA obino predstavlja transformaciju razliitih vrsta ulaza (inputa) u eljeni izlaz (output). STRUKTURA SUSTAVA skup veza izmeu elemenata sustava. SUSTAV VIEG REDA nastaje kada se meusobno poveu dva ili vie sustava koji tada ine podsustave ili elemente sustava vieg reda. TRADICIJSKI KANALI DISTRIBUCIJE (uglavnom su stvar prolosti) postoji meusobna konkurencija i borba na tritu izmeu proizvoaa, trgovine na veliko i trgovine na malo je svaki sudionik samostalno djeluje na tritu. OBLICI POVEZANOSTI U KANALIMA DISTRIBUCIJE MOGU BITI:

a) b) c)

Horizontalni - npr. nabavna udruenja maloprodavaa (nabava za poduzea koja se nalaze na istoj gospodarskoj razini) Vertikalni - odnose se na poduzea koja nisu na istoj gospodarskoj razini Horizontalno-vertikalni poduzeima koja to nisu. - povezuju se poduzea na istoj razini pa onda i s

VERTIKALNI MARKETINKI SUSTAVI mree kojima se struno upravlja i u kojima se centralno programira, a koje su organizirane na nain da se postignu utede u poslovanju i ostvari najvei mogui utjecaj na tritu sustavi u kojima svaki od lanova kanala priznaje druge ili im daje povlastice i u kojima svi surauju. Ako se takav sustav ustrojio unutar istoga vlasnitva vertikalnom marketingu. (poduzea), radi se o korporacijskom

Kod koordinacije postupnih faza proizvodnje i distribucije na osnovi veliine i snage jednog od sudionika (npr. proizvoaa dominantne marke), radi se o dirigiranom vertikalnom sustavu marketinga. Kod ugovornog vertikalnog sustava marketinga surauju poduzea gospodarskih razina. Postoje tri vrste ugovornih vertikalnih marketinkih sustava: a) b) c) dobrovoljni prometni lanci nabavne zadruge maloprodavaa franchise-organizacije s razliitih

FUNKCIJSKE VERTIKALNE INTEGRACIJE INTEGRACIJA UNAPRIJED nositelji integracije su proizvodna poduzea odnosno veletrgovinska ako see integriraju s maloprodavaima. INTEGRACIJA UNATRAG nositelji su trgovinska poduzea. 8. IZBOR I KREIRANJE KANALA Kanali distribucije razvijaju se ovisno o ciljnim kupcima. Svaki proizvoa razvija svoje ciljeve kanala ovisno o ogranienjima koja postavljaju kupci, proizvodi, posrednici, konkurenti, politika kompanije i odreena okolina. Danas se smatra da u tzv. globalnim uvjetima poslovanja treba primijeniti sustavni pristup u izboru naina i tipa distribucije tzv. DISTRIBUCIJSKI MIKS meusobni odnos proizvoaa, trgovine na veliko i trgovine na malo s ciljem da se proizvod u pravo vrijeme nae na pravom mjestu po odgovarajuoj cijeni, na nain i u koliini koja odgovara ponuau i kupcu. STRATEGIJE ZA ODLUIVANJE O BROJU POSREDNIKA:

a) b) c)9. DISTRIBUCIJSKI KANALI U MEUNARODNO M MARKETINGU

Intenzivna distribucija (to vie prodavaonica) Ekskluzivna distribucija (ograniiti broj trgovaca s ekskluzivnim pravom distribucije) Selektivna distribucija (koritenje vie od jednog posrednika, ali ne svih onih koji ele distribuirati proizvod)

Osim uvjeta koji se postavljaju proizvodu da zadovolji zahtjeve i elje inozemnog korisnika, u meunarodnom marketingu sve veu vanost dobivaju i druge sastavnice nastupa na tritu: promocija, cijena i distribucija. ODLUKE PODUZEA U POLITICI DISTRIBUCIJE Odluke vane za politiku distribucije kod orijentacije na meunarodno trite:

a) 2

nain stupanja na vanjska trita ovisi o mnogim imbenicima (veliina poduzea,

mogunosti aktiviranja dodatnih izvora, proizvodni program, tehniko-tehnoloka razina, konkurencija i sl.) b) c) izbor kanala nain upravljanja meunarodnom logistikom marketinga

STRATEGIJA DISTRIBUCIJE prijenos robe ili usluge od proizvoaa kupcu to ukljuuje i naine nastupanja na vanjskom tritu. U njoj su meusobno povezane i uvjetovane odluke o izboru naina nastupa na vanjskom tritu s odlukama o izboru kanala distribucije i o marketinkoj logistici. NAINI STUPANJA NA VANJSKO TRITE:

a) b) c)

klasini jednostavni naini neizravna prodaja, izravna prodaja, izravna prodaja zastupstvu klasini sloeniji naini kompenzacija, konsignacija, tranzit, kooperacijski poslovi proizvodnje, poslovno-tehnika suradnja, switch vii oblici suradnje s inozemstvom licenca, joint venture, vlastita i specijalizirana inozemna montaa, vlastita inozemna proizvodnja, leasing, franchising, factoring). - izravni, neizravni, kooperativni i sl. izvoz uz domae

STRATEGIJA DISTRIBUCIJE MOE SE RALANITI NA: Strategiju distribucije unutar zemlje posrednike ili neposredni nastup.

Strategija distribucije izvan zemlje - uz strane posrednike, vlastite prodajne ili proizvodne jedinice u inozemstvu ili zajednika ulaganja vezana uz licencu, franchising i sl. 10. IZBOR KANALA DISTRIBUCIJE Kanali distribucije na vanjskom tritu mogu biti:

a) b)

IZRAVNI bez posrednika (unutar strane zemlje su svi osim onih koji se obavljaju preko uvoznika) NEIZRAVNI preko posrednika (izvoznik, komisionar, izvozni zastupnik i sl.)

Vanost izbora kanala distribucije u meunarodnom marketingu ovisi o njihovu utjecaju na visinu konane prodajne cijene, na trokove distribucije, na sigurnost i stabilnost izvoza i sl. Okolnosti u vezi s distribucijskim kanalima razliite su od zemlje do zemlje. Broj i tipovi posrednika u pojedinoj zemlji ovise ne samo o stupnju gospodarskog razvoja, ve i o kulturnim, socijalnim, zakonodavnim i sl. imbenicima okoline. Strategija izbora kanala distribucije odnosi se na odabir i kreiranje najpovoljnijeg distribucijskog sustava. Izbor kanala distribucije odnosi se na odluke o: a) b) c) prilagoavanju postojeim kanalima modifikaciji kanala prema specifinostima poslovanja stvaranju potpuno novih i izvornih kanala u usporedbi s konkurencijom znaajke proizvoda znaajke kupaca raspoloivost posrednika trokovi i mogunosti utjecaja na politiku prodaje mogunosti nadziranja kanala pravni propisi odreene zemlje konkurencija kulturna okolina i dr.

imbenici koji utjeu na izbor kanala distribucije u meunarodnom marketingu:

-

Distribuciju proizvoda namijenjenih izvozu treba izgraivati postupno od ovlatenih zastupnika i uvoznika, preko razvijenijih oblika (kooperacija, franchising, licenca) do vlastitih jedinica proizvodnje i distribucije u inozemstvu. 11. POKAZATELJI RAZVIJENOSTI TRGOVINE Pri istraivanju razvijenosti trgovine u nekoj zemlji mogu se upotrijebiti razliiti pokazatelji. Za poljoprivredno-prehrambene proizvode to su najee: broj i promet maloprodajnih objekata gustoa prodavaonica (broj prodavaonica na 1000 stanovnika) prosjean promet po jednoj prodavaonici veliina i kapacitet trgovine na malo broj centrala velikih maloprodavaa i njihovi udjeli u prometu broj novouvedenih proizvoda u asortimanu stupanj koncentracije u trgovini na mao i trgovini na veliko razvijenost specifinih oblika poduzea trgovine na veliko udjeli pojedinih velikih sustava i njihova djelotvornost

-

12. OBLICI PRODAVAONICA

PRODAVAONICA je temeljna jedinica distribucijskog sustava i zavrna jedinica kanala distribucije iz koje proizvod prelazi u fazu potronje. OBILJEJA OBLIKA PRODAVAONICE:

-

mikro i makro lokacija nain posluivanja potroaa kombinacija asortimana robe i usluga te cijena

3

-

dimenzije i organizacija (veliina prodajnog i skladinog prostora, broj zaposlenih i podjela rada, broj artikala u asortimanu i sl.) vanjska organizacija (u odnosu na trgovinsku ili neku drugu organizaciju u ijem se sastavu nalazi ili u odnosu na kooperativnu tvorevinu)

DINAMIKA OBLIKA PRODAVAONICA sastoji se u njihovom stalnom mijenjanju pod utjecajem razliitih imbenika. Na dinamiku oblika prodavaonice u RH utjecala su ciklika kretanja gospodarstva te visoka stopa inflacije. PRIVATNE PRODAVAONICE nestale su 1947.g. i mogle su se ponovo pojaviti tek 1977.g. uz velika ogranienja asortimana, broja zaposlenih i lokacija pa se nisu znaajnije razvile do 1987.g. ZADRUNE PRODAVAONICE 1950-ih godina bile su posebno znaajne jer ih je bilo vie od 30% od ukupnog broja prodavaonica. Uglavnom su bile prodavaonice mjeovitom robom. Gube znaaj ulaskom u sastave poljoprivrednih kombinata (osobito nakon 1957.g.) INDUSTRIJSKE PRODAVAONICE otvarale su ih netrgovinske organizacije zbog slabe razvijenosti postojee maloprodajne mree, nepovoljnih trinih odnosa, nelikvidnosti i sl. ROBNE KUE razvijale su se nakon 2. svjetskog rada na osnovi predratnog naslijea. SAMOPOSLUIVANJE poetak 1956.g. od kada je u stalnom razvoju. UNIVERZALNE ROBNE KUE 13. POSLOVNA LOGISTIKA LOGISTIKA PODUZEA LOGISTIKA je proces planiranja, implementacije i kontrole toka i uskladitenja surovina, poloproizvoda i gotovih proizvoda te pripadajuih informacija od mjesta nastanka do mjesta potronje, s ciljem zadovoljenja zahtjeva kupaca. Zapravo se pod logistikom razumijeva upravljanje fizikom distribucijom materijala i proizvoda ili vanjski tok kretanja proizvoda od proizvoaa do potroaa, ukljuujui i informacije koje slue uspjenom obavljanju svih djelatnosti kojima se ona bavi. EFIKASNOST LOGISTIKE znai da se pred nju postavljaju zadaci da se toka prijema opskrbljuje pravim proizvodom, u pravom stanju, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, a sve to uz minimalne trokove ( 4 r's) SVRHA LOGISTIKE stalno usavravanje protoka informacija kroz poduzee CILJEVI LOGISTIKE smanjenje zaliha, skraivanje vremena protoka i smanjenje vremana reakcija (npr. na naloge kupaca i sl.) Poslovna logistika razlikuje se od klasinih ekonomskih disciplina jer ona ne razmatra samo pojedine segmente poslovnog sustava (funkcije), ve cijeli gospodarski tok. Pored izvrnih poslova u podruju nabave, uskladitenja, unutranjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom , poluproizvodima i sl., u logistiku spada i primjena modela odluivanja o obavljanju tih aktivnosti. 14. LOGISTIKI PROCESI I LOGISTIKI SUSTAVI LOGISTIKA se moe shvatiti kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna trita s proizvodnim i potroakim mjestima. LOGISTIKI SUSTAVI su sustavi prostorno-vremenske transformacije dobara, a procesi koji u njima teku su LOGISTIKI PROCESI. OSNOVNE STRUKTURE LOGISTIKIH SUSTAVA:

-

Jednostupnjevani logistiki sustav prostor i vrijeme premouju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke (dobra se pripremaju) i toke prijema (dobra se upotrebljavaju). Viestupnjevani logistiki sustav tok izmeu toke isporuke i toke prijema prekida se u najmanje jednoj toki iji je zadatak pregrupiranje dobara u manje ili vee jedinice za isporuku. Transporta, pregrupiranja i skladitenja gdje su bitni procesi tokova dobara; Pakiranja i signiranja gdje su bitni procesi pomaganja tokovima dobara; Dostavljanja i obrade naloga gdje su bitni procesi tokova informacija.

LOGISTIKE FUNKCIJE obavljaju se u procesima:

-

INPUT LOGISTIKOG SUSTAVA ulaganja proizvodnih imbenika (logistiki trokovi), a OUTPUT LOGISTIKOG SUSTAVA njegovi uinci, logistike usluge (usluge opskrbe ili usluge isporuke). INSTITUCIJSKO RAZGRANIENJE LOGISTIKIH SUSTAVA:

1. 2. 3.15. MEUNARODNA LOGISTIKA

Makrologistiki sustavi odnose se na ukupno gospodarstvo (sustav prometa, sustav otpreme, pretovara i sl.) poduzea) Mikrologistiki sustavi pojedinano-gospodarski (vozni park nekog

Metalogistiki sustavi interorganizacijski sustavi koji prelaze granice pojedinih organizacija i sadre izvjesnu kooperaciju vie organizacija u toku dobara. Kod meunarodne logistike se toka isporuke i toka prijema ne nalaze u istoj zemlji. Tu se planiraju, realiziraju i kontroliraju tokovi informacija i tokovi dobara koji prelaze nacionalne granice. Meunarodni logistiki sustav bavi se fizikim kretanjem proizvoda proizvoaa i konanih kupaca na jednome, odnosno razliitim tritima. izmeu

Unutar nacionalnog trita za meunarodno poduzee isti su problemi kao i za nacionalno transport, komunikacije, trokovi, morske i unutranje luke, vodni putevi i sl. Meunarodna logistika vezana je za prijelaz dravnih granica pa se javljaju problemi carina, uvoznih kvota, licenci, razlike u valutama, transportnim pravcima i dr. 16. OBLIKOVANJE Uvjeti za oblikovanje meunarodnog logistikog sustava dijele se na:

4

MEUNARODNO G LOGISTIKOG SUSTAVA

a) b)

Ope odnose se na transportne udaljenosti, transportna sredstva, institucije, dokumente i informacije Posebni ovise o prilikama u svakoj zemlji (pravni, administrativni, tehniki, infrastrukturni, kulturni i sl.)

Meunarodni logistiki sustavi esto organiziraju transport kao prekinuti multimodalni promet uz upotrebu razliitih transportnih sredstava. U planiranju, realizaciji i kontroli meunarodnih logistikih procesa sudjeluju razliite institucije kako za fiziki tok dobara, tako i za tok informacija (carine, sudovi, osiguravajui zavodi, upravne vlasti, porezne uprave, udruenja transportera i sl.) koje se mogu razlikovati od zemlje do zemlje. PRETPOSTAVKA ZA IZGRADNJU I POBOLJANJE SVJETSKE LOGISTIKE INFRASTRUKTURE SU DJELOTVORNI SUSTAVI ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA. Kod oblikovanja meunarodnog logistikog sustava poduzea trebaju preispitati: 17. MEUNARODNA LOGISTIKA U STRATEGIJI INTERNACIONALI ZACIJE koja je logistika kooperacija mogua i korisna, kako na logistiku djeluju nove komunikacijske tehnike, koji stupanj integracije logistike je svrsishodan.

Meunarodna logistika strategija sastavni je dio strategije internacionalizacije, a logistiki problemi rjeavaju se u sklopu meunarodnog managmenta, odnosno meunarodnog trinog nastupa. MOGUNOSTI MEUNARODNOG NASTUPA NA TRITU:

1.

INOZEMNI MANAGEMENT poduzee u inozemstvu ne stvara logistiki sustav ve koristi svoj nacionalni sustav ili koristi strani. Neizravni izvoz ako ga vri tuzemni izvoznik, on obavlja sve logistike aktivnosti, a ako je uljuen strani uvoznik, potrebno je poznavanje logistikih aktivnosti oko prijelaza granice. Izravni izvoz treba obuhvatiti i druge logistike aktivnosti vezane za inozemna trita. Zahtjevi su manji ako se zadaci povjere loggistikim poduzeima. Licencna proizvodnja moe se izbjei meunarodni logistiki sustav.

2. a) b) c) d)

MEUNACIONALNI MANAGEMENT klasini sustav izvozna filijala izvoznog poduzea vodi jedno ili vie skladita (nii trkovi prijevoza, krae vrijeme isporuke, mane dokumentacije, a vii trokovi zaliha) tranzitni sustav u inozemnom skladitu se ne dre zalihe ve je to skladite obrtaja nii trokovi zaliha, ali nema prednosti klasinog sustava regionalni sustav distribucijski centar iz kojeg se opskrbljujevie zemalja u regiji izravni sustav opskrba inozemnih kupaca izravno iz zemlje gdje je dobro proizvedeno pomou brzih transportnih sredstava otpadaju trokovi skladitenja i pregrupiranja u inozemstvu GLOBALNI MANAGEMENT

Izravni izvoz s izravnim investicijama za logistike sustave u inozemstvu

Koritenje usluga logistikih poduzea 3. a) b) c) d) e) Strategijske prednosti aktivnog poduzea na globalnim tritima odnose se na: proizvodne prednosti prednosti veliine programske prednosti prednosti trokova savladavanja vanjskotrgovinskih barijera i prednosti prisustva na tritima.

INFORMACIJSKI SUSTAV TRGOVINSKOG PODUZEA18. TRGOVINSKO PODUZEE I NJEGOVA OKOLINA U svojoj razmjenskoj povezanosti s okolinom trgovinsko poduzee mora se prilagoavati za to su mu potrebne informacije o uvjetima i oekivanim promjenama u okolini te o vlastitim mogunostima (materijalnim, tehnikim i kadrovskim). Informacije su nune za donoenje odluka (dugoronih, srednjeronih i operativnih) posebno su vane u voenju procesa nabave, skladitenja, zaliha, prodaje i sl. Osim to iz okoline prikuplja informacije, trgovinsko poduzee u okolinu i alje informacije o mogunostima prodaje roba i usluga. Kada okolina reagira na dobivene informacije i na njih odgovara, radi se o komuniciranju. Informacija ima jednosmjerni karakter (unilateralni), dok komuniciranje ima dvosmjerni karakter (bilateralni). Da bi trgovinsko poduzee uspjeno razvijale svoje poslovne komunikacije, potreban mu je odgovarajui informacijski sustav, a unutar njega razvijen sustav unutarnjih i vanjskih informacija. Samoposluivanjem je omogueno neosobno komuniciranje (natpisi na ambalai i sl), a elektronikom je omogueno automatizirano obavljanje kupoprodaje (naruivanje, upravljanje zalihama, bezgotovinsko plaanje. Kablovska televizija s povratnim kanalom te Internet omoguuju individualno-masovne virtualne daljinske maloprodaje. 19. INFORMACIJE I INFORMACIJA je skup poruka i podataka koji za primatelja ima karakter novosti i sadraj

5

KOMUNICIRANJE

relevantan za donoenje odluka jer otklanja neizvjesnost. PRENOENJE INFORMACIJA moe se vriti na razliite naine elektrinim impulsima, pisanim ili izgovorenim rijeima, izvjetajima, elaboratima, analizama, fakturama i sl. KOMUNICIRANJE razmjena informacija SUSTAV KOMUNIKACIJA ukljuuje: izvor, poruku, prijenosni kanal i odredite TEMELJNI TOK INFORMACIJA U TRGOVINSKOM PODUZEU:

1. 2. 3. 4.20. KLASIFIKACIJA INFORMACIJA

Dobivanje informacija o strukturnim imbenicima u poduzeu (veliina, kapacitet, asortiman) i informacija iz okoline te planovi za njihovo ostvarenje (upravljaki sustav poduzea) Prijenos planova na podsustav izvoenja i uvanje u podsustavu kontrole (radi usporedbe s izvrenjem) Kontrola i korektivne radnje Prijenos novih informacija na podsustav izvoenja

PREMA IMBENICIMA UNUTAR I IZVAN PODUZEA informacije se mogu podijeliti na:

a)

VANJSKE trine (podruje prodaje, potronju, potrebe, kupce, dobavljae, potroae, konkurenciju, cijene i sl.) dobivaju se najvie istraivanjem trita i okoline Posebno su znaajne one koje se tiu boniteta poslovnih partnera radi procjene sigurnosti i rizika, no znaajne su i one o: Institucijskim imbenicima Tekuoj ekonomskoj politici Tehniko-tehnolokom razvoju Klimatskim i meteorolokim uvjetima

b)

UNUTARNJE odnose se na strukturne imbenike (kapaciteti, lokacije, asortimanorganizacija nabave i prodaje, financije, kadrovi) te na poslovne dogaaje i akcije (rezultati poslovanja iz raunovodstvenih evidencija, kalkulacija, statistike kupaca i dobavljaa i sl.) IZVORNE odnose se na elemente cjelokupnog organizma poduzea (na ljude, sredstva, norme, tehnoloke procese, uvjete poslovanja, cijene i sl.) IZVEDENE stvaraju se na osnovi izvornih po utvrenim programima

DRUGA VANA PODJELA INFORMACIJA je na:

1. 2.

Raspoloive i svrsishodne informacije koje prua informacijski sustav trgovinskog poduzea osnovica su za uspjeno planiranje poslovanja, voenje poslovne politike i kontrolu njezina ostvarenja te poduzimanje korektivnih radnji. Stoga je potrebno stalno preispitivanje i usavravanje informacijskog sustava. 21. INFORMACIJSKI SUSTAV Informacijski sustav poslovnog subjekta pedstavlja skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata, svrsishodno povezanih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti. Poslovni informacijski sustav dijeli se na podsustave najee prema poslovnim funkcijama, pa imamo:

-

raunovodstveni financijski kadrovski marketinki (nabavno-prodajno-skladino-distribucijski u trgovinskom poduzeu) znanstveni

S obzirom na razvoj informacijskog sustava razlikujemo:

a)

KLASINI runa obrada podataka analiza sustava na osnovi analize protoka dokumenata

b) c)

PRIJELAZNI na putu automatizacije obrada podataka na razini sustava za obradu podataka metode analize sustava matematike, ststistike i metode operacijskih istraivanja. AUTOMATIZIRANI kompleksni, kompjuterizirani, sveobuhvatni metode analize su dinamiki modeli optimiranja zasnovani na matematiko-statistikim metodama

d) e) -

UPRAVLJAKI via razina klasinog informacijskog sustava za srednju upravljaku razinu. RAUNALOM INTEGRIRANA PROIZVODNJA INFORMACIJSKI SUSTAV PODUZEA SADRI: baze podataka banku metoda i banku modela

S MOTRITA UPRAVLJANJA POSLOVNI SE INFORMACIJSKI SUSTAVI MOGU PODIJELITI NA: 1. transakcijske sustave koji se bave svakodnevnim poslovnim transakcijama i aktivnostima imaju veliko znaenje za razvoj novih oblika prodavaonica ubrzanje poslovnog procesa via kvaliteta logistikih uinaka snienje trokova evidencija via razina usluga (brzina opsluivanja, informiranja potroaa)

6

2. sustave za potporu u odluivanju sadri banke podataka, tehnika, metoda, prognoza i statistika mogue ga je izraditi tek nakon to see razviju trsansakcijski i upravljaki informacijski sustavi. 3. ekspertne sustave najznaajniji praktini proizvod umjetne inteligencije rade u podruju nekog specijaliziranog znanja tehnoloka osnovica su raunala pete i este generacije (VI neuroraunala). Informacijskom sustavu postavljaju se zahtjevi racionalnosti u prikupljanju, obradi, registraciji, analizi, interpretaciji i uvanju podataka i informacija. Razvojem telekomunikacija omogueno je umreavanje razliitih raunalnih sustava. U tu svrhu slui terminal ulazno-izlazna jedinica preko koje se alju podaci u centralno raunalo i primaju rezultati obrade podataka. 22. ZADACI INFORMACIJSKO G SUSTAVA U TRGOVINSKOM PODUZEU Kljuni zadaci poslovnog informacijskog sustava odnose se na raunalno pokrivanje poslovnih transakcija i na osiguranje potrebnih informacija menaderima u odgovarajuem vremenu i upotrebljivom formatu. Informacijski sustav u poduzeima obavlja dvije zadae: 1. slui za automatiziranje i integriranje proizvodnih i poslovnih procedura koje bi se inae morale obavljati runo. slui kao podloga za upravljanje i rukovoenje, tj. prua informacije koje menaderi koriste pri donoenju odluka. prikupljanju i zahvaanju podataka i informacija postavljanju ciljeva i praenju njihova izvravanja definiranju odluka potrebnih za ostvarenje ciljeva definiranju konkretnih odluka kontroli ostvarenja postavljenih ciljeva i izvrenja zadataka definiranju korektivnih odluka u ostvarenju postavljenih ciljeva

2.1. 2. 3. 4. 5. 6.

SVRHA INFORMACIJSKOG SUSTAVA SASTOJI SE U:

CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA: Pravovremeno dostavljanje prave informacije na pravo mjesto i uz najnie trokove. ZADACI INFORMACIJSKOG SUSTAVA: PRIKUPLJANJE INFORMACIJA KONTROLIRANJE INFORMACIJA KLASIFICIRANJE INFORMACIJA OBRADA I UVANJE INFORMACIJA DOSTAVLJANJE INFORMACIJA KORISNICIMA a) b) c) d) 23. STRUKTURA INFORMACIJSKO G SUSTAVA prikupljanje podataka obrada podataka pohranjivanje podataka i informacija dostavljanje podataka i informacija korisnicima

-

FUNKCIJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA:

Struktura informacijskog sustava omoguuje izvravanje njegovih funkcija i ostvarivanje ciljeva. Sastoji se od etiri elementa:

1. 2. 3. 4. 5.

HARDWARE materijalna osnovica koju ini informatika tehnologija (raunala, radne stanice, modemi, komunikacijske linije, pisai i sl.) SOFTWARE nematerijalni elementi programi na kojima se temelji primjena hardwarea. LIFEWARE ljudi koji rade na raunalima (informatiari i korisnici sustava) ORGWARE organizacijski postupci povezivanja prethodne tri komponente NETWARE komunikacijsko povezivanje svih elemenata sustava u skladnu cjelinu

24.

PRIKUPLJANJE, KONTROLIRANJE, KLASIFICIRANJE, OBRADA, UVANJE I DOSTAVLJANJE INFORMACIJA KORISNICIMA

Informacije se prikupljaju na najracionalniji nain, prema organizacijskom ustrojstvu. Na svako organizacijsko ustrojstvo podataka utjeu vanjski i unutarnji izvori i nain zahvaanja. Bitno je zahvaanje informacije u trenutku nastajanja dogaaja kako bi se obavila kontrola, klasifikacija, memoriranje te da se iskoristi za donoenje odluke. Kod prikupljanja podataka vano je utvrivanje: 1. izvora podataka prave koliine informacija radi izbjegavanja nepotrebnih inforamcija nositelja podataka vremenskih intervala za prikupljanje podataka nain uvanja, auriranja i upuivanja korisnicima

2.3. 4. 5.

Da bi informacije bile upotrebljive moraju se Razvrstati prema odreenim kriterijima sadraju, dinamici, oblicima i sl. Odabrati za daljnju obradu i koje se odmah dostavljaju korisnicima Provjeriti procjena koliine potrebnih informacija, provjera tonosti, rokova pribavljanja, izvrenog odabira i sl. PROGRAMIRANJE definiranje puta i naina obrade podataka putem raunala. Podatke treba u raunalo unijeti s mjesta gdje su nastali, a to se moe napraviti putem tipkovnice, mikrofona,

7

kamere, ekrana ili optikog itaa. 25. PROGRAM I PROGRAMSKI JEZIK Programom se raunalo usmjerava na rjeavanje odreenog problema. Program se sastoji od niza logiki povezanih instrukcija. Kada elimo rjeavati problem izraen odreenim modelom, tada na njemu treba primijeniti odgovarajuu metodu (pravila za izvoenje operacija na modelu)algoritam. ALGORITAM pravila za izraavanje semantikih znakova pomou fizikih oznaka. Transformacija ulaznih podataka u eljene izlazne rezultate odvija se primjenom odgovarajuih algoritama. algoritmi se obino sastoje od modula koji mogu imati slsijedee osnovne strukture:

a) b) c) d)

sekvencijalnu (linearnu) slijed operacija jedne iza druge uvjetovanu vezanu uz odluku DA ili NE ponavljajuu vraanje programa na prethodne aktivnosti ako se postavi takav uvjet selektivnu podjela sluaja na dva paralelna dijela za rjeavanje

PROGRAMSKI JEZICI omoguavaju komunikaciju ovjeka i stroja PROGRAMIRANJE rad na razvijanju odreenog softwarea. Razlikujemo:

a) b) 1.

Sustavno programiranje izrauje se sustavni software koji treba instalirati u raunalni sustav da bi raunalo uope moglo raditi. Aplikativno programiranje izrada softwarea za rjeavanje odreenih problema izvan sfere EOP. OPERACIJSKI SUSTAVI skup programa koji upravljastrojnim komponentama raunala i omoguava izvoenje aplikacija. Omoguava kontrolu rada procesora, radne memorije, perifernih jedinica i programa. Dijele se na:

SUSTAVNI SOFTWARE dijeli se u tri osnovne grupe:

-

Jednokorisnike i jednoprogramske (npr. MS DOS) Jednokorisnike i vieprogramske (npr. Windows) Viekorisnike i vieprogramske (npr. UNIX)

2. 3.

PROGRAMSKI PREVODITELJI prevode simboliki jezik u strojni jezik to su jezini procesori, a programi prevoenja zovu se interpretatori. POMONI PROGRAMI drugi sustavni programi Za pisanje programskog koda (editori) Za sortiranje datoteka, arhiviranje Za upravljanje bazama podataka Komunikacijski programi

Do danas se razvilo etiri generacije programskih jezika:

1. 2. 3. 4.26. BAZA PODATAKA, BANKA PODATAKA I DATOTEKA RAZMJENA PODATAKA I POVEZIVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

prvi programski jezik bio je strojni kombinacija binarnih oznaka 0 i 1 druga generacija je Assembler nii simboliki jezik trea generacija 1. razina COBOL, FORTRAN, ALGOL, BASIC, PL/1 I 2. razina PASCAL etvrta generacija jezici krajnjeg korisnika (opi i namjenski) C,

BAZA PODATAKA sredinje mjesto integralnog sustava elektronike obrade podataka moe se definirati kao skup meusobno povezanih podataka spremljenih zajedno da bi na optimalan nain sluila jednoj ili veem broju aplikacija. Baza podataka je skup datoteka koji je podran zajednikim softwareom. DATOTEKA organizirani skup srodnih zapisa (npr. datoteka materijala, datoteka kupaca i sl.) BANKA PODATAKA nastaje logikim ili tehnikim povezivanjem meuovisnih baza podataka. Podaci se mogu registrirati na mjestima unosa i izravnim telefonskim ili kablovskim vezama prenositi u centralnu memoriju to predstavlja on-line vezu. (nema runih mjesta spajanja informacijskih sustava nema viestrukog unosa podataka nema suvinog zapoljavanja nema greaka). Ako izravna veza ne postoji, podaci se registriraju na neki dokument koji se prenosi potom ili vlastitom dostavom do centrale gdje se unose u informacijski sustav (bazu podataka). Tu se izmeu dva informacijska sustava ukljuio ovjek koji ponovo unosi podatak u bazu podataka to predstavlja runo ili off-line povezivanje . (potekoe: trokovi i vrijeme dostave podataka i viestrukog unoenja te pogreke kod unosa). U bazu podataka podaci se mogu unositi i putem nekih nosaa podataka (magnetne vrpce, diskete, CD i sl.). I to predstavlja off-line povezivanje samo to su unaprijed definirana mjesta spajanja informacijskih sustava (sredina izmeu on-line i runog off-line povezivanja nema greaka, ali ostaju drugi problemi). PRIMJERI: - 1. nabava robe iz centralnog skladita narudbenica na tiskanici koju raunalo poznaje i odmah odreuje najpogodnije skladite i izdaje izdatnicu, knjii izlaz robe i iskazuje promet. 2. prodaja u robnim kuama blagajnik unosi podatke o robi u registar blagajnu ime se vri knjienje i izdavanje rauna. Bri nain je primjenom jedinstvenog oznaavanja artikala linijskim kodom i oitanje optikim itaem bez izravnog ukucavanja ifri i naziva proizvoda. Ti podaci izravno se alju na centralno raunalo koje obavlja sva knjienja.

27.

28.

INFORMACIJSKI SUSTAV I ODLUIVANJE

Najrasprostranjenija podruja primjene raunala u trgovinskom poduzeu su u praenju poslovnih dogaaja i poduzimanju mjera s podruja marketinga (asortiman, cijene, konkurencija, fizika distribucija, metode opskrbe, nabavke i prodaje i sl.). Primjenom raunalne tehnike u rjeavanju poslovnih zadataka unapreuje se poslovanje i postie

8

vii stupanj poslovne i organizacijske efikasnosti. Procesi suvremenog poslovnog odluivanja prikazuju se: blok-dijagramima tablicama odluivanja stablom odluivanja i matricom odluivanja

Znaaj je navedenih metoda u tome to se pravilnim izborom potvruje pravilo da jedna slika vrijedi vie od tisuu rijei. BLOK-DIJAGRAM ili DIJAGRAM-TOKA prikazuje poslovne procese. U trgovinskom poduzeu ustanovljavaju se potrebne informacije za ije prenoenje i koritenje se odreuju kriteriji i to: namjena i svrha podataka za pojedinog korisnika znaenje podataka za poslovno-politiku odluku znaenje podataka za rjeavanje pojedinih problema trokovi vezani uz oblik prijenosa i koritenja podataka.

29. DIJAGRAM TOKA I BLOK DIJAGRAMI

Odnos koliine i raznovrsnosti podataka ovisan je o razini rukovoenja koja se njima koristi. Dijagram toka informacija grafiki se prikazuje standardnim simbolima zasnovanim na ISO simbolima. Prema funkciji simboli se dijele na: Simbole operacija Simbole nositelja podataka Simbole izravnog ulaza i izlaza Simbole vanjskih memorija i Simbole uputa i objanjenja

Blok-dijagram prikazuje nain rjeavanja odreenog problema raunalnim programom. Oni su prikaz detalja onih segmenata dijagrama toka informacija koje se ostvaruju putem raunala automatiziranom obradom. Simboli blok dijagrama dijele se na: Simbol ulaza ili izlaza podataka Simbol operacija u glavnoj memoriji Simbol odluke Simbol potprograma Liniju toka programa Konektor (spojnu toku)

U tehnikom smislu blok-dijagram slui za pisanje programa, odnosno kao podloga za razvoj programa. Sve radnje koje prikazujemo blok-dijagramom prikazuju se pomou simbola koje zovemo blokovima i imaju odreene geometrijske likove. PROCESS simbol operacija u glavnoj memoriji INPUT/OUTPUT simbol ulaza ili izlaza podataka toka ulaza podataka s vanjske memorije ili izlaza na vanjsku memoriju (npr. pisa)

DOCUMENT simbol nositelja podataka (dokument, lista) MANUAL OPERATION simbol runih obrada bez uporabe strojeva COMMUNICATION LINK opi simbol uputa i objanjenja komunikacijska veza PREPARATION simbol modifikacije (priprema)

MERGE simbol uparivanja sjedinjavanje razliitih podataka

SORT simbol sortiranja

DECISION simbol odluke, grananja iz simbola izlaze dvije poveznice jedna kada je uvjet ispunjen, a druga kada nije. MAGNETIC TAPE posebni simbol vanjskih memorija magnetska vrpca

9

DISPLAY opi simbol vanjskih memorija izravni izlaz iz raunala na video-jedinicu

AUYILIARY OPERATION posebni simbol koji oznaava izvoenje pomone operacije pomou pomagala koje nije pod kontrolom centralnog procesora MANUAL INPUT opi simbol izravnog runog ulaza za vrijeme obrade

EXTRACT posebni simbol koji se odnosi na ekstrahiranje (selektiranje) CONNECTOR simbol za toku u kojoj se spajaju linije toka programa simbol uputa i objanjenja TERMINAL INTERRUPT simbol koji oznauje toku u kojoj program poinje ili zavrava PUNCHED CARD posebni simbol nositelja podataka predstavlja buenu karticu PUNCHED TAPE - posebni simbol nositelja podataka predstavlja buenu vrpcu

ONLINE STORAGE opi simbol za on line memoriju s podacima OFFPAGE CONNECTOR simbol uputa i objanjenja a odnosi se na povezivaa programa Simboli ili blokovi nekog blok-dijagrama meusobno su povezani linijama (poveznicama). Strelica moe odrediti smjer itanja dijagrama, no blok dijagram se uvijek ita odozgo prema dolje. Prikazivanje nekog postupka obrade podataka dijagramom s blokovima pogodno je osobito ako se nekislijed operacija viestruko ponavlja. Ponavljanje nekog dijela postupka zovemo petljom. 30. MARKETINKI INFORMACIJSKI SUSTAV Managementski (upravljaki) informacijski sustav ima zadatak da pribavi, iskoristi i pripremi potrebne informacije za upravljanje trgovinskim poduzeem. Marketinki informacijski sustav jedan je od podsustava menadmentskog informacijskog sustava. Predstavlja skup pravila, procesa i metoda za plansko prikupljanje, analiziranje i prezentiranje informacija potrebnih za donoenje marketinkih odluka. I u marketinkom IS danas je neophodna uporaba suvremenih elektronikih ureaja za obradu podataka budui da informacije potrebne za odluivanje prelaze ljudske mogunosti u obraivanju i spremanju informacija. Time se povisuje uinkovitost ukupnog sustava u kvalitativnom smislu (tonost podataka), kvantitativnom smislu (koliina podataka) i vremenskom smislu (brzina pripreme podataka). OSNOVNE KOMPONENTE MARKETINKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA PODRANOG EOP-om:

Banka podataka skupljaju se informacije iz poduzea i izvan njega Banka metoda u programiranom obliku matematiko-statistiki postupci za daljnju obradu podataka Banka modela obuhvaa sve marketinke modele za podravanje marketinkog menadmenta Komunikacijski podsustav Povijesne informacije Informacije za tekue poslovanje Informacije za strategijsko odluivanje Ulazne odnose se na obavjetenja i na potroae dobivaju se istraivanjem trita, potroaa, kanala prodaje, mjera ekonomske politike i sl. Unutarnje - odnose se na kolanje unutar poduzea Izlazne odnose se na sve poruke koje poduzee alje u okolinu.

PODJELA MARKETINKIH INFORMACIJA PREMA ZNAENJU:

PODJELA MARKETINKIH INFORMACIJA PREMA TOKU:

Bitna podruja za oblikovanje informacijskog podsustava trinog poslovanja jesu: trite, asortiman, cijene roba i usluga te efikasnost prodaje. Na osnovi strukture ciljeva i zadataka trinog poslovanja trgovinskog poduzea proizlazi i klasifikacija podataka. KORISNICI MARKETINKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA su sve funkcije marketinga, a osobito istraivanje trita. Unutar marketinkog IS-a posebno su vani informacijski sustavi u nabavi, prodaji i skladitenju. 31. OSNOVE U trinom poslovanju potrebno je voditi odreene evidencije koje slue u stvaranju informacija

10

KARTOTEKE I DATOTEKE

za donoenje odluka. Takve evidencije vode se u knjigama ili na karticama kao kartoteke, a u sustavu elektronske obrade podataka kao datoteke. U NABAVNOM POSLOVANJU osobito su potrebne evidencije dobavljaa, robe po artiklima, nabavnih cijena, ugovora, reklamacija, primljenih ponuda, upotrebe prijevoznih sredstava, ulaznih rauna i sl. U PRODAJNOM POSLOVANJU potrebne su evidencije kretanja prodaje robe, kupaca, zaliha robe, prodajnih cijena, reklamacija kupaca, izlaznih faktura, naplate, narudbi i njihova izvrenja, plana prodaje i njegova izvrenja i sl. U SKLADINOM POSLOVANJU vane su evidencije o kretanju artikala kroz skladite, o stanju u skladitu (ulaz, izlaz, stanje), o obavjetavanju o prispijeu robe u skladite i sastavljanju komisija, o izvrenim kontrolama evidencija i stvarnog stanja (inventurama). Tu su vani podaci o: nazivu artikla, ifri, jedinici mjere, cijeni i drugim potrebnim oznakama.

32.

KOMUNICIRANJE U NABAVNOM, PRODAJNOM I SKLADINOM POSLOVANJU

Kada u poduzeu postoji automatizirani, integralni informacijski sustav, upotrebljavaju se zajednike baze podataka, u koje sve funkcije unose svoje podatke, a izvjetaji se dobaivaju automatski. Nabava, prodaja i skladitenje dobivaju vanjske i alju unutarnje informacije koje se odnose na: Unutarnje informacije za funkciju nabave i prodaje: potjeu iz pravne slube, raunovodstva, financija, planiranja, skladitenja, prodaje, prijema robe i sl. Vanjske informacije za funkciju nabave: odnose se na trine uvjete, izvore nabave, kapacitete dobavljaa, nabavne uvjete, transport, nove proizvode i asortimane i sl. Unutarnje informacije nabave: obveze plaanja, uvjete konkurencije, asortiman i cijene, opi gospodarski uvjeti, karakteristike proizvoda, raspoloivost artikala na tritu, ugovori, narudbe i sl. Vanjske informacije za funkciju prodaje: obuhvaaju ope trine uvjete, kupce, trini potencijal, kupovnu mo, prodajne uvjete na tritu, konkurenciju, mogunosti distribucije, tehniko-tehnoloke mogunosti i sl. Unutarnje informacije prodaje: izvjetaj o prodaji, postignute cijene, priljev sredstava, uvjeti konkurencije, opi gospodarski uvjeti, opskrbljenost trita, ugovori, nalozi za otpremu i sl. DNEVNO IZVJETAVANJE bitno je zbog operativnog odluivanja moe biti kroz raunalni sustav te usmenim ili pismenim izvjetavanjem. Pismeni izvjetaji obzirom na intenzitet dijele se na GLOBALNE i DETALJNE te njihova KOMBINACIJA. Prema nainu izvjetavanja dnevni izvjetaji mogu biti STATIKI (samo stanje na dan) i DINAMIKI (kretanje u razdoblju). Dnevno izvjetavanje najprikladnije je upotrebom tablica i u osnovi treba sadravati podatke o: Nabavi i prodaji Izvravanju plana Zalihama robe Potraivanjima od kupaca Reklamacijama Financijskoj situaciji Otpremi robe Situaciji na tritu

MJESENO IZVJETAVANJE sadri podatke o rezultatima nabavnog i prodajnog sektora u prethodnom razdoblju. Treba biti cjelovitiji, iri i obuhvatniji jer ga koristi i najvie rukovodstvo. Mjeseni izvjetaji trebaju sadravati podatke o: Nabavi i prodaji Izvrenju plana prodaje Zalihama robe Naplati potraivanja Obrtnim sredstvima Poslovnom rezultatu Pokazateljima uspjenosti poslovanja Situaciji na tritu Kljunim problemima

SKLADINE INFORMACIJE su stanje zaliha, ulaz i izlaz robe, broj poiljki, gubici, trokovi i sl. Skladine informacije bitne su za voenje ekonomike ukupnog logistikog lanca. Posebno je vana komunikacija skladita s nabavom i prodajom jer od nabave dobiva informaciju o naruenim koliinama, a od prodaje o nalozima za isporuku. Istovremeno mora i dati informacije o stanju zaliha, slobodnom prostoru, odvijanju naloga, reklamacijama i dr. 33. INFORMATIZACIJ A NABAVNOG I PRODAJNOG POSLOVANJA Uvjet za izravnu nabavu prodaju putem raunala i terminala je povezivanje informacijskih sustava. Tako prodavatelj moe provjeriti solventnost kupca, a kupac moe provjeriti zalihe roba, kvalitetu, cijenu i sl. U maloprodaji se moe vriti bezgotovinska naplata robe putem kreditnih kartica za to je mogue koristiti raunalnu tehnologiju. Prednosti su joj u izbjegavanju sloenih poslova s ekovima, izbjegavanju rizika poslovanja s gotovinom, broj naplati i porastu produktivnosti rada u prodaji. S tim u vezi izuzetnu vanost ima oznaavanje artikala (ifriranje) to se moe izvriti i linijskim kodovima lako itljivim optikim itaima. Kolanje informacija u maloprodaji znatno je pojednostavljeno pri prodaji putem automata. Teleshopping predstavlja kupovinu izravno iz stana kupca koji se koristi specijalnim terminalom s TV ekranom. Roba se isporuuje kroz dostavu, a plaanje je mogue ekom.

11

34.

ELEKTRONIKO POSLOVANJE I ELEKTRONIKA TRGOVINA

ELEKTRONIKO POSLOVANJE (e-business) suvremeni je oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i posebno internetske tehnologije. Prije svega se odnosi na prijenos i razmjenu odreenih informacija. Istodobno se elektroniko poslovanje odnosi i na automatizaciju poslovnih transakcija i poslovanja. Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je u svim djelatnostima poduzea, a do sada najbolji rezultati postignuti su u: Elektronikom trgovanju Elektronikom marketingu Elektronikom bankarstvu Elektronikoj burzi Raunalnim rezervacijskim sustavima Poslovanje unutar tvrtke Poslovanje meu tvrtkama Poslovanje izmeu tvrtke i potroaa Poslovanje izmeu tvrtke i javne administracije Poslovanje izmeu javne administracije i potroaa

Elektroniko poslovanje moe se podijeliti na:

35.

INTERNET I DRUGE PRETPOSTAVKE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

Lokalne mree (LAN Local Area Network) temeljni su oblici mrea izraene na lokalnoj razini za razliite potrebe. Prvo povezivanje dva raunala na velikoj udaljenosti u rujnu i listopadu 1969.g. (UCLA u LA i MIT u Bostonu). Internet mrea raunalnih mrea velika kolekcija fiziki razdvojenih manjih mrea koje su meusobno povezane u odreenim tokama. U okviru Interneta djeluje i CARNet Hrvatska akademska i istraivaka mrea ima funkciju povezivanja razliitih institucija i organizacija u Hrvatskoj putem suvremene informatike tehnologije. Za ukljiivanje raunala u Internet potrebno je pridravanje odreenih pravila razmjene podataka na daljinu tzv. komunikacijskih protokola. Dva su temeljna protokola TCP i IP koji se uvijek koriste u paru kao TCP/IP protokol. Mrea je izgraena na osnovi tzv. klijentsko-posluiteljske arhitekture klijenti i posluitelji su raunala ovjek putem klijenta postavlja upite, a odgovara posluiteljsko raunalo. Za prikljuenje na Internet potrebno je: Prikljuak na telefonsku mreu Raunalo Program za rad na mrei Modem Javni (CARNet i HTNET) Privatni (GlobalNet, IBM, Iskon, Kvarner.net)

Davatelji mrenih usluga u Hrvatskoj:

36.

INTRANET I EKSTRANET

INTRANET je lokalna mrea pojedine kompanije koja se bazira na tehnologiji Interneta i koja je povezana na Internet prednosti su u brzom i selektivnom pristupu svim informacijama tvrtke. EKSTRANET nastaje povezivanjem intraneta vie razliitih kompanija koje tako koriste informacije koje su znaajne za zajedniko poslovanje. Intranet se uvodi na mrei u vlasnitvu kompanije, a ekstranet putem telefonskih veza ili Interneta.

37.

INTERNETSKO GOSPODARSTVO

INTERNETSKO GOSPODARSTVO se poelo jako razvijati poetkom devedesetih godina, a naroito etiri gospodarska sektora:

1. 2. 3. 4.38. ULOGA INTERNETA U KANALIMA DISTRIBUCIJE

sektor proizvoaa proizvoai raunala

elemenata

internetske

infrastrukture

telekomunikacije

i

sektor nuditelja internetskih usluga usluge pretraivanja informacija, izrade web stranica, programiranje e-trgovine i e-bankarstva, igre sektor elektronikih trgovaca i poduzetnika sektor posrednika u elektronikoj trgovini i posrednitvu organizacija i provoenje elektronike burze.

Internet mijenja kanal distribucije tako to olakava i ubrzava komuniciranje i sam kupoprodajni proces. Internet omoguava neslueni porast broja kontakata na globalnom svjetskom tritu. U maloprodaji Internet obogauje daljinsku maloprodaju (kataloka prodaja, telefonska maloprodaja i teleshopping), za razliku od susretne maloprodaje (pokretna i stacionirana trgovina) Pojavom Interneta razvio se e-marketing promocija. ije su najznaajnije aktivnosti istraivanje trita i

U istraivanju trita provodi se promatranje gdje Internet prua velike mogunosti tu vanu ulogu igraju pretraivai koji selektiraju informacije prema eljama korisnika. Vrlo dobri rezultati postiu se i u intervjuiranju i anketiranju gdje se anketni upitnici dostavljaju e-potom prema dostavnim listama. Kod promidbe i javnog oglaavanja postignuti su najbolji rezultati jer je Internet interaktivan medij. Najznaajniji su servisi www i dostavne liste. Najvaniji razlog oglaavanja putem

12

Interneta su relativno niski trokovi u odnosu na TV, radio ili tisak. INTERNETSKA MALOPRODAJA Dosadanji razvoj maloprodaje moe se razvrstati u tri razdoblja:

1. 2. 3.

razdoblje fizike razasutosti maloprodaje svaka prodavaonica ima svoje gravitacijsko podruje svaka prodavaonica ostvaruje kontakte s potroaima svog ueg gravitacijskog podruja velik broj prodavaonica dominira poljoprivreda. razdoblje hijerarhijske centralizacije maloprodaje stvaraju se trgovinski centri nastaju spontano ili se urbanistiki planiraju integracija veleprodajnih i maloprodajnih funkcija unutar velikih trgovinskih centara dominacija industrije. razdoblje internetske globalizacije maloprodaje maloprodaja se nee razvija samo u prostoru ve i virtualno gubi se znaenje gravitacijskog podruja jer svaka takva prodavaonica ostvaruje kontakte sa potroaima koji imaju on-line vezu logistike funkcije rjeavaju organiziranjem mjesta isporuke kao kombinaciju maloprodaje i veleprodaje. tradicijska on-line prodavaonica otvaraju oni poduzetnici koji ve imaju prodavaonicu otvaraju svoju web stranicu sa katalogom ponude kupci naruuju telefonom, faksom ili e-mailom - elektronika ponuda kao dodatna usluga. virtualna prodavaonica nema prodavaa ni prodajnog prostora naruuje kod dobavljaa robu tek po prijemu narudbe od kupca locirana blizu dobavljaa mjeovita realno/virtualna prodavaonica najee se prakticira veim dijelom se maloprodaja obavlja u stvarnim prodavaonicama, ali se nude i mogunosti putem Interneta - zadravaju se svoji stalni kupci, a posao se proiruje internetskom maloprodajom. elektronika prodavaonica atraktivnih sadraja web stranice slie na show ponudu ine umjetnine, nakit, krzno, automobili, odjea, posue i sl. elektronika diskontna prodavaonica nudi robu uz popuste i razne pogodnosti prodavaonice rabljene robe nain prodaje je elektronika aukcija. elektronika klupska prodavaonica klubova temelji se na postojanju elektr. potroakih

MODELI MALIH ELEKTRONIKIH MALOPRODAJNIH POSLOVNIH JEDINICA:

a) b) c) d) e) f) g)39. POSLOVNA DOKUMENTACIJA U ELEKTRONIKOJ TRGOVINI

elektronika prodavaonica po mjeri ima sve vie poklonika jer se prodaja vri prema posebnim zahtjevima kupaca znaajna za proizvoae alata, elektronike opreme i sl.

Velike tvrtke u svom elektronikom poslovanju koristi poslovnu dokumentaciju kreiranu pomou EDIFACT standarda koji prua jednoobrazne poruke i dokumente te ubrzava tokove informacija. Pojavom Interneta pojavila se mogunost prilagodbe EDIFACTA internetskim standardima ime je postao jeftiniji. STVARANJE KUPOPRODAJNOG POSLA OSTVARUJE SE SLIJEDEIM KORACIMA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. kupac od prodavatelja zahtijeva ponudu prodavatelj kupcu dostavlja ponudu istodobno prodavatelj dostavlja e-narudbu u obliku ekranskog HTML dokumenta kupac na svom raunalu ispunjava narudbu i vraa je prodavatelju prodavatelj alje kupcu potvrdu narudbe prodavatelj alje kupcu fakturu

Plaanje se takoer moe izvriti elektroniki, no fizika dostava robe se nikako ne moe izbjei. 40. NABAVA UZ POMO INTERNETA I ELEKTRONIKE AUKCIJE ELEKTRONIKO PLAANJE Pri kupnji velikih koliina robe ili robe velike vrijednosti raspisuju tzv. tenderi, a kod manjih nabava najbolja ponuda moe se nai koritenjem usluga potroakih informativnih centara trenutno najbolji je Yahoo. ELEKTRONIKE AUKCIJE najdemokratiniji oblici poslova prodaje jer se svatko u njih moe ukljuiti bez ogranienja, a smanjuju se mogunosti zlouporaba. ELEKTRONIKO PLAANJE MOE SE OBAVITI:

41.

a) b) c) d)

kreditnom karticom Visa, Diners, American Express, MasterCard i sl. opasnost od zlouporabe trgovaca i hakera rjeenje u ifriranju podataka plaanje se svodi na upis broja kartice, datum vanosti i eventualno PIN daljinskim bankarstvom usluge banke daljinskim prijenosom podataka putem raunalne mree korisnik se slui posebnim programima za obavljanje daljinskih novanih transakcija ispunjen obrazac se provjerava na bankovnom raunalu, obavlja transakcija i alje izvjetaj klijentu elektronikim novcem omogueno je tzv. pametnim karticama (Smard Card) internetskim bankarstvom korisnici izravno pristupaju svojim raunima i obavljaju novane transakcije putem web adrese banke za to mu ne treba poseban program osim pristupa Internetu

42.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijske tehnologije su sklop tehniko-tehnolokih sustava koji se bavi informacijama kao resursom odnosno njihovom proizvodnjom, skladitenjem, obradom i prijenosom. One obuhvaaju mikroelektronike komponente, raunala, telekomunikacijsku opremu i sl. kao proizvode te raunalne i druge usluge.

13

Razvoj kree od pojave tiskarskog stroja (1. faza) preko pojave teleprintera, telefona, radija, televizije i radara (2. faza) sve do razvoja mikroelektronike u najnovijoj fazi. Nema ni jednog podruja ljudskog ivota u kojem se ne koristi informatika tehnologija. Najvei dio informatikih resursa poduzea zauzima komunikacija, neto manji obrada teksta, a najmanji klasina obrada numerikih podataka. Najnovija kretanja pokazuju da bi osobno raunalo (PC) trebalo biti zamijenjeno mrenim osobnim raunalom (NC) koje ne bi imalo ni disk, ni CD ROM ni flopy jer bi sve povlaio s mree Informatika tehnologija je transdisciplinarna sustavna tehnologija koja uspjeno funkcionira samo ako su usklaene sve komponente hardware s softwareom, lifewareom, orgwareom i netwareom. Ona ima najvei potencijal i prua velike mogunosti za oivljavanje industrijskog sektora i sektora usluga. 43. KOMUNIKACIJSK A TEHNOLOGIJA Proces se komuniciranja s tehnolokog aspekta promatra u smislu banaka podataka i mrea elektronikih raunala. Komunikacijska tehnologija ureda obuhvaa prijenos i izradu poslovnih komunikacija ija osnovica je informatika tehnologija. Tehnologija informatizacije ureda moe se podijeliti na:

Komunikacijske tehnologije npr. e-mail Tehnologije znanstvenog menadmenta sustavi za podrku u odluivanju Tehnologije obrade teksta Tehnologija obrade poslovnih informacija baze podataka Tehnologije organizacije osobnog rada planiranje sastanaka, rokovnik, kalkulator Tehnologije upravljanja projektima planiranje, voenje i kontrola projektnih zadataka

44.

INFORMATIZACIJ A POSLOVNA REVOLUCIJA U TRGOVINI

Informatizacijom se stvara informatika podrka nekoj organizaciji odnosno odvijanju nekog poslovnog procesa. U poetku je zbog visokih cijena informatike opreme to bilo dostupno samo velikim poduzeima, razvojem elektronikih raunala i padom njihovih cijena ona postala dostupna i malim poduzeima. U robnom poslovanju razvoj informatizacije prati i razvoj oznaavanja artikala. Zbog potrebe unificiranja informatike opreme i integriranja informacijskih sustava kupaca i dobavljaa, razvili su se sustavi jedinstvenog ifriranja artikala to omoguuje praenje nekog artikla od proizvodnje do potronje. NOMENKLATURA ROBE je sustav razvrstavanja i oznaavanja pobe po jedinstvenom nainu radi njezinog pravilnog imenovanja i lakog raspoznavanja. Sastoji se od oznake (ifre) i naziva te eventualno rednog broja. Nomenklatura se sastavlja prema unaprijed odreenom sustavu. KODEKS slui za spreavanje dodjeljivanja postojee oznake novom predmetu ili dodjeljivanja nove oznake predmetu koji ve ima svoju oznaku. IFRIRANJE podrazumijeva sve aktivnosti u vezi sa stvaranjem, dodjeljivanjem i primjenom oznaka. IFRA ILI KOD je sreen skup znakova koji na skraen i sustavan nain govori o predmetu ifriranja. Pravilno sastavljena ifra treba omoguiti Jasnu identifikaciju predmeta Klasifikaciju predmeta po odreenom sustavu Informiranje i kontrola o obiljejima dotinog predmeta sadraju i funkciji

45.

SUSTAVI OZNAAVANJA

ifre se mogu razvrstati prema:

a)

b)

govoree sastoji se od klasificirajue oznake oznaka za razvrstavanje (prema broju, abecedi, kronologiji) i informativne oznake posebni podaci o predmetu (veliina, kvaliteta, obiljeja) negovoree predmet oznaavanja - identificirajua oznaka koja potpuno odreuje

polugovoree kombinacija govoreih i identifikacijskih oznaka nastaje kada govorea ifra vie ne zadovoljava zahtjeve za oznaavanjem pa joj se dodaje identifikacijski dio. stupnju nadreenosti i podreenosti

c)

dekadsko-hijerarhijske pojmovi se ralanjuju logikim redom kree se od glavnih skupina, preko viih sve do predmeta zastario nain neovisno-nadreene ifre razvrstavanje po slobodno utvrenim pojmovima vieg reda razlikujemo: paralelno ifriranje modificirano paralelno i klasino ifriranje ifre za selektiranje dokumentacijske ifre

posebnim funkcijama

14

d)

kontrolne ifre ifre materijala ifre poloproizvoda ifre gotovih proizvoda ifre alata brojevima slovima kombinirano

predmetima koji se oznauju

e)

znakovima koji se koriste - ifre se mogu oznaavati

Sustavi ifriranja mogu se koristiti samo u jednom poduzeu, a moe sluiti u cijeloj gospodarskoj grani ili multinacionalnom poduzeu pa razlikujemo: 46. SUSTAVI OZNAAVANJA PROIZVODA pojedinane sustve ifriranja i jedinstvene sustave ifriranja

Suvremena oznaavanja predmeta baziraju se iskljuivo na identificirajuu ifru pa izmeu nje i predmeta oznaavanja ne mora postojati nikakva logika veza. U takve sustave oznaavanja ubrajaju se UPC (Universal Product Code) EAN (European Article Numbering)

koji su meusobno kompatibilni. 47. SUSTAV EAN Izgradnju jedinstvenog sustava oznaavanja proizvoda inicirali su proizvoai i trgovci 12 europskih zemalja jo 1974.g., a primjena poinje 1977.g. Prema temeljnoj verziji ifra se sastoji od 13 znamenaka, a kratka verzija od 8 znamenaka. 1978.g. izdane su tehnike karakteristike EAN-linijskog koda, a 1979.sustav dobiva lanice izvan Europe. Danas EAN organizacija broji vie od 90 zemalja lanica u cijelom svijetu koje djeluju preko nacionalnih organizacija. Hrvatski EAN centar (CRO-EAN) nosi od 1992.g. oznaku 385. Sustavom EAN stvoreni su preduvjeti za racionalizaciju voenja zaliha u trgovini, a prednosti za potroae bile su u brzini naplate i boljoj informaciji jer raunalo ispisuje izravno raunalo pa je uz cijene vidljiv i naziv artikla. Brzina unosa itanjem ifre optikim itaem viestruko je vea od brzine unosa putem tipkovnice ifra EAN ima samo identificirajui, a ne i klasificirajui karakter. Vano je da se svaki artikl oznaen jednoznanim brojem, moe identificirati na svakom mjestu bilo gdje u svijetu. ifre artikala mogu se koristiti za slijedee temeljne radnje: 48. PREDNOSTI JEDINSTVENIH IFARA Pronalaenje podataka u datoteci (npr. cijena na mjestu prodaje) Unoenje podataka u datoteku (npr. inventura) Usporeivanje s datotekom (npr. usporeivanje primljene robe sa specifikacijom) PREFIKSA ifre nacionalne EAN organizacije IFRE PODUZEA omoguuje da svaki kupac ili svaki dobavlja kod svojih poslovnih partnera ima istu ifru to iskljuuje zabune. IFRE ARTIKLA olakava identifikaciju trgovake robe u cjenicima, blagajnikim blokovima, narudbama, otpremnicama, raunima, pri inventurama i sl. uvijek se pojavljuju u istom obliku pa ih koriste svi sudionici ime se izbjegavaju pogreke. o o o o o U skladitu se olakava rad jer se nalazi na dokumentaciji (narudbi, otpremnici, komisijskoj listi) i na samom artiklu. Na blagajni prodavaonice se moe oitati optikim itaem pa se treba nalaziti na svakom artiklu, skupnom pakiranji i transportnom kartonu. U procesima upravljanja u proizvodnji i transportu Mogunost upotreba terminalskih blagajni tako da je mogue stvoriti zatvoreni sustav gospodarenja robnim zalihama Poveanje brzine provjere artikala kod prijema i isporuke Bra i tonija obrada narudbi da se ne dogodi da artikla nema Mogunost da trgovina i industrija dobiju podatke o prodajama po artiklima u svakom trenutku i za svaki period.

EAN ifra sastoji se od

oo 49. JEDINSTVENA IFRA PODUZEA

Sve ifre poduzea imaju isti sadraj, isti broj mjesta i na isti nain izraunan kontrolni broj. Jedinstvenu ifru poduzea, ukljuujui i kontrolnu brojku, u Hrvatskoj dodjeljuje iskljuivo EAN Croatia. Struktura jedinstvene ifre poduzea je: Prefiks nacionalne organizacije EAN (385) Tekui broj koji dodjeljuje EAN Croatia (etveroznamenkasti broj) Kontrolni broj s 99% sigurnosti dobivena jedinstvenim algoritmom

15

50.

IFRA EAN

ifra EAN slui iskljuivo identificiranju, a nikako klasificiranju i grupiranju. Prikladna je za primjenu u podruju EOP. Kako je vezana uz stvarne podatke u datotekama, slui kao svojevrstan klju za pristup stvarnim podacima. Normalna verzija oznaavanja artikala je EAN 13, tj. sastoji se od trinaest znamenaka koja se obino tiska na 10 cm, a moe i na 6 cm ako je papir kvalitetan. Prva tri mjesta predstavljaju prefiks nacionalne EAN organizacije Slijedeih 4, 6 ili 7 mjesta predstavlja ifru poduzea koju dodjeljuje EAN Croatia (obino proizvoa, ali moe biti i trgovac). Slijedeih 5, 3 ili 2 mjesta predstavljaju individualnu oznaku artikla Zadnja znamenka predstavlja kontrolni broj koji se izraunava prema jedinstvenom algoritmu koji je utvrdio EAN

Skraena verzija EAN koda ima osam znamenaka i koristi se za sitnije artikle pa zauzimaju 4 6 cm. Tako se moe kodirati svega 9.999 proizvoda. Prve tri znamenke su prefiks, druge etiri su ifra artikla i zadnja je kontrolni broj 51. SUSTAV UPC Sustav UPC u upotrebi je u SAD i Kanadi od 1972.g. Radi se o upotrebi linijskog koda (bar code) koji se nanosi na ambalau artikla i koji se moe strojno oitati i tako identificirati proizvod. UPC ifra je identifikacijska.

Prvo mjesto je brojka sustava oznaavanja (0 sva roba koja nema prefiks, 2 s promjenjivom teinom, 3 farmaceutski, 4 - interne oznake 5 kuponi, 1,6,7,8,9 neiskoriteni) Slijedeih pet mjesta je ifra proizvoaa Slijedi pet mjesta za ifru artikla Na kraju je kontrolni broj

Oznake proizvoaima daje posebna organizacija DCI iz Washingtona, a od 1978. UPCC iz Daytona, dok ifre proizvodima daju sami proizvoai. Kratka verzija ima 8 znamenaka, a normalna 12. 52. INTERNO OZNAAVANJE ARTIKALA U TRGOVINI Za proizvode koji nemaju EAN oznaku, a zbog potrebe informatizacije, trgovina treba izraditi interne oznake. Bitno je da se oznaavanje izvri na nain da su itljive postojeim itaima i da ne doe do preklapanja s EAN oznakama. Zato se za prefiks stavlja oznaka 20 a interna ifra ima 10 znamenaka i na kraju kontrolni broj (ukupno 13 znamenaka). Kratka verzija ima prefiks 2, est znamenaka za ifru i kontrolni broj (ukupno 8 znamenaka). 53. EAN U PODRUJU SVJEIH PREHRAMBENIH ARTIKALA U TRGOVINI Svjei prehrambeni proizvodi ne mogu se oznaiti EAN oznakom jer mijenjaju svoja svojstva tijekom transporta, manipulacije i skladitenja. Kako bi i ti proizvodi bili prikladni za registriranje na blagajni, trgovina ih sama mora oznaiti. Ako se pakiranje obavlja prije no to kupac izrazi elju za koliinom, oznaavanje moe izvriti osoblje prodavaonice ili dobavlja. Umjesto EAN koda dobro je koristiti SAN-ifru standardnu ifru za teinsku robu. SAN ifra je etveroznamenkasta oznaka za artikl koja ga i teinski definira. Katalog SAN odnosi se na voe, povre, suhomesnate i mlijene proizvode. Tu se instaliraju vage koje imaju poseban pisa za ispis linijskog koda na naljepnicu. 54. KONTROLNA ZNAMENKA ZA JEDINSTVENU OZNAKU EAN Kontrolna znamenka slui za eliminaciju moguih greaka kod automatskog i runog unosa podataka. Raunalo prepoznaje razliku izmeu kontrolnog broja i prorauna te odbija izvriti unos. Kontrolni broj se dobiva izraunom iz ostalih znamenki ifre na osnovi posebnog algoritma. Raunska metoda se zasniva na ponderiranju pojedinih znamenki faktorima 3 1 3 1 3 s desna na lijevo i modulom 10 EAN13 55. DODJELJIVANJE IFRE ARTIKLA ifru artikla dodjeljuje proizvoa ili trgovac. ifru nacionalnoj EAN organizaciji dodjeljuje EAN Internacional, ifru poduzea odreuje nacionalna EAN organizacija, ifru artikla proizvoa ili trgovac, a kontrolni broj se izraunava algoritamski. Linijskim kodom se trebaju oznaiti ne samo artikli za krajnje potroae ve i vee jedinice pakiranja za veleprodaju ili pak transport. Svaka jedica prodaje treba imati vlastitu EAN oznaku. Linijski kod pie se i smjeta prema odreenim pravilima. Kod promjene cijene nekog artikla ifru nije potrebno mijenjati, no kod izmjena u transportnim pakiranjima ifru treba promijeniti jer je ona identifikacijska. ifra za artikle koji se vie ne proizvode ne smije se dodjeljivati drugom artiklu 3 godine od povlaenja 56. PODRUJA UPOTREBE EAN IFRE EAN sustav olakava ukupnu komunikaciju izmeu industrije i trgovine na nacionalnom i meunarodnom planu. Jedinstvena ifra poduzea uvijek se iskazuje u glavi dokumenta u punoj verziji kao EAN 13. Ako se pri ispunjavanju odreenih standardnih dokumenata (narudbi, otpremnica i sl.) radi o proizvodima jednog proizvoaa, prvih sedam znamenki su identine pa se mogu otisnuti, dok ostatak treba popuniti za predmetni artikl. Na robi se EAN ifra stavlja kao otisak u obliku linijskog koda na ijem je donjem rubu otisnuta EAN ifra optiki itljivim brojkama. Veliina mu je oko 10 cm u punoj verziji E13 i oko 7 cm u verziji E8. EAN ifra se stavlja u donji lijevi kut artikla kao otisak na ambalau ili na posebnoj naljepnici pa nekada i na privjesnici.

16

Kod transportnih pakiranja koja slue iskljuivo za transport osim EAN koda stavlja se i ITF kod (umetnuto dva od pet). on se moe koristiti samo ako se transportni karton ne koristi za prodaju u maloprodaji ve je to samo transportno pakiranje. ITF kod je vei od EAN 13, nije itljiv iz svih smjerova i ne moe se itati uobiajenim itaima. Sastoji se od 14 (etrnaest) znakova dodatni znak (u odnosu na EAN) slui za oznaku pakiranja. U INDUSTRIJSKOM SEKTORU potrebne su mnoge dodatne informacije pa je nastao novi linijski kod koji ima oznaku EAN 128. On omoguuje poduzeima ispunjavanje norme ISO 9000 u vezi s identifikacijom i praenjem kretanja artikala. EAN kod se koristi i kod oznaavanja NOVINA, ASOPISA I KNJIGA koji su se no sada koristili sustavima ISSN za tisak i ISBN za knjige, no za suvremeno trgovinsko poslovanje potrebno ih je prilagoditi EAN sustavu. EAN se primjenjuje i kod LIJEKOVA I DRUGIH FARMACEUTSKIH PROIZVODA. Za identifikaciju LOKACIJA EAN je razvio lokacijski kod. 57. SUSTAV LINIJSKOG EAN KODA Simbol EAN izgraen je na UPC tehnologiji bez velike primjene logike zbog eka su ta dva sustava kompatibilni. Simbol EAN sastoji se od serije usporednih tamnih linija na svijetloj podlozi koje su dopunjene redom brojeva. Simbol EAN 13 se sastoji od dvije polovice s po 6 oznaka, a EAN 8 od dvije polovice s po 4 oznake, te rubnim i sredinjom oznakom (dvije tanke linije). Trinaesto mjesto u EAN 13 je oznaeno ispred lijevog rubnog znaka, nije prikazano grafiki, ali je itljivost omoguena odreenim kljuem. Oitanje je mogue i iz nepovoljnog poloaja (iz svih pravaca i pod kutem od 45). Veliina simbola odreuje se prema tisku i kvaliteti papira. Sam kod sastavljen je od simbola i broja. Linijska oznaka odnosi se na grupe tamnih linija i svijetlog meuprostora (za prikazivanje brojeva izmeu rubne i sredinje oznake). Nositelj oznake EAN koda je ambalaa. U specifikacijama linije se oznaavaju sa 1, a meuprostori sa 0 i zovu se moduli. Ako je zbroj modula paran broj radi se o parnom paritetu, a ako je neparan o neparnom paritetu. STRUKTURA EAN 13 KODA: (gleda se uvijek s desna na lijevo!!!) est osnovnih oznaka parnog pariteta u desnoj polovici (mjesta od estog do prvog) Sredinja rastavljajua oznaka (oznaena sa 01010) est osnovnih oznaka promjenjivog pariteta u lijevoj polovici (mjesta od dvanaestog do sedmog) Trinaesto mjesto u lijevom dijelu simbola je prva znamenka oznake zemlje (kod nas uvijek 3) nema grafiku oznaku

17