INFORMATIKA

KAKO NAPRAVITI PREZENTACIJU 1. PRIPREMA PREZENTACIJE

- potrebno je definirat svrhu prezentacije (s aspekta govornika ali i publike) - 1 sat prezentacije zahtjeva oko 10 sati pripreme - odrediti cilj prezentacije (pružanje informacija, zabaviti publiku, inspiriranje

publike) - pronalaženje informacija iz što više izvora - određuju se odrednice prezentacije (uvod, … , zaključak) - odrediti trajanje prezentacije - uvod - efektan i dati dobar utisak (privlačenje pažnje) - na jednom slide-u na više od 5-6 redova teksta - važno održati probu prezentacije

2. PRIPREMANJE IZVOĐAČA PREZENTACIJE

- prirodno ponašanje - samopouzdanje - analizirati svoju pojavu - poboljšati držanje - poboljšati glas

3. IZVOĐENEJ PREZENTACIJE

- mijenjati ritam govorenja - geste i kretnje - efektan zaključak

4. ODNOS S PUBLIKOM

- pratiti ponašanje publike - reakcije na teška i neprijatna pitanja

INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU

1. DEFINICIJA

- informacijski sustav skuplja, čuva informacije važne za organizaciju tako da budu dostupne i upotrebljive

- može i ne mora se služiti informacijskom tehnologijom 2. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

o upravljanje poslovnim sustavom o izvođenje poslovnih procesa

• upravljanje - donošenje odluka koje se tiču poslovnih sustava na temelju potpunih

pouzdanih i pravovremenih informacija

- razine upravljanja -

- OPERATIVNO UPRAVLJANJE - niži menadžment (donosi dnevne odluke - nabava robe)

- TAKTIČKO UPRAVLJANJE - srednji menadžment (donosi kratkoročne odluke - odabir mark. kampanje)

- STRATEŠKO UPRAVLJANJE - top menadžment (dugoročne odluke - udruživanje s drugim tvrtkama)

- vrste odlučivanja -

- STRUKTURIRANO ODLUČIVANJE

- postupak programiranja unaprijed poznat i može se programirat (npr. - - - šećerna priča s predavanja - - - )

- POLUSTRUKTURIRANO ODLUČIVANJE - koristi se stečeno znanje i iskustvo (npr. ekspertni sustavi)

- NESTRUKTURIRANO ODLUČIVANJE - postupak odlučivanja se ne može propisati

• izvođenje poslovnih procesa - poslovni proces se sastoji od transakcija a obavlja

se s ciljem izvršenja djelatnosti poduzeća ( npr. kredit - podizanje zahtjeva, ovjeravanje u poduzeću, odobrenje kredita, isplata novca)

- REINŽENJERSTVO - pojednostavljivanje poslovnih procesa korištenjem informacijske tehnologije

3. DIJELOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA - sustav za obradu transakcija - sustav za potporu odlučivanja - sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad

- SUSTAV ZA OBRADU TRANSAKCIJA - evidentira transakcije i omogućuje izvršenje poslovnih procesa - (npr. izdavanje računa za poslanu robu, slanje narudžbe dobavljaču, prijem

robe na skladište) 3 funkcije sustava za obradu transakcija - vođenje evidencije (nužno po zakonu) - izrada dokumenata - izrada izvještaja

- SUSTAV ZA POTPORU ODLUČIVANJA - osigurava potrebne informacije za proces odlučivanja - osigurava potporu u donošenju odluka (kod strukturiranih i

polustrukturiranih odluka) - SUSTAV ZA KOMUNIKACIJU, SUADNJU I INDIVIDUALNI RAD

- ili sustav uredskog poslovanja - cilj: obavljanje administrativnih poslova - komunikacija- e-mail, videokonferencije, telefon, wikisustavi, forumi - potpora suradnje u skupini - odlučivanje skupno (ankete) - potpora individualnom radu - word, exell, p.point - upravljanje dokumentima - ISO certifikati - u bazi podataka i na web-u - pretraživanje dokumenata - Oracle Collaboration Suite - Microsoft Exchange Server

4. INTEGRALI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

- dobar integracijski sustav ima sve dijelove integrirane u jednu cjelinu - u idealnom slučaju uključuje IS organizacije, IS poslovnih partnera, IS javne administracije

funkcije: - upravlja poslovnim resursima - izrađuje dokumente i izvještaje

- osigurava jednostavnu komunikaciju svih odjela u poduzeću kroz jedinstvenu bazu podataka

- primjer: SAP , Oracle

5. INFORMACIJSKI SUSTAVI U POJEDINIM PODRUČJIMA - IS računovodstva - ima glavnu knjigu

- obrada ulaznih i izlaznih računa - nabava, skladište, plaće

- IS financija - prati izvore i količinu novca - predviđa financijsku situaciju - izrađuje financijski plan poduzeća

- IS marketinga - planiranje cijena - promocije - način prodaje - istraživanje tržišta

- IS proizvodnje - automatizacija proizvodnje - kompjuterski dizajn - upravljane kvalitetom

UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVOM 1. DEFINICIJA

- skup tehnika i metoda kojima menadžment poduzeća ostvaruje maksimalnu korist od primjene informatike u poslovanju, pri čemu ovladava ulaganjem u informatiku i ovladava informatičkim rizicima

- postoje dvije skupine informatičkih poslova:

- operativni informatički poslovi - razvojni informatički poslovi

2. ORGANIZACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

a) Odjel za informacijski sustav - organizacijska jedinca koja je organizirana sa svrhom da se

korisnicima pomogne u njihovim informatičkim zahtjevima - zadaci odjela - obrazovanje korisnika - odabir, instalacija i održavanje software-a - praćenje sigurnosti sustava - upravljanje podacima poduzeća - određuje ulogu informatičke tehnologije u strategiji poduzeća - praćenje razvoja informatičke tehnologije

b) Korisničko računarstvo - javlja se kada korisnici počinju sami izrađivati manja informatička

rješenja - rezultat nemogućnosti informatičara da odgovore na povećanje

zakona korisnika - najčešće aplikacije - obrada dokumenta, analize, prezentacije

c) Unajmljivanje informacijskih usluga (Outsourcing) - unajmljivanje informacijskih usluga od za to specijaliziranih poduzeća

- prednosti - manji troškovi poslovanja - manji organizacijski problemi - nedostaci - ovisnost o outsourcing poduzeću - informacijski rizici - predmet outsourcinga - hardware, usluge obrade podataka, poslovne aplikacije

3. USPJEŠNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA

- potreban je strategija - strategija IS-a je skup aktivnosti kojima se usklađuje informacijski sustav sa

strategijom poduzeća - strategiju je potrebno uspoređivati s njezinim ostvarenjem i pratiti kvalitetu IS-a

4. RIZICI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

- rizik informacijske tehnologije predstavlja opasnost da njezina privreda dovede do neželjenih posljedica

- vrste rizika: - objektivni - prirodni (vremenske nepogode)

- nenamjerna greška - subjektivni - posljedica namjerne aktivnosti

- ciljevi zloupotrebe informacijske tehnologije: 1. ostvarenje protupravne koristi 2. nanošenje materijalne ili nematerijalne štete - plan upravljanja rizicima: 1. prepoznati rizike 2. procijeniti težinu i učestalost inf. rizika 3. određivanje protumjera postavljanjem kontrola 4. određivanje osoba za provjeru kontrole 5. revizija plana upravljanja inf. rizicima - primjeri subjektivnih rizika: - zlouporabe ovlaštenja - službenik banke stavlja novac na svoj račun

- neodgovarajuća razdioba ovlaštenja - programer umjesto da korigira knjigu korigira bilancu

- neodgovarajuća kontrola - blagajnik evidentira isplatu ali je ne izvrši - nedostatak kontrole dan mogućim promjenama u software-u - programer si

poveća plaću - zloupotrebe za koje treba posebno znanje - lažiranje na igrama na sreću - korištenje izuzetnih prilika - skladištar evidentira lažne podatke nakon požara

- vrste informatičkog kriminaliteta: 1. - manipulacija sredstvima informacijske tehnologije

- namjerno izračunat manji porez - namjerno uvođenje lozinki koja imaju prevelika ovlaštenja - namjerno slanje e-mail poruke na krivu adresu - krađe podataka - probijanje tuđih lozinki - lažno predstavljanje

2. - neovlaštena uporaba software-a 3. - sabotaža - namjerno brisanje podataka - stvaranje nenormalnih uvjeta - hakerski napadi - virusi - zloupotreba privatnosti - zloupotreba bankomata - kontrola korištenja Interneta na poslu - metode zaštite: 1.) metode identifikacije i ovlaštenja a) metode fizičkog prepoznavanja - biometričke metode (otisak prsta, šarenice oka) - prepoznavanje ponašanja (glas, rukopis, pisanje po tipkovnici) b) metode logičkog prepoznavanja - identifikacija lozinkom (kombinacija slova i brojki) 2.) sigurnosni protokoli (SSL protokoli) - Firewall 3.) kriptografske metode - metode šifriranja

IZGRADNJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA 1. PRETPOSTAVKE USPJEŠNE IZGRADNJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

- izgradnju IS-a treba organizirati kao projekt sa sudionicima - korisnici - testiraju - menadžment - isplaćuju - informatičari - programiraju

- pretpostavke za uspješnost:

- planiranje aktivnosti - aktivno uključiti korisnika - uskladiti dijelove IS-a - projekt mora biti izvediv - osigurati materijalna i kadrovska sredstva - educirati članove tima - preporuča se korištenje modernih alata za razvoj IS-a (computer

aided software engineering, primjer Oracle Designer) 2. MODALITETI IZGRADNJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

- vanjski razvoj (outsourcing) - prednost - sustav prilagođen poduzeću - nedostatak - dugotrajan i skup postupak

- vlastiti razvoj (insourcing)

- prednost - prilagodljivost rješenja, niža cijena - nedostatak - upitno znanje, nedostatak vremena informatičara poduzeća

- kopija ili unajmljivanje gotovih rješenja

- prednost - odmah se vidi prikladnost za poduzeće - nedostatak - nije moguća laka prilagodba

3. PRISTUPI IZGRADNJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA - EVOLUCIJSKI - - korisnik iskazuje svoje potrebe vezane uz IS - informatičar na temelju postavljenih zahtjeva izrađuje prototip - korisnik testira razvijeni sustav i uočava nedostatke - informatičar poboljšava i dovršava sustav - VODOPADNI - - razvija se kroz niz faza koje slijede jedna za drugom - svaki korak počinje kad drugi završi - svaka faza rezultira dokumentom

- faze u vodopadnom pristupu izgradnje IS-a:

1.faza - planiranje poslovnog sustava 1.zadatak - identificirati korisnike 2.zadatak - identificirati nedostatke postojećeg IS-a 3.zadatak - definirati ciljeve novog IS-a 4.zadatak - načiniti plan razvoja novog IS-a

- podaci se prikupljaju promatranjem, intenzivnom analizom i praćenjem dokumentacije

2.faza - analiza poslovnog sustava 1.korak - detaljno analizirati poslovni sustav i ustanoviti poslovne

objekte, poslovne funkcije i poslovne događaje - poslovni objekti - materijalni ili nematerijalni entiteti

poslovnog sustava o kojima IS bilježi podatke (skladište, ISVU - student )

- poslovne funkcije - procesi koji se obavljaju u vezi s poslovnim objektima (zaprimanje robe, polaganje ispita)

- poslovni događaji - pokreću izvršenje poslovnih funkcija 2.korak - definirati zahtjeve koji se postavljaju pred IS od strane

korisnika - ti zahtjevi mogu biti - poboljšanje postojećeg sustava,

reinženjerstvo postojećeg sustava ili izgradnja novog sustava

- analitičar analizira zahtjeve korisnika 3.korak - informatičar prikazuje zahtjeve korisnika u obliku

dijagrama - dijagram raščlanjivanja - dijagram toka podataka - dijagram korištenja

3.faza - oblikovanje IS-a 1.zadatak - razrađuje se kao će IS raditi

1.korak - odrediti strukturu podataka za potrebe baze podataka 2.korak - odrediti strukturu procesa pri čemu se opisuju postupci

IS-a - koriste se akcijski dijagram, pseudokod i dijagram toka

3.korak - definiranje tehnoloških (hardware) software i organizacijskih preduvjeta (kadrovi)

4.faza - izrada IS-a - zadatak - programirati IS prema definiranim zahtjevima (dijagrami) i

testirati ga u suradnji s korisnicima 5.faza - uvođenje novog IS-a u rad

- educirati korisnike za rad s novim IS-om 6.faza - održavanje IS-a

- uočiti i ispraviti pogreške IS-a - prilagoditi IS promjenama okruženju i zahtjevima korisnika

RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 1. NASTANAK DALJINSKE OBRADE PODATAKA

- centraliziranu obradu podataka karakterizira koncentracija računala na jednom mjestu - pri tome su korisnici postavljali zadatak informatičkom centru koji taj je zadatak

rješavao kroz neko vrijeme

- nedostatak - previše utrošenog vremena - visoki troškovi transporta - rizik oštećenja i krađe

- na temelju tih nedostataka se pojavila potreba za daljinskom obradom podataka

2. FAZE RAZVITKA DALJINSKE OBRADE PODATAKA 1.faza - prostorno ograničena daljinska obrada podataka 2.faza - prostorno neograničena daljinska obrada podataka 3.faza - distribuirane računalne mreže 4.faza - multimedijske mreže 1.faza - prostorno ograničena daljinska obrada podataka - pomoću kablova računala povezana s centralnim računalom - nedostatak - do udaljenosti 600 metara (iznad toga se događaju greške)

2.faza - prostorno neograničena daljinska obrada podataka - računala su putem modema i telefonske mreže povezana s centralnim

računalom (preteča Interneta) - modem pretvara analogni telefonski signal u digitalne računalu

razumljive impulse - nedostatak - centralno se računalo koristi za cjelokupnu obradu

podataka zbog čega dolazi do preopterećenja centralnog računala i pada računalnog sustava

- kao rezultat tih nedostataka javljaju se distribuirane računalne mreže

3.faza - distribuirane računalne mreže

- računala su pomoću komunikacijske inf. (!) povezana s nekoliko servera

- povećava se otpornost cijelog sustava na kvarove - korisnik ne zna koje računalo obrađuje njegov zahtjev - korisnik bira lokaciju gdje će biti dostavljeni rezultati

4.faza - multimedijske mreže

- računalne mreže koje osim računala i servera obuhvaćaju i uređaje drugih namjena (videokamere, sastanci na daljinu, …)

3. VRSTE MREŽA PO GEOGRAFSKOM KRITERIJU - lokalne računalne mreže (LAN) - rasprostranjene računalne mreže (WAN) - globalne mreže (GN) - LAN - grade se na manjem geografskom području poput poduzeća ili pogona

- namijenjeni su povezivanju osobnih računala pomoću kojih djelatnici obavljaju zajednički posao

- arhitektura lokalne mreže ovisi o: - organizaciji radnog prostora - unutarnjoj organizaciji - ekonomičnošću

- WAN - rasprostranjene su velikim područjima (regije, države, …) - najčešće imaju hibridnu arhitekturu - bitno je tko upravlja mrežom (kod nas je to CARnet) 4. MREŽNE ARHITEKTURE

- zvjezdasta (star) - sabirnička (bus) - prstenasta (ring) - hibridna (hybrid)

- Zvjezdasta mrežna arhitektura -

- veći broj satelitskih računala može komunicirati međusobno samo putem glavnog računala

- zadaci glavnog računala - - uspostavlja vezu među satelitskim računalima - upravlja prometom podataka - održava središnju bazu podataka

- Sabirnička mrežna arhitektura -

- glavno računalo zamijenjeno sabirnicom koja upravlja prometom podataka ali ne može provoditi samu obradu podataka

- Prstenasta mrežna arhitektura - - može se uspostaviti samo ako je moguće kružno povezati računala - promet podataka se odvija samo u jednom smjeru - prednost - jednostavno, mali troškovi, ne može doći do ˝sudara˝ podataka - nedostatci - u praksi teška instalacija - teško formirati krug, trajnost podataka - Hibridna mrežna arhitektura - - nastaje povezivanjem različitih arhitektura - zbog prilagodljivosti potrebama i uvjetima korisnika najčešća u praksi - zbog složenosti mogući problemi u radu

5. INTERNET

- globalna računalna mreža, skup raznih mreža koje koriste iste standarde da bi međusobno slobodno razmjenjivale informacije

- 1969. godine - ARPANET - povezuje prva četiri sveučilišta u SAD-u - cilj: napraviti mrežu računala koja neće imati središnju upravu - računala unutar mreže brinu o komunikaciji - prijenos podataka odvija se putem koji je trenutno dostupan ili

najmanje opterećen

- 1983. godine - TCP/IP - postaje jedinstveni jezik Interneta

- 1991. godine - stvoren WWW (World Wide Web) - izmislio ga je Tim Berners-Lee (radeći na CERN-u) - autor prvog Internet preglednika - Mosaic

- KORISNIČKO POSLUŽITELJSKI PRINCIP

- glavni princip rada Interneta - svako računalo je jedan čvor - računala mogu biti osobna, lokalne mreže ili velike mreže

- poslužitelj - host, server

- računalo koje je kontinuirano spojeno na Internet i poslužuje klijente podacima

- klijent - korisničko računalo - učitava podatke od poslužitelja

- TCP/IP - osnovni protokol Interneta - definira način priključivanja na Internet i način razmjene podataka i

razmjene među računalima

- TCP dio - definira način segmentiranja informacije u pakete radi jednostavnijeg prijenosa mrežom

- IP dio - utvrđuje način na koji se u paket podataka ugrađuju adrese, izvorišta i odredišta (IP adrese)

- PRETRAŽIVANJE INTERNETA - pregledavanje sadržaja na web-u

- za pregledavanje služe preglednici, a za pretraživanje pretraživači u katalozi

- pretraživači (Google, Pogodak,…)

- pomoću snažnih računala pretražuju Internet (web spider) (!) i rezultate pretraživanja pohranjuju u bazu podataka - u pretraživač se korisno prijaviti premda će korisnik i sam pronaći oko 40% informacija na web-u

- proces pretraživanja: - korisnik zadaje ključnu riječ - pauk pretražuje bazu podataka pretraživača

- rezultati se prikazuju na ekranu pri čemu rezultati pretraživanja nisu uvijek isti

- preporuke za traženje literature: - odrediti tip formata - dobro odabrati ključnu riječ

-odrediti domenu pretraživanja

INTRANET I EKSTRANET 1.DEFINICIJA Intranet - korporativni web - interni informacijski sustava organizacije koji se temelji na internetskoj tehnologiji

- to su: - www aplikacije - HTML programski jezik - TCP/IP - ograničeno pravo pristupa - http komunikacijski protokol 2.FUNKCIJE INTRANETA

- komuniciranje, upravljanje poslovnim tokovima, publikacije, potpora odlučivanju, potpora suradnji, učenje na daljinu, potpora menadžerskom informatičkom sustavu

3.PRIMJERI INTRANETSKIH APLIKACIJA

- Intranet se uvodi u skoro sve poslovne procese - (prodaja, marketing, nabava, proizvodnja, upravljanje kadrovima, razvoj i

istraživanje, ...) 4.PROBLEM SIGURNOSTI

- može se promatrati kroz 3 ugrožena područja: - spremište podataka - pristup podacima - prijenos podataka na Internet

5.EKSTRANET

- poslovno povezivanje među organizacijama zasnovano na internetskoj business to business tehnologiji

- dvije vrste:

- uzajamni ekstranet - središnji ekstranet

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

1.DEFINICIJA

- suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatičke a posebice internetske tehnologije pri ostvarivanju ključnih funkcija poduzeća

2.RAZLOZI UVOĐENJA E-POSLOVANJA

- konkurentska prednost poduzeća - veća brzina poslovanja - manji troškovi - veći profit - komfor u poslovanju

3.ELEKTRONIČKO POSLOVANJE I ELEKTRONIČKA JAVNA UPRAVA

- sličnosti - intenzivna primjena informatičke i internetske tehnologije - korištenje jednakih servisa standarda i protokola

- razlike - cilj poduzeća povećanje profita, a cilj uprave bolja kvaliteta usluge

građanima - poduzeća imaju konkurenciju, a javna uprava nema

4.OKRUŽENJA TVRTKE

- globalna infrastruktura - veze s dobavljačima i poslovnim partnerima - veze s kupcima (klijentima) - veze s posrednicima

5.ELEMENTI GLOBALNE STRUKTURE

- preduvjeti za provođenje elektroničkog poslovanja: - sigurna infrastruktura - sustavi digitalnog plaćanja i naplate - elektroničko bankarstvo - zakonska regulativa - elektronička tržišta - komunikacijska infrastruktura

6.KOMUNIKACIJA WEBOCENTRIČNE TVRTKE - Intranet - unaprjeđuje upravljanje poslovnim procesima, korporacijskim znanjem i

komunikacijom - Internet - omogućava postavljanje web-mjesta poduzeća za pružanje usluga

klijentima, ali i za prikupljanje informacija iz okruženja - Ekstranet - omogućava usklađivanje informacija s poslovnim partnerima,

dobavljačima i posrednicima 7.SEKTORI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA 1.sektor - sektor proizvođača i nuditelja osnovnih proizvoda i internetske infrastrukture 2.sektor - sektor pružatelja temeljnih internetskih servisa (davatelji veze s Internetom,

hosting, registracijska domena, …) 3.sektor - sektor poduzetnika i trgovaca 4.sektor - sektor posrednika 8.USTROJ POSLOVNOG WEB MJESTA - 3 stvari - ulazna točka - putem koje se pristupa web mjestu (home page)na kojoj se nalazi popis kategorija - središnje područje - sadrži jednu ili više glavnih strana na koje se dolazi putem menija - izlazna točka - omogućava povratak na glavnu stranu ili izlazak s web mjesta 9.MODELI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

- model elektroničke prodaje vlastitih roba i usluga 1.prodaja digitaliziranih dobara (glazba, software, el. knjige, …) 2.prodaja materijalnih dobara 3.prodaja usluga (izvršne usluge(rezervacija), intelektualne usluge (učenje))

- model elektroničkog trgovanja 1.maloprodaja - virtualna prodavaonica - internetski trgovački centar - diskontna prodavaonica 2.veleprodaja - katalog - robna burza - aukcija na veliko

- model elektroničkog marketinga 1.obavještavanje o tržištu 2.istraživanje tržišta 3.predstavljanje novih proizvoda 4.oglašavanje postojećih

- model elektroničke zabave 10.ELEKTRONIČKO BANKARSTVO - on-line plaćanje i naplata u okruženju elektroničkog poslovanja: (putem debitnih i kreditnih kartica, elektroničkim(digitalnim) novcem, pametnim karticama)

ELEKTRONIČKA JAVNA UPRAVA 1.DEFINICIJA

- informatizacija i integracija svih procesa državne uprave, tj. pristup informacijama, dokumentima, on-line baze podataka, komunikacija, kontakti, interaktivno diskutiranje

2.OČEKIVANE KORISTI

- smanjenje troškova - ušteda vremena (raspoloživost 0-24h) - poticaji - sveobuhvatnost web-a, rast on-line populacije, porast očekivanja javnosti,

frustracija radom državne uprave, potreba za radom 24 sata 3.PRETPOSTAVKE

- a) Razvijenost informacijskog društva - informacijska pismenost (društvo mora znati koristiti računala) - informacijska infrastruktura (dostupnost Interneta) - broj korisnika Interneta - zakonske i institucionalne osnove (zakon o elektroničkom potpisu)

- b) Interoperatibilnost - identifikacija korisnika - standardizacija podataka - autentičnost pošiljaoca i primaoca - sigurnost komunikacije (SSL protokol)

- c) Organizacija promjene - reforma školstva i znanosti - reforma javne administracije - reforma mirovinskog sustava i zdravstva - reforma javnih poduzeća 4.RAZVOJ

- odvija se kroz 6 faza:

a) publiciranje i širenje inf. - tijek državne uprave kreiraju web mjesta s osnovnim inf.

b) dvosmjerne transakcije - elektronički obrasci, prijava za autentifikaciju, el. plaćanje

c) višenamjenski portali - jedinstveno web mjesto jednog tijela državne uprave

d) personalizacija portala - prema vlastitim željama

e) povezivanje usluga - gdje više tijela državne uprave djeluje jedinstveno na temelju jednog zahtjeva

f) potpuna integracija - više mjesta se integrira

5.OBLICI

- poslovanje države s građanima i građana s državom Government to Citizens - G2C Citizens to Government - C2G

- poslovanje države s poduzećima i poduzeća s državom Government to Business - G2B Business to Government - B2G

- poslovanje države s javnim upravama drugih država Government to Government - G2G

- poslovanje unutar javne uprave Government to Employee - G2E G2C - inf., učenje na daljinu - dokumenti, dozvole - prijave poreza - … C2G - kontakti - upiti, prijave, pritužbe - … G2B - pristup podacima - dozvole, dokumenti - godišnje prijave poreza, bilance B2G - elektronička nabava G2G - isti ciljevi između uprava različitih država G2E - komunikacija, suradnja, obaviještenost - razmjena dokumenata - kontrola izvršenja zadataka - efikasnost, niži troškovi Elektronička uprava u Hrvatskoj - e-uprava, e-pravosuđe, e-zdravstvo, e-poslovanje, e-obrazovanje, e-PDV

SUSTAVI POTPORE ODLUČIVANJU 1.SVRHA

- rješavanje poslovnih problema koji se javljaju kod odlučivanja - pomoć pri donošenju kvalitetnih i pravovremenih odluka - stjecanje konkurentske prednosti

2.METODE

- traženje najboljih rješenja (optimizacija) - simulacija kompleksno dinamičnih sustava - ekspertni sustavi - umjetne neuronske mreže - teorija igara

3.PROCES ODLUČIVANJA

a) sakupljanje inf. - potrebnih za odluku, te se procjenjuje njihova vrijednost b) oblikovanje opcija - formuliraju se mogući smjerovi akcije, koji se zatim analiziraju

i procjenjuju u skladu s ciljem organizacije c) izbor opcije - koja je po mišljenju donositelja odluke zadovoljavajuća za

organizaciju; pri izboru opcije koriste se kriteriji važni za donositelja odluke; menadžeru je pri odlučivanju potrebna potpora zbog spoznaja (!), ekonomskih i vremenskih ograničenja

4.DEFINICIJA

- to je računalni sustav koji podupire proces odlučivanja i pomaže menadžeru u: - organizaciji informacija - identifikaciji i dohvatu potrebnih informacija - analizi i transformaciji tih informacija - izboru odgovarajućih modela - izvođenju tih modela - analizi dobivenih rezultata 5.ODLUČIVANJE U SKUPINI

- prednosti: - više sudionika posjeduje veće i raznovrsnije znanje - skupina može sagledati više aspekata odluke - nedostatci: - zbog razlika u znanju i motivima sudionika moguća neslaganja i sukob - obično se razmatra samo nekoliko opcija - odlučivanje može biti dugotrajno i skupo

- Sustavi potpore odlučivanju u skupini: - sustavi za potporu rada s porukama - konferencijski sustav - sustavi za suradničko stvaranje dokumenata

6.TRAŽENJE NAJBOLJIH RJEŠENJA

- metode optimizacije omogućuju traženje najpovoljnijih rješenja različitih problema - u poslovnoj ekonomiji se najviše koriste metode linearne optimizacije - tipični poslovni problemi uključuju korištenje ograničenih resursa (ljudi, opreme,

materijala, financijskih sredstava) kojima se nastoji postići što veća dobit, a manji troškovi za određenu kvalitetu usluga

- osnovni elementi linearnog programiranja: - resursi (fin. sredstva, ljudi,…) - ograničenja (količine raspoloživih resursa) - funkcije cilja (ono što zapravo optimiziramo; max. dobit - min. toškovi

7.SIMULACIJA DINAMIČKIH SUSTAVA

- metode simulacije služe za analizu sustava koje nije moguće opisati i rješavati pomoću matematičkih jednadžbi

- to su kompleksni sustavi s velikim brojem međusobno povezanih elemenata, nepravilnom dinamikom ponašanja i slučajnim varijablama

- koristi se za: - analizu poslovnih sustava - analizu logističkih sustava - analizu proizvodnih sustava - posebno je pogodno za analizu redova čekanja koji se javljaju kao posljedica

zahtjeva za ograničenim resursima (određivanje broja šaltera za registraciju na aerodromu, reorganizacija procesa rada u banci kako bi smanjili čekanja…)

8.EKSPERTNI SUSTAVI

- eks. sustavi su računalni programi iz područja umjetne inteligencije koji rješavaju probleme na razini eksperata

- u rješavanju problema služe se znanjem i zaključivanjem - mogu naći približno rješenje problema čak kada podaci o problemu nisu ni dostupni

- prednosti: - dostupni od eksperata

- jeftini su - veća pouzdanost jer ne zaboravljaju - daju detaljan opis zaključivanja

- primjeri: - procjena rizika u osiguranju - davanje financijskih savjeta - odabir dionica u portfelj

UPRAVLJANJE PODACIMA - BAZE PODATAKA 1.PODACI U RAČUNALU

- podatak je skup znakova na nekom mediju - informacija je podatak s određenim značenjem - znanje je uređeni skup informacija o nekom području

- podaci mogu biti:

- znakovni - slikovni - zvukovni - video 2.DEFINICIJA BAZE PODATAKA

- skup međusobno ovisnih podataka bez redundancije koji služe jednoj ili više aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni o programima kojima se obrađuju i gdje postoji kontrolirani pristup podacima

3.VRSTE BAZA PODATAKA

- Baze formatiranih podataka - sadrže podatke koji se unose u unaprijed zadane

fizičke i logičke strukture

- Baze neformatiranih podataka - tekstualni, multi-medijalni podaci - npr. Informacijska banka KINE Baze podataka stručne i znanstvene literature Baze podataka burzovnih inf. (korištenje se uglavnom naplaćuje) - koriste se uglavnom preko Interneta, pronalaženje dokumenata odvija

se pomoću ključnih riječi - podaci su povezani u obliku hiper teksta

- Baze znanja - sadrže znanje prikazano u različitim oblicima (npr. pravilo) - koriste se u ekspertnim sustavima

4.RELACIJSKA BAZA PODATAKA

- Formatirana baza podataka - podaci se nalaze u tablicama - redak u tablici se naziva redak ili epitet (objekt) - stupac u tablici se naziva atribut (obilježje entiteta)

- Osnovne značajke relacije: - ne postoje dva jednaka stupca ili retka - redoslijed redaka niti stupaca nije bitan

- Primarni ključ je atribut (stupac) kojim se jednoznačno identificiraju entiteti tj. redci u tablici

- Sekundarni ključ (vanjski ključ) je primarni ključ jedne tablice koja se nalazi u

drugoj tablici i povezuje ih 5.OBLIKOVANJE RELACIJSKE BAZE PODATKA

- konceptualni model - modela koji uključuje definiranje objekata atributa i njihove međusobne povezanosti

- logički model - određuje raspored podataka u tablicama

- fizički model - opisuje smještaj podataka na fizičkom mediju i način pristupa tim

podacima

- SQL - standardni jezik za rad s relacijskom bazom podataka