informatika predavanje br. 9 fakultet bezbednosti p9.pdf · 2019. 5. 20. · medijum za povezivanje...
TRANSCRIPT
Informatika
Predavanje br. 9
Fakultet bezbednosti
dr Ana Kovačević
Sadržaj
• Mreže
• Internet
• Komunikacija
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 2
MREŽE
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 3
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 4
Uvod
• Stari koncept: centralni računar za kompletnu obradu – računski centar
• Lični računar: od izolovanog računara do uređaja koji obezbeđuje komunikaciju u realnom vremenu između više korisnika
• Šta je računarska mreža?
– veći broj povezanih računara koji mogu da razmenjuju podatke
– skup udaljenih računara povezanih prenosnim medijumom
– namenjena za prenos podataka, govora, slike, muzike, videa.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 5
Samostalna PC konfiguracija
ŠtampačPloter Faks
Samostalan PC Samostalan PC Samostalan PC
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 6
Zajedničko korišćenje hardvera u
mreži
Štampač
Medijum za povezivanje
Ploter Faks
Umrežen PC Umrežen PC Umrežen PC Umrežen PC
Umrežen PC
Prednosti računarskih mreža
• 10% radnika British Telecom-a rade od kuće i iz
ekspozitura sa udaljenim pristupom što je dovelo
do smanjenja putovanja za oko 69 miliona milja
za 1 god.
• Porast efikasnosti od 12% je izmeren u
preduzećima u Švedskoj koja imaju pristup od
preko 2Mb/s
• Uvođenje digitalnog prijavljivanja poreza u
Nemačkoj , donelo je uštedu od 10 miliona evra
za godinu dana.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 7
Primena računarskih mreža
• Poslovna mreže
• Mobilne mreže
• Internet
• Elektronsko bankarstvo
• Elektronska kupovina
• Elektronsko poslovanje
• Konferencije
• Edukacija
• Zabava
• Video nadzor
• Državna uprava
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 8
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 9
Video konferencija
Mreže u
obrazovanju
Udaljena veza sa bazom
Internet za prodaju i
dostavu
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 10
Zašto se računari umrežavaju?
• Deljenje resursa :
– podataka, programa, hardvera
• Razmena informacija:
– vesti, e-mail, diskusione grupe, chat, video konferencije, IP telefonija, ...
• Dostupnost udaljenih informacija:
– finansije, e-trgovina, WWW, online novine, ...
• Zabava (igre, filmovi, ...)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 11
Zašto se računari umrežavaju?
• Pouzdanost :
– podaci mogu biti smešteni na više računara zbog mogućih kvarova
• Ušteda:
– personalni računari imaju bolji odnos kvalitet/cena u odnosu na skup centralni računar
• Mogućnost širenja:
– povećanjem obima posla mogu se poboljšati performanse
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 12
Računarske mreže
• Računarske mreže – kombinacija
hardvera i softvera koja omogućava
korisnicima da razmenjuju informacije.
• Računarska mreža:
– skup računara
– komunikacionih veza
– i softvera kojim se implementiraju
komunikacije u mreži.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 13
Karakteristike računarskih mreža
• Brzina prenosa podataka (bps – bit per
second) zavisi od:
– vrste i dužine komunikacionog medijuma i
– upotrebljenog komunikacionog protokola.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 14
Vrste mreža
U odnosu na medijum za prenos podataka
računarske mreže mogu biti:
1. kablirane mreže
2. bežične mreže
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 15
Kriterijum za poređenje mrežnih
alterntativa • CENA: inicijalno postavljanje mreže, operacioni
troškovi, održavanje.
• PERFORMANSE: brzina, raspoloživost,
kašnjenje, slabljenje signala, transparentnost,
garantovanje performansi.
• OSTALO: mogućnost širenja mreže, periodi
licenci i ugovora, vremensko angažovanje
menadžmenta, finansijski rizik, tehnički rizik.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 16
Topologija računarskih mreža
• Topologija mreže – raspored računara i kablova u datoj mreži.
• Čvor – krajnja tačka neke mreže ili zajednički priključak za dve ili više grana u mreži; čvor je računar ili komunikacioni uređaj za povezivanje mreža ili delova mreže.
• Veza – komunikacioni put između dva čvora.
• Čvorovi komuniciraju putem fizičkih i logičkih veza.
• Ako ne postoji fizička veza među 2 čvora, logička veza se ostvaruje indirektno koristeći susedne čvorove.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 17
Topologija mreža
• Podela prema topologiji mreže:
1. Magistrala
2. Zvezda
3. Prsten
4. Mrežna (mesh)
5. Kombinovana
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 18
Topologija mreža
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 19
Toplogija mreža (1)
• Mesh topologija se retko koristi, pošto je skupa za postavljanje i održavanje.
• Svaki mrežni uređaj se povezuje direktno na centralni server i na sve druge mrežne uređaje.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 20
Podela mreža prema prostoru:
1. Personal Area Network (PAN) – personalna
računarska mreža (PC sa nekoliko drugih
uređaja).
2. Local Area Network (LAN) max 1km, obično
postojane konfiguracije.
3. Metropolitan Area Network (MAN)
4. Wide Area Network (WAN)
5. Global Network (Internet)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 21
Podela mreža prema prostoru
PAN
• U okviru prostorije
• Bluetooth sistem
povezivanja
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 22
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 23
LAN
Osnovni tip mreže.
• U okviru zgrade ili
kampusa
• Velika brzina prenosa i
nepostojanje potrebe za
zakupljenim
telekomunikacionim
vodovima.
• Povezivanje: kablovima ili
bežična mreža.
RoutherSwitch
Hub
Bridge
Repeater
Internet
Switch
Server mreže
Email server
File server
Database
server
Web server
MAN
• Na nivou grada
• Na primer: centralna banka sa
ekspoziturama, internet servis provajder.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 24
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 25
WAN
• Nije prostorno ograničena mreža, npr. region, država.
• WAN mrežu čini veliki broj povezanih lokalnih mreža
• Ove mreže se nazivaju i okosnice, ili kičma-mreže (backbone)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 26
Arhitektura računarskih mreža
Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu
članova) računarske mreže mogu biti:
1. Host-based (npr. mainframe mreža)
2. Klijent-server (npr. LAN mreža)
3. Peer-to-peer (direktna veza svih
računara u RM)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 27
Klijent-server mreže
• Klijent koristi resurse mreže.
Server sadrži resurse koje
stavlja na raspolaganje i pruža
usluge klijentima.
• Programi koji se izvršavaju na
serveru i koji obrađuju zahteve
klijenata nazivaju se servisi.
• Računar na koji je priključen 1
ili više štampača koje korisnici
priključeni na mrežu mogu da
koriste, je PRINTER SERVER.
Štampač
Medijum za povezivanje
Ploter Faks
Klijent/server Klijent/server Klijent/server Klijent/server
Klijent/server
Veći broj servera – raznovrsni
poslovi
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 28
Serveri
• Server: računar u mreži koji ima zadatak da
servisira zahteve klijenata za pristup mrežama i
aplikativnim resursima:
– Aplikativni serveri
– serveri datoteka (file servers)
– web serveri
– serveri baze podataka
– e-mail serveri
– serveri za čuvanje rezervnih kopija.
– proksi serveri (posrednici).
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 29
Peer-to-peer (P2P)
• Ne postoje namenski serveri niti hijerarhija računara
– svaki računar funkcioniše i kao klijent i kao server
– ne postoji administrator koji bi bio odgovoran za celu mrežu
– korisnik svakog računara sam određuje koji se resursi na njegovom računaru mogu deliti preko mreže
• Decentralizovana arhitektura
– Ne postoji centralni registar članova već se otkrivanje ostalih članova vrši preko internog protokola (najčešće u vidu broadcast zahteva).
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 30
Uređaji u računarskim mrežama
• Modemi (digitalnianalogni signal) – analogni
– digitalnidigitalni (adapteri)
• kablovski
• xDSL
• Hab: ima više priključaka na koji se priključuju računari ili drugi uređaji; prosleđuje signal koji do njih stiže. Habovi mogu da pojačavaju signal, da vrše interno rutiranje, isključuju neispravne priključke; upravljaju mrežom.
• Ruteri: mrežni uređaj za povezivanje računara na Internet; međusobno povezuju mreže koje koriste različite tehnologije
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 31
Ruter
• Ruter ima centralni procesor, memoriju i više U/I interfejsa za različite mreže.
• Kako da najbolje prenese mrežne podatke na cilj?
• Ruter primi IP paket PROVERAVA adresu: – ako je za lokalni računar tada ga prosleđuje direktno do
odredišta.
– ako je za udaljenu mrežu ruter prosleđuje paket do sledećeg rutera na osnovu tabele rutiranja.
– ako nije unutar tabele rutiranja prosleđuje paket do default rutera koji ima veću tabelu rutiranja.
• Ruteri mogu da povežu dve ili više LAN mreže, LAN i WAN mreže ili dve WAN mreže.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 32
Prenos podataka u računarskim
mrežama • Radi pouzdanog prenos, poruke i podaci se dele u
manje celine koji se pakuju u posebne pakte paketski prenos podataka.
• U zavisnosti od opterećenosti mreže drugim korisnicima i podacima, paketi često ne stižu na mesto prijema istim putevima, pa čak ni redosledima kojima su poslati, vrši se rutiranje paketa.
• Na mestu prijema, paketi se raspakuju i na osnovu dobijenih delova sastavi se poruka. Ako neki paket ne stigne u predviđenom vremenu (ili stigne neispravan) od čvora koji ga je poslao traži se slanje kopije paketa.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 33
Pouzdanost prenosa i zaštita
podataka na računarskim mrežama • Pouzdanost i ispravnost prenosa zavisi od kvaliteta
prenosnog medijuma i od komunikacionog softvera.
• Zadatak komunikacionog softvera, da poruku koja se prenosi podeli u pakete jednake dužine, kao i da rekonstruiše originalnu poruku iz paketa na prijemnoj strani; takođe detektuje grešku u prenosu zahteva slanje “pogrešnog” paketa.
• Identifikacija, autentifikacija, šifrovanje i dešifrovanje podataka obavlja uglavnom komunikacioni softver, dok je za zaštitu mreže od nedozvoljenog pristupa zadužen administrator mreže.
Internet - istorijat
• Razvijen dok je U.S. bila u hladnom ratu
sa Sovijetskim Savezom.
• Kreiran da bi reši dva problema
– Uspostavljanje bezbedne forme vojne
komunikacije
– Kreira način pomoću koga svi računari mogu
da komuniciraju
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 34
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 35
Internet
ARPANET (Advanced Research Projects Agency NETwork) – Agencija za napredne istraživačke projekte preteča je Interneta: Projekat Pentagona namenjen za vojne svrhe.
• Prva poruka poslata 1969
• Zasnivao se na P2P mrežnoj filozofiji i protokolima koji su kasnije preuzeti od strane ostalih računarskih mreža 80-tih godina
• Prestala je sa radom 1990, ostvarujući svoju istraživačku misiju, ali je ova tehnologija omogućila razvoj Interneta
Kako radi intenet
• Internet Protocol (IP) adresa
– Kako računari povezani na Interent
identifikuju jedan drugi
– Web sajtovima se dodeljuje jedinstvena IP
adresa
– Tekstualna verzija IP adrese se koristi pošto
je teško da se zapamti IP adresa.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 36
Kako radi Internet
• Zahtev ide preko
linija prenosa:
– Slično mreži puteva
– Neki su brži od
ostalih
– Internet kičma:
Prenosne linije sa
najvećim brzinom
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 37
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 38
Internet
• INTERNET (Inter-Network) - svetska WAN mreža za prenos podataka
• Mreža servera povezanih optičkim kablovima
(kičmom Interneta), radio relejnim ili
satelitskim linkovima
• Obuhvata hiljade podmreža i milione računara
• U osnovi Interenta je mreža sa paketnim
slanjem
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 39
Internet
• Povezuje računare gotovo svih zemalja sveta i raste nezamislivom brzinom
• Isuviše je decentralizovana da bi se mogla precizno kvantifikovati
• Svaki ISP (Internet Service Provider) povezan je
stalnim vezama velike propusne moći sa drugim
ISP
• Veze između ISP-a preko kojih se odvija glavni
mrežni saobraćaj zove se Internet okosnica
(backbone)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 40
Internet service provider ISP
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 41
Internet
• Krajem 90. godina pojavljuju se nove tehnologije
i usluge:
• Pretraživači Interneta (eng. search engines),
• Internet telefonija (VoiceIP),
• e-business,
• Web portali,
• e-banking
• Prenos multimedijalnih sadržaja.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 42
TCP/IP
• TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet
Protocol):
• paket protokola (Protocole Suite) - srce Interneta
• omogućava međumrežnu komunikaciju i prenos
paketa podataka sa uspostavljanjem direktne veze
(bitne performanse)
• zahteva IP adrese
• TCP razlaže poruku na pakete na izvoru
• svaki paket ima IP adrese izvora i odredišta
• mrežni uređaji ruteri usmeravaju (rutiraju) pakete
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 43
TCP/IP
• IP adresa (protokoli IPv4, IPv6):
• Svaki Internet host (čvor) računar ima
jedinstvenu IP adresu
• IP adresa ima dva dela:
• identifikacija mreže i
• identifikacija računara u mreži
• Svaka adresa se sastoji od četiri skupa
brojeva odvojenih tačkama:123.23.168.22
(IPv4 standard)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 44
IP adrese
• IPv4 32bitni broj napisan kao 4 osmobitna broja razdvojena tačkom.
• IPv6 128-bitni broj napisan kao 16 osmobitnih brojeva razdvojenih dvotačkom. (povećanje adresnog prostora, poboljšanje novih svojstava: parametri za nivoe prioriteta i kvalitet servisa).
• IP adresama upravlja Internet koorporacija za dodelu imena i brojeva ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) na osnovu dokumenta pod nazivom RFC 2050.
Standardi
• Standardi u projektovanju računarskih mreža
• Standardi obezbeđuju:
– Lakše projektovanje
– Lakšu implementaciju
– Lakše razumevanje
• Organizacije koje se bave standardizacijom
računarskih mreža (ISO, IEEE..)
• Familija standarda namenjena računarskim
mrežama IEEE 802.X Standardi
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 45
Protokoli u računarskim
mrežama • Protokol je skup pravila koji definiše
komunikaciju između dve tačke
• Protokoli kod OSI referentnog modela
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 46
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 48
TCP/IP
• TCP/IP (Transmission Control Protocol/
Internet Protocol) skup protokola.
• Podaci se grupišu u pakete i svaki paket
se šalje kroz odgovarajuću putanju.
• TCP radi sa individualnim paketima, a IP
obezbeđuje upravljanje stvarnom
isporukom paketa.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 49
Internet domeni
• DNS (Domain Name Service) - Servis za dodelu
domena:
• uveden jer pamćenje zapisa IP adresa nepraktično
(ogroman broj IP adresa):
• omogućuje konverziju korisnicima razumljivog oblika
zapisa u simbolički oblik
• numerički oblik - potreban računaru za komunikaciju
• Simbolička IP adresa može da ima više delova:
ime_servisa + ime_servera + ime_domena +
ime_root_domena
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 50
Simbolička imena
• Ime servisa: • www. - skraćenica za web servis; smtp.- mail servis; ftp.- ftp
servis. Primeri: web server, mail server, ..
• Ime servera: • može biti proizvoljno, zavisi od mašte server administratora
• obično opisuje radno mesto ili servis koji server opslužuje
• Ime domena: • naziv kompanije koja se bavi određenim poslom.
• svaki domen se registruje i može ga koristi registrovani korisnik
• ime domena je unikatno – ne mogu se 2 pojaviti na Internetu
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 51
DNS
• Čini ga hijerarhijska struktura imena domena:
– hijerarhija domena realizuje se distribuiranim DB
• Internet ima preko 200 osnovnih domena (top-level domains)
– svaki domen može da ima poddomene, podpodomene itd...
– svaki domen sadrži jedan ili više računara
• Koren stabla je neimenovan
• Osnovni domeni :
– nose opšta imena ili geografska (državna) imena
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 52
INTERNET
• IP adresa – 32-bitni ceo broj
• IP adresa – zapisuje se kao niz od četiri
celobrojne vrednosti u opsegu [0,255].
• ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers), Internet korporacija za dodeljena imena i brojeve:
• upravlja sistemom imenovanja domena na Internetu
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 53
Fakultet bezbednosti
• www.fb.bg.ac.rs
• 82.117.194.25
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 54
Domeni
• edu – akademske institucije u SAD,
• org – neprofitne organizacije,
• gov – vladine organizacije u SAD,
• mil – vojska u SAD,
• com – komercijalne organizacije,
• int – međunarodne organizacije,
• pro – profesionalci sa sertifikatom iz neke oblasti (lekari,
• advokati, ...),
• museum – muzeji,
• net – računarske mreže
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 55
Domeni država
• jp – Japan,
• uk – Velika Britanija,
• de – Nemačka,
• fr – Francuska,
• us – Sjedinjene Američke Države,
• rs – Republika Srbija
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 56
Domeni
• Pravilo imenovanja domena:
– ne razlikuju se mala i velika slova (.com, .Com, .COM)
– imenovanje domena se ne vezuje za fizičke mreže
– imenovanje domena se vezuje za organizacionu strukturu
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 57
Servisi interneta
• E-mail: omogućuje razmenu elektronske pošte između korisnika
• FTP (File Transfer Protocol) : omogućuje razmenu fajlova
• WWW (World Wide Web): meta servis Interneta; koristi se za čitanje i pretraživanje dokumentacije na Internetu
• TELNET: služi za logovanje na udaljeni računar na mreži (remote access)
• CHAT (Internet Relay Chat) : koristi za online učestvovanje u diskusijama
• NEWSGROUPS: offline učestvovanje u diskusijama putem elektronske pošte
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 58
Uticaj računarskih mreža na
društvo • Različiti načini komunikacije između ljudi:
e-mail, chat, newsgroups itd. U radnim
uslovima sve to može da poboljša
produktivnost zaposlenih.
• Isporuka različitog sadržaja: audio, video,
aplikacije, muzika, “online” isporuka
aplikacija.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 59
Uticaj računarskih mreža na
društvo - nastavak • Online” servisi: kupovina, bankarstvo,
beleženje medicinskih informacija itd.
• Nastaju novi problemi: Narušavanje
privatnosti, zaštita prava intelektualne
svojine, zloupotreba podataka, zaštita
podataka itd.
Komunikacija i saradnja na
Webu • Web 2.0 (Socijalni web)
– Omogućava korisnicima kreiranje sadržaja i
saradnju
• Socijalni mediji:
– Google Docs, Facebook, Youtube, Pinterest
– Blogs, wikis, podcasts, webcasts.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 60
Socijalno umrežavanje
• Način kako ljudi koriste Interent da
komuniciraju i dele informacije
– Faceboo, Twitter
• Umrežavanje u poslovnoj komunikaciji
– Pronalaženje i popunjavanje poslovne
pozicijie
– LinekedIn je poslovna mreža
– Marketing i komunikacija sa kupcima.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 61
Socijalne mreže
• Pitanje privatnosti:
– Kada su socijalne mreže postale popularne
briga za privatnost
– Većina sajtova je poboljšala zaštitu
privatnosti, smanjujući probleme ali ne i
eliminišući.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 62
Socijalno umrežavanje
• Zaštita privatnosti
– Lične informacije trebaju da budu lične
(adresa)
– Poznavanje “prijatelja”
– Biti predostrožan kada se šalju slike (one
mogu biti javno vlasništvo)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 63
Socijalno umrežavanje
• Zaposleni i škole koriste socijalne mreže
da provere potencijalne kandidate.
• Ljudi su otpušteni zbog korišćenja
socijalnih medija na sumljiv način:
– Negativni komentari o poslu, poslodavcu, ili
kolegama
– Neadekvatan sadržaj
• Odgovornost za sadržaj leži na onom ko
ga postavi. 16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB
64
• E-mai je i dalje primarni način
komuniciranja na Internetu
• E-mail: Pisane poruke poslate ili primljene
preko Interneta
• Asinhrono
• Uobičajeno
• E-mail nije zaista privatan!
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 65
• Biti koncizan i jasan
• Proveriti pravopis (koristiti spell-checker)
• Izbegavati skraćenice
• Koristiti odgovarajući subject line
• Uključiti i potpis, sa osnovnim
informacijama o kontaktu ili o firmi
• Uključiti samo ljude koje trebaju da dobiju
poruku.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 66
• Dva osnovna tipa e-mail sistema; mogu i
paralelno da se koriste
• Web-based e-mail klijenti
– može im se pristupiti sa bilo kod uređaja sa
Interneta
– Yahoo!Mail, Hotmail ili Gmail.
• E-mail klijent
– Pristupa mu se samo sa računara na kome je
instaliran klijentski softver; npr. Microsoft
Outlook
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 67
Instant Messaging
• Programi da komuniciraju u realno vreme na
Internetu
– Opuštena komunikacija među prijateljima
– Poslovna komunikacija za brzu i trenutnu
komunikaciu
• IM servisi (vlasnički): GoogleChat, Windows Live
Messenger, Yahoo!Messenger
• Facebook čet sa “prijateljima”
• Univerzalni web based chat servis: Meebo
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 68
Wiki
• Wiki je websajt koji omogućava
korisnicima da promene sadržaj
• Wikipedia koristi wiki tehnologiju tako da
sadržaj može da se kontinulano ažurira
• Google Docs ima wiki-like karakteristike
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 69
Wikis
• Wikipedia nije dobar izvor za istraživačke
radove – Pošto sadržaj ažuriraju korisnici, ne može mu se u
potpunosti verovati.
– Krierana je stroža kontrola, zahtevajući da korisnici
koji ažuriraju se registruju na sajt.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 70
Blogovi
• Blog (weblog) je lični log ili dnevnik
postavljen na Web. Karakteristike
– Jedan autor
– Kreiran kao ulaz na jednu stranu
– Najnoviji ulaz na početku
• Video log (vlog) je lični dnevnik koji korisiti
video kao primarni sadržaj
• Besplatan blog hosting (blogger,
wordpress) 16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB
71
Podcast
• Podcast je serija audio i video fajlova koja
se distribuira preko Interneta.
– Podcast je dostupan za brojne teme i
sadržaje.
– RSS - Really Simple Syndication podcasts
koristi RSS da isporuči sadržaj
– Aggregator- locira sve prijavljene RSS serije i
dowloaduje novi sadržaj
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 72
Webcast
• Webcast je emitovanje (broadcast) audio
ili video sadržaja preko Interneta
– Uživo ili one-time događaj
– Kontinulano “hrani” audio i video sadržaj
– Olakšava pregledanje i downloadovanje
velike količine audio i video fajlova.
– Može biti interaktivno
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 73
Web zabava
• Web zabava uključuje:
– Streaming audio i video, Internet radio, MP3,
Interaktivne igrice, Smart TV
U osnovi je multimedia (više od jednog
oblika medije pored teksta).
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 74
Web zabava
• Plug-in (ili player): specijalna program
često potreban za gledanje ili slušanje
nekih multimedijalnih fajlova
• Plug-in besplatan
• Ažuiranje plug-insa
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 75
Web zabava
• Keš (Cache): Privremeno mesto za
smeštanje
• Da sistem izvršava efikasno
– Brisanje privremenog Internet keša regularno
– Kliknuti na Refresh ili F5 ključ da obezbedi da
je najskoriji sadržaj websajta prikazan
– Očistiti Internet keš ručno
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 76
Poslovanje preko Internata
• Elektornsko poslovanja (e-commerce) je
proces vođenja poslovanja online: – Business-to-consumer (B2C)
– Business-to-business (B2B)
– Conusmer-to-consumer (C2C)
• eBay, Craiglist
• Social commerce- deo elektronskog
poslovanja koje koristi socijalne mreže da
pomogne u marketinu i kupovini
proizvoda. 16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB
77
E-commerce zaštita
• Koristitit firewall, ažururan antivirusni softver,
koristiti jake passworde
• Izbegavati online transakcije na javnim
računarima
• Proveriti indikatore websajta: URL se menja od
http https
• Kupovani na poznatim, sigurnim sajtovima
• Proveriti mogućnost vraćanja
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 78
Web browser
• Web broser je softver insaliran na
račuanar koji omogućava da se locira,
prelgeda i upravlja webom.
• Grafički browseri prikazuju: tekst, slike,
zvuk i video
• Primer: MS Explorer, Firefox, Google
Chrome, Safari
– Privatnost (ne arhivirano pregledanje)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB
79
URL, Protokoli i imena domena
• Svaki web sajt ima jedinstvenu adresu
– Uniform Resource Locator (URL)
• URL s ima nekoliko delova koji
omogućavaju identifikovanje web
dokumenta.
– Protokol
– Ime domena
– Putanju ili suddirektorijum
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 80
Protokoli
• HTTP: Hypertext Transfer Protocol
– Web server- kompjuteri koji hostuju websajt
– Najčešći protokoll, ali ne i jedini (postoji i File
Transfer Protocol (FTP))
• BitTorrent protokol koristi se za prenos
fajlova peer-to-peer mrežni sistem, pa
razmena je mogućua izmeđa računara koji
imaju instaliran BitTorrent klijent
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 81
Imena domena
• www.nytimes.com
traži se home page
sajta
• Nakov svake kose
crte ide fajl ili putanja
u okviru sajta
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 82
Browser
• Brisanje istorije pregledanja
• Postavljanje web strana u toolbar
browsera: bookmarking
• Tagging ili social bookmarking • Čuvanje, organizovanje i upravljenje bookmaring
• Ključne reči ili termini dodeljeni web stranama,
digitalnim slikama ili videu
• Delcious, Digg i Reddit
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 83
Semantic web
• Semantic web (Web 3.0):
– Podaci se defišu tako da ih računari mogu
jednostavno procesirati
– Neke funkcionalnosti semantičkog weba
počinju da se pojavljuju (npr. Siri u iPhone4)
većina funkcionalnosti se i dalje razvija.
– Veliki izazov snimanje svih infomracija
trenutno dostupnih na webu u obliku
medapodadtaka koje računari mogu da
prepoznaju.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 84
Semantic web
• Danas pretraživači su zanovani na
prepoznavanju ključnih reči (koji lekar,
radno vreme)
• A ideja semantičkog weba je da
korišćenjem agenata se odredi u kojoj
ordinaciji i u koje vreme prof. Jovanović
radi, kada je slobodno, koordiniše sa
vašim rasporedom i da vam zakaže
sastanak.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 85
Efikasno pretraživanje weba
Search engine: skup progrma koji pretražuje
web za ključne reči.
Subject directory
Metasearch engine: pretražuje druge
pretraživče umesto pojedinih websajtova
(primer www.dogpile.com)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 86
Preraživanje weba
• Pretraživači (search engine) imaju tri
komponente:
– Pauci konstantno skupljaju podatke na webu
– Programi za indeksiranje organizuju podatke
u velike baze podataka
– Softver pretraživača indekisra podatke,
izbacuje relevantne informacije
• Rezultujuća lista se pojavljuje u web
browseru
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 87
Evaluacija websajtova
• Pre nego što se koristi Internet izvor,
razmotriti:,
– Autoritet
– Relevantnost
– Kome je namenjeno
– Linkove
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 88
SKRIVENI WEB
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević 89
963.812.360 korisnika
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević 90
Browser
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević 91
Skriveni web
Skriveni web
• Skriveni web (deep web, hiden web, Bright
planet 2001)
• Skriveni web: oko 500 puta veći od
“površinskog” weba
• Dinamički sadržaji koji se nalazi unutar baza
podataka
• Raste brže od “uobičajenog” web-a
• Visoko kvalitetan i održavan sadržaj fokusiran
na određene teme
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević
93
Internet odličan za širenje
informacija i propagande • Komunikacija pomoću računara je:
– BRZA
– JEFTINA i
– ANONIMNA
• Internet je pogodan domen za jednostavno širenje informacija i propagande.
• Značajan deo su ekstremistički forumi (sakriveni duboko) na Internetu; njihovo proučavanje je značajno za učenje i razumevanje različitih socijalnih i političkih pogleda prisutnih u ovim online društvima.
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević 94
MRAČNA strana Interneta
• Terorističke organizacije koriste web:
– za promovisanje svoje ideologije,
– da olakšaju internu komunikacije,
– napadaju neprijatelje i
– izvršavaju kriminalne aktivnosti.
• ZATO je izuzetno važno da se analizira kako teroristi (ekstremističke grupe) koriste web da se preduprede njihovi napadi.
FB 2013: doc. dr Ana Kovačević
95
KOMUNIKACIONI SISTEM
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 96
Komunikacioni sistemi
• Osnovne komponente komunikacionog
sistema:
– Predajnik
– Kanal
– Prijemnik
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 97
Komunikacioni sistemi
• Informacija: prolazi put od predajnika do
prijemnika
• Šum- svaka prepreka na putu informacije
(ne može se potpuno ukloniti, već samo
svesti na prihvatljivi nivo)
• Povratna informacija – veoma značajna jer
pokazuje na koji način je informacija
prihvaćena na strani prijemnika.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 98
Komunikacioni sistemi
• Osnovne karakteristike komunikacionog
sistema (predajnik + kanal+ prijemnik):
– Vrsta signala
– Tehnologija kanala (medijuma) za prenos
– Struktura kanala (medijuma) za prenos
– Mehanizam prenosa
– Propusni opseg i brzina
– Cena medijuma za prenos
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 99
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 100
Komunikacioni sistemi
• uspostavljaju veze između uređaja na
komunikacionoj putanji,
• prenose podatke,
• usmeravaju podatke koji se prenose na
najefikasniju putanju između dva uređaja i
obezbeđuju da se podaci korektno prime
na strani prijema.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 101
Podaci i signali • Komunikacioni sistemi prenose podatke pomoću
signala.
• Podaci: su entiteti koji prenose neko značenje (datoteke
u računaru, muzika na CD-u).
– Savremeni komunikacioni sistemi omogućavaju
prenos multimedijalnih podataka (tekst, grafika, video
zapis, glas, muzika, animacija).
• Signali: električne ili elektromagnetne reprezentacije
podataka (konverzacija telefonom, download-ovanje
Web strane).
– Signalom se prenose podaci u računarskim mrežama
i komunikacionim sistemima.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 102
Signal
• Analogni – kontinualni signal u toku vremena; potrebno da svi detalji budu tačno reprodukovani.
• Digitalni – diskretne vrednosti električnog impulsa sa mogućim vrednostima 1 i 0 (uključen i isključen); potrebno je da diskretni nivoi signala budu reprodukovani.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 103
Signali
• Svi signali imaju tri komponente:
– amplitudu (mera jačine signala)
– frekvenciju (mera učestanosti signala, Hz,
kHz)
– fazu (poziciju signala relativno u odnosu na
dati vremenski trenutak ili u odnosu na nulu).
Vremenski domen Frekvencijski domen Propusni opseg
signala
Spore promene Niska frekvencija Mali
Brze promene Visoka frekvencija Veliki
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 104
Vrsta signala Frekvencija
Talas zemljotresa 0.01-10 Hz
Signal nuklearne eksplozije 0.01-10 Hz
Elektrokardiogram (EKG) 0-100 Hz
Šum vetra 100-1000Hz
Govor 100-4000Hz
Audio (zvuk) 20-20000Hz
Tabela opštih relacija
Primeri signala različitih frekvencija
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 105
Digitalni prenos
• Prednost u odnosu na analogni prenos za
digitalne podatke
– lakša primena kompresije
– bolja zaštita podataka
• Smanjenje cena računarskih komponenti
potrebnih za digitalnu konverziju i proces
prenosa podataka.
• Relativno laka nadogradnja digitalnih
komponenti.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 106
Osnonvne funkcije savremenih
komunikacionih sistema • Uspostavljanje veze između uređaja na
komunikacionoj putanji
• prenos podataka
• usmeravanje podataka koji se prenose na najefikasnije putanje između dva uređaja
• obezbeđivanje da se podaci korektno prime na strani prijema
• obezbeđuju zaštitu podataka u toku prenosa
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 107
Opšti model komuniciranja
• Izvor: telefon, računar, mikrofon...
• Predajnik je uređaj u kome se može raditi transformacija, kodiranje, kompresija i/ili modulacija podataka. Pre prenosa neophodna KONVERZIJA u signale.
• Sistem prenosa može biti komunikaciona linija, kabl, vazduh, satelit, računarska mreža.
• Prijemnik (uređaj u kome se može raditi transformacija, dekodiranje, dekompresija i/ili demodulacija primljenih podataka).
• Odredište – zvučnik, slušalice, računar, štampač
Izvor PredajnikSistem
prenosaPrijemnik Odredište
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 108
Protokoli
• Neophodni za komunikaciju između
uređaja
• Protokoli- skup pravila koji se koriste da
omoguće komunikaciju različitih
komunikacionih uređaja.
• Definišu format i redosled poruka koje se
razmenjuju, kao i konkretne akcije nakon
slanja ili prijema poruke.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 109
Način prenosa podataka
• simpleks (engl. simplex) podaci mogu da se prenesu samo u jednom smeru u bilo koje vreme.
• poludupleks (engl. half-dupleks) podaci mogu da se prenesu u oba smera ali u datom trenutku samo u 1 smeru.
• potpuni dupleks (engl. full-dupleks) podaci mogu da se prenesu u oba smera istovremeno.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 110
Podela prema sinhronizaciji
pošiljalaca i primaoca • Prema kriterijumu sinhronizacije pošiljaoca
i primaoca postoji:
– asinhroni i
– sinhroni prenos podataka.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 111
Asinhroni i sinhroni prenos
podataka • Asinhroni prenos podataka je podržan u
sistemima kod kojih predajnik, odnosno
pošiljalac može da generiše bitove u bilo kom
trenutku u vremenu. Pošiljalac i primalac koriste
nezavisne generatore takta.
• Sinhroni prenos: Pošiljalac i primalac rade u
sinhronizovanom režimu rada. Podaci se
prenose u blokovima. Ostvaruje se veća brzina
prenosa.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 112
Poređenje sinhronog i asinhronog
prenosa • Sinhroni prenos omogućava da se veće
količine podataka brže prenesu nego što bi to
bilo asinhronim prenosom.
Prednosti asinhronog prenosa podataka:
– jednostavan,
– jeftin,
– dodatno 2-3 bita po karakteru (dodatno oko 20%),
– dobar za podatke sa međusobnim vremenskim
razmacima (npr.podaci sa tastature)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 113
Prenos podataka
• Paralelni – brži ali je potreban veći broj
linija preko kojih se prenose podaci.
• Serijski
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 114
Uređaji u komunikacionim
sistemima • Repetitor
• Modem
• Multiplekser
• Hab
• Ruter
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 115
Repetitor
• Repetitor- uređaj za smanjivanje izobličenja pojačavanjem ili regenerisanjem signala tako da signal može dalje da se pošalje sa svojom prvobitnom jačinom i u prvobitnom obliku.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 116
Modem
• Računari koji komuniciraju preko
analognih linija moraju da konvertuju
digitalni signal u analogni i analogni u
digitalni.
• Modem (engl. MOdulation DEmodulation)
primena za konvertovanje digitalnog u
analogni signal i obrnuto.
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 117
Multiplekser
• Multiplekser omogućava da 1 komukacioni
kanal prenosi podatke za više izvora.
Hab i ruter
• Hab: ima više priključaka na koji se priključuju računari ili drugi uređaji; prosleđuje signal koji do njih stiže. Habovi mogu da pojačavaju signal, da vrše interno rutiranje, isključuju neispravne priključke; upravljaju mrežom.
• Ruteri: mrežni uređaj za povezivanje računara na Internet; međusobno povezuju mreže koje koriste različite tehnologije
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 118
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 119
Medijum za prenos podataka
1. Bakarni kabl sa uparenim paricama (najeftiniji); spor prenos, zavisi od rastojanja.
2. Koasksijalni kabl – dva bakarna provodnika postavljena koncentrično; bolji od 1, ali zavisi od rastojanja.
3. Optički kabl (transformacija podatak u svetlosne impulse i svaki impuls predstavlja 1 bit); zanemarljivo slabljenje signala; najbolja tehnologija za prenos velike količine informacija na velika rastojanja.
4. Bežične komunikacije značajno manje efikasne od optičkih; imaju prednosti, ali nisu pogodne za velike količine podataka na velikim udaljenostima;
– Mikrotalasni, satelitski, prenos korišćenjem mobilnih mreža,
prenos korišćenjem bežičnih lokalnih mreža.
Standardi u komunikacionim
sistemima • U komunikacionim sistemima postoji
potreba za standardima, pre svega zbog
uređaja međusobne komunikacije.
Organizacije koje su zadužene za
donošenje standarda su:
– ISO (International Stadnadrds Organiztions)
– IEEE (Institute of Electrical Engineering)
– W3C (World Wide Web Consortioum)
– ITU (International Telecomunication Union)
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 120
16.5.2019. autor: dr Ana Kovačević, FB 121
Literatura
• Dejan Simić: Osnove informaciono-
komunikacionih tehnologija, FON 2011.
• Ozren Džigurski, Informatika, Fakultet
civilne odbrane, 2002.
• Alan Evans, Kendall MartinMary, Anne
Poatsy: Technology In Action 10th, 2014