inkluzivna nastava- matematicke igre u nastavi matematike

5/23/2018 Inkluzivna Nastava- Matematicke Igre u Nastavi Matematike

1/18

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

FILOZOFSKI FAKULTET

UITELJSKI FAKULTET DRUGOG CIKLUSA

BANJA LUKA

SEMINARSKI RAD

Matematike igre u inkluzivnoj nastavi- djeca sa autizmom

Mentor: prof. dr Mirko Banjac Student Nikolina Koraak

Banja Luka, februar 2014. godine


2/18

2

SADRAJ

UVOD ..................................................................................................................................... 3

TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU ..................................................................................... 4

POJAM MATEMATIKIH IGARA..................................................................................... 7

Pojam uloga i znacaj didaktikih igara............................................................................... 8

Matematike igre na raunaru............................................................................................. 9

Organizacija matematikih igara u razrednoj nastavi....................................................... 10

Cilj matematikih igara u razrednoj nastavi...................................................................... 10

ZAKLJUAK....................................................................................................................... 12

LITERATURA ..................................................................................................................... 13

PRILOG ................................................................................ Error! Bookmark not defined.


3/18

3

UVOD

Inkluzija je u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ula na velika vrata i ve dugi

niz godina je prisutna. Meutim, trebamo biti svjesni da jo niko nije napravioozbiljnuanalizu opravdanosti, spremnosti i uspjenosti dosadanje inkluzije. Zapravo, desilo se

suprotno, ulo se u veoma ozbiljne poslove bez imalo pripremljenosti, bez plana, edukacije,

ukljuivanja strunih lica i konano traenja pomoi od struke. U nekim kolektivima radila se

edukacija nastavnog osoblja uz podrku nevladinog sektora samoinicijativno. Sa druge

strane, imamo izuzetne pojedince koji nisu ekali da im neko rijei problem, nego su se

snalazili i za edukaciju i pomo na razne naine. Uz pomo upornosti, volje, elje i velike

ljubavi koju imaju za uenike uspijevali su izai na kraj sa velikim problemima.Prirodna tenja drutva je da se razvija i da napreduje u svim poljima. Kada je o

vaspitanju i obrazovanju rije, kretanje je teklo od tradicionalne do savremene kole.

Savremenu kolu ini savremenom uvoenje inovacija. Jedna od njih je i inkluzivna nastava.

Inovacija je stvaranje neeg novog, originalnog, tako da ono to se smatralo

inovacijom prije deset godina, danas je svakodnevna praksa kolstva. Individualizacija je

jedan od didaktikih principa koji se mora potovati u vaspitno obrazovnom procesu.

Cilj ovog rada je pronalaenje mogueg rjeenja prilikom ukljuivanja djece sa

razvojnim, psihikim i motorikim tekoama u redovnu nastavu. Predmet ovog rada su djeca

sa autizmom i Aspergerovim sindromom kao najblaim oblikom autizma. Da bi sagledali

individualizaciju nastave u inkluzivnom obrazovanju, potrebno je napraviti pojmovnu i

sutinsku distinkciju, a zatim usaglasiti sve elemente u jednu cjelinu.

Podrka djeci sa razvojnim tekoama u svakoj fazi njihovog razvoja i socijalizacije

treba da je socijalno validna i funkcionalno zasnovana. To je izazovno i postavlja posebne

zahtjeve onima koje se piduhvate pravljenjem modela procjene i pripadajue baterije

instrumenata.

S obzriom da kod nas inkluzivna nastava nije najbolje razraena te ne postoje

programi za individualizaciju za djecu sa autizmom i Aspergerovim sindromom, upravo iz tog

razloga je i nastalo moje zanimanje za ovu temu. Ovaj projekat je i nastao u saradnji sa

lanovima tima za podrku djeci sa autizmom, kao i saradnjom sa njihovim roditeljima.


4/18

4

TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU

Inkluzija je podruje i princip u okviru cjelokupne reforme sistema vaspitanja i

obrazovanja. U mnogim zemljama svijeta istrauju se fleksibilniji modeli organizacije

ukupnog rada u koli s ciljem da se bolje shvate potekoe na koje djeca nailaze tokom

kolovanja. Svi zakoni i ostale mjere treba da omogue ivot osoba s posebnim potrebama u

vlastitoj porodici, uz pruanje dodatnih usluga. Da bi inkluzivna nastava bila efikasna

potrebno je mijenjati dosadanje stavove prema osobama s posebnim potrebama i njihovom

vaspitanju i obrazovanje.

Inkluzija sama po sebi ne podrazumijeva izjednaavanje svih ljudi, nego uvaavanjerazliitosti svakog pojedinca. U tome i jeste njena vrijednost, jer nam razvoj opte tolerancije

prema individualnim razlikama i potrebama omoguava irenje saznanja, obogaivanje

iskustava i razvoj ovjenosti. Inkluzija svakom pojedincu prua mogunost odluivanja o

vlastitom ivotu i preuzimanje vlastite odgovornosti, u skladu sa sopstvenim sposobnostima.

U inkluzivnom vaspitnoobrazovnom sistemu se istie holistiki pristup koji uzima u

obzir sve, a ne samo obrazovne potrebe uenika, ne izdvajajui pritom nikoga posebno. Takav

sistem stvara primjerenije uslove za sve uenike, potujui njihove individualne razliitosti i

potrebe. Inkluzija tei promjeni cjelokupnog kolskog sistema, tako da su edukacijski planovi

i programi vrlo fleksibilni.

U takvom se sistemu provodi zajedniki program za sve uenike, uz maksimalno

individualizovano prilagoavanje sadraja, metoda, postupaka i tempa rada svakom ueniku.

On ukljuuje kreativnost i razliitost didaktikog materijala, pristupa i uenja putem saradnje.

Time se omoguava inventivno i efikasnije uenje pojedinca i smanjuje mogunost

etiketiranja i diskriminacije.

Tradicionalna nastava je glavnu panju obraala zamiljenom prosjenom ueniku.

Najvee tete od takvog pristupa i naina rada su nanesene upravo djeci s posebnim

potrebama. Prije svega, mislimo na djecu s potekoama u razvoju i uenju.

Djeca s posebnim potrebama su bila osuena na neuspjeh bez pruanja anse da

uspiju. Neki su upuivani u specijalna odjeljenja, neki u posebne ustanove, a mnogi ostali


5/18

5

meu zidovima porodinog okruenja. Rijetki su uspijevali zahvaljujui mogunostima i

socijalnom statusu roditelja.

Iako je tradicionalna nastava ve odavno kritikovana i na osnovu toga proizali

zahtjevi za individualizacijom nastave, za prilagoavanjem nastave individualnostima

uenika, njihovim potrebama i mogunostima, jo i danas se pravi problem oko primjene tog

principa.

Uloga kole u realizaciji funkcionalne inkluzije je od posebnog znaaja. Njen

drutveni, institucionalni, planski i sistematski karakter obezbjeuju uslove za kvalitetnu

socijalizaciju a samim tim i prevazilaenje prepreka koje postoje ili proizilaze iz lokalne

okoline, a koje vode ka stagnaciji, izolaciji i socijalnom hendikepu. Naravno, u svemu tome je

uloga uitelja od posebnog znaaja. Uspjeh djece uopte pa i djece sa posebnim potrebama je

u direktnoj vezi sa osobinama uitelja i strategijama uenja koje on primjenjuje u vaspitno-

obrazovnom procesu. Uloga uitelja podrazumijeva i poduavanje toleranciji, otvorenosti,

posmatranju i uivljavanju u tuu ulogu, prihvatanju, razumijevanju i saradnji sa onima koji

su drugaiji i kojima je neophodna tua pomo. Ukoliko uitelj posjeduje potrebnu dozu

altruizma, sigurno e ga probuditi, ako ne i razviti kod veine svojih uenika.

Veoma bitnu ulogu igra i samostalna aktivnost djeteta s posebnim potrebama, ali s

tako paljivo odmjerenim zahtjevom koji e biti dovoljno teak da bi dijete uloilo odreen

trud, ali u isto vrijeme i dovoljno lagan kako bi doivjelo maksimalan napredak i uspjeh u

radu, to igra bitnu ulogu u formiranju identiteta.

Igra je oduvijek bila u ii djeijeg interesovanja. Stoga je treba maksimalno

povezivati s nastavnim sadrajima i koristiti kao nain za usvajanje znanja, umijea i navika.

Svako dijete, bilo ono s posebnim potrebama ili ne, zna i voli da se igra. Ako postavimo

adekvatan cilj, ne saoptavajui ga odmah djeci, i koristimo igru za njegovo ostvarivanje uz

postavljena pravila i njihovo potivanje, sigurno emo ostvariti vei efekat uenja. Simulacija

prodavnice i igra trgovaca budi interes za matematike aktivnosti a omoguava praktino i

ire usvajanje znanja i umijea. Gotovo sve igre pravilno odabrane, planirane i realizovane

pruaju mogunost maksimalne korelacije predmeta i njihovih sadraja.

U okviru kooperativnih igara uenici mogu biti potpomognuti od strane drugih koji

rade neke stvari na drugi nain; dijete koje dosta sporije govori, koje se bori sa jezikom, ilikoje treba da prebroji na prstiima neki rezultat, takoer moe biti ukljueno u aktivnosti, jer


6/18

6

nam je u cilju da se postigne saradnja, da svi budu uspjeni, ne da se uini neto prije nekog

drugog, ili bez iije pomoi i podrke. U okviru kooperativnih igara, pomaganje drugima se

potuje, a ne oznaava se kao varanje. Uenici uviaju da su slobodni da nagrauju jedni

druge. Uviaju da uspjeh nije ogranien na jednog uenika ili grupu, tako da postaju jedni

drugima podrka u medusobnim uspjesima i doprinosima.

Aplauz drugova, verbalna podrka adekvatnim lijepim izrazima, estitke i uvaavanje

drugara je snaan pokreta svakog, pogotovo djeteta s posebnim potrebama, koje nije sigurno

u sebe, koje se trudi i ulae ogroman napor da bi uhvatilo mrvicu neega. Moete li samo

zamisliti kakav je osjeaj zadovoljstva kada dijete koje do jue nije imalo nikoga osim majke,

oca, djeda, bake i eventualno sestre ili brata, dobije mnotvo drugara koji mu ukazuju

potovanje, razumijevanje, podrku i spremnost na saradnju, pomo i druenje. ta za takvodijete znai pljesak mnova ruica u njegovu ast, poziv na druenje poslije nastave, odlazak

u bioskop s drugovima, posjeta drugu, zajednika igra, pa i pisanje zadae.


7/18

7

POJAM MATEMATIKIH IGARA

Formiranje matematikih pojmova traje koliko i kolovanje ali prvi matematiki

koraci koji poinju sa prvim asom matematike u osnovnoj koli izuzetno su vani i

presudni za dalje napredovanje uenika u oblasti matematike. asovi matematike moraju biti

interesantni, zabavni i koliko god je mogue protkani matematikim igrama, jer se takvim

radom podstie interes i ljubav za matematiku kod uenika.

Kroz igru djeca otkrivaju svoje mogunosti, razvijaju sposobnosti i vjetine, stiu

iskustva, ue i stvaraju. Igra potie njihovu kreativnost. Djecauivajuu igri, to ih motivieu

sudjelovanju a pozitivno raspoloenje tako se prenosi i na uenje. Igra je uenicimanajzabavniji oblik uenja. Znanje steeno kroz igru je trajnije od znanja steenog na neki

drugi nain. Meutim, koritenje igara u razrednoj nastavi matematike trai od uitelja velik

angaman, jer moraju znati zato uvode neku igru u nastavu i ta ele tom igrom postii, da je

igra prilagoena uzrastu i intelektualnim sposobnostima, slabijim, prosjenim i boljim

uenicima, da nije preduga ni prekratka i da ne postane dosadna.

Jedan od naina kako razbiti monotoniju u razredu, pri realizaciji nastavnog gradiva

su matematike igre.

Zanimljiva matematika je matematika iji je sadraj interesantan. To mogu da budu:

matematiki trikovi, matematike zagonetke, magini kvadrati, zadaci sa neobinim

odgovorima, aljivi zadaci, zanimljiva geometrija, rebusi, anegdote iz ivota poznatih

matematiara. Naime, pomou matematikih pria, zagonetki i pitalica uenici se polako i na

zgodan nain stavljaju u problemsku situaciju, izaziva se njihova zainteresovanost za

rjeavanje te problemske situacije, odnosno na taj nain oni usvajaju matematike pojmove irjeavaju matematike probleme i zadatke.

Uenje se ne smije pretvoriti u zabavu, ve zabavu staviti u slubu uenja. Samo na

taj nain mogu se stvarati pobude koje mogu da podstaknu uenike da se vie zainteresuju za

matematiku, jer poslije svakog rjeenog problema nastupa osjeaj zadovoljstva i radosti,

sprjeava se nastajanje straha od matematike, a uz to dolazi do rjeavanja jo jednog bitnog

problema a to je nauiti ih uiti, odnosno da znaju samostalno otkriti i shvatiti bit problema

i odnosa i da samostalno zakljuuju.


8/18

8

Primjenu matematike u stvarnom ivotu najvie e se javiti ako uitelj u nastavikoristi

savremene didaktike sisteme, meu kojima zanaajno mjesto zauzimaju primjeri stvarnog

ivota kroz problemsku nastavu.

Pojam uloga i znacaj didaktikih igara

U didaktikim igrama pravila i sadraji su tako probrani i organizovani da potiu djecu

na odreene vrste aktivnosti koje potpomau njihov razvoj i uenje. Igra, kao dominantan vid

djeijeaktivnosti, prirodni je oblik i metoda vaspitno obrazovnog rada u formiranju prvih

matematikih pojmova kod uenika, najprirodniji nain uenja i stjecanja matematikih

znanja.

Kroz manipulativnu igru uenik ui koncentrisati panju, vjebati mentalnu

vizualizaciju, planira i provjerava ideje, te razvija osjeaju samokontrole. Matematiko

obrazovanje ima funkciju podsticanja razvoja logikih strukturai ono je uvijek u skladu s

kognitivnim razvojem.

Uloga igrovne metode u razrednoj nastavi matematike nije prekidanje spoznajnog

procesa, jer svaka od matematikih igara ima jasnu didaktiku ulogu, igrom do znanja. U

razrednoj nastavi matematike uenik najbolje kreira sistem pojmova kroz igru. Ovakav nain

sticanja znanja ne vodi ka proizvoljnosti, nego postepenom i zabavnom ulaenju u

matematiku znanost. Igrovnom metodom rada uenik posmatra, klasifikuje, imenuje,

rasuuje, povezuje, te tako usvaja matematike pojmove i relacije. Uitelj mora voditi rauna

da se ne pretjera sa igrom da uenici ne pomisleda je uenje matematike samo igra i zabava, i

da ne treba ulagati nikakav napor. Igra i zabava moraju biti u funkciji uenja matematike tj.

sredstvo uenja matematike, a ne sama sebi svrha i cilj.

Igra je sloeno i raznoliko ponaanje koje se smatra temeljnom pretpostavkom

normalnog rasta i razvoja djece. Igra pretpostavlja neku vrstu zabave i odreeni nain

zaokupljanja. Prije svega igra mora biti ugodna i djetetu pruati uitak. Igra ne bi trebala

sadravati cilj koji djetetu namee okolina. Ona treba biti spontana i dobrovoljna. Kroz igru

dolazi do aktivnog ukljuivanja igraa. Slobodno vrijeme i igra se meusobno nadopunjuju.

Igramo se zato to imamo slobodno vrijeme ili imamo slobodno vrijeme zato to se igramo.


9/18

9

Matematike igre na raunaru

TRKE:Najee su to igre u kojima je igra vremenski ogranien. Ove igre zahtijevaju malo

ili nimalo strategije. Nisu primjerene mlaoj djeci, ali mogu poticati i razvijati brzinu

razmiljanja, zakljuivanja i donoenja odluka. Mogu biti dizajnirane tako da se fokusiraju na

razvijanje tano odreene matematike vjetine, npr. aritmetikih operacija.

IGRE STRATEGIJE: U ovakvim igrama igrai analiziraju svoje poteze i uoavaju uzorke koji

vode do pobjede.

GEOMETRIJSKE: Igra razmjeta geometrijske likove na ploi uz pretpostavljene uslove. Uz

igre ovog tipa razvija se geometrijska percepcija, uoavaju se prostorni odnosi, a primjerene

su za djecu od 10-tak godina nadalje.

NUMERIKE: Najpoznatija numerika igra je sudoku, ali na webu je i veliki broj jednako

primamljiv drugih oblika numerikih igara. Njima je zajedniko kombinovanje brojeva

(uzimajui u obzir samo njihovu veliinu ili koristei i aritmetike operacije), te analiza

razliitih situacija koje imaju razliite ishode te odabir najpovoljnije.

KARTAKE IGRE I IGRE S KOCKAM: Osnove ovih igara lee u pravim igrama, meutim,

one su modifikovane za koritenje uz pomo raunara, ali i esto oblikovane tako da razvijaju

neke matematike vjetine, poput raunskih operacija, baratanje razlomcima, usvajanja

pojmova postotka. U ovakvim igrama veliki element uspjeha igra je srea te taj element daje

ansu i slabijim uenicima da ostvare bolje rezultate.

IGRE SPARIVANJA: Ove igre su pogodne od najmlae dobi, temelje se na uoavanju istih (ilimogue je i suprotnih zavisno od koncepcije igre) svojstava te osim razvijanja opaanja

pospjeuju i kratkotrajnumemoriju.

IGRE SIMULACIJE: Ovakva vrsta igara je najkomplikovanija, kako u izradi tako i u igri, jer

zahtjeva od igraa maksimalnu angaovanost. Meutim, igraima su one esto i najizazovnije,

ali i najzanimljivije. Takve igre izuzetno razvijaju strategiju, logika razmiljanja i

zakljuivanja..


10/18

10

ORIGAMI: Origami je tradicionalna japanska umjetnost savijanja papira. Origami modeli

mogu posluiti vizualizaciji geometrijskih likova i tijela, ali i razvijanju matematikog naina

razmiljanja. Origami je lako uklopiti u nastavu matematike na svim razinama kolovanja.

LEGO KOCKICE: Zadatke o LEGO kockicama najee ne moemo rjeavati uobiajenim

matematikim alatima (npr. jednainama ili geometrijskim formulama).

Organizacija matematikih igara u razrednoj nastavi

Dobro organizovana nastava zahtijeva koritenje nastavnih sredstava i literature. Za

nastavu matematike uitelj moe sam pripremiti dosta nastavnih sredstava vodei rauna o

razliitim nivoima naunog znanja. Nisu uvijek potrebna skupa uila da bi nastava bilafunkcionalna i zanimljiva.

Svaki uitelj trebalo bi da ima igrake i didaktika sredstva za uenje kroz igru, te

ostale rekvizite i ureaje za povremene aktivnosti kao to su pribor za crtanje i modeliranje,

zbirke slagalica, stalak za slike i makete, tablu za izlobe, zbirke raznog prirodnog materijala

(ir, kesten, orasi, sjemenke, prue, konci, kola papir, tkanine raznih boja, makaze, ljepilo...)

Sve je ovo potrebno da uitelj moe organizovati razne vrste aktivnosti, zavisno od

svrhe i potrebe. Prirodni materijali su potrebni za pomo pri rjeavanju matematikih

zadataka, pored toga potrebno je tampanje i umnoavanje adekvatnih tekstualnih nastavnih

sredstava.

Cilj matematikih igara u razrednoj nastavi

Kroz matematike igre potrebno je ostvariti sljedee:

- Povezivanje matematikih znanja u stvarnom ivotu;- Upoznaju druge osobe i sarauju s njima;- Da istrauju ta ih zanima;- Vjebaju rjeavanje problema i ue na grekama;- Provjeravanje vlastitog miljenja;- Da se oslobode napetosti i frustracije;


11/18

11

- Razvijanje sposobnosti zakljuivanja i prosuivanja;- Razvijanje sposobnosti matematike komunikacije.

Korisnost igrica je mnogostruka:

- motivacija za uenje se znatno poveava- stvara se pozitivan stav prema matematici, manji je strah od neuspjeha- razvija se matovitost, kreativnost, logiko razmiljanje i zakljuivanje, poboljava

pamenje i pronicljivost

- potie se bre donoenje odluka- kroz igru se omoguuje koritenje i isprobavanje razliitih strategija- povratna informacija je dostupna odmah- pospjeuje se povezivanje i primjena razliitih podruja matematike- omoguuje se samoocjenjivanje, jer se u mnogim igrama prije samog poetka bira

razina optereenja od lake prema sve teoj

- igre se mogu provoditi i u koli i kod kue- poveava se samopuzdanje i neovisnost, djeca mogu igrati neovisno od uitelja, a to ih

dodatno motivira.

Osim pozitivnih, ne treba smetnuti s uma i negativne aspekte:

- nepravilno doziranje igara - bitno je odrediti pravu koliinu vremena koju djecaprovode u raunalnim igrama i izbjei socijalno negativne utjecaje,

- jezina barijera, jer prevladavaju igre na engleskom jeziku. Meutim, ovaj nedostatakdonosi i dobrobitjaa motivacija za uenje engleskog jezika.


12/18

12

ZAKLJUAK

Kroz teorijsko prouavanje matematikih igara i kroz njihovu primjenu, nastojala sam

da naglasim i istaknem ulogu i vanost matematikih igara u inkluzivnoj nastavi. Kroz

realizaciju nastavne jedinice sa matematikim igrama pokazalo se da one itekako mogu biti

zanimljive, matovite i dinamine. Uenikje uspjeno, savelikim zadovoljstvom ostvario sve

postavljene zadatke, a njegovo sretno lice nakon ovakvog odranog asa, meni je najljepa

nagrada.

U radu sam nastojala usmjeriti panju na uenika sa dijagnostikovanim autizmom da,

kroz igru i znanje koje stekne, trajnije usvoji od znanja steenog na neki drugi nain. Naovakav nain uenik e pobuditi svoje interese za matematiku i odravati ga kroz svoje

kolovanje a steena znanja primjenjivati u svakodnevnom ivotu.Moram priznati da ovaj rad

ne bi bio uspjean da nisam imala podrku itavog tima koji mi je pomagao, od doktora

inkluzivne nastave, koji su me uputili u svijet inkluzije, preko asistenata u nastavi, do samih

roditelja autistine djece.

Nadam se da e mnogi prosvetni radnici napajati znanjem najmlae uenike, na njima

jedan prihvatljiv i zanimljiv nain, kroz svijet igara pribliiti im stvarnost i olakati

budunost. Jako je bitno da u predkolskim i kolskim ustanovama rade osobe sposobne i

obuene za rad sa djecom s poremeajem u ponaanju, jer samo u tom sluaju je mogue

napredovanje djece. Matematike igre mogu pokazati da se kroz igru, saradnju i druenje

moe pronai put koji vodi do zadovoljnog uenika.


13/18

13

LITERATURA

1. Banjac, M. (2010). Prema koli kakvu trebamo. Banja Luka: Nove obrazovneinicijative.

2. Deji, M. i Egeri, M. (2005). Metodika nastave matematike. Jagodina: Uiteljskifakultet

3. Ili,M. (2012). Inkluzivna nastava. Istono Sarajevo: Zavod za izdavanje udbenikaIstono Sarajevo

4. Lipovac, D. i Vukobratovi, R. (2003). Metodiki prirunik za nastavu matematike.Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.

5. Mathematics and children (2007). How to teach and learn mathematics. Osijek:Uiteljski fakultet

6. Suzi, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

\


14/18

14

PRILOG

Orjentacioni model matematickih igara u inkluzivnoj nastavi

matematike

Nastavni predmet: Matematika

Nastavno podruje: Skupovi, brojevi, relacije i operacije

Nastavna jedinica: Broj 8

Tip asa: Obrada novog gradiva

Nastavne metode: metoda razgovora, metoda demonstracije

Nastavni oblici: frontalni, individualni

Identifikacija oekivanih rezultata

Po zavretku ove lekcije uenik bi trebalo da usvoji pojam broja 8, da zna formitati skupove

sa 8 elemenata te da zna primijeniti broj.

Odreivanje prihvatljivih dokaza da su rezultati postignuti

- Da prepoznaje broj osam- Da razlikuje broj osam od drugih brojeva- Da moe formirati skup sa osam elemenata- Da naui primjeniti broj osam u svakodnevnom ivotu- Da da adekvatne odgovore na postavljena pitanja


15/18

15

Planiranje iskustva uenja i prouavanja

- Emocionalno- intelektualna priprema- Usvajanje pojma broj osam- Pisanje broja osam- Formiranje skupa sa osam elemenata- Razvijanje obje polovice mozga- Usmjeravanje panje na konkretnu radnju- podsticanje i razvoj fizikih sposobnosti djeteta- osposobljavanje za rad- Ponavljanje nauenog

Obezbjeivanje materijalno-tehnikih osnove nastavnog rada

Karte za UNO, nastavni listii, olovke u boji.


16/18

16

TOK I ORGANIZACIJA ASA

1. KORAK- uvoenje uenika u akitvnostPoinjemo igrom stojea osmica. Stojim u uspravnom stavu kod uenika pruam ruku

naprijed u visini oiju. Pridravam ruku drugom rukom. Po zraku opisujem leeu osmicu od

sredine ka lijevoj strani. Tri puta iscrtam osmicu lijevom rukom, to isto uinim i sa desnom

rukom te tri puta sa obje ruke. Potom pomaem ueniku da on to isto ponov i (cilj igre je

razvijanje motorikih sposobnosti autistinog djeteta, aktiviranje obje polovice mozga kao i

usmjeravanje panje na zadatu vjebu).

2. KORAK - podjela zadataka

Ueniku objasniti ta emo raditi zajedno u glavnom dijelu asa, pokazati mu materijal

pripremljen za njega i korak po korak pokazati ta treba da uradi i ta se od njega oekuje.

3. KORAKzajedniki rad uenika i mentora

Uenik ispisuje po crticama broj 8. Potom uenik boji unaprijed pripremljen materijal.

Svaki uspjeno zavren zadatak biva nagraen aplauzom ili ocjenom 5 za trud, to uenika

podstie za dalje napredovanje. Potom prelazimo na igru pronalaenje osmice meu

kartama. Ueniku dajem pil od 100 karata i oekujem od njega da prepozna osmice, te da ih

izdvoji i razvrsta po bojama (crvena, uta, plava i zelena). U pilu se nalazi ukupno osam

osmica, te od uenika traim da mi prebroji karte. Ukoliko je uenik uspio u svom zadatku,

prelazimo na novu igru. Nova igra se zove matematika borba gdje pil podjelim na dva

dijela. Svaki igra ima svoj pil okrenut prema dole. Svaki igra uzima po kartu sa vrha pila i

okrene je. Igra sa veim brojem osvaja obe karte. Cilj ove igre je primjeniti termine vei -

manji, kao i usporeivanje brojeva do 8.

4. KORAKizvjetavanje


17/18

17

5. KORAK- zajednike zavrne aktivnosti

Zajedno sa uenikom brojim od 1 do 7 kao i od 7 do 1. Formiramo skupove od 7

elemenata te imenujemo skupove prema njihovim osobinama (sedam bojica, sedam

flomastera, sedam svesaka). Formiram skupove razliite brojnosti da uenik uoi razliku,

odnosno da uoi koji od njih ima vie elemenata.

6. KORAK-provjeravanje nauenog

Od uenika oekujem da mi napravi 3 razliita skupa sa razliitim brojem elemenata.

Oekujem da e uenik uvidjeti razliku u brojnosti i da e uvidjeti da skup od 7 elemenata ima

najvie elemenata. Nagraujem aplauzom.


18/18

18

inkluzivna nastava- matematicke igre u nastavi matematike

Documents