Analiza potreba

Poduzetnički

inkubator grada

Vrbovca

Listopad, 2016.

Analizu potreba proveli:

Valerija Golubić Woudstra

Barbara Stipanović

Mario Protulipac

2

3

Sadržaj Sažetak..................................................................................................................................................... 7

Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu ...................... 7

Metodologija istraživanja ........................................................................................................................ 8

Analiza dokumenata ............................................................................................................................ 8

Anketa ................................................................................................................................................. 9

Fokus skupine ...................................................................................................................................... 9

Pretpostavke na kojima se analiza temeljila ......................................................................................... 10

Ciljne skupine .................................................................................................................................... 10

Geografska pokrivenost aktivnosti inkubatora ................................................................................. 10

Aktivnosti inkubatora ........................................................................................................................ 11

Prethodno izrađena studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi...................................................... 11

Specifični ciljevi projekta ................................................................................................................... 11

Analiza socio-ekonomskog okvira ..................................................................................................... 11

Analiza ponude i potražnje ................................................................................................................ 12

Projektna intervencija ....................................................................................................................... 13

Financijska analiza ............................................................................................................................. 13

Pretpostavke financijske analize ................................................................................................... 13

Ukupno ulaganje............................................................................................................................ 14

Operativni rashodi ......................................................................................................................... 14

Operativni prihodi ......................................................................................................................... 15

Financijski jaz ................................................................................................................................. 15

Ekonomska analiza ............................................................................................................................ 15

Zaključak ............................................................................................................................................ 16

Inkubatori – pojam, funkcija i dobre prakse ......................................................................................... 17

Situacija s inkubatorima u Republici Hrvatskoj ............................................................................. 17

Europski benchmarking ................................................................................................................. 21

Opis ciljanog tržišta ............................................................................................................................... 24

Lokacija .............................................................................................................................................. 24

Gospodarstvo .................................................................................................................................... 26

Obrtništvo ...................................................................................................................................... 28

Zaposlenost i nezaposlenost ............................................................................................................. 29

Mjere aktivne politike tržišta rada za samozapošljavanje ............................................................. 29

Analiza buduće potražnje ...................................................................................................................... 30

Potencijalni poduzetnici početnici .................................................................................................... 30

4

Uzorak ............................................................................................................................................ 30

Informiranost o svrsi inkubatora i motiviranost za poduzetničku aktivnost ................................. 32

Potreba za aktivnostima inkubatora ............................................................................................. 40

Postojeći poduzetnici – poslodavci ................................................................................................... 46

Uzorak ............................................................................................................................................ 46

Procjena potreba za aktivnostima inkubatora .............................................................................. 52

Procjena potreba za korištenjem prostora inkubatora ................................................................. 53

Procjena potreba za stručnim uslugama inkubatora .................................................................... 58

Procjena potreba za opremom koju inkubator može imati u svom sastavu ................................. 60

Zaključak ................................................................................................................................................ 62

Preporuke .............................................................................................................................................. 64

Popis literature ...................................................................................................................................... 65

Popis tablica: Tablica 1: Analiza postojećih inkubatora u okruženju ........................................................................... 18

Tablica 2: Preporuke Europskog revizijskog suda relevantne za projekt „Poduzetnički inkubator Grada

Vrbovca“ ................................................................................................................................................ 21

Tablica 3: Cestovna udaljenost gradova kojima Vrbovec gravitira ....................................................... 25

Tablica 4: Dobna struktura stanovništva ............................................................................................... 26

Tablica 5: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2014. i 2015. po

gradovima/općinama ............................................................................................................................ 27

Tablica 6: Broj obrtnika na području Vrbovca, listopad 2016. .............................................................. 28

Tablica 7: Obrti prema djelatnosti, 2016. godina .................................................................................. 28

Tablica 8: Kretanje broja nezaposlenih ................................................................................................. 29

Tablica 9: Podaci o samozapošljavanju na području Zagrebačke županije ........................................... 30

Popis slika:

Slika 1. Komponente analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu ................. 8

Slika 2: Inkubatori u radijusi od 45 km od Vrbovca – postojeći, u završnim fazama te u fazi pripreme

dokumentacije ....................................................................................................................................... 18

Slika 3: Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja postojećeg koncepta inkubatora ............................. 21

Slika 4: Položaj grada Vrbovca ............................................................................................................... 25

Slika 5: Broj tvrtki prema djelatnosti, 2015. godina .............................................................................. 26

Slika 6: Broj zaposlenih prema djelatnosti, 2015. godina ..................................................................... 27

Slika 7: Udio obrta po vrsti djelatnosti .................................................................................................. 29

Slika 8: Mjere HZZ-a za samozapošljavanje ........................................................................................... 30

Slika 9: Ispitanici po radnom statusu ..................................................................................................... 31

Slika 10: Ispitanici po razini obrazovanja ............................................................................................... 31

Slika 11: Ispitanici po dobi ..................................................................................................................... 32

Slika 12: Poslodavci zaposlenih ispitanika ............................................................................................. 32

5

Slika 13: Upoznatost s pojmom „poduzetnički inkubator“ i njegovim konceptom rada ...................... 33

Slika 14: Poznavanje tvrtki koje su započele poslovanje uz pomoć inkubatora.................................... 33

Slika 15: Procjena značaja inkubatora za poduzetničku klimu u Vrbovcu ............................................. 34

Slika 16: Zainteresiranost za korištenje usluga inkubatora prilikom pokretanja poslovanja ................ 34

Slika 17: Utjecaj postojanja inkubatora na odluku o pokretanju poslovanja ........................................ 35

Slika 18: Razina motiviranosti za pokretanje vlastitog poslovanja ........................................................ 36

Slika 19: Razina spremnosti za pokretanje vlastitog poslovanja ........................................................... 36

Slika 20: Planirani poduzetnički pothvati u sljedeće dvije godine ......................................................... 37

Slika 21: Osnovna djelatnost planiranih poduzetničkih pothvata ......................................................... 37

Slika 22: Lokacija pokretanja poduzetničkog pothvata ......................................................................... 38

Slika 23: Grad Vrbovec kao lokacija poduzetničkog inkubatora ........................................................... 38

Slika 24: Prihvatljiva udaljenost inkubatora od mjesta stanovanja ....................................................... 39

Slika 25: Voljnost za dijeljenjem tehnologije i opreme inkubatora ....................................................... 39

Slika 26: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora.................................................................. 40

Slika 27: Interes za iznajmljivanje uredskog prostora ........................................................................... 40

Slika 28: Interes za iznajmljivanje proizvodnog prostora ...................................................................... 41

Slika 29: Iznos prihvatljivog mjesečnog najma po m2 u inkubatoru ...................................................... 41

Slika 30: Potreba za stručnim uslugama inkubatora ............................................................................. 42

Slika 31: Ukupna potreba za uslugama inkubatora ............................................................................... 43

Slika 32: Potreba za opremom u inkubatoru ......................................................................................... 44

Slika 33: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru ........................................................................... 45

Slika 34: Vrsta poduzetnika u uzorku .................................................................................................... 46

Slika 35: Dobne skupine ispitanika ........................................................................................................ 47

Slika 36: Veličina gospodarskih subjekata u uzorku .............................................................................. 47

Slika 37: Područje poslovanja poduzetnika u uzorku po NKD-u 2007. .................................................. 48

Slika 38: Godine poslovanja poduzetnika u uzorku ............................................................................... 48

Slika 39: Broj trenutno zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka .......................................................... 49

Slika 40: Obrazovna struktura zaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku ........................................ 49

Slika 41: Broj zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka na početku poslovanja .................................... 50

Slika 42: Planirana nova zapošljavanja u sljedeće dvije godine ............................................................ 50

Slika 43: Planirani broj novozaposlenih osoba u sljedeće dvije godine ................................................ 51

Slika 44: Obrazovna struktura planiranih novozaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku .............. 51

Slika 45: Praksa provođenja analize tržišta i procjene potražnje za proizvode ili usluge...................... 52

Slika 46: Trenutačna i planirana izvozna aktivnost ................................................................................ 52

Slika 47: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora za postojeće poduzetnike ....................... 53

Slika 48: Prepoznate pogodnosti poduzetničkog inkubatora ................................................................ 53

Slika 49: Postojeći proizvodni prostor anketiranih poduzetnika ........................................................... 54

Slika 50: Postojeći uredski prostor anketiranih poduzetnika ................................................................ 54

Slika 51. Zainteresiranost za najam proizvodnog prostora ................................................................... 55

Slika 52: Potrebna infrastruktura za proizvodne prostore .................................................................... 55

Slika 53. Zainteresiranost za najam uredskog prostora ........................................................................ 56

Slika 54: Prihvatljiva mjesečna cijena najma po m2 tijekom inkubacije ................................................ 56

Slika 55: Plan investiranja u sljedeće tri godine u nove poslovne jedinice, proizvode ili tehnologije... 57

Slika 56: Planirane investicije u sljedeće tri godine ............................................................................... 57

Slika 57: Potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru ...................................................... 58

Slika 58: Ukupna potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru ........................................ 58

Slika 59: Potreba za potpornim uslugama inkubatora .......................................................................... 59

Slika 60: Ukupna potreba za potpornim uslugama inkubatora ............................................................ 60

6

Slika 61: Posjedovanje vlastitog stroja za obavljanje proizvodne djelatnosti ....................................... 60

Slika 62: Potreba za korištenjem opreme tijekom boravka u inkubatoru ............................................. 61

Slika 63: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru ........................................................................... 62

7

Sažetak Analiza potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu izrađena je na zahtjev Grada

Vrbovca kako bi se definirao koncept inkubatora koji bi prostorno i sadržajno adekvatno odgovorio na

potrebe za kvalitetnom poduzetničkom potpornom infrastrukturom, vodeći računa o izvedivosti i

održivosti ulaganja, kao i o generiranju maksimalnih dugoročnih učinaka za razvoj poduzetništva u

Vrbovcu.

Analiza potreba je provedena u razdoblju od srpnja do listopada 2016. godine, a sastojala se od iscrpne

analize raspoloživih dokumenata o radu inkubatora u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te pratećih

preporuka i ankete koja se provela među postojećim poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicima-

početnicima na području grada Vrbovca i okolice, kao potencijalne ciljne skupine budućeg inkubatora.

Iako grad Vrbovec pokazuje pozitivne trendove skoro u svim segmentima koji su inače na nacionalnoj

razini negativni (karakteriziraju ga pozitivni demografski trendovi, povećanje broja trgovačkih društava

i posljedično broja njihovih zaposlenika, relativno niska stopa nezaposlenosti te visoko 15. mjesto po

neto dobiti među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj), projektom otvaranja poduzetničkog

inkubatora želi se dalje održati i dodatno potaknuti taj rast. Opravdanost pokretanja projekta

inkubatora potkrepljena je i relativno visokim interesom ispitanika u anketi za pokretanjem

poduzetničkog pothvata, kao i visokom razinom izražene potrebe za stručnim uslugama koje inkubator

može pružiti.

Rezultati ove analize idu u prilog osnivanju poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu. Međutim, oni također

dovode u pitanje određene aspekte inicijalnog koncepta ovog inkubatora, posebno u smislu

funkcionalnih jedinica unutar inkubatora i opreme koja bi bila na raspolaganju stanarima inkubatora.

Nadalje, analiza postojećeg koncepta ukazala je na potrebu za detaljnijom razradom plana osnivanja

inkubatora, a posebno njegovog rada nakon što je izgrađen i osnovan, i to ne samo u svrhu natjecanja

za bespovratna sredstva u sklopu poziva Razvoj poslovne infrastrukture, već i u svrhu donošenja

informirane odluke o kretanju u ovaj projekt. Detaljan plan, temeljen na objektivnim i po mogućnosti

konzervativnim procjenama, omogućit će uvid u sve potrebne troškove, kao i koristi koje se od projekta

mogu očekivati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Analiza situacije dovela je do određenih zaključaka o potrebama grada Vrbovca te, posljedično, do

preporuka za daljnje korake u skladu s tim zaključcima.

Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog

inkubatora u Vrbovcu Svrha provođenja analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu je definirati

koncept inkubatora koji bi prostorno i sadržajno adekvatno odgovorio na potrebe za kvalitetnom

poduzetničkom potpornom infrastrukturom, vodeći računa o izvedivosti i održivosti ulaganja. Prilikom

analize potreba, u obzir su uzete sljedeće komponente:

8

Slika 1. Komponente analize potreba za otvaranjem poduzetničkog inkubatora u Vrbovcu

Prvi razlog za izradu kvalitetne analize istraživanja potreba je vezan uz poduzetničke potencijale na

području grada Vrbovca. Identifikacija stvarnih potreba neophodna je kako bi se odredilo koji su to

sadržaji koji su potrebni potencijalnim i postojećim poduzetnicima u gradu Vrbovcu i gravitirajućem

području, kakav oblik prostora im odgovara za razvoj njihovog poslovanja, koji su to tržišni iznosi koje

su spremni platiti za korištenje prostora inkubatora i popratne usluge. Ono uključuje i istraživanje

konkurencije – s obzirom na značajan rast potpornih institucija i širenje mreže usluga koje

poduzetničke potporne institucije pružaju.

S pozicije korisnika, istraživanje potreba za inkubatorom u Gradu Vrbovcu, trebalo bi odgovoriti na

sljedeća pitanja:

Zadovoljava li inkubator potrebe razvoja mojeg poslovanja prostorom i uslugama?

Uklapa li se prostor inkubatora cjenovno u razvoj mojeg poslovanja?

Nudi li konkurencija više i po povoljnijoj cijeni?

Razlozi vezani uz izradu istraživanja potreba u odnosu na postojeću studiju izvodljivosti, uglavnom su

vezani uz sadržajne manjkavosti u istraživanju potreba, ali i nepotpunim podacima u financijskoj analizi,

koji su detaljnije prikazani u posljednjem poglavlju analize.

Razlozi vezani uz analizu istraživanja potreba u kontekstu trenutno objavljenog natječaja «Razvoj

poslovne infrastrukture» u okviru Operativnog programa «Konkurentnost i kohezija» tiču se uvjeta

prihvatljivosti (prijavitelja, troškova i aktivnosti), kao i kapaciteta prijavitelja.

Primjera radi, nema izračuna financijskog jaza, striktno su zadani kriteriji broja (postojećih i novih)

poduzeća korisnika, popunjenosti infrastrukture, broja usluga i slično, nepostojeći marketinški dio u

strukturi ulaganja itd. ?

Metodologija istraživanja

Analiza dokumenata Analiza dokumenata pružila je teoretsku podlogu za provedbu istraživanja. Njena svrha bila je dobiti

uvid u funkcioniranje i način rada postojećih inkubatora u Republici Hrvatskoj, a posebno onih koji

mogu predstavljati konkurenciju inkubatoru u Vrbovcu, te u europske dobre prakse i preporuke za

uvjete koje je potrebno ispuniti kako bi inkubator uspješno ispunio svoju svrhu. Analizirana su do sad

provedena istraživanja, izrađene studije, mišljenja i preporuke, kako na nacionalnoj, tako i na EU razini.

9

Anketa Kako bi se dobilo mišljenje postojećih lokalnih poduzetnika – poslodavaca i potencijalnih novih

poduzetnika (obje skupine su i potencijalni korisnici Poduzetničkog proizvodno-poslovnog inkubatora

u Vrbovcu) provedene su ankete među obje skupine u razdoblju od 12. rujna 2016. do 6. listopada

2016. godine. Ankete su bile dostupne online (upitnik za zainteresiranu javnost – potencijalne nove

poduzetnike na http://wyg-ankete.limequery.net/447922?lang=hr te upitnik za postojeće poduzetnike

– poslodavce na http://wyg-ankete.limequery.net/541169?lang=hr ), a poveznice na njih objavljene su

na internetskim stranicama Grada Vrbovca, Razvojne agencije Grada Vrbovca, portalu zagreb.com.hr,

i Facebook stranicama Razvojne agencije grada Vrbovca dok su identificirani ispitanici (postojeći

poduzetnici) o anketi bili obaviješteni elektroničkom poštom. Diseminacijom upitnika na ovaj način

ciljalo se na obuhvat Grada Vrbovca i neposredne okolice jer će i aktivnosti Poduzetničkog inkubatora

ciljano pokriti upravo to područje.

Odaziv na sudjelovanje u anketama bio je sljedeći:

Anketa za postojeće poduzetnike – poslodavce otvorena je ukupno 90 puta, ali je u potpunosti

ispunjeno samo 12 upitnika, a djelomično dodatnih 10 (svi su analizirani).

Anketa za potencijalne poduzetnike – zainteresiranu javnost otvorena je 25 puta, dok je 13

upitnika u potpunosti ispunjeno, a 2 su ispunjena djelomično (kao i u slučaju poduzetnika, i

potpuno i djelomično ispunjeni upitnici su analizirani).

Anketa za postojeće poduzetnike sadržavala je ukupno 49 pitanja te je analizirala sljedeće aspekte:

Opće podatke o poduzetniku, veličini, trajanju poslovanja, broju zaposlenih i njihovoj

obrazovnoj strukturi, djelatnosti i sadašnjem poslovanju

Procjenu potreba za aktivnostima koje bi inkubator provodio

Procjenu potreba za korištenjem prostora kojeg inkubator može pružiti, uključujući i prateću

komunalnu infrastrukturu

Procjenu potreba za stručnim uslugama inkubatora

Procjenu potreba za opremom koju inkubator može imati u svom sastavu.

Anketa za potencijalne poduzetnike – zainteresiranu javnost, kroz ukupno 24 pitanja, analizirala je:

Opće podatke o osobi koja ispunjava upitnik, u smislu radnog statusa, razine obrazovanja te

dobi

Informiranost o svrsi inkubatora, mišljenje o značaju takve institucije, motiviranost za

pokretanje vlastitog poduzetničkog poduhvata te planove u smislu lokacije poduzetničkog

poduhvata i korištenja usluga inkubatora

Potrebu za poslovnim prostorom, uslugama i opremom koju inkubator može pružiti.

Fokus skupine Fokus skupina, na kojoj bi se raspravljalo o rezultatima provedene ankete te o konceptu inkubatora

predloženom u studiji i koji proizlazi iz ankete, planirala se održati 4. listopada 2016. godine, kao zadnji

korak u postupku analize potreba. Na sudjelovanje u fokus skupini pozvani su poduzetnici (članovi

skupštine Udruženja obrtnika grada Vrbovca), kao jedna od ključnih interesnih skupina ovog projekta.

Međutim, unatoč pozivima i detaljnim pripremama za fokus skupinu, na sastanak skupine došla su

samo dva poduzetnika, predstavnika Udruženja obrtnika Vrbovca, tako da se fokus skupina u

planiranom obliku nije mogla održati niti dati planirane inpute za ovo istraživanje.

10

Iako nije provedena fokus grupa, tijekom sastanka se raspravljalo o konceptu inkubatora, razlozima

izrade analize potreba, financijskoj konstrukciji projekta kao i o uvjetima aktualnog natječaja «Razvoj

poslovne infrastrukture», koji se pravilima razlikuje od starijih natječaja sličnog tipa.

Tijekom razgovora doneseni su sljedeći zaključci:

Iskazana je visoka razina angažiranosti i osjećaja «vlasništva» postojećih poduzetnika za

realizaciju projekta inkubatora

Ključni dionici su prihvatili potrebu razmatranja opravdanosti analize potreba i revizije studije

u pojedinim segmentima

Istaknuta je važnost apliciranja projekta na aktualni natječaj s obzirom na zrelost projekta

Potreban je konsenzus svih dionika (grad, RAG, Udruženje obrtnika) kako bi se stvorila kritična

masa kapaciteta potrebnih za realizaciju projekta.

Po završetku sastanka iskazan je interes da se što prije održi prezentacija ishoda analize potreba i

analiziraju manjkavosti postojeće studije, kako bi se nositelj projekta i partneri eventualno stigli

pripremiti već za aktualni (otvoreni) natječaj.

Pretpostavke na kojima se analiza temeljila Ova analiza potreba temeljila se na nekoliko pretpostavki koje su odredile način i opseg istraživanja

koje je provedeno. Pretpostavke su postavljene na temelju samog koncepta inkubatora i raspona

aktivnosti kojima se inkubator bavi, kao i na karakteristikama grada Vrbovca i do sad utvrđenim

potrebama.

Ciljne skupine Analiza je uzela u obzir da će buduće ciljne skupine Poduzetničkog proizvodno-poslovnog inkubatora u

Vrbovcu biti:

Poduzetnici početnici definirani kao trgovačka društva i obrtnici unutar tri godine od

osnivanja (kao korisnici smještaja, usluga i opreme inkubatora)

Nove poslovne jedinice postojećih poduzetnika (kao korisnici smještaja, usluga i opreme

inkubatora)

Spin-off poduzeća postojećih poduzetnika (kao korisnici smještaja, usluga i opreme

inkubatora)

Postojeći poduzetnici (kao vanjski korisnici usluga inkubatora).

Geografska pokrivenost aktivnosti inkubatora Glavna karakteristika poduzetničkog inkubatora je ta da ima lokalni utjecaj i samim time lokalnu

pokrivenost. Nije za očekivati da će inkubator, osim ako se ne radi o visoko specijaliziranom

tehnološkom inkubatoru, privući poduzetnike s regionalnog područja (primjerice županije), već se

njegova aktivnost pretežno fokusira na lokalnu razinu. I sam cilj inkubatora koje osnivaju jedinice

lokalne samouprave je potaknuti lokalni poduzetnički razvoj i lokalno zapošljavanje.

Stoga je ovo istraživanje usredotočeno na područje grada Vrbovca i neposredne okolice (u radijusu od

oko 45 kilometara, odnosno oko sat vremena putovanja automobilom) – području s kojeg je realistično

očekivati da će budući korisnici usluga inkubatora doći.

11

Aktivnosti inkubatora Poduzetnički proizvodno-poslovni inkubator provodit će niz aktivnosti koje će biti usmjerene na

stanare inkubatora (poduzetnike početnike, nove poslovne jedinice i spin-off poduzeća postojećih

poduzetnika), kao i na vanjske korisnike (sve poduzetnike na području grada Vrbovca i neposredne

okolice).

Istraživanje je provedeno imajući na umu da bi inkubator svojim korisnicima mogao nuditi sljedeće:

Najam uredskog prostora po subvencioniranim cijenama

Najam proizvodnog prostora po subvencioniranim cijenama

Korištenje/najam zajedničkih prostorija (npr. dvorane za sastanke)

Korištenje (uz naknadu) uredske opreme

Korištenje (uz naknadu) druge, proizvodne opreme

Pružanje stručnih potpornih usluga:

o Edukacija o temama vezanim na poduzetništvo

o Konzultantskih usluga

o Specijalističkog savjetovanja pri razvoju novih proizvoda i usluga

o Poslovnog povezivanja s investitorima, potencijalnim partnerima, drugim

poduzetničkim potpornim institucijama

o Usluga u sklopu poslovanja, poput administrativnih, knjigovodstvenih i

računovodstvenih usluga, usluga web dizajna, marketinških usluga i sl.

U istraživanju smo se posebno usredotočili na procjenu potreba za gore navedenim uslugama.

Prethodno izrađena studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi U studenom 2015. godina izrađena je Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi Poduzetnički

inkubator Vrbovec. Autor studije je konzultantska tvrtka Logička matrica d.o.o..

U ovom poglavlju razmotrit će se određeni aspekti ove studije koje treba dodatno razraditi kako bi se

povećale šanse za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu poziva Razvoj poslovne infrastrukture

referentne oznake KK.03.1.2.01 (istovremeno ukazujući na određene nejasnoće unutar natječaja na

koje treba obratiti pažnju i zatražiti dodatna objašnjenja Ministarstva poduzetništva i obrta, kao

Posredničkog tijela razine 1 za ovaj poziv, te u skladu s objašnjenjima prilagoditi studiju).

Specifični ciljevi projekta Neki od navedenih specifičnih ciljeva projekta su preopćeniti i zapravo predstavljaju opće ciljeve. Kad

definiramo specifične ciljeve projekta, razmišljamo o željenoj situaciji koja će nastati po završetku

provedbe projekta. Specifični ciljevi poput „Povećanje zapošljivosti i zaposlenosti stanovnika na

području Grada Vrbovca i Zagrebačke županije“, „Očuvanje tradicijske kuhinje Grada Vrbovca“ i

„Jačanje gospodarskog identiteta grada Vrbovca“ nisu nešto što možemo provjeriti i izmjeriti

neposredno nakon završetka projekta.

Nadalje, pri definiciji specifičnog cilja projekta (ili više njih) bilo bi korisno promatrati ciljeve i

pokazatelje natječaja, kako bi se cilj projekta uskladio s njima.

Analiza socio-ekonomskog okvira Analiza socio-ekonomskog okvira trebala bi se više usredotočiti na sam grad Vrbovec i okolicu, odnosno

područje na koje će inkubator imati utjecaj. Utjecaj inkubatora bit će prvenstveno lokalni, pa je to i

područje koje se treba i pokriti analizom.

12

Nadalje, treba izbjegavati opisivanje aspekata koji nisu važni za sam inkubator. Primjerice, podaci o

prostornoj strukturi Zagrebačke županije, broju vodovodnih priključaka na području Zagrebačke

županije, broju vrtića u Zagrebačkoj županiji, zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog

društva (osim ako bi se radilo o strukovnim udrugama važnima za razvoj poduzetništva u Vrbovcu),

kulturnoj baštini i sl. nisu relevantni za inkubator u Vrbovcu – ako autori misle da ipak jesu, povezanost

između tih podataka i projekta bi se trebala objasniti.

Dobra analiza socio-ekonomskog okvira trebala bi dati ulazne podatke za projekciju buduće potražnje.

Analiza bi se trebala usredotočiti na one aspekte koji su važni za budući inkubator – prometna

povezanost, postojeće stanje u poduzetništvu, inkubatori koji su konkurentni jer su smješteni u blizini,

trend samozapošljavanja i sl. Idealno bi bilo iznesene podatke protumačiti u odnosu na projekt.

Analiza ponude i potražnje Analiza ponude temelji se na općenitoj analizi svih inkubatora u Republici Hrvatskoj i trendova u nekim

zemljama EU. Ovo zapravo ne predstavlja ponudu za primjerice poduzetnika-početnika iz Vrbovca –

ponuda je ono gdje se on ili ona u ovom trenu mogu obratiti za neke od usluga koje budući inkubator

planira pružati. Dakle, ne vidimo je li dio potreba već ispunjen i postoji li konkurencija – oba aspekta

utječu na potrebu za projektom.

Analiza potražnje započinje analizom gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj i ponovo nekim

općim trendovima, koji ne moraju biti primjenjivi na situaciju grada Vrbovca. Nakon toga se spominje

Zagrebačka županija, glavne djelatnosti te radne zone, nakon čega slijedi opširan tekst o teškoćama

poduzeća u pronalaženju odgovarajuće radne snage i mekim vještinama koju određena vrsta radne

snage treba imati za obavljanje pojedinih poslova – ponovo, ne vidi se relevantnost ovih podataka za

projekt, a posebno za analizu potražnje. Nakon toga vrlo kratki dio (u odnosu na ostale) bavi se gradom

Vrbovcem i to javnim pozivom za iskaz interesa za smještaj u inkubatoru, koji zapravo nije polučio neke

značajne rezultate (samo tri iskaza interesa i to sva tri u sektorima koje planirani proizvodni prostori

ne pokrivaju).

Naime, u projektu se predviđa izgradnja i opremanje četiri proizvodna prostora opremljena

konkretnom opremom za elektrotehničku i metaloprerađivačku djelatnost, djelatnost proizvodnje

panelnog namještaja i tiskarsku djelatnost te dva prostora za pripremu hrane. Studija, međutim, ne

nudi dovoljno, ili uopće, dokaza kojima bi se potkrijepila potreba za upravo tim vrstama proizvodnog

prostora. Dapače, uz općenitu analizu pretežno Zagrebačke županije (čiji se trendovi ne mogu

jednostavno preslikati na grad Vrbovec, već bi se samo područje grada trebalo na isti način analizirati),

jedini konkretni koraci poduzeti kako bi se ispitala potražnja je poziv Grada Vrbovca za iskaz interesa

za ulazak u inkubator, na koji su se javila samo tri poduzetnika, i to u djelatnostima građevinarstvo,

informacijsko-komunikacijske tehnologije i proizvodnja mlinskih proizvoda i stočne hrane. Nije jasno

kako je onda došlo do odluke Grada Vrbovca da unutar inkubatora izgradi proizvodne prostore (upravo

s tom opremom i za te djelatnosti) i prostore za pripremu hrane, kad nema indikacija da je to ono što

poduzetnicima i/ili poduzetnicima-početnicima u Vrbovcu treba. Zaključci iz analize ponude i potražnje

poput „vidljiva je želja i aktivnost za pokretanje poduzetničke aktivnosti od strane mladih i žena na

predmetnom području“ apsolutno nisu potkrijepljeni bilo kakvim podacima.

Iako se suradnja sa srednjim strukovni školama spominje, ona se ne opisuje u detalje, u smislu potrebe

za tom suradnjom i kako će ona izgleda, pa u zaključku o analizi ponude i potražnje jednostavno bude

spomenuta jednom rečenicom, bez prijašnjeg spomena ili više informacija.

Jednako tako, analiza potražnje ne daje uporište za ostale elemente studije, a posebno financijsku i

ekonomsku analizu. Primjerice, postavljaju se pitanja:

13

Kako znamo da će popunjenost inkubatora u prvoj godini funkcioniranja biti 100% (ako analize

pokazuju da je prosječna popunjenost postojećih inkubatora oko 90%, dakle ovdje se ne radi

o novoosnovanim inkubatorima)? Predstavljene analize nisu dale indikaciju da bi interes bio

tako visok.

Kako znamo da će „novoosnovano poduzeće u prvoj godini poslovanja investirati najmanje

100.000 kn u svoj poduzetnički pothvat“ i kako se onda došlo do godišnjeg iznosa vanjskih

koristi u ekonomskoj analizi od 4.500.000 HRK?

Projektna intervencija Kad se razmišlja o projektu inkubatora, treba razmisliti:

koje su sve aktivnosti potrebne da inkubator započne s radom te koliko će one stajati

kako aktivnosti rasporediti u razdoblje provedbe projekta, koje aktivnosti ulaze u to razdoblje,

a koje ne.

Što se tiče potrebnih aktivnosti i povezanih troškova, osim izgradnje i opremanja u studiji se ne opisuju

pojedinosti povezane s aktivnostima spomenutim u gantogramu, poput „pripremnih aktivnosti za

ulazak poduzetnika“ i „komunikacija i vidljivost“ niti su tim aktivnostima dodijeljeni troškovi u

financijskoj i ekonomskoj analizi. U tom smislu može se razmišljati možda o razradi poslovnog plana

inkubatora, izradi web stranice, održavanju prezentacija o budućem inkubatoru i sličnih aktivnosti koje

bi spadale pod promociju inkubatora prema korisnicima, zatim o edukaciji budućih djelatnika

inkubatora i sličnim aktivnostima (u skladu s postojećom situacijom i potrebama). Trošak koji nije

predviđen je upravljanje projektom, što može biti značajan trošak, posebno kod infrastrukturnih

projekata, jer zahtjeva značajne ljudske resurse različitih profila.

Razdoblje provedbe projekta treba se dosljedno planirati. Npr. u gantogramu projekta (str. 72 studije)

predviđeno je trajanje izgradnje objekta od 5 mjeseci, dok je na drugom mjestu u tekstu (str. 41)

navedeno da će gradnja trajati 9 mjeseci. U gantogramu nije predviđeno vrijeme za provedbu javne

nabave za radove, već se s gradnjom počinje odmah po dodjeli bespovratnih sredstava. Nije jasno u

kojem se razdoblju planira izraditi izvedbeni projekt, jer nije predviđen. U tekstu se spominje trajanje

projekta od 24 mjeseci (str. 41) i od 36 mjeseci (str. 75) – još jedna nedosljednost (iako se iz financijskih

tablica zaključuje da je to ipak 24 mjeseca).

Dakle, projekt treba u cijelosti osmisliti, aktivnosti razraditi, povezati ih s proračunom projekta i onda

dosljedno koristiti te podatke u svim relevantnim dijelovima studije.

Financijska analiza

Pretpostavke financijske analize Iako se u studiji navodi Vodič Europske komisije (EK) za izradu analiza troškova i koristi za programsko

razdoblje 2014. – 2020. (str. 13 studije) kao temelj za izradu analize, kao diskontna stopa za provedbu

financijske analize koristi se 5%, dok je preporučena stopa EK-a za financijsku analizu 4% (str. 42 Vodiča:

„According to Article 19 (Discounting of cash flows) of Commission Delegated Regulation (EU) No

480/2014, for the programming period 2014-2020, the European Commission recommends that a 4 %

discount rate in real terms is considered as the reference parameter for the real opportunity cost of

capital in the long term.“). Vodič predviđa mogućnost da zemlja članica na temelju svoje specifične

situacije odredi drugačiju diskontnu stopu, ali u tom slučaju ona treba biti definirana na državnoj razini

i dosljedno primjenjivana u svim studijama (to nije slučaj kod Republike Hrvatske).

Razdoblje financijske analize uključuje, po objašnjenju u tekstu, između ostalog i „vrijeme za realizaciju

ulaganja što uključuje izradu preostale projektne dokumentacije, izradu projektne prijave za EU

14

fondove, proces evaluacije prijave i vrijeme potrebno za ugovaranje“. Međutim, provedbeno razdoblje

ne uključuje vrijeme potrebno za izradu dokumentacije niti vrijeme potrebno za dobivanje

bespovratnih sredstava (kad bi se sve to promatralo nekoliko bi godina moglo prethoditi samoj

izgradnji), već se računa od trenutka kad kreću konkretne radnje na realizaciji investicije, obično od

trenutka kad je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan.

Ukupno ulaganje Ukupno ulaganje uključuje radove, nadzor radova, visibility oznake na gradilištu te opremanje.

Međutim, kao što je već spomenuto u dijelu o projektnoj intervenciji, ovdje su zanemareni drugi

troškovi koji će morati nastati u tom razdoblju, koji mogu ući u prihvatljive troškove i koji moraju ući u

trošak investicije. To su:

trošak dokumentacije koja je izrađena i koja se još mora izraditi kako bi se počelo s gradnjom i

kako bi se zgrada mogla staviti u funkciju (uključujući i samu studiju izvodljivosti)

troškovi upravljanja projektom

troškovi ostalih usluga (primjerice izrade poslovnog plana i/ili provedbe edukacija za djelatnike

inkubatora) potrebnih za rad inkubatora

troškovi promidžbe inkubatora

ostale aktivnosti unutar elementa komunikacija i vidljivost (uz visibility oznake).

Troškovi nadzora čine se podcijenjeni jer po iskustvu iznose obično oko 2% vrijednosti radova.

Troškovi investicije bi trebali biti prikazani s PDV-om koji je prihvatljiv trošak ako ga nositelj projekta

ne može povratiti (što je slučaj s Gradom Vrbovcem, pogledati Vodič EK, str. 42).

Nadalje, oprema nije specificirana po stavkama, već samo u ukupnom iznosu (5 mil. HRK). Na taj način

teško je procijeniti usklađenost cijena s tržišnim cijenama, niti je moguće dobiti jasnu sliku koliko

komada čega (posebno sitne opreme) inkubator namjerava nabaviti. Opis ulaganja u opremu (str. 71

studije) ne daje informacije je li, na primjer, namještaj za inkubator uključen u tu cijenu (zapravo, po

opisu izgleda da nije).

Operativni rashodi Iako studija daje velik naglasak na kvalitetne usluge koje će inkubator pružati poduzetnicima, od

zaposlenih predviđaju se samo dvije osobe, od kojih je jedna direktor/ica. Razumno je, barem u prvim

godinama rada inkubatora, ne zapošljavati stručnjaka za svako područje podrške koja će

poduzetnicima biti potrebna, već te usluge podugovoriti, ali niti to se ne ogleda u operativnih

rashodima. Dakle, specifična stručna podrška koja je stanarima inkubatora potrebna treba biti

predviđena u operativnim troškovima. Ovo uključuje i računovodstvo.

Operativni rashodi ne predviđaju nikakve aktivnosti inkubatora na svojoj daljnjoj promidžbi, što će

morati biti sastavni dio rada inkubatora (minimalno održavanje i ažuriranje internetske stranice

inkubatora, koju bi inkubator trebao imati).

Nadalje, iako je predviđen trošak održavanja opreme, u preostalih 13 godina od nabave opreme neka

od nje će se trebati zamijeniti (primjerice računala). Trošak zamjene opreme nije predviđen u

operativnim rashodima.

Kod definiranja operativnih rashoda treba razmisliti o svim aktivnostima inkubatora i troškovima koje

će te aktivnosti generirati. Od ovih gore navedenih, moguće je da postoje i još neki operativni troškovi

koji su previđeni.

15

Operativni prihodi Operativni prihodi u projektu su prihodi nastali najmom proizvodnog prostora i ureda (uredskog

prostora i coworking prostora).

Izračun prihoda uzima u obzir da će odmah po završetku projekta inkubator biti pun, što najvjerojatnije

neće biti slučaj. U poglavlju o fazi širenja bi se trebalo navesti kojom se dinamikom očekuje da će se

inkubator puniti te kolika će mu biti popunjenost u svakoj od godina promatranog vremenskog

razdoblja.

Nadalje, praksa je u postojećim inkubatorima da se prostor zaračunava po m2. U ovom slučaju, cijene

proizvodnih i uredskih prostora ne ovise o površini (prostori su različitih površina) nego je za njih dana

ista cijena (osim u slučaju proizvodnog prostora tiskare, koji je 1.000 HRK/mjesečno skuplji od ostalih

proizvodnih prostora).

U tekstu studije (a takva je inače i praksa) navodi se da je „najveća subvencija najma prostora u prvoj

godini boravka tvrtke-stanara u inkubatoru, a potom se progresivno smanjuje sljedećih godina.“. Plan

smanjivanja subvencije po godinama boravka nije iznesen niti se reflektira u prihodima. Ovdje pak

treba obratiti pažnju i na uvjete prihvatljivosti poziva Razvoj poslovne infrastrukture, gdje je jedan od

uvjeta „cijena koja se naplaćuje za uporabu … infrastrukture odgovara tržišnoj cijeni“ – bit će potrebno,

u svrhu izračuna financijskih i ekonomskih pokazatelja, koristiti tržišnu cijenu kao prihod. Ali nije jasno

je li cijena koja je navedena kao temelj prihoda u studiji tržišna cijena (iz koje nije izbijena subvencija,

pa je stoga uvijek ista) ili već subvencionirana cijena. Ako je to uistinu tržišna cijena, onda bi se ona po

m2 kretala od 10 HRK do 12 HRK, što je zapravo vrlo niska cijena i jedino smo na tako nisku tržišnu

cijenu (12 HRK/m2) naišli kod Poduzetničkog inkubatora Vukovar.

Financijski jaz Budući da su diskontirani operativni prihodi veći od diskontiranih operativnih rashoda, nije moguće

automatski ići s pretpostavkom da će sufinanciranje Europskog fonda za regionalni razvoj iznositi 85%

prihvatljivih troškova projekta, već se treba izračunati financijski jaz, odnosno postotak sufinanciranja

koji nedostaje da se projekt provede uzevši u obzir sadašnju vrijednost budućih neto prihoda.

Valja napomenuti da se u natječaju Razvoj poslovne infrastrukture metodom izračuna financijskoj jaza

određuje intenzitet potpore.

Ekonomska analiza Slično kao i u financijskoj analizi, u ekonomskoj analizi pokazatelji se u studiji izračunavaju pomoću

diskontne stope od 5,5%, dok je za programsko razdoblje 2014. – 2020. preporučena diskontna stopa

za ekonomsku analizu u kohezijskim zemljama 5% (str. 55 Vodiča EK: „ According to Annex III to the

Implementing Regulation on application form and CBA methodology, for the programming period

2014-2020 the European Commission recommends that for the social discount rate 5 % is used for

major projects in Cohesion countries and 3 % for the other Member States.“).

Zapravo, obje diskontne stope koje su primijenjene u studiji (financijska diskontna stopa od 5% za

financijsku analizu i socijalna diskontna stopa od 5,5% za ekonomsku analizu) preporučene su

diskontne stope za prethodno programsko razdoblje, 2007. – 2013.

Ovdje valja naglasiti da je u obrascu studije koju treba priložiti pozivu Razvoj poslovne infrastrukture

navedeno da se primjenjuje diskontna stopa od 4% (budući da je samo jedna stopa navedena,

pretpostavka je da se primjenjuje i na financijsku i na ekonomsku analizu). Ovu napomenu u obrascu

studije treba provjeriti i onda studiju prilagoditi tome.

16

Nije dovoljno jasno i konkretno objašnjeno kako se došlo do izračuna primijenjenih konverzijskih

faktora, posebno uzevši u obzir da Vodič EK preporuča korištenje konverzijskog faktora 1 za utrživa i

neutrživa dobra ako država članica nije na nacionalnoj razini definirala konverzijski faktor. Izjave poput

„U ovom projektu se koristi najčešće korištena vrijednost SCF=0,80 koja odražava i izloženost hrvatskih

novčanih tokova“ i „Nacionalna cijena za male potrošače 40% tržišne“ nisu dovoljno potkrepljene – za

obje bi trebalo dati izvor informacija i, po mogućnosti, objasniti izračun. Kod cijena režija, nije jasno

zašto je konverzijski faktor 2, ako je nacionalna cijena za male potrošače 40% tržišne (bi li onda trebao

biti 2,5?). Kod plaće u sjeni, odnosno konverzijskog faktora za rad, Vodič EK za novo programsko

razdoblje navodi da se cijena rada prikazuje samo bez izravnih poreza (dakle poreza i prireza), dok se

socijalna davanja uključuju u cijenu rada jer se smatraju odgođenom plaćom (str. 55 Vodiča, fusnota

51).

Kod kvantifikacije društvenih koristi navodi se da je „Planirano da ukupno 15 poduzeća prođe uspješno

proces inkubacije. Kvantifikacija ove koristi je napravljena na način da se procijenilo da će

novoosnovano poduzeće u prvoj godini poslovanja investirati najmanje 100.000 kn u svoj poduzetnički

pothvat.“. Za ovu izjavu, odnosno iznos investicija, nije dan nikakav dokaz (npr. prosječna ulaganja

poduzetnika-početnika), koji bi se tipično trebao iščitavati ili iz socio-ekonomskog okvira ili iz analize

ponude i potražnje. Uz ovu društvenu korist, još je jedna kvantificirana, a to je „dodana vrijednost s

osnove novih zapošljavanja i učinci privlačenja novih investicija slijedom formiranja novih poduzeća.

Ekonomska korist po osnovi novih zapošljavanja se izračunala kao umnožak novozaposlenih osoba i

BDP-om po glavi stanovnika. Ukupan procijenjeni broj novozaposlenih slijedom ulaganja poduzeća u

inkubatore iznosi 45 (u prosjeku tri novozaposlena po poduzeću koje prolazi proces inkubacije).“ Ove

dvije kvantificirane društvene koristi u izračunu ekonomskih pokazatelja daju ukupne vanjske koristi

od 4.500.000 HRK u svakoj promatranoj godini počevši od 2018. godine, iako bi 2018. godine inkubator

trebao raditi samo 6 mjeseci (jer se u prvih 6 mjeseci godine još oprema), a ta je korist u tablici za

izračun nazvana „prihodi novootvorenih tvrtki“.

Zapravo, nejasnim definiranjem konverzijskih faktora kao i neprikazivanjem izračuna kvantifikacije

društvenih koristi, izračun ekonomskih pokazatelja je donekle izložen manipulacijama, iako bi

ekonomska analiza trebala biti ključni element kojim se dokazuje vrijedi li ulagati EU sredstva u projekt

ili ne.

Zaključak Općenito, dobra analiza socio-ekonomskog okvira, pa posljedično i ponude i potražnje je jamstvo za

izradu objektivne studije koja je dobro procijenila sve aspekte projekta, s tim dajući i nositelju projekta

i potencijalnom donatoru sigurnost da idu u pravom smjeru, odnosno da je projekt potreban, izvediv i

da će imati (dugoročne) koristi za lokalnu zajednicu.

Izneseni zaključci uvijek moraju biti argumentirani, a i dosljedni kroz cijeli tekst, inače se čitatelj pita

što su ispravni zaključci.

Najbolji pristup u izradi bilo kakvog dokumenta koji treba služiti za donošenje važnih odluka je

transparentnost – sve pristupe koji su primijenjeni treba objasniti, tako da je čitatelju jasno kako je do

određenih podataka i pratećih zaključaka došlo.

Preporuka je studiju revidirati, ne samo sa stajališta primijenjenih diskontnih stopa, već i sa stajališta

stvarnih potreba, jer jedino u slučaju kad projekt zadovoljava te potrebe može se od njega očekivati da

će generirati društvene koristi. U suprotnom, u situaciji kad su resursi ograničeni i odluka da se jedan

projekt financira znači nemogućnost financiranja nekog drugog projekta, bilo bi pametnije i korisnije

17

sredstva predviđena za ovaj projekt usmjeriti na nešto drugo, što uistinu hoće generirati željene koristi

za lokalnu zajednicu.

Inkubatori – pojam, funkcija i dobre prakse Situacija s inkubatorima u Republici Hrvatskoj Broj inkubatora i ostalih srodnih oblika poduzetničkih potpornih institucija među koje ubrajamo

akceleratore, znanstveno-tehnološke parkove, poduzetničke centre, poslovne parkove i coworking

prostore raste. Zadnja sveobuhvatna analiza djelovanja poduzetničkih potpornih institucija rađena je

2008. godine kao rezultat suradnje Poduzetničkog inkubatora BIOS iz Osijeka i Agencije za istraživanje

tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Audeo. U tom trenutku baratalo se s podatkom od 27 poduzetničkih

potpornih institucija koje vrše funkcije inkubatora na području Republike Hrvatske. Prema podacima

nađenim na http://www.startco.hr, barata se sa čak 82 poduzetničke potporne institucije (ne

računajući razvojne agencije koje također pružaju određene usluge kojima se bave i poduzetnički

inkubatori), međutim među njima ne razdvajaju se posebno one koje osiguravaju prostor

poduzetnicima od onih koje isključivo pružaju određene vrste usluga. Ministarstvo poduzetništva pod

evidencijom poduzetničkih inkubatora koja se temelji na Jedinstvenom registru poduzetničke

infrastrukture prepoznaje 34 subjekta, dok pod akceleratorima, poslovnim parkovima i znanstveno-

tehnološkim parkovima navodi još ukupno 7 institucija, od koji se pojedine ponavljaju u više kategorija,

pa se može okvirno govoriti o brojci od oko 35 inkubatora. Također, nisu navedeni neki novi inkubatori

poput HUB385.

Dodatan problem je što u navedenim evidencijama nema poduzetničkih inkubatora koji su u završnim

fazama izgradnje i za koje možemo biti sigurni da će biti svojevrsna konkurencija inkubatoru u Vrbovcu.

Posebno se to odnosi na grad Križevce gdje se uskoro otvara Razvojni centar i Tehnološki park na oko

3000 m2 s uslugama radnog prostora, coworking prostora, poslovnog savjetovanja i edukacije,

akceleracije, te koji zbog relativne blizine, dobre cestovne povezanosti, konkurentnih cijena (u odnosu

na nacionalni prosjek) biti najveći konkurent Poduzetničkog inkubatora grada Vrbovca. Tu su i uskoro

otvoreni Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija SEECELL, Tehnološki park u sklopu

Zagrebačkog velesajma, najavljeni inkubatori u Velikoj Gorici, Samoboru, Ivanić Gradu itd. Našim

istraživanjem obuhvatili smo područje od oko 45 kilometara oko grada Vrbovca. Iako inkubacijsko

područje može biti daleko šire, na nacionalnoj razini, pa se čak potiče i internacionalizacija (Europski

revizorski sud, 2014), u konceptu lokalnog inkubatora kakav bi trebao biti vrbovečki, ipak smo se

ograničili na područje od otprilike do 1 sata vožnje automobilom, koje dijeli ima određene socio-

kulturne značajke, te nezaobilaznu činjenicu blizine grada Zagreba koja istovremeno može predstavljati

priliku i veliku prijetnju.

Crvenom bojom označeni su postojeći inkubatori, plavom bojom inkubatori koji su u završnim fazama

izgradnje, a sivom bojom označeni su potencijalni inkubatori, koji su u fazi pripreme dokumentacije.

Za dio inkubatora koji su svojevremeno djelovali, poput onog u Bjelovaru, nismo uspjeli pronaći

relevantne podatke, pa nisu obuhvaćeni analizom.

18

Slika 2: Inkubatori u radijusi od 45 km od Vrbovca – postojeći, u završnim fazama te u fazi pripreme dokumentacije

Osnovni podaci koje smo prikupili, analizirali i usporedili s planiranim aktivnostima, kapacitetima

Poduzetničkog inkubatora grada Vrbovca, prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica 1: Analiza postojećih inkubatora u okruženju

PPI Najam opreme

Popratne usluge Cijena po m2

1 Koprivnički poduzetnik (inkubator)

Da: laser, CNC, pakirka, viličari

Izrada poslovnih planova i investicijskih studija, projekata za EU fondove, edukacije i seminari, mentorstvo

Od 1 kn/m2 /za poduzetnike početnike do 30 kn/m2 što se smatra komercijalnom cijenom + režije

2 ZIP – zagrebački inkubator poduzetništva

Ne Mentorstvo iskusnih poduzetnika, coworking, medijska podrška, radionice, nalaženje investitora

50kn/dan za coworking

3 Tehnološki park Zagreb (TPZ d.o.o.)

Ne Pomoć u svim fazama (predinkubacija,

50 kn/dan za coworking, u 1.

19

PPI Najam opreme

Popratne usluge Cijena po m2

inkubacija, postinkubacija, virtualna inkubacija uz usluge tehničke podrške, poslovnog savjetovanja, poslovne edukacije, internacionalizacije, predakceleracije)

godini 20% komercijalne vrijednosti najma, nakon 5 godine puna cijena

4 Impact Hub, Zagreb Ne Inkubacija i akceleracija, mentorstvo, coworking, posebni programi za žene poduzetnice, društveno poduzetništvo itd., umrežavanje

Coworking, sastanci, 150-1300 kn/mj. Ovisno o paketu usluga

5 HUB385 Ne Najam prostora za coworking, umrežavanje, organizacija događanja, radionica itd....

Ured uz korištenje zajedničkih prostora od 5000kn, korištenje vlastitog radnog stola i zajedničkih prostora (od 1250 kn, zajednički radni prostor (od 150 kn/dan)

6 Pisak – poduzetnički inkubator grada Siska

Ne Virtualni ured, najam sale za sastanke, edukacije, promotivna i edukativna događanja,

Od 15 kn/m2 mjesečno u 1. godini – 50 kn/m2 u 5. godini

7 Core incubator Ne Financiranje, mentorstvo, coworking, programiranje, dizajn, računovodstvo i pravna pomoć.

8 Poduzetnički inkubator Ludbreg (Lucera d.o.o.)

Da (hladnjača, pakirnica, 3D printer)

Najam prostora (uredske i uslužne djelatnosti), savjetodavne, konzultantske, administrativne usluge i edukacije, coworking, IT podrška i usluge, usluge iz područja marketinga, edukacije

1 kn/m2 u prvih 6 mjeseci, 100% komercijalne cijene u 5. godini + admin. troškovi

1 Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija SEECEL

Učenje i usavršavanje, centar stručnosti i izvrsnosti, uredske prostorije, smještajni kapaciteti za polaznike edukacija, dvorane za sastanke, garažna parkirna mjesta te inovacijski park

20

PPI Najam opreme

Popratne usluge Cijena po m2

2 Tehnološki park – Zagrebački velesajam

3 Križevci – Razvojni centar i tehnološki park

Ne Tehnička podrška, poslovno savjetovanje, poslovna edukacija, internacionalizacija

16 kn/m2 + režije

1 Poduzetnički inkubator Grada Velike Gorice

2 Poduzetnički inkubator Ivanić Grad

3 Poduzetnički inkubator Ivanec

Iz provedenog istraživanja utvrđeno je kako trenutno tek manji broj inkubatora omogućava razvoj

proizvodnih djelatnosti u ciljnom području. Većina inkubatora nudi uredski prostor, prostor za sastanke

po sistemu dnevnog, mjesečnog ili godišnjeg najma. Inkubatori u javnom vlasništvu (čiji su većinski

osnivači jedinice lokalne/regionalne uprave i samouprave) imaju subvencionirane cijene najma. Opseg

usluga uglavnom je sličan u svim analiziranim inkubatorima, s određenim specifičnostima koje

proizlaze iz inkubatora čiji su osnivači privatne osobe. Kod njih su zamjetne više cijene, kvalitetna

medijska eksponiranost, dobro strukturirani timovi mentora – uglavnom privatnih poduzetnika uz

mogućnost pribavljanja konkretnih investicija za pokretanje/ubrzavanje rasta i razvoja MSP. Uzevši u

obzir navedene podatke koji su nastali kao rezultat istraživanja rada drugih srodnih potpornih

institucija, rezultata ankete koja je obrađena niže, te preporuka Europske komisije koje su nastale na

osnovi benchmarking analize inkubatora u Europskoj uniji i Tematskog izvješća Europskog revizorskog

suda, navodimo glavne snage i slabosti postojećeg koncepta inkubatora:

21

Slika 3: Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja postojećeg koncepta inkubatora

Europski benchmarking Postoje brojna istraživanja na razini Europske unije vezana uz ulaganja sredstava iz EU fondova u

poduzetničke inkubatore. U ovom dijelu teksta referirat ćemo se na službene dokumente koje je

naručila Europska komisija, a izradili Centar za strateške i evaluacijske usluge (2002. godina) odnosno

Europski revizorski sud (2014. godine).

Iz navedenih dokumenata, za potrebe ove Studije korišteni su dijelovi preporuka koji su relevantni

projektu «Poduzetničkog inkubatora Grada Vrbovca»:

Tablica 2: Preporuke Europskog revizijskog suda relevantne za projekt „Poduzetnički inkubator Grada Vrbovca“

Europski revizorski sud: Tematsko izvješće: Je li Europski fond za regionalni razvoj uspješno podupirao razvoj poduzetničkih inkubatora?

PREPORUKA POVEZANOST S PROJEKTOM

Poslovni bi se inkubatori trebali osnivati na temelju detaljnih i realističnih poslovnih planova pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti

Analiza potreba putem ankete pokazala je područja investicije koje je potrebno dodatno razraditi – radi se o uslugama koje potencijalni

22

održivosti njihovih neprofitnih inkubacijskih aktivnosti

poduzetnici trebaju u fazama predinkubacije, inkubacije i postinkubacije. Zaključak Tematskog izvješća je kako u infrastrukturnom smislu inkubatori obično izvršavaju svoju funkciju, te kako se prilikom planiranja i financiranja najviše pažnje posvećuje infrastrukturnoj komponenti inkubatora, a zanemaruju se usluge. Istraživanje provedeno u svrhu izrade ove analize, pokazalo je upravo da naglasak treba staviti na usluge jer je svega 17% ispitanika ustvrdilo da žele ulagati u proizvodne djelatnosti, a svi ostali su orijentirani na IKT ili uslužne djelatnosti, a svi redom trebaju popratne usluge. Potreba za opremom također je bila zanemarivo iskazana u odnosu na popratne usluge (savjetovanje, konzultantske usluge i slično). Primjer dobre prakse je BIOS, poduzetnički inkubator u Osijeku nudi čak 17 različitih usluga u fazi inkubacije/postinkubacije (http://inkubator.hr/hr_HR/o-nama)

Inkubacijske bi aktivnosti od samog početka trebalo obavljati osoblje s primjerenim vještinama koje može pružiti odgovarajuću individualnu potporu korisnicima i potencijalnim budućim poduzetnicima

Kako bi se navedene usluge predinkubacije, inkubacije i postinkubacije mogle provesti, potrebno je osigurati kvalitetne kadrove. U usporednoj analizi rada drugih poduzetničkih inkubatora, iskazane su različite prakse – pojedini inkubatori imaju zaposleno osoblje koje pruža dio navedenih usluga, dio inkubatora ima isključivo vanjske pružatelje usluga poslovnog savjetovanja i mentora, a većina ih kombinira vanjske i interne stručnjake. U investicijskoj studiji potrebno je identificirati način pružanja usluga unutar inkubatora uključujući interno osoblje i vanjske djelatnike, odrediti troškove istih i uključiti ih u financijsku analizu poslovanja. Kvalitetni interni i vanjski stručnjaci trebali bi biti barem jednako važan argument za odabir pojedinog inkubatora kao što je prostor ili eventualna oprema. Brojni poduzetnički inkubatori upravo na snažnim kadrovskim (mentorskim) kapacitetima grade svoj image i privlače tvrtke s dobrim idejama: http://zipzg.com/ljudi/

Inkubatori bi trebali proaktivno tražiti i stjecati nove korisnike neovisno o njihovom zemljopisnom podrijetlu te se usredotočiti na inovativne poslovne ideje s velikim potencijalom rasta kako bi ostvarili najveću moguću učinkovitost javnih financijskih sredstava te najveću moguću dodanu vrijednost sredstava EU

Za potrebe proaktivnosti u radu, ne samo u pronalaženju novih korisnika nego i općenito, na razvoju i promociji poduzetništva (posebno u slučaju lokalnih «univerzalnih» inkubatora), potrebno je imati osmišljenu komunikacijsku strategiju sa svim resursima (ljudskim, materijalnim) koji su potrebni da bi se poboljšala vidljivost i omogućilo proaktivno traženje korisnika (kao što je vidljivo iz primjera

23

Zagrebačkog inkubatora poduzetništva koji svojim redovitim natječajima privlači poduzetnike početnike ili potencijalne poduzetnike s dobrim poslovnim idejama (http://zipzg.com)

Postupak inkubacije kod svakog bi društva koje je korisnik inkubatora trebao početi pripremom detaljnog inkubacijskog programa koji je prilagođen pojedinom društvu. Trebalo bi pratiti provedbu tog programa te procijeniti u kojem su stupnju postignuti ciljevi poduzetnika

Nastavno na točku 2 ove tablice, EU prakse pokazuju da uspješnost poduzetnika koji započinju svoje poslovanje u poslovnim inkubatorima raste u situacijama kvalitetne predinkubacije i u situacijama kada se na svakog korisnika primjenjuje individualizirani pristup. Ovakav pristup iziskuje znatne kapacitete (za selekciju i usmjeravanje, praćenje razvoja). Tim više je potrebno detaljnije razraditi procese (istraživanja potreba, procjene izvedivosti projektne ideje, pomoć u poslovnom planiranju, razvoju proizvoda kroz mentorstvo, a zatim i pomoć u pronalaženju tržišta, umrežavanju i internacionalizaciji)

Benchmarking analiza poslovnih inkubatora

Poslovni inkubatori trebali bi biti dizajnirani na način da podržavaju i budu dio šireg strateškog okvira – teritorijalno orijentiranog ili fokusiranog na određene prioritete politika (npr. razvoj klastera) odnosno sektorske prioritete.

S obzirom da ne postoji veća razina povezanosti niti partnerstvo sa klasterima, većom industrijom ili znanstveno-istraživačkim sektorom, nije izvjesno da će inkubator u Vrbovcu biti sektorski usmjereni inkubator – tj. predloženi koncept «lokalnog inkubatora» kojem je cilj poticanje razvoja lokalnog poduzetništva i smanjenja nezaposlenosti realan. Doprinos širem strateškom okviru ovdje će biti vezana uz relevantnost prema strateškim razvojnim dokumentima. Geografska umreženost mogla bi se u perspektivi ostvariti uspostavom mreže poduzetničkih inkubatora Zagrebačke županije za čiju uspostavu postoji inicijativa (Zagrebačka županija) koja može osigurati različite pogodnosti poduzetnicima u organizacijskom i stručnom nadopunjavanju

Inkubatori bi se trebali promovirati kroz inkluzivno partnerstvo dionika iz javnog i privatnog sektora.

U predmetnom slučaju, ono se već djelomično ostvarilo suradnjom između Udruženja obrtnika Grada Vrbovca i Grada Vrbovca (i s RAG-om kao budućim operaterom). Potrebno je razmotriti na koji način eventualno dati veću odgovornost i proaktivniju ulogu Udruženja obrtnika u radu poduzetničkog inkubatora s obzirom na visoku razinu osjećaja «vlasništva» nad projektom, što se može povezati s identificiranim deficitom u stručnim znanjima i kapacitetima potrebnim za proaktivni rad inkubatora.

Postoje različiti načini kako poduzetnički inkubatori pokrivaju operativne troškove, a iako se većina oslanja na javne izvore, postoji

U ovom pogledu, postojeća financijska analiza slijedi zaključke benchmarking analize Europske komisije, ali uz napomene koje su prezentirane u

24

Opis ciljanog tržišta

Lokacija Smješten u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije, Grad Vrbovec graniči s Koprivničko-

križevačkom županiji, a nalazi se i u blizini Bjelovarsko-bilogorske županije.

argument za smanjenje ovisnosti o javnim sredstvima i veće oslanjanje na vlastite prihode

nalazima (financijski jaz, nerealne projekcije popunjenosti, pitanje definiranja cijene, jačanje konkurencije i slično). Zanimljivo da na razini inkubatora koji su bili obuhvaćeni analizom (Vrbovečki inkubator se površinom uklapa u model), imaju prosječnu cijenu operativnih troškova od 500 K Eura godišnje, od čega 41% otpada na zaposlenike, 24% na usluge namijenjene klijentima, 22% na održavanje zgrade i opreme i na ostalo 13%. Iako se radi o prosječnom izračunu troškova, opći i administrativni troškovi te troškovi osoblja u financijskoj projekciji Vrbovca iznose 460.000 kn godišnje, što je osam puta manje, pa je potrebno napraviti dodatnu projekciju ne samo troškova osoblja nego i ostalih operativnih troškova (npr. 2.000,00 kn za režije (struja, grijanje, voda, komunalni doprinosi/telekomunikacije mjesečno se čini nerealno nisko).

Dodjela fizičkog prostora poduzetnicima je središnja aktivnost inkubatora. Definirani su standardi dobre prakse kao model koji se može primijeniti kod konfiguriranja prostora inkubatora

Analiza pokazuje da inkubatori koji imaju manje od 5.800 m2 prostora namijenjenog korisnicima (najčešći slučaj analiziranih inkubatora), teško mogu ostvariti efekte obujma i biti samoodrživi. Također planirani minimum je 18 korisnika (poduzeća). Još jedan važan zaključak je da se % popunjenosti planira i ostvaruje na 85% kapaciteta. Kriteriji naravno, nisu univerzalni, ali s obzirom na manje gabarite inkubatora u Vrbovcu i planiranu popunjenost od 100% već u prvoj godini i kontinuirano, trebat će napraviti daleko detaljniju analizu rizika (kvalitativnu i kvantitativnu, s Monte Carlo simulacijom).

25

Slika 4: Položaj grada Vrbovca

Izvor: Google maps

Najbliže jedinice lokalne samouprave Zagrebačke županije su Grad Sveti Ivan Zelina te općine Preseka

i Rakovec na zapadu, na jugu općine Brckovljani i Kloštar Ivanić, te na istoku općine Gradec i Dubrava.

Ove četiri općine zbog blizine gravitiraju Vrbovcu te prema svojoj ulozi u sustavu središnjih naselja

Zagrebačke županije, Vrbovec je svrstan u manje regionalno središte. Površina Grada Vrbovca iznosi

159,05 km2, što iznosi 5,2% od ukupne površine Zagrebačke županije (3058,15 km2) i pripada srednje

velikim jedinicama Zagrebačke županije.

U sljedećoj tablici se nalaze cestovne udaljenosti gradova kojima Vrbovec gravitira s naglaskom na ona

gdje se nalaze konkurentni inkubatori te koja predstavljaju industrijska središta:

Tablica 3: Cestovna udaljenost gradova kojima Vrbovec gravitira

Grad Udaljenost

Zagreb 43.37 km

Dugo Selo 18.34 km

Ivanić Grad 30 km

Sveti Ivan Zelina 20.73 km

Velika Gorica 52.18 km

Zaprešić 68.99 km

Samobor 69 km

Sveta Nedelja 63.84 km

Jastrebarsko 79.22 km

Križevci 21.78 km

Bjelovar 39 km

Koprivnica 53 km

26

Prema zadnjem popisu stanovništva, na području Vrbovca živi 14.797 stanovnika, te se stanovništvo

neznatno povećalo u odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2001. (za 0,93%). Prema teritorijalnom

obuhvatu, Grad Vrbovec obuhvaća 42 naselja: Banovo, Brčevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji

Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica,

Konak, Krkač, Kućari, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lovrečka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves,

Naselje Stjepana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirakovec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug,

Prilesje, Samoborec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovec, Vrbovečki Pavlovec, Vrhovec i Žunci.

Prema već spomenutom Popisu, 22,94 % stanovništva mlađe je od 19 godina, dok je 22,15 %

stanovništva starije od 60 godina tako da u Vrbovcu nisu prisutni negativni demografski trendovi s

kojima se suočava velika većina Hrvatske.

Tablica 4: Dobna struktura stanovništva

SPOL 0-19 godina 15-64 godine (radno sposobno stanovništvo)

60 godina i više

M 1699 5039 1310

Ž 1696 4936 1968

UKUPNO 3395 9975 3278

Izvor: DZS, 2011.

Gospodarstvo Prema podacima HGK, u 2015. godini u Gradu Vrbovcu poslovalo je 290 tvrtki (pravnih osoba) koje su

zapošljavale 3.014 radnika. U odnosu na 2014. godinu, broj tvrtki se povećao za 4,82 % kada ih je bilo

276 te se shodno tome povećao i broj radnika, za 6 % (u 2014. ih je bilo 2.831 zaposlenih). Do najvećeg

povećanja broja radnika dolazi u prerađivačkoj (prehrambenoj) industriji i građevinarstvu.

Slika 5: Broj tvrtki prema djelatnosti, 2015. godina

Izvor: HGK

*pod ostale djelatnosti svrstavamo: opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; informacije i komunikacije; poslovanje nekretninama; administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti; obrazovanje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; umjetnost, zabava i rekreacija

4,483%

18,621%

9,310%

33,448%

4,828%

6,207%

10,690%

4,138%

8,276%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK …

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE …

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

OSTALE DJELATNOSTI

Broj tvrtki prema djelatnosti

27

Od 290 tvrtki, čak 288 je malih poduzeća dok je jedno poduzeće srednje veličine i jedno poduzeće je

veliko (PIK Vrbovec). S obzirom na djelatnost, dominantne su trgovina i prerađivačka industrija. Čak

polovica tvrtki (52 %) na području Vrbovca primarno obavlja ove dvije djelatnosti, a u odnosu na ostale

značajno su zastupljene i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti kao i građevinarstvo.

Slika 6: Broj zaposlenih prema djelatnosti, 2015. godina

Izvor: HGK

Najviše ljudi zaposleno je prerađivačkoj industriji, i to u PIK-u Vrbovec (od svih zaposlenih u

prerađivačkoj industriji, u PIK-u radi čak 89,58 % radnika). Od ostalih industrija, najviše zaposlenih je u

trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, ugostiteljskim djelatnostima i građevini.

Prema podacima FINE za 2015. godinu, na području Vrbovca poslovalo je 280 poduzetnika, odnosno

tvrtki u privatnom vlasništvu, što je udio od 4,28 % svih poduzetnika u Zagrebačkoj županiji. Time je

Vrbovec svrstan na 50. mjesto po broju poduzetnika od svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Poduzetnici u Vrbovcu zapošljavaju 3.150 ljudi, odnosno 6,56 % svih radnika zaposlenih kod

poduzetnika u drugim jedinicama Zagrebačke županije. Sumiranjem svih prihoda i rashoda, možemo

reći da su poduzetnici Vrbovca uspješno poslovali i u 2014. i 2015. što Grad Vrbovec svrstava na 15.

mjesto po neto dobiti svih gradova i općina u Hrvatskoj. Ipak treba imati na umu, da je za to velikim

dijelom zaslužno uspješno poslovanje PIK-a Vrbovec, koje svojim uspješnim poslovanjem znatno utječe

na ovu pozitivnu bilancu.

Tablica 5: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2014. i 2015. po gradovima/općinama

Broj

poduzetnika Broj

zaposlenih Ukupni prihod Dobit razdoblja Gubitak

razdoblja Neto dobit

Broj Rang Broj Rang Broj Rang Broj Rang Broj Rang Broj Rang

2014. 292

48

3.031

34

2.820.682

25

109.188

32

10.673

127

98.515

17

2015. 280

50

3.150

34

28.311.915

27

125.623

28

8.034

133

117.589

15

Izvor: Fina

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAKMOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TEPRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKEDJELATNOSTI

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

Ostale djelatnosti

28

Obrtništvo Prema podacima iz Obrtnog registra na području Vrbovca aktivno radi 326 obrtnika, u koje ubrajamo i

obrtnike iz Dubrave, Gradeca, Farkaševca, Preseke i Rakovca koji su isto članovi Udruženja obrtnika

Vrbovec.

Tablica 6: Broj obrtnika na području Vrbovca, listopad 2016.

Vrbovec 191

Dubrava 58 Gradec 31 Farkašavac 17 Preseka 17 Rakovec 12 Ukupno 326

Izvor: Obrtni registar

Broj obrtnika je u laganom kontinuiranom padu, te se taj broj od 2013. godine smanjio za 6,5 % (2013.

godine bilo je 349 obrtnika). Također, trend djelatnosti obrta je sličan kao i na razini Hrvatske. Za razliku

od nekada, kada su prevladavala proizvodna zanatstva i poljodjelski obrti, razvojem tehnologije

smanjuje i se broj proizvodnih obrta pa tako pretežita djelatnost u Vrbovcu ide u korist uslužnih obrta

(40 %). Od uslužnih obrta najviše ima onih koji se bave građevinskim uslugama te uslugama njege,

održavanja i uljepšavanja (frizeri, kozmetičari, cvjećari..). U strukturi proizvodnih obrta tu su

proizvodnja drvene građe i proizvodi od drva te prerada sirovine i proizvoda od plastike, gume, kože i

metala.

Tablica 7: Obrti prema djelatnosti, 2016. godina

PROIZVODNO ZANATSTVO 68

proizvodnja drvene građe i proizvodi od drva prerada sirovine, poluproizvoda i proizvodi od plastike i gume; proizvodnja kože te proizvoda od kože i krzna; proizvodnja metala i proizvoda od metala

15

53

USLUŽNO ZANATSTVO 141

usluge auto struke građevinske usluge usluge njege, održavanja i uljepšavanja; ostale zanatske usluge

40 46 55

UGOSTITELJSTVO - kontinuirane ugostiteljske i turističke usluge

32

TRGOVINA 36

PRIJEVOZ OSOBA I STVARI 30

POLJODJELSTVO 27

INTELEKTUALNE USLUGE 20 Izvor: Grad Vrbovec

29

Slika 7: Udio obrta po vrsti djelatnosti

Zaposlenost i nezaposlenost Kao i povoljni demografski trendovi, Grad Vrbovec karakterizira i povoljan omjer nezaposlenih i

zaposlenih (1:7). Također, Vrbovec se može pohvaliti i s nižom stopom registrirane nezaposlenosti

(12,5 %, 2015. godina) u odnosu na ostatak Hrvatske. Broj nezaposlenih se kontinuirano smanjuje

(Tablica 8), te se primjerice u odnosu na 2013. godinu broj nezaposlenih smanjio za čak polovicu.

Međutim, udio ekonomski aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu iznosi 46,52 % što

je manje od prosjeka Hrvatske koji iznosi 52,1 % te dugoročno gledano nije dobar pokazatelj jer je takvo

stanje neodrživo za mirovinski sustav. Međutim to nije izoliran slučaj jer je ovo problem s kojim se

susreće velika većina Hrvatske.

Tablica 8: Kretanje broja nezaposlenih

2011 2012 2013 2014 2015 2016

Vrbovec 908 907 1010 860 660 529

Izvor: HZZ

Mjere aktivne politike tržišta rada za samozapošljavanje Mogućnosti u obliku stručne i financijske potpore za pokretanje tvrtke ili obrta postoje godinama i u

okviru Nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje,

konkretnije ispostava HZZ-a u Vrbovcu. Te mogućnosti naravno otvorene su samo za registrirane

nezaposlene osobe (prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba u HZZ-u).

Od 2013. godine, kada je došlo do značajnih promjena u kriterijima za dodjelu i iznosu poticaja za

samozapošljavanje odnosno pokretanje vlastitog obrta ili tvrtke, interes za korištenje mjere za

samozapošljavanje značajno je porastao u Zagrebačkoj županiji1. Prema dostupnim podacima interes i

iskorištenost mjera za samozapošljavanje u posljednje 3 godine porasla je u Zagrebačkoj županiji za

gotovo 4 puta.

1 Napomena: statistički podaci o iskorištenosti mjera za poticanje zapošljavanja dostupni su samo na razini županije.

19%

40%9%

10%

8%

8%

6%

PROIZVODNO ZANATSTVO

USLUŽNO ZANATSTVO

UGOSTITELJSKE USLUGE

TRGOVINA

PRIJEVOZ OSOBA I STVARI

POLJODJELSTVO

INTELEKTUALNE USLUGE

30

Osobama koje iskažu interes za samozapošljavanje osigurava se stručna pomoć HZZ-a te mogu na

jednom mjestu dobiti sve relevantne informacije o aktivnostima vezanim za realizaciju poduzetničke

ideje, a koje uključuju pomoć u izradi poslovnog plana, upućivanje na besplatne i druge edukacije kao

i informacije o drugim davateljima potpora te povezivanje svih dionika na lokalnom tržištu rada (HOK,

HGK, razvojne agencije i sl.). Također, osoba po odobrenju poslovnog plana i zahtjeva dobiva i

financijsku pomoć u iznosu do 25.000,00 HRK isključivo za prihvatljive troškove pokretanja posla.

Tablica 9: Podaci o samozapošljavanju na području Zagrebačke županije

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj novo uključenih u potporu za samozapošljavanje

27 45 289 122 175

Izvor: HZZ

Slika 8: Mjere HZZ-a za samozapošljavanje

Analiza buduće potražnje Temelj za procjenu buduće potražnje za uslugama inkubatora je potreba za tim uslugama koju su

potencijalni budući korisnici iskazali kroz ankete namijenjene zainteresiranoj javnosti i postojećim

poduzetnicima – poslodavcima.

Ovdje valja napomenuti da se kroz anketu nije dobio velik broj odgovora. Međutim, uzevši u obzir da

je anketa bila javno dostupna, kao i proslijeđena pojedinim poduzetnicima, što je omogućilo svakoj

zainteresiranoj osobi da je ispuni (uz jedini uvjet da osoba ima pristup računalu i internetu), ovaj slabi

odaziv se može shvatiti kao jedan od pokazatelja (ne)zainteresiranosti za aktivnosti inkubatora.

U produžetku odvojeno je analizirana potražnja potencijalnih poduzetnika početnika i postojećih

poduzetnika za uslugama inkubatora.

Potencijalni poduzetnici početnici

Uzorak Od ukupno 25 otvorenih upitnika, 52 % ili 13 upitnika je u potpunosti ispunjeno, dok su 8 % ili 2 upitnika

djelomično ispunjeni. Ovih ukupno 60 % ili 15 ispunjenih ili djelomično ispunjenih upitnika u

produžetku su analizirani.

U uzorku upitnika za zainteresiranu javnost sudjelovale su pretežno zaposlene osobe (73 %) u dobi od

25 do 29 godina (53 %) sa završenim visokoškolskim obrazovanjem (47 %). Zaposleni ispitanici pretežito

rade u trgovačkim društvima (46 %), dok je udio onih zaposlenih u javnom sektoru ili u udrugama

jednak (oba poslodavca zapošljavaju po 27 % zaposlenih ispitanika).

0

100

200

300

400

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

HZZ mjere za samozapošljavanje

31

Slika 9: Ispitanici po radnom statusu

Slika 10: Ispitanici po razini obrazovanja

zaposlena osoba73%

nezaposlena osoba

7%

student20%

Radni status

Srednja škola33%

Viša škola13%

Visoka škola47%

Poslijediplomski studij

7%

Razina obrazovanja

32

Slika 11: Ispitanici po dobi

Slika 12: Poslodavci zaposlenih ispitanika

Informiranost o svrsi inkubatora i motiviranost za poduzetničku aktivnost Upoznatost s pojmom „poduzetnički inkubator“ i njegovim konceptom rada mogla se rangirati na

ljestvici od 1 (minimalna upoznatost) do 5 (maksimalna upoznatost). Ako upoznatost ocijenjenu s 3

smatramo dobrom informiranošću, onda se nešto veći broj ispitanika (7) smatra minimalno ili loše

upoznatim s pojmom i konceptom poduzetničkog inkubatora, u odnosu na one (5) koji su vrlo dobro ili

maksimalno upoznati.

20-247%

25-2953%

30-3920%

40-4913%

50-597%

Dob

Trgovačko društvo46%

Udruga27%

Javni sektor27%

Poslodavci zaposlenih ispitanika

33

Slika 13: Upoznatost s pojmom „poduzetnički inkubator“ i njegovim konceptom rada

Sve osobe koju su svoju upoznatost ocijenile s 4 ili 5 zaposlene su, pretežno sa završenom visokom ili

višom školom (80 %) u dobi od 25 do 29 godina (60 %).

Većina ispitanika ne zna postoje li tvrtke koje su započele poslovanje koristeći usluge poslovnog

inkubatora.

Slika 14: Poznavanje tvrtki koje su započele poslovanje uz pomoć inkubatora

Ispitanici, ako mogu procijeniti, u većem broju (54 % onih koji mogu procijeniti) misle da je poduzetnički

inkubator od velikog značaja za unaprjeđenje gospodarske klime u Vrbovcu.

3

4

3 3

2

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Razina upoznatosti

Jeste li upoznati s pojmom ''poduzetnički inkubator'' i njegovim konceptom rada? (1 -minimalno, 5 - maksimalno sam upoznat/a)

Da13%

Ne34%

Ne znam53%

Postoji li u Vašoj bližoj okolici tvrtka koja je započela poslovanje koristeći usluge

poduzetničkog inkubatora?

34

Slika 15: Procjena značaja inkubatora za poduzetničku klimu u Vrbovcu

Većina bi ispitanika (60 %) koristila usluge inkubatora prilikom pokretanja poslovanja. Među onima koji

su pozitivno odgovorili na ovo pitanje, najveći je broj onih koji su dobro do maksimalno upoznati s

pojmom i konceptom inkubatora (78 %) te onih koji pozitivno (ocjenom od 3 do 5) procjenjuju značaj

inkubatora za unaprjeđenje poduzetničke klime (isto 78 %, dok preostalih 22 % nije moglo procijeniti

značaj).

Slika 16: Zainteresiranost za korištenje usluga inkubatora prilikom pokretanja poslovanja

Nije sigurno koliko bi postojanje inkubatora utjecalo na odluku o pokretanju vlastitog poslovanja – kod

jednakog udjela ispitanika (13 %) bi i ne bi utjecalo, dok većina ispitanika (67 %) nije sigurna, odnosno

postojanje inkubatora bi možda utjecalo na njihovu takvu odluku.

0

1

2

3

4

5

1 2 3 4 5 Ne moguprocijeniti

Bro

j od

govo

ra

Procjena značaja

Procijenite značaj poduzetničkog inkubatora za unaprjeđenje gospodarske klime u Vrbovcu (1 –

nema značaja, 5 – izrazito značajno)

Da60%

Ne7%

Ne znam33%

Biste li koristili usluge poduzetničkog inkubatora prilikom pokretanja poslovanja?

35

Slika 17: Utjecaj postojanja inkubatora na odluku o pokretanju poslovanja

Ovi nas odgovori navode na zaključak da je potrebno više i intenzivnije raditi na informiranju o samoj

funkciji poduzetničkog inkubatora u razvoju lokalnog gospodarstva i rezultatima koje takva vrsta

potpore može dati. Nadalje, što je informiranost bolja i svjesnost o koristima inkubatora viša, to su

potencijalni poduzetnici zainteresiraniji za korištenje usluga inkubatora. Mogućnost korištenja usluga

inkubatora mogla bi i trebala biti jedan od čimbenika koji će utjecati na poticanje razvoja

poduzetništva, što u ovom trenutku nije slučaj među stanovništvom Vrbovca. Osvještavanje prilika koju

ova mogućnost pruža treba, dakle, biti jedan od zadataka u budućnosti, ukoliko se nastavi s projektom

inkubatora, jer će se time povećati njegov pozitivan utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva.

Ispitanici u ovoj anketi izuzetno su motivirani za pokretanje vlastitog poslovanja – na ljestvici od 1

(uopće nisam motiviran/a) do 5 (u potpunosti sam motiviran/a), svi odgovori su ocijenjeni u rasponu

od 3 do 5, s tim da je ocjenu 5 dalo 47 % ispitanika.

Da13%

Ne13%

Možda67%

Bez odgovora7%

Je li bi postojanje poduzetničkog inkubatora pozitivno utjecalo na Vašu odluku o pokretanja

vlastitog poslovanja?

36

Slika 18: Razina motiviranosti za pokretanje vlastitog poslovanja

Razina spremnosti za pokretanje vlastitog poslovanja je, međutim, nešto niža – na istoj ljestvici, 43 %

ispitanika je ocijenilo svoju spremnost s 4 ili 5, dok je svojoj spremnosti njih 29 % dalo ocjenu 1 ili 2.

Slika 19: Razina spremnosti za pokretanje vlastitog poslovanja

Vrlo je poticajan podatak da čak 80 % ispitanika planira ili možda planira krenuti u vlastiti poduzetnički

pothvat u sljedeće dvije godine. Svi ispitanici koji su dali pozitivan odgovor o svojim poduzetničkim

planovima istovremeno su iskazali i vrlo visoku razinu motiviranosti (ocjene 4 i 5) i spremnosti (ocjene

3 i 4) za takav pothvat.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Razina motiviranosti

Procijenite Vašu motiviranost u vezi pokretanja vlastitog poslovanja (1 – uopće nisam motiviran,

5 – u potpunosti sam motiviran)

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Razina spremnosti

Procijenite Vašu spremnost u vezi pokretanja vlastitog poslovanja (1 – uopće nisam spreman, 5 – u

potpunosti sam spreman)

37

Slika 20: Planirani poduzetnički pothvati u sljedeće dvije godine

U slučaju pokretanja poduzetničkog pothvata, većina ispitanika (koji su odgovorili s „da“ ili „možda“)

pokrenuli bi uslužnu djelatnost (50 %). Nakon toga, po brojnosti slijede oni s poduzetničkom idejom u

sektoru informacijsko komunikacijskih tehnologija (33 %) te oni koji bi se bavili proizvodnom

djelatnošću (17 %).

Slika 21: Osnovna djelatnost planiranih poduzetničkih pothvata

Jedanaest je ispitanika (od ukupno 12 koji su rekli da planiraju ili možda planiraju svoj poduzetnički

pothvat u sljedeće dvije godine) navelo je da svoje poslovanje želi pokrenuti na području grada Vrbovca

(85 % od danih odgovora).

Da27%

Ne20%

Možda53%

Planirate li krenuti u vlastiti poduzetnički pothvat u sljedeće 2 godine?

Informacijsko komunikacijska

tehnologija33%

Proizvodna djelatnost

17%

Uslužna djelatnost

50%

U tom slučaju, koja bi bila Vaša osnovna djelatnost?

38

Slika 22: Lokacija pokretanja poduzetničkog pothvata

Velika većina ispitanika (85 %) podržava otvaranje inkubatora odnosno smatra da je grad Vrbovec

povoljan izbor za otvaranje poduzetničkog inkubatora. Kod ovog odgovora valja napomenuti da se 9

ispitanika koji žele pokrenuti poslovanje na području Vrbovca pozitivno izrazilo oko Vrbovca kao

lokacije poduzetničkog inkubatora, a dvoje negativno.

Slika 23: Grad Vrbovec kao lokacija poduzetničkog inkubatora

Što se tiče smještaja inkubatora, odnosno njegove udaljenosti od mjesta stanovanja ispitanika,

udaljenost koja je dobila najveći broj odgovora je do 10 km. Ovaj odgovor potvrđuje pretpostavku da

se od inkubatora očekuje da ima lokalni utjecaj, odnosno mora biti lako dostupan korisnicima. Kad se

promatraju sve udaljenosti i ponderiraju s brojem dobivenih odgovora, prosječna prihvatljiva

udaljenost inkubatora od mjesta stanovanja iznosi 25 km.

Da; 11; 85%

Ne; 2; 15%

Želite li svoje poslovanje pokrenuti na području Grada Vrbovca?

Da85%

Ne 15%

Smatrate li da je Grad Vrbovec povoljan izbor za osnivanje poduzetničkog inkubatora?

39

Slika 24: Prihvatljiva udaljenost inkubatora od mjesta stanovanja

Većina (84 %) ispitanika bila bi spremna dijeliti tehnologiju i opremu inkubatora s ostalim

poduzetnicima.

Slika 25: Voljnost za dijeljenjem tehnologije i opreme inkubatora

Odgovori dani u ovom dijelu ankete pokazuju visoku razinu motiviranosti i spremnosti ispitanika da

započnu vlastiti poduzetnički pothvat u srednjoročnom razdoblju i to na području grad Vrbovca. Ovo je

vrlo pozitivan rezultat, iako je vrlo moguće da je djelomično uzrokovan i vrstom ljudi koji su se prihvatili

ispunjavanja ankete – da nemaju nikakav interes za poduzetništvo, bilo općenit, bilo za vlastiti

poduzetnički pothvat, velika je vjerojatnost da ne bi samoinicijativno niti ispunili anketu (budući da je

anketa za zainteresiranu javnost jedino bila javno dostupna, bez upućivanja na pojedince). Kroz svoje

odgovore ispitanici su podržali i otvaranje inkubatora u Vrbovcu te dali naznaku o radijusu za koji je

objektivno očekivati da bi ga inkubator učinkovito mogao pokrivati svojim aktivnostima.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

5 10 15 20 30 50 100

Bro

j od

govo

ra

Udaljenost inkbuatora od mjesta stanovanja u km

Navedite najveću prihvatljivu udaljenost inkubatora od Vašeg mjesta stanovanja (u km)

Da84%

Ne8%

Posjedujem vlastitu opremu8%

Jeste li spremni dijeliti tehnologiju i opremu koju pruža inkubator s ostalim poduzetnicima?

40

Potreba za aktivnostima inkubatora Pitanjem su ponuđene tri glavne pogodnosti koje inkubator pruža: niži troškovi najamnine, mogućnost

najma opreme te pružanje stručne podrške. Od ispitanika se tražilo da navedu koja im je pogodnost

najvažnija (s tim da je više odgovora bilo moguće). Za ispitanike najvažnija je pogodnost pružanje

stručne podrške (77 % pozitivnih odgovora), zatim niži troškovi najamnine (69 % pozitivnih odgovora)

i na kraju mogućnost najma opreme (62 % pozitivnih odgovora).

Slika 26: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora

Najveći broj ispitanika (33 %) bio bi zainteresiran za iznajmljivanje uredskog prostora u inkubatoru

površine 20 m2.

Slika 27: Interes za iznajmljivanje uredskog prostora

Najveći dio ispitanika (71 %) nije zainteresiran za iznajmljivanje proizvodnog prostora u inkubatoru. Na

ovaj odgovor je vjerojatno utjecala i namjera ispitanika da se pretežno bave uslužnim djelatnostima

ako i kad otvore svoje tvrtke.

0

2

4

6

8

10

12

Niži troškovi najamnine Mogućnost najma opreme Pružanje stručne podrške

Bro

j po

ziti

vnih

od

govo

ra

Pogodnost inkubatora

Koja bi Vam pogodnost koju pruža poduzetnički inkubator bila najvažnija?

00,5

11,5

22,5

33,5

44,5

Bro

j od

govo

ra

Površina

Površina uredskog prostora koja bi odgovarala potrebama ispitanika

41

Slika 28: Interes za iznajmljivanje proizvodnog prostora

Uvjerenja smo da su sljedeće pitanje ispitanici krivo razumjeli ili ga nisu do kraja pročitali. Radi se o

prihvatljivoj cijeni najma prostora po m2 tijekom inkubacije. Najveći broj odgovora (20 % za svaki iznos)

predložio je cijenu od 0 HRK/m2 ili 1.000 HRK/m2. Budući da je 1.000 HRK/m2 (kao i svi troznamenkasti

iznosi) izrazito visoka i nerealna cijena, pretpostavka je da su ispitanici mislili na ukupan iznos najma.

Ostali odgovori (po jedan odgovor ili 10 %) varirali su od 1 HRK/m2 do 500 HRK/m2.

Slika 29: Iznos prihvatljivog mjesečnog najma po m2 u inkubatoru

U sljedećem pitanju ispitanici su trebali na ljestvici od 1 (uopće mi nije potrebno ) do 5 (izrazito mi je

potrebno) ocijeniti potrebu za sljedećim stručnim uslugama poduzetničkog inkubatora (više je

odgovora bilo moguće):

Edukacija (radionice i seminari o poduzetništvu, pravni savjeti oko zakonskih i poreznih

propisa, promidžba i sl.)

0

1

2

3

4

5

6

0 m2 - nisam zainteresiran 50 m2 60 m2

Bro

j od

govo

ra

Površina

Površina proizvodnog prostora koja bi odgovarala potrebama ispitanika

0

0,5

1

1,5

2

2,5

000 kn 001 kn 010 kn 040 kn 050 kn 300 kn 500 kn 1.000 kn

Bro

j od

govo

ra

Cijena

Prihvatljiva mjesečna cijena najma tijekom inkubacije (u kn/m2)

42

Konzultantske usluge (izrada poslovnog plana / poslovne ideje, priprema dokumentacije za

prijave na natječaje za bespovratna sredstva nacionalnih i EU fondova, priprema

dokumentacije za dobivanje kredita i sl.)

Pružanje specijalističkih znanja te podrška eksperimentalnom razvoju novih proizvoda i usluga

Poslovno povezivanje s investitorima i pronalazak novih klijenata

Obavljanje administrativnih poslova te knjigovodstvene i računovodstvene usluge

Istraživanje tržišta i marketinška pomoć

Ostale usluge.

Od svih imenovanih usluga (isključujući ostale usluge), najpotrebnija je usluga poslovnog povezivanja

s investitorima i pronalaska novih klijenata, dok su najmanje potrebne usluge obavljanja

administrativnih poslova te knjigovodstvene i računovodstvene usluge. Međutim, većina ispitanika je

sve navedene usluge smatrala izrazito potrebnima.

Slika 30: Potreba za stručnim uslugama inkubatora

U produžetku je prikazano rangiranje stručnih usluga po ukupnoj potrebi kao umnošku razine potrebe

i broja odgovora.

0

2

4

6

8

10

12

14

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Potreba za uslugom

Potreba za korištenjem stručnih usluga poduzetničkog inkubatora ((1 – uopće mi nije potrebno, 5 – izrazito mi je

potrebno)

Edukacija

Konzultantske usluge

Pružanje specijalističkih znanja tepodrška eksperimentalnom razvojunovih proizvoda i usluga

Poslovno povezivanje s investitorima ipronalazak novih klijenata

Obavljanje administrativnih poslovate knjigovodstvene i računovodstveneusluge

Istraživanje tržišta i marketinškapomoć

Ostalo

43

Slika 31: Ukupna potreba za uslugama inkubatora

U zadnjem pitanju od ispitanika se tražilo da ocijene potrebu za određenom opremom koja bi mogla

biti na raspolaganju svim stanarima inkubatora na ljestvici od 1 (uopće mi nije potrebno) do 5 (izrazito

mi je potrebno). Oprema o kojoj su se ispitanici trebali izjasniti sastoji se od:

CNC strojeva za obradu metala i plastike

Strojeva za obradu drveta (iveral, iverica)

3D printera (plastika)

Tiskarskog stroja za sitotisak

Elektroničkih ispitnih uređaja

Ručnih alata

Komponenti iz sektora robotike.

Kao i u prethodnom pitanju, više je odgovora bilo moguće.

Iz odgovora ispitanika proizlazi da je potreba za opremom dosta niska – moglo bi se reći čak obrnuto

proporcionalna potrebi za stručnim uslugama inkubatora.

Među opremom koja je ocijenjena s 1 – uopće mi nije potrebno najzastupljeniji su CNC strojevi za

obradu metala i plastike te 3D printer. Nakon toga slijede strojevi za obradu drveta, tiskarski stroj za

sitotisak i komponente iz sektora robotike, pa ručni alat te na kraju elektronički ispitni uređaji.

0

10

20

30

40

50

60

70P

otr

eba

x b

roj o

dgo

vora

Ukupna potreba za uslugama

44

Slika 32: Potreba za opremom u inkubatoru

Međutim, ne smije se zanemariti da je za nekom od opreme izjavljena izrazita potreba, pa kad se

promatra umnožak izražene potrebe i broja odgovora koji su izrazili tu potrebu, dođe se do ukupne

potrebe za određenom vrstom opreme. Tako promatrajući, najveća je ukupna potreba za ručnim

alatom, zatim za elektroničkim ispitnim uređajima te komponentama iz robotike. Ovaj odgovor isto

donekle reflektira odabir djelatnosti ispitanika, koji su se pretežno opredijelili za uslužne djelatnosti i

informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, dok je proizvodna djelatnost (za koju bi većina ove opreme

bila potrebna) manje zastupljena.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Potreba za opremom

Potreba za korištenjem opreme u inkubatoru (1 - uopće mi nije potrebno, 5 - izrazito mi je potrebno)

CNC strojevi za obradu metala iplastike

Strojevi za obradu drveta (iveral,iverica)

3D printer (plastika)

Tiskarski stroj za sitotisak

Elektronički ispitni uređaji

Ručni alat

Komponente iz sektora robotike

45

Slika 33: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru

Za ispitanike u ovom uzorku najvažnija će pogodnost inkubatora biti pružanje stručne podrške. Najam

prostora je ocijenjen kako drugi po važnosti, a uslijed odabira ispitanika da se bave pretežno uslužnim

djelatnostima i onima u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija, njihova je potreba

usmjerena više na uredske prostore nego na proizvodne.

Stručne usluge inkubatora smatraju se općenito potrebnima (sve su dobile dosta visoke ocjene), a

među njima najpotrebnija je poslovno povezivanje s investitorima i pronalazak novih klijenata.

Edukacija i konzultantske usluge su također ocijenjene kao dosta potrebne, jednako kao i usluge

istraživanja tržišta i marketinška pomoć. Ovo ukazuje na svjesnost ispitanika o važnosti pronalaženja

odgovarajućih izvora financiranja (povezivanje s investitorima, konzultantske usluge) te što bržoj

penetraciji na tržište (pronalazak novih klijenata, istraživanje tržišta, marketing) kao preduvjetima za

opstanak i rast njihovih budućih poduzeća. Također, svjesni su da, uz usko specijalizirana stručna

znanja u djelatnosti kojom će se baviti, trebaju posjedovati i poduzetnička znanja (edukacija) kako bi

bili uspješni. Kod svih ovih aspekata ispitanici imaju potrebu za podrškom i pomoći.

Od opreme bi, prema ispitanicima, najpotrebniji bio ručni alat, elektronički ispitni uređaju i

komponente iz sektora robotike – međutim, ovi rezultati se vjerojatno najviše odnose na one ispitanike

koji se planiraju usmjeriti na sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Može se zaključiti da

oprema koja bi se zajednički koristila u inkubatoru nije toliko potrebna ispitanicima, koji su u svrhu

ovog istraživanja uzorak budućih poduzetnika, jer je ona vjerojatno, ukoliko je uopće potrebna,

specifična za segment usluga koje planiraju pružati i trebala bi se, slijedom toga, nabaviti vlastitim

0

5

10

15

20

25

30

CNC strojeviza obradumetala iplastike

Strojevi zaobradudrveta(iveral,iverica)

3D printer(plastika)

Tiskarskistroj zasitotisak

Elektroničkiispitniuređaji

Ručni alat Komponenteiz sektorarobotike

Po

treb

a x

bro

j od

govo

raUkupna potreba za opremom

46

sredstvima (primjerice, jedan ispitanik je naveo kako bi mu od ostale opreme koristio profesionalni

uređaj za pranje i peglanje te stroj za šivanje – ako mu je ova oprema potrebna za svakodnevno

poslovanje, onda niti opcija dijeljenja te opreme s ostalim stanarima inkubatora nije izvediva).

Postojeći poduzetnici – poslodavci

Uzorak Anketi za postojeće poduzetnike pristupljeno je 90 puta, međutim, samo je 12 upitnika u potpunosti

ispunjeno te dodatnih 10 upitnika djelomično. Uzrok tome se eventualno može tražiti u relativno

velikom broju pitanja (49 pitanja) za koje treba rezervirati neko vrijeme da se na njih odgovori ili možda

u nezainteresiranosti postojećih poduzetnika za pitanje inkubatora.

U uzorku su uključena svih 22 upitnika, cjelovito ili djelomično popunjenih. Od 22 poduzetnika koji su

ispunili upitnik, svi su postojeći poduzetnici, dok je 68 % obrtnika, a preostalih 32 % su vlasnici

trgovačkih društava (konkretno, društva s ograničenom odgovornošću).

Slika 34: Vrsta poduzetnika u uzorku

Većina ispitanika u dobi je od 30 do 39 godina (41 %), skupine od 40 do 49 godina i 50 do 59 godina

jednako su zastupljene (27 %) u uzorku, dok je skupina od 18 do 29 godina najmanja u uzorku (5 %).

Obrtnik (postojeći)

68%

Vlasnik trgovačkog

društva (postojeći)

32%

Vrsta poduzetnika

47

Slika 35: Dobne skupine ispitanika

Većina ispitanika (68 %) su mikro poduzeća (manje od 10 zaposlenih i godišnji promet/ bilanca do 2

milijuna eura). Mala poduzeća (manje od 50 zaposlenih i godišnji promet/bilanca do 10 milijuna eura)

zastupljena su s 21 % u uzorku, a srednja (manje od 250 zaposlenih, godišnji promet do 50 milijuna

eura i/ili godišnja bilanca do 43 milijuna eura) s 11 %.

Slika 36: Veličina gospodarskih subjekata u uzorku

Najzastupljenije područje poslovanja poduzetnika u uzorku po NKD-u 2007. je prerađivačka industrija

(35 %) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (29 %).

18-295%

30-3941%

40-4927%

50-5927%

Dobne skupine ispitanika

Mikro68%

Malo21%

Srednje11%

Veličina gospodarskog subjekta

48

Slika 37: Područje poslovanja poduzetnika u uzorku po NKD-u 2007.

85 % poduzetnika u uzorku posluje više od 5 godina, 5 % njih posluje 4 do 5 godine dok 10 % posluje

do tri godine (te bi, stoga, spadali pod definiciju poduzetnika-početnika, iako se niti jedan ispitanik nije

identificirao kao poduzetnik-početnik).

Slika 38: Godine poslovanja poduzetnika u uzorku

Najveći broj poduzetnika iz uzorka (40 %) zapošljava po jednu osobu. Poslodavci iz uzorka ukupno

zapošljavaju 172 osobe.

C Prerađivačka industrija

35%

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

29%

F Građevinarstvo 6%

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikla 18%

J Informacije i komunikacije

6%

S Ostale uslužne djelatnosti

6%

Područje poslovanja prema NKD-u 2007

0-310%

4-55%

više od 585%

Godine poslovanja

49

Slika 39: Broj trenutno zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka

Promatrajući obrazovnu strukturu osoba zaposlenih kod poduzetnika, najbrojnije su osobe sa

srednjom stručnom spremom (57 %), zatim nekvalificirani ili polukvalificirani radnici (16 %) te

kvalificirani i visokokvalificirani radnici (11 %). Radnici sa završenom višom ili visokom školom sudjeluju

s 8 % odnosno 7,5 % u ukupnom broju zaposlenih. Ovdje također valja napomenuti da je u prethodnom

odgovoru ukupan broj trenutačno zaposlenih osoba bio 172 osobe, dok zbroj zaposlenih osoba po

razini obrazovanja iznosi 174 osobe, pa postoji neslaganje između ta dva podatka.

Slika 40: Obrazovna struktura zaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku

60 % ispitanika započelo je poslovanje s jednim zaposlenim. Samo u jednom slučaju je došlo do

smanjenja u broju zaposlenih (za jednog zaposlenika) od početka poslovanja do danas, dok su svi ostali

poduzetnici povećali broj zaposlenih. Ukupno se broj zaposlenih kod poduzetnika povećao za 147

osoba. Kao što je i za očekivati, do najvećeg povećanja u broju zaposlenih došlo je kod poduzetnika koji

posluju duže od 5 godina – ukupno za 145 zaposlena. Poduzetnici-početnici, s do 3 godine poslovanja,

u tom su razdoblju zaposlili dvije nove osobe. Kod četiri poduzetnika nije došlo do povećanja broja

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1 2 3 4 5 6 11 12 16 21 77

Bro

j od

govo

ra

Broj zaposlenih

Broj trenutno zaposlenih

0

20

40

60

80

100

120

NKV/PKV KV/VKV SSS VŠS VSS

Bro

j od

govo

ra

Razina obrazovanja

Ukupna obrazovna struktura zaposlenih

50

zaposlenih, i to kod dva poduzetnika koji posluju duže od 5 godina, kod jednog poduzetnika koji posluje

4 do 5 godina te kod jednog poduzetnika koji posluje do 3 godine.

Slika 41: Broj zaposlenih osoba poduzetnika iz uzorka na početku poslovanja

65 % ispitanih poduzetnika planiraju nova zapošljavanja u sljedeće dvije godine.

Slika 42: Planirana nova zapošljavanja u sljedeće dvije godine

Najveći broj poduzetnika (42 %) planira u tom razdoblju zaposliti dvije osobe. Pa planovima

poduzetnika, u sljedeće dvije godine zaposlit će se ukupno 35 novih radnika, što su prosječno 3

novozaposlene osobe po svakom poduzetniku koji je odgovorio na ovo pitanje.

0

2

4

6

8

10

12

14

0 1 2 5

Bro

j od

govo

ra

Broj zaposlenih

Broj zaposlenih na početku poslovanja

Da65%

Ne35%

Planirate li zapošljavati u sljedeće dvije godine?

51

Slika 43: Planirani broj novozaposlenih osoba u sljedeće dvije godine

Promatrajući nova zapošljavanja po traženoj stručnoj spremi, najveći broj među novozaposlenim

osobama imat će srednju stručnu spremu (49 %), zatim će biti kvalificirani ili visokokvalificirani radnici

(22 %) ili osobe sa završenim visokoškolskim obrazovanjem (16 %). Ovaj rezultat ukazuje na trend

zapošljavanja sve stručnijih osoba za obavljanje poslova kojima se ispitani poduzetnici bave. Kao i kod

ukupnog broja zaposlenih, ukupni broj novozaposlenih iz prethodnog odgovora i broj novozaposlenih

osoba po stručnoj spremi nije identičan – naime, dok su poslodavci naveli da će zaposliti ukupno 35

novih osoba, zbroj novozaposlenih osoba po stručnoj spremi iznosi 37.

Slika 44: Obrazovna struktura planiranih novozaposlenih osoba kod poduzetnika u uzorku

Samo jedan poduzetnik planira smanjenje broja zaposlenih osoba, i to za jednu osobu.

Većina (61 %) anketiranih poduzetnika nije provela niti ne provodi prethodnu analizu tržišta i procjenu

potražnje za svojim proizvodima ili uslugama.

0

1

2

3

4

5

6

1 2 3 5 6 8

Bro

j od

govo

ra

Broj novozaposlenih osoba

Koliki broj osoba planirate zaposliti?

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

NKV/PKV KV/VKV SSS VŠS VSS

Bro

j od

govo

ra

Razina obrazovanja

Planirano zapošljavanje u sljedeće dvije godine

52

Slika 45: Praksa provođenja analize tržišta i procjene potražnje za proizvode ili usluge

U uzorku poduzetnika, izvoznici su zastupljeni s 39 %. 46 % poduzetnika koji su odgovorili na pitanje

planiraju li izvoziti u budućnosti na njega su odgovorili pozitivno (napomena: na pitanje o sadašnjem

izvozu odgovorilo je 18 poduzetnika, dok je na pitanje o planiranom izvozu odgovorilo samo 13

poduzetnika).

Slika 46: Trenutačna i planirana izvozna aktivnost

Procjena potreba za aktivnostima inkubatora Od tri navedene pogodnosti koje inkubator pruža:

niži troškovi najamnine

mogućnost najma opreme

pružanje profesionalne podrške

poduzetnici iz uzorka odabrali su pružanje profesionalne podrške kao najvažniju pogodnost.

Da39%

Ne61%

Jeste li proveli analizu tržišta i prepoznali potražnju za vašim uslugama / proizvodima?

Da39%

Ne61%

Izvozite li svoje proizvode?

Da46%

Ne54%

Planirate li izvoziti svoje proizvode?

53

Slika 47: Najvažnije pogodnosti poduzetničkog inkubatora za postojeće poduzetnike

Niži troškovi najamnine i mogućnost najma opreme prepoznata je kao najvažnija pogodnost kod tri od

ukupno osamnaest poduzetnika (17 %) koji su odgovorili na ovo pitanje.

Slika 48: Prepoznate pogodnosti poduzetničkog inkubatora

Svi poduzetnici koji su naznačili vrijeme potrebno njihovoj tvrtki/obrtu za poslovanje unutar inkubatora

prije nego što započnu samostalno poslovati u vlastitim prostorijama naveli su da bi do samostalnog

poslovanja došlo unutar jedne do tri godina.

Procjena potreba za korištenjem prostora inkubatora Anketirani poduzetnici pretežno (41 % njih) imaju na raspolaganju proizvodni prostor od više od 200

m2 (ako koriste proizvodni prostor – 24 % anketiranih poduzetnika nema proizvodni prostor) i uredski

prostor do 20 m2 (35 %) odnosno do 50 m2 (29 %).

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Da Ne

Bro

j od

govo

ra

Pogodnost

Koja bi Vam pogodnost koju pruža poduzetnički inkubator bila najvažnija?

Niži troškovi najamnine

Mogućnost najma opreme

Pružanje profesionalne podrške

0

2

4

6

8

10

12

14

Niži troškovi najamnine Mogućnost najma opreme Pružanje profesionalnepodrškeB

roj p

ozi

tivn

ih o

dgo

vora

Pogodnost

Najvažnije pogodnosti inkubatora koje su poduzetnici prepoznali

54

Slika 49: Postojeći proizvodni prostor anketiranih poduzetnika

Slika 50: Postojeći uredski prostor anketiranih poduzetnika

Deset je poduzetnika odgovorilo na pitanje o tome jesu li zainteresirani za najam proizvodnog prostora.

Od toga, 60 % nije zainteresirano, 20 % je zainteresirano za prostor veći od 200 m2, dok je 10 %

zainteresirano za prostor do 20 m2, odnosno između 51 m2 i 100 m2.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0 m2 do 20 m2 21 – 50 m2 51 – 100 m2 više od 200 m2

Veličina postojećeg proizvodnog prostora

0

1

2

3

4

5

6

7

0 m2 do 20 m2 21 – 50 m2 51 – 100 m2 101 – 200 m2 više od 200m2

Veličina postojećeg uredskog prostora

55

Slika 51. Zainteresiranost za najam proizvodnog prostora

U većini slučajeva, proizvodni prostor treba imati svu infrastrukturu koju su poduzetnici po važnosti

rangirali na sljedeći način:

1. Električna energija

2. TK mreža

3. Kanalizacija

4. Vodovod i plin.

Slika 52: Potrebna infrastruktura za proizvodne prostore

40 % ispitanika ne bi bila zainteresirana za najam uredskog prostora, dok bi 30 % ispitanika trebala

uredski prostor do 20 m2, a 20 % ispitanika od 51 m2 do 100 m2.

0

1

2

3

4

5

6

7

0 m2 do 20 m2 21 – 50 m2 51 – 100 m2 101 – 200 m2 više od 200m2

Bro

j od

govo

ra

Potrebna površina

Zainteresiranost za najam proizvodnog prostora i potrebna površina

0

2

4

6

8

10

12

Da Ne

Bro

j od

govo

ra

Potrebna infrastruktura

Plin

Električna energija

Vodovod

Kanalizacija

TK mreža

56

Slika 53. Zainteresiranost za najam uredskog prostora

Prihvatljiva mjesečna cijena najma po m2 kreće se od 0 HRK/m2 (2 odgovora od 6 danih odgovora ili 33

%) do 75 HRK/m2.

Slika 54: Prihvatljiva mjesečna cijena najma po m2 tijekom inkubacije

62 % ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje planiraju u sljedeće tri godine investirati u pokretanje

novih poslovnih jedinica, proizvoda ili tehnologija.

00,5

11,5

22,5

33,5

44,5

0 m2 do 20 m2 21 – 50 m2 51 – 100 m2 101 – 200 m2 više od 200m2

Bro

j od

govo

ra

Potrebna površina

Zainteresiranost za najam uredskog prostora i potrebna površina

0

0,5

1

1,5

2

2,5

0 5 15 35 75

Bro

j od

govo

ra

Vijena HRK/m2

Prihvatljiva mjesečna cijena najma tijekom inkubacije po m2

57

Slika 55: Plan investiranja u sljedeće tri godine u nove poslovne jedinice, proizvode ili tehnologije

Poduzetnici koji su izjavili da namjeravaju investirati u sljedeće 3 godine, obično planiraju investirati u

više od jednog segmenta poslovanja, a najveći udio njih planira investirati u proširenje kapaciteta

postojeće poslovne jedinice, što znači da bi i djelatnost kojom bi se bavili ostala ista.

Slika 56: Planirane investicije u sljedeće tri godine

Na pitanje o procjeni potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru (dvorane za

sastanke/prezentacije, prostora za zajednički rad te uredske opreme), poduzetnici su odgovorili da bi

im ti resursi bili potrebni, ali ne izuzetno potrebni.

Da62%

Ne38%

Planirane investicije u pokretanje novih poslovnih jedinica/proizvoda/tehnologija u sljedeće 3 godine

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Osnivanje noveposlovne jedinice

Proširenjekapaciteta postojeće

poslovne jedinice

Temeljita promjenau sveukupnomproizvodnom

procesu postojećeposlovne jedinice

(isti proizvod - novatehnologija)

Diversifikacijaproizvodnje

postojeće poslovnejedinice na

proizvode kojedotična poslovna

jedinica prethodnonije proizvodila (isto

poduzeće - noviproizvod)

Bro

j od

govo

ra

Investicije u sljedeće tri godine

58

Slika 57: Potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru

Promatrajući broj odgovora i ocjenu potrebe za svaki od resursa, dolazi se do zaključka da su svi

donekle potrebni, iako su dvorana za sastanke/prezentacije i korištenje uredske opreme najpotrebniji.

Slika 58: Ukupna potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru

Procjena potreba za stručnim uslugama inkubatora Postojeće poduzetnike se pitalo o potrebi za korištenjem potpornih usluga inkubatora koju su trebali

ocijeniti na ljestvici od 1 (uopće mi nije potrebna usluga) do 5 (izrazito mi je potrebna usluga).

Ponuđene su sljedeće usluge:

Edukacija o temama vezanim na poduzetništvo

Konzultantske usluge

Pružanje specijalističkih znanja te podrška eksperimentalnom razvoju novih proizvoda i usluga

Stručno savjetovanje oko standardizacije proizvoda, zaštite intelektualnog vlasništva,

certificiranja i sl.

Poslovno povezivanje s investitorima i pronalazak novih klijenata

0

1

2

3

4

5

1 2 3 4 5

Potreba za korištenjem zajedničkih resursa tijekom boravka u inkubatoru (1 – uopće mi nije

potrebno, 5 – izrazito mi je potrebno)

Dvorana za sastanke/prezentacije

Prostor za zajednički rad (coworking)

Korištenje uredske opreme (uređaj za fotokopiranje, računalna oprema, printer i sl.)

23

23,5

24

24,5

25

25,5

26

26,5

Dvorana zasastanke/prezentacije

Prostor za zajednički rad(coworking)

Korištenje uredskeopreme (uređaj za

fotokopiranje, računalnaoprema, printer i sl.)

Bro

j od

govo

ra

Ukupna potreba za korištenjem zajedničkih resursa u inkubatoru

59

Ostvarivanje suradnje sa srodnim inkubatorima, tvrtkama i institucijama (domaćim i stranim)

Obavljanje administrativnih poslova te knjigovodstvene i računovodstvene usluge

Istraživanje tržišta i marketinška pomoć

Web stranice / grafički dizajn

Besplatna internet veza.

Ispitanici su se izjasnili da su im zapravo sve te usluge potrebne, s tim da su usluge koje su u najvećem

broju odgovora dobile ocjenu 5 edukacija i konzultantske usluge.

Slika 59: Potreba za potpornim uslugama inkubatora

Promatrajući sveukupnu potrebu za uslugama kao umnožak razine potrebe i broja odgovora,

najpotrebnije su konzultantske usluge, a zatim slijedi edukacija, stručno savjetovanje oko

0

1

2

3

4

5

6

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Razina potrebe

Potreba za korištenjem potpornih usluga inkubatora (1 –uopće mi nije potrebno, 5 – izrazito mi je potrebno)

Edukacija o temama vezanim napoduzetništvo

Konzultantske usluge

Pružanje specijalističkih znanja tepodrška eksperimentalnom razvojunovih proizvoda i usluga

Stručno savjetovanje okostandardizacije proizvoda, zaštiteintelektualnog vlasništva,certificiranja i sl

Ostvarivanje suradnje sa srodniminkubatorima, tvrtkama i institucijama(domaćim i stranim)

Obavljanje administrativnih poslovate knjigovodstvene i računovodstveneusluge

Istraživanje tržišta i marketinškapomoć

Web stranice / grafički dizajn

Besplatna internet veza

60

standardizacije proizvoda, zaštite intelektualnog vlasništva, certificiranja i sl., poslovno povezivanje s

investitorima i pronalazak novih klijenata te ostvarivanje suradnje sa srodnim inkubatorima, tvrtkama

i institucijama (domaćim i stranim).

Slika 60: Ukupna potreba za potpornim uslugama inkubatora

Procjena potreba za opremom koju inkubator može imati u svom sastavu 85 % anketiranih poduzetnika posjeduju vlastiti stroj za obavljanje proizvodne djelatnosti.

Slika 61: Posjedovanje vlastitog stroja za obavljanje proizvodne djelatnosti

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Po

treb

a x

bro

j od

govo

ra

Ukupna potreba za potpornim uslugama inkubatora

Da85%

Ne15%

Posjedujete li vlastiti stroj za obavljanje proizvodne djelatnosti?

61

Postojeći poduzetnici, slično potencijalnim poduzetnicima-početnicima, pretežno nemaju potrebu za

korištenjem opreme u inkubatoru, iako oni koji imaju potrebu, izrazili su je u većoj razini nego

poduzetnici-početnici. Izrazita potreba iskazana je za 3D printerom, zatim elektroničkim ispitnim

uređajima te ručnim alatom i komponentama iz robotike. Samo je jedan ispitanik naveo izrazitu

potrebu za CN strojem. Ovdje, dakako, treba uzeti u obzir da je u uzorku poduzetnika najveći broj njih

koji se bave prerađivačkom djelatnošću, dok se među poduzetnicima-početnicima najveći broj njih

planira baviti uslužnim djelatnostima.

Slika 62: Potreba za korištenjem opreme tijekom boravka u inkubatoru

Promatrajući sveukupnu potrebu za opremom kao umnožak razine potrebe i broj odgovora, rezultati

su slični. Najpotrebniji je 3D printer, zatim elektronički ispitni uređaji pa CNC strojevi.

0

1

2

3

4

5

6

1 2 3 4 5

Bro

j od

govo

ra

Razina potrebe

Potreba za korištenjem opreme tijekom boravka u inkubatoru (1 – uopće mi nije potrebno, 5 – izrazito mi

je potrebno)

CNC strojevi za obradu metala iplastike

Strojevi za obradu drveta (iveral,iverica)

3D printer (plastika]

Tiskarski stroj za sitotisak

Elektronički ispitni uređaji

Ručni alat

Komponente iz sektora robotike

62

Slika 63: Ukupna potreba za opremom u inkubatoru

Iz odgovora danih u anketi namijenjenoj postojećim poduzetnicima, zaključujemo da je ovoj skupini

pružanje profesionalne podrške najvažnija pogodnost koju inkubator može pružiti. Poduzetnici su

naveli kao najpotrebnije konzultantske i edukativne usluge, zatim usluge stručnog savjetovanja i

poslovno povezivanje.

Većina postojećih poduzetnika ili nije zainteresirana za najam proizvodnog prostora (60 % njih) jer ga

već ima na raspolaganju. Veća je zainteresiranost za najam uredskog prostora – 56 % ispitanika je

zainteresirano za takav najam. Poduzetnici bi bili spremni platiti i do 75 HRK/m2 mjesečno za najam

prostora, s tim da bi većina preferirala 100 %-tno subvencioniran najam ili niži najam.

Poduzetnici planiraju daljnje investicije (62 % ispitanika), s tim da će one pretežno biti usmjerene na

proširenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice. Zainteresirani su za korištenje zajedničkih resursa u

inkubatoru, i to pretežno dvorane za sastanke/prezentacije i uredske opreme, dok nemaju interesa ili

potrebe za korištenjem zajedničkog prostora za rad.

Većina poduzetnika posjeduje vlastite strojeve za obavljanje svoje djelatnosti, pa stoga je i potreba za

korištenjem opreme u inkubatoru manja. Međutim, određeni broj poduzetnika u uzorku izrazilo je

potrebu za 3D printerom, elektroničkim ispitnim uređajima i CNC strojevima. Naravno, ovdje treba

imati na umu da odabir opreme koja je potrebna ovisi o djelatnosti kojom se poduzetnik bavi.

Zaključak Analiza je pokazala da u radijusu od 45 km oko Vrbovca postoji dosta snažna konkurencija drugih

inkubatora. Tu posebno treba spomenuti postojeće i planirane inkubatore u Zagrebu te Razvojni centar

i Tehnološki park u gradu Križevcima koji će zbog raspona usluga, relativne blizine, dobre cestovne

povezanosti i konkurentnih cijena biti najveći konkurent Poduzetničkog inkubatora grada Vrbovca.

Neki od konkurentnih inkubatora nude usluge koje nisu u planu Poduzetničkog inkubatora grada

0

5

10

15

20

25

30

35R

azin

a p

otr

ebe

x b

roj o

dgo

vora

Ukupna potreba za opremom u inkubatoru

63

Vrbovca, a koje bi poduzetnik-početnik smatrao korisnima, poput mentorstva iskusnih poduzetnika te

posebne programe za određene ciljne skupine (primjerice žene). Međutim, trenutno tek manji broj

inkubatora omogućava razvoj proizvodnih djelatnosti u ciljnom području, iako se uzrok te situacije

može tražiti i u nedostatku potražnje za takvom specifičnom podrškom.

Iako konkurencija postoji i realno može biti prijetnja za uspješnost vrbovečkog inkubatora, anketa

zainteresirane javnosti pokazuje visoku razinu motiviranosti i spremnosti ispitanika da započnu vlastiti

poduzetnički pothvat u srednjoročnom razdoblju i to upravo na području grad Vrbovca. Kroz svoje

odgovore ispitanici su podržali otvaranje inkubatora u Vrbovcu te dali naznaku o radijusu za koji je

objektivno očekivati da bi ga inkubator učinkovito mogao pokrivati svojim aktivnostima, koji u

idealnom slučaju iznosi do 25 km od mjesta stanovanja. Ovaj radijus, dakle, donekle eliminira jedan dio

konkurencije.

Nadalje, analiza ankete navodi na zaključak da je potrebno više i intenzivnije raditi na informiranju o

samoj funkciji poduzetničkog inkubatora u razvoju lokalnog gospodarstva i rezultatima koje takva vrsta

potpore može dati. Anketa pokazuje da što je informiranost bolja i svjesnost o koristima inkubatora

viša, to su potencijalni poduzetnici zainteresiraniji za korištenje usluga inkubatora. Mogućnost

korištenja usluga inkubatora mogla bi i trebala biti jedan od čimbenika koji će utjecati na poticanje

razvoja poduzetništva, odnosno odluku da se krene u poduzetništvo. Osvještavanje prilika koju ova

mogućnost pruža treba, dakle, biti jedan od zadataka u budućnosti, ukoliko se nastavi s projektom

inkubatora, jer će se time povećati njegov pozitivan utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva. Za potrebe

proaktivnosti u radu, ne samo u pronalaženju novih korisnika nego i općenito, na razvoju i promociji

poduzetništva, potrebno je imati osmišljenu komunikacijsku strategiju sa svim resursima (ljudskim,

materijalnim) koji su potrebni da bi se poboljšala vidljivost i omogućilo proaktivno traženje korisnika.

Istraživanje je također pokazalo da naglasak upravo treba staviti na stručne usluge koje inkubator

pruža jer je svega 17% ispitanika iz skupine potencijalnih poduzetnika-početnika ustvrdilo da žele

ulagati u proizvodne djelatnosti, a svi ostali su orijentirani na IKT ili uslužne djelatnosti, dok svi redom

trebaju popratne usluge. Postojeći poduzetnici su također naglasili da je pružanje profesionalne

podrške najvažnija pogodnost koju im inkubator može pružiti. Dakle, stručne usluge koje će inkubator

pružati od najveće su važnosti jer su ujedno najpotrebnije i potencijalnim poduzetnicima-početnicima

i postojećim poduzetnicima. Kako bi se te usluge kvalitetno mogle provesti, potrebno je osigurati

kvalitetne kadrove, bilo kroz njihovo zapošljavanje, podugovaranje kao vanjskih pružatelja ili kroz

kombinaciju ova dva pristupa. Aktivnije uključivanje Udruženja obrtnika iz Vrbovca u rad inkubatora

moglo bi djelomično nadopuniti spektar usluga kroz mentorstvo iskusnih poduzetnika, a logično bi

proizašlo iz dosadašnjeg angažmana i osjećaja „vlasništva“ koje Udruženje ima nad projektom

inkubatora.

Potrebno je već u ovoj fazi detaljnije razraditi procese (istraživanja potreba, procjene izvedivosti

projektne ideje, pomoć u poslovnom planiranju, razvoju proizvoda kroz mentorstvo, a zatim i pomoć

u pronalaženju tržišta, umrežavanju i internacionalizaciji) iz više razloga – kako bi se mogli definirati

potrebni materijalni i ljudski resursi te kako bi se već u ovom trenutku planiranja mogla odrediti

konkurentska prednost vrbovečkog inkubatora naspram ostalih inkubatora u okruženju.

Potreba za opremom, posebno potencijalnih poduzetnika-početnika, također je bila zanemarivo

iskazana u odnosu na popratne usluge (savjetovanje, konzultantske usluge i slično). Potencijalni

poduzetnici-početnici većinom planiraju započeti s uslužnim djelatnostima koje ne zahtijevaju

predloženu opremu, dok većina postojećih poduzetnika (koji se pretežno bave proizvodnom

djelatnošću) posjeduje vlastite strojeve za obavljanje svoje djelatnosti, pa stoga je i potreba za

korištenjem opreme u inkubatoru manja. Postojeći poduzetnici jesu izrazili potrebu za 3D printerom,

64

elektroničkim ispitnim uređajima i CNC strojevima, ali se s druge strane mogu dati protuargumenti da

postojeći poduzetnici nisu primarna ciljna skupina inkubatora (već su to poduzetnici-početnici) te da je

navedena oprema potreba za specifične djelatnosti, a ne univerzalna, od koje poduzetnik svake vrste

može imati koristi.

Što se prostora tiče, poduzetnicima-početnicima potrebniji je uredski nego proizvodni prostor. Slično

je i kod postojećih poduzetnika – oni su manje zainteresirani za proizvodni nego za uredski prostor.

Dakle, u osiguravanju (subvencioniranih) prostora naglasak treba staviti na uredske prostore, dok bi

proizvodni prostori trebali biti univerzalni i prilagodljivi, kako bi zadovoljili potrebe poduzetnika koji se

javljaju na javni natječaj za smještaj u inkubator bez obzira za djelatnost koju obavljaju.

Preporuke Preporuke koje proizlaze iz analize su sljedeće:

U osmišljavanju rada budućeg poduzetničkog inkubatora, naglasak treba staviti na kvalitetne

potporne usluge, koje su kao najveću potrebu naglasili i potencijalni poduzetnici-početnici i

postojeći poduzetnici.

Kako bi se potporne usluge mogle pružati u željenom rasponu, količini i kvaliteti, potrebno je

osigurati dovoljne stručne ljudske resurse.

Potreba je veća za uredskim prostorom nego za proizvodnim prostorom. Preporuka je

proizvodni prostor osmisliti na način da bude prilagodljiv i fleksibilan, kako bi bio koristan za

sve potencijalne korisnike koji se jave na javni natječaj, bez obzira na djelatnost kojom se bave.

Proizvodni prostor je strateška prednost pred većinom sličnih PPI-a u široj okolici (radijusu od

45 kilometara), koji takav prostor nemaju

Predložena oprema za inkubator može se pokazati kao ograničavajući faktor za neke od

poduzetnika koji su zainteresirani za proizvodni prostor unutar inkubatora, ali se ne bave

djelatnosti za koju je ta oprema potrebna. Preporuka je nabaviti opremu koja se može

zajednički koristiti bez obzira na djelatnost poduzetnika.

Veći naglasak treba staviti na promidžbu inkubatora i njegovih aktivnosti. Što je veća

informiranost o ulozi inkubatora, to je zainteresiranost za njegove aktivnosti veća. Ovo je važno

u svrhu općenitog promicanja poduzetništva na području grada Vrbovca, kao i u svrhu

privlačenja dovoljnog broja poduzetnika u inkubator kako bi se njegovo postojanje opravdalo

i dalo željeni rezultat na lokalnu zajednicu.

U svrhu javljanja na natječaj Razvoj poduzetničke infrastrukture potrebno je izraditi novu

studiju. Prije izrade te studije potrebno je detaljno razraditi projektnu intervenciju, kao i

poslovne procese budućeg inkubatora kako bi se točnije mogli odrediti investicijski troškovi,

operativni prihodi i operativni rashodi. Studiju treba izraditi u skladu s odrednicama natječaja,

koristeći propisanu metodologiju.

65

Popis literature Logička martica d.o.o. 2015. Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi Poduzetnički inkubator

Vrbovec.

Europski revizorski sud. 2014. Tematsko izvješće: Je li EFRR uspješno podupirao razvoj poduzetničkih

inkubatora

Europska komisija. 2002. Benchmarking of Business Incubators

Lalkaka, Rustam. 2001. Best practices in Busines Incubation

Caiazza, Rosa. 2013. Bechmarking of business incubators. International Journal, Vol. 21, iss6, 1062-

1069

Abetti, Pier. 2004. Goverment – supported incubators in the Helskini region, Finland. Journal of

Technology Transfer; 29,1.

Razvojna strategija grada Vrbovca 2015-2020. Dostupno na http://vrbovec.hr/podstranica.aspx?id=98,

15. rujna 2016.

Europska komisija. 2014. Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects

BIOS poduzetnički inkubator, Audeo agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja. 2008.

Poduzetnički inkubatori i poslovni parkovi u RH 2008.

Core inkubator http://www.coreincubator.com/hr/, dostupno na 06.09.2016.

Zagrebački inkubator poduzetništva: http://zipzg.com, dostupno na 06.09.2016.

Tehnološki park Zagreb: http://www.tehnopark.hr, dostupno na 07.09.2016.

Poduzetnički inkubator Sisak: http://www.pisak.biz, dostupno na 06.09.2016.

Koprivnički poduzetnik: http://www.inkubator.info, dostupno na 05.09.2016.

Razvojni centar i tehnološki park Križevci: http://rctp.hr/hr/, dostupno na 27.08.2016.

LUCERA, poduzetnički inkubator: http://rctp.hr/hr/, dostupno na 06.09.2016.

HUB385 inovation centre. https://hub385.com, dostupno na 07.09.2016.

Razvoj podsovne infrastrukture, Upute za prijavitelje, dostupno 09.10.2016. na

http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1289