integrativna neurofiziol 17 · • afazija = poreme ćaji govora uzrokovani ošte ćenjem...
TRANSCRIPT
INTEGRATIVNA NEUROFIZIOLOGIJA
1
•refleks vs. ponašanje
•refleksni odgovor vs. kompleksni odgovor na podražaj
Monosinaptički refleks istezanja
4
projekcije osjeta u primarnoj
somatosenzoričkoj regiji
kortikospinalni (primamidni) trakt:
voljna kontrola motorike
7 8
9
Vidni evocirani potencijali - VEP
okcipitalni korteks
10
Slušni evocirani potencijali – BAEP (Brainstem Audiotory Evoked Potentials)
11 12
Primarne i asocijativne regije kore mozga
Funkcionalna integracija vidnog, vestibularnog i senzomotornog sustava pri održavanju ravnoteže
GNOSTIČKE FUNKCIJE= sposobnost prepoznavanja različitih osjetnih
podražaja (taktilnih, vidnih, slušnih i dr.)
agnozija
15
Agnozija: oštećenje asocijativnog korteksa
Vidna agnozija
PRAKSIJA-EUPRAKSIJA
• apraksija = otežano izvođenje uvježbanih pokreta koje nije uzrokovano motoričkom slabošću
• nemogućnost planiranja, konstrukcije i realizacije voljne radnje
motorički korteks je očuvan, nema poremećaja motorike
“VIŠE KORTIKALNE FUNKCIJE”
• GOVOR
• GNOSTIČKE FUNKCIJE
• PRAKSIJA-EUPRAKSIJA
• PAŽNJA
• PAMĆENJE
• UČENJE
GOVOR
= kortikalni centri govora :• motorički ( Broca )• senzorički (Wernicke)
• afazija = poremećaji govora uzrokovani oštećenjem kortikalnihcentara govor u dominantnoj hemisferi mozga i njihovih međusobnih subkortikalnih sveza
(motorička, senzorna, globalna, nominalna, konduktivna)
•
PAŽNJAomogućuju je:• kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne
i prednje temporalne)• talamičke jezgre
• retikularna formacija moždanog debla
PAMĆENJE (MEMORIJA)
= predstavlja ukupnu količinu pohranjenih iskustava neke osobe
povezano s :• UČENJEM = pohranjivanje ili engramiranje novog
iskustva • SJEĆANJEM = dovođenje k svijesti ranije
zapamćenog iskustva
PAMĆENJE (MEMORIJA)
PAMĆENJE
DUGOTRAJNO
DEKLERATIVNO
ILI EKSPLICITNO
EPIZODIČKO
SEMANTIČKO
PROCEDURALNO
ILI IMPLICITNOKRATKOTRAJNO
DUGOTRAJNO PAMĆENJE (MEMORIJA)
• DEKLERATIVNA ILI EKSPLICITNA MEMORIJA = naučeno znanjeEPIZODIČKA = osobno iskustvo, specifični doživljaji ili doživljene životne
epizodeSEMANTIČKA = održavanje i korištenje spremljenih informacija i rječnika
• IMPLICITNA ILI PROCEDURALNA MEMORIJA = kondicionirana i nesvjesna
MOTORIČKE VJEŠTINEKONDICIONIRANJE (PAVLOVLJEVI REFLEKSI)
PAMĆENJE (MEMORIJA)
važna uloga struktura :• prednjeg dijela temporalnog područja• prefrontalnog područja• limbičkog sustava
POREMEĆAJI PAMĆENJA
AMNEZIJA:• retrogradna• anterogradna
ATP
toplo Pritisak
H+
kapsaicin
H+hladno ATP
periferni završetak nociceptivnog neurona
Fosforilacija
ATP
toplo Pritisak
H+
kapsaicin
H+hladno ATP
periferna senzitizacija zbog
upale
periferni završetak nociceptivnog neurona
Th:
inhibitori
COX
hiperalgezija
alodinija
Memorija i neuroplastičnost:
promjene svojstava i
organizacije neurona
PAŽNJA
omogućuju je:
• kortikalne regije (prefrontalne, posteriorne parijetalne i prednje temporalne)
• talamičke jezgre
• retikularna formacija moždanog debla
28
Neurološka dijagnostika:
• Klinički pregled - anamneza, status
• Laboratorijske pretrage
• Neuroslikovne pretrage
• Neurosonološke pretrage
• Neurofiziološke pretrage
•Funkcionalna magnetna rezonancija (fMR)
•Pozitronska emisijska tomografija (PET)
•Single-photon emission tomography (SPECT)
Funkcionalne neuroslikovne pretrage fMR- područja koja se aktiviraju pri procesu pamćenja
osoba zamoljena da:
1. zapamti lice
2. razmišlja o tom licu
3. i 4. uspoređuje zapamćeno lice
s novim licem
fMR – regije koje se aktiviraju za vrijeme govora
Zdravi: aktivacija korteksa ipsilateralno nakon kalori čke stimulacije vestibularnog osjetila:
Dieterich M , Brandt T Brain 2008
•ipsilateralno
•dominantnost hemisfere
•smjer nistagmusa
Walenbergov sindrom lijevo: infarkt om su oštećene medijalni i gornji dijelovi vestibularne jezgre koje sudjeluju u formiranju puteva kontraleteralno
Dieterich M , Brandt T Brain 2008
NEUROFIZIOLOŠKE PRETRAGE:
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA I EVOCIRANI POTENCIJALI
34
elektroencefalografija - EEG
EEG zuapis
nastanak EKG-a
nastanak EEG-a:talamokortikalna interakcija
neokorteks
piramidna stanica kao dipol u nastanku EEGa
40
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
• Korelat pretežno neokortikalnih bioelektričnih procesa
Klinička primjena EEGa i drugih neurofizioloških metoda izvedenih iz EEGa je u praćenju fizioloških i patofizioloških procesa:
• epilepsija• kognitivni status• detekcija subkliničkih
neurol. poremećaja • praćenje subkliničkih
promjena tijekom neurorehabilitacije
41
• cirkadijani ciklusi –budnost/spavanje
42
Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike
43
• Visoka temporalna rezolucija
• Specifičnost nalaza: epilesija
Neuroslikovne vs. neurofiziološke tehnike
44
• Paradigmatična uloga u fiziologiji i patofiziologiji cirkadijanih ritmova
NREM i REM spavanje
45
spavanje: glavna manifestacija cirkadijanog ritmausnivanje je aktivan biološki proces
46
EVOCIRANI POTENCIJALI
podražaj na periferiji
korteks
latencija (t)
47
“Uprosječivanje”
48
faze “uprosječivanja”
49
postupak pri snimanju evociranih potncijala
50
Vidni evocirani potencijali - VEP
okcipitalni korteks
51
Vidni evocirani potencijali - VEP
normalna latenicja evociranog potencijala 52
multipla skleroza: produžena latencija
lijevo oko desno oko
53
VEP – retinokortikalna kondukcija
• retinopatije i makulopatije
• bolesti očnog živca
• oštećanja u području kijazme
• retrokijazmatska oštećenja
• multipla skleroza
dijagnoza i praćenje tijeka bolesti54
multipla skleroza
55
SEP: stimulacija n. medianusa
plexus brachialis
medulla oblongata
cortex
56
cortex
cauda equina
SEP: stimulacija n. tibialisa
57
SEP• oštećenja perifernih živaca, pleksusa, radiksa
• oštećenja aferentnih puteva kroz SŽS: MS, spinalni tumori, vaskularne malformacije, heredodegenerativne bolesti, trauma leđne moždine
• praćenje stanja tijekom neurorehabilitacije
• dijagnostika smrti mozga
dijagnoza i praćenje tijeka bolesti58
Smrt mozga je smrt čovjeka.
EP u dijagnostici smrti mozga
Ireverzibilini gubitak funkcije mozga, uključujući i moždano deblo.
59
• etiologija ireverzibilnog oštećenja mozga jest poznata i dokumentirana CT nalazom
• isključeni su reverzibilni uzroci koji mogu oponašati moždanu smrt
• osoba ima kliničku sliku apneične kome
60
Za utvrđivanje smrti mozga obvezno je nakon kliničkog pregleda izvršiti i jedan od sljedećih parakliničkih potvrdnih testova:
1. selektivna panangiografija mozga,2. transkranijska Doppler sonografija,3. perfuzijska radionuklearna scintigrafija,4. evocirani moždani potencijali,5. EEG,6. CT multislice kontrastna panangiografija.
61
Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP) u dijagnostici smrti mozga.
A1/2-Cz
62
ELEKTROMIONEUROGRAFIJA - EMNG
63
ELEKTROMIOGRAFIJA - EMG
64
ELEKTRONEUROGRAFIJA