interakcija komunikacija
DESCRIPTION
nemaTRANSCRIPT
-
Socijalna interakcija
-
Socijalna interakcija
Svi procesi koji se odvijaju izmeu socijalnih
entiteta u okviru zajednikog socijalnog
prostora
Socijalni entiteti:
pojedinci (ljudi i ivotinje)
grupe
-
Vrste socijalne interakcije:
pojedinac pojedinac
pojedinac GRUPA
GRUPA GRUPA
-
ta sve spada u socijalnu interakciju?
komunikacija opaanje osoba
opaanje emocija
odreivanje grupne pripadnosti
opaanje osobina linosti
tumaenje namera
socijalno poreenje
tumaenje uzroka dogaaja
javljanje naklonosti / nenaklonosti
izraavanje emocija
koakcija (socijalna facilitacija i inhibicija)
imitacija
itd.
-
Cueva de las Manos, Santa Cruz, Argentina, 10.000 godina p.n.e.
Komunikacija
-
Ue odreenje komunikacije
Komunikacija je simbolika razmena meu
ljudima.
Namerno saoptavanje poruke kojoj je
pripisano neko znaenje.
-
Znaci
Signali
grmljavina
kripa tokova
znojenje
plakanje
irenje zenica
glavobolja
oznake pola
Simboli
pisak lokomotive
saobraajni znaci
govorne poruke
smeh
uniforma
tapanje
oznake roda
Rei (jezik)
Signali (simptomi)
= informativni znaci Simboli = komunikativni znaci
-
Signali i simboli
X je SIGNAL ako: X ukazuje na Y
X je SIMBOL ako: pomou X se saoptava Y
U praksi je teko praviti razliku koja se lako pravi na teorijskom
nivou: da li je neki znak signal ili simbol?
Tokom komunikacije, paralelno sa saoptavanjem i
razumevanjem simbolikih poruka, osobe odailju i registruju
veliki broj signala.
I emitovanje i tumaenje signala moe biti manje ili vie
automatsko, namerno ili nenamerno, svesno ili nesvesno.
-
Rei nisu jedini simboli
(govorni i pisani jezik nije
jedini jezik)
-
ira odreenja komunikacije
Rot: Komunikacija je interakcija putem znakova.
U komunikaciju spada i odailjanje i tumaenje signala.
Informacija moe biti i nenamerno poslata.
Komuniciraju i ivotinje.
Prednost: nema potrebe za distinkcijama koje je lako
praviti na teorijskom nivou ali veoma teko u
konkretnim analizama.
Problem: Svako ponaanje ili neija karakteristika
moe biti indikator neega.
-
Najire odreenje komunikacije
Komunikacija je svako prenoenje informacije meu sistemima
Matematiki model iz teorije informacije.
Komuniciraju ljudi ali i telefoni, faks-maine, kompjuteri...
Jezik kojim se opisuje komunikacija (alje, prima, tumai, uporeuje odgovara itd.) ne podrazumeva da se radi o mentalnim operacijama, da iza njih stoji namera.
-
Vrste komunikacije Verbalna (komunikacija reima)
Neverbalna
prozodijska
paralingvistika
kinezika
proksemika
haptika
olfaktorna
temporalna
materijalna
-
Verbalna komunikacija
Govorni jezik - najvaniji simboliki sistem
Sapir (1921): Jezik - isto ljudski, ne-instinktivni metod
komuniciranja ideja, emocija i elja putem sistema
voljno proizvedenih, arbitrarnih simbola
Simboli su arbitrarni i konvencionalni
Socijalni po karakteru
ovek kao animal simbolicum (Ernst Cassirer)
Verovatno postoji ve 100 000 godina
Na svetu se trenutno govori oko 6.000 jezika
-
Verbalna komunikacija
znanje jezika podrazumeva:
znanje renika
+
znanje gramatike
+
znanje socijalnih pravila
-
Primer socijalnih (pragmatikih) pravila:
Olovku!
Daj mi olovku!
Ima moda olovku?
Oe, molim te, da mi da olovku?
Molim Vas da mi pozajmite olovku.
Molila bih Vas da mi pozajmite olovku.
Hoete biti ljubazni da mi pozajmite olovku?
Da li biste bili ljubazni da mi pozajmite olovku?
Mogu li da Vas zamolim da mi pozajmite olovku?
Bojana Milosavljevi (2007): Forme utivosti u srpskom jeziku
Kada je koji od ovih naina obraanja prikladan a kad ne?
Kako to znamo?
-
Grajsova kooperativna pravila
Pravilo kvaliteta: Govori neto to smatra istinitim
a ne govori ono za ta nema nikakve argumente.
Pravilo kvantiteta: Nastoji da bude informativan
onoliko koliko svrha razgovora nalae, ni manje ni
vie od toga.
Pravilo relevantnosti: Dri se onoga to je
relavantno za temu i da ne odlazi u irelevantne prie.
Pravilo naina: Trudi se da razumljivo saopti ta
eli, izbegavaj nejasnoe i dvosmislenosti.
-
Verbalna komunikacija
Identitetski markeri
Disglosija (postojanje razliitih jezikih
varijeteta; Jezik i drutvene klase)
etnolingvistiki identiteti
-
Neverbalna
komunikacija
-
Prozodijska komunikacija
Kako se neto kae
intonacija reenice (upitna, zapovedna...)
naglaavanje rei
nije verbalna ali jeste lingvistika
u pisanom govoru: interpunkcija
-
Analogija u pisanom tekstu
intelektualac mi se obraa izvinite
poznajete li erdakova erdakova vi ste
dolmatov otprilike drago mi je pa ja vam
dugujem rublju seate li se odlazili smo
od erdakova na dan kosmonauta i
zamolio sam vas za rublju za taksi drite
nisam imao depove izguvanu rublju
gurnuh u rukavicu
Intelektualac mi se obraa:
- Izvinite, poznajete li erdakova?
-erdakova?
- Vi ste Dolmatov?
-Otprilike.
-Drago mi je. Pa, ja vam dugujem rublju.
Seate li se, odlazili smo od erdakova na
Dan kosmonauta. I zamolio sam vas za
rublju, za taksi. Drite.
Nisam imao depove. Izguvanu rublju
gurnuh u rukavicu.
uporediti:
-
Paralingvistiki znaci Vokalne osobine: raspon glasa, teina i lakoa disanja,
rezonanca, tempo, artikulaciona kontrola...
vokalni kvantifikatori: intenzitet i visina glasa
vokalizacije: smeh, jecaj, apat, vrisak, jaukanje, podrigivanje, zevanje...
vokalne skupine (kompleks zvukova koji fonetske emisije ne modulira toliko koliko ih prati): uzdasi, nakaljavanja, interjekcije (uzvici): uh, oh, hm...
trajanje izgovaranja, akcenat, pauze
nisu lingvistiki ali jesu deo vokalizacije
Paralingvistiki informativni znaci?
Paralingvistiki komunikacioni znaci?
-
Analogija u pisanom tekstu:
Jeste, preselili smo se ali imamo i jo jednu vest: VENAEMO SE !!!!!! Dogovorili smo se da svadba mora biti ne-za-bo-rav-na. Zovemo i tebe mada e sve pokvariti tvojim pevanjem a datum ti javljamo naknadno. Videe, bie super ! VIDIMO SE !!!
( UPOREDI SA:
Jeste, preselili smo se ali imamo i jo jednu vest: venaemo se! Dogovorili smo se da svadba mora biti nezaboravna. Zovemo i tebe mada e sve pokvariti tvojim pevanjem a datum ti javljamo naknadno. Videe, bie super ! Vidimo se! )
-
Kineziki znaci
izrazi lica
gestikulacija (adapteri, ilustratori, amblemi,
regulatori, pokazatelji emocija)
usmeravanje pogleda
kretanje u prostoru (nain hoda)
aplauz, naini na koje se jede i pije...
-
c
c = socijalni 1.5 m. 3 m. b
b = lini 50 cm.-1.5 m.
Proksemiki znaci
Edvard Hal: Nemi jezik
fizika blizina
raspored u prostoru
teritorijalno ponaanje
a
a = intimmni 3m.
Deca?
-
Haptiki znaci
-
Temporalna komunikacija
tanost/kanjenje
socijalni sat uvremenjenost ivotnih epizoda (ta
prilii osobama odreenog uzrasta)
Usmerenost na prolost / sadanjost / budunost
-
Komunikacija artefaktima
-
Viekanalna komunikacija
- Ti nisi normalna!
Verbalna:
Prozodijska:
Paralingvistiki signali i simboli:
Kineziki signali i simboli:
Proksemiki signali i simboli:
Olfaktorni signali i simboli:
Temporalni signali i simboli
Materijalni signali i simboli:
-
Viekanalne poruke
Chawla & Krauss (1944) glumljenje spontanosti:
video-zapis 60% pogodaka, audio-zapis 66%
pogodaka, audio-video zapis 80% pogodaka
Archer & Akert (1977): 55% pogodaka umesto 38%
nesaglasnost NV znakova (lice i telo)
nesaglasnost VK i NVK
Exp. Mehrabiana i Argylea (70-tih godina):
tri tipa verbalne poruke (+, =, -) praene sa tri tipa
neverbalne poruke (+, =, -)
u sluaju nepodudaranja, daleko vei znaaj se pridaje
neverbalnoj poruci u proceni aektivnog odnosa
-
Semantike dimenzije
neverbalne komunikacije
evaluativnost - afektivni odnos, pozitivna ili
negativna evaluacija
status (potencija)
responzivnost (prijemljivost) - usmerenost prema
socijalnom objektu
Mehrabian, 1971
-
Funkcije neverbalne komunikacije
1. izraavanje emocija, spontano i namerno (Ekman: srea, strah, iznenaenje, bes, tuga, gaenje, prezir)
2. izraavanje uzajamnih stavova (prijateljstvo-neprijateljstvo, dominantnost-submisivnost, zainteresovanost - nezainteresovanost)
3. prezentovanje vlastitih osobina (status, osobine linosti, vrednosti)
4. praenje, podrka i dopuna verbalne komunikacije
oblikovanje verbalnog saoptenja, davanje nameravanog smisla
signalizacija koliko paljivo se slua
uzajamno povratno reagovanje na iznete sadraje
sinhronizacija konverzacije
dopuna i preciziranje sadraja verbalnog saoptenja
5. zamena za verbalnu komunikaciju (delimina ili potpuna) (znak utanja, dirigent...)
6. konvencionalno izraavanje raznih vrsta socijalne aktivnosti (aplauz, klanjanje, rukovanje, sauee...)