intervencije za poboljŠanje aktuelnog€¦ · princip integracije, pitanje zaštite okoliša moţe...
TRANSCRIPT
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM
Studija o čvrstom otpadu za sjevero-istočnu BiH sa detaljnim pregledom stanja u opštinama Maglaj, Žepče, Zavidovići, Derventa i Tuzla uz osvrt na stanje u drugim
gradovima
Adnan Hadžiefendić, dipl.ing.tehn.
Tuzla, februar 2010.
CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU EKO-LEONARDO
M. i Ž. Crnogorčevića 8 75000 Tuzla BiH Priboj bb 75249 Priboj BiH
tel/fax: ++387 (0)35 249-311 tel: ++387 (0)65 538-494 [email protected] www.ekologija.ba [email protected]
Ova studija je uraĎena za projekat „Od učešća javnosti do odrţivog razvoja“ koji se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa „Evropski instrument za demokratiju i
ljudska prava (EIDHR)“ i Fonda otvoreno društvo BH. Sadrţaj studije je isključiva odgovornost
Centra za ekologiju i energiju i EКО-Leonarda, te ni u kojem slučaju ne predstavlja stav Evropske unije niti Fonda otvoreno društvo.
Izdavaĉ
Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
Autor
Adnan Hadţiefendić dipl.ing.tehn.
Tehniĉko ureĊenje i dizajn
Advija Đonlić
Vanja Rizvić
George Stiff
Štampa
d.o.o. „Off-Set“, Tuzla
Tiraţ
200 primjeraka
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
3
SADRŢAJ
SAŢETAK ......................................................................................................................................................... 4
UVOD ................................................................................................................................................................. 5
1. DEFINICIJA I VRSTE OTPADA ................................................................................................................ 6
1.1. Evropski katalog otpada ........................................................................................................................ 6
Error! Bookmark not defined.
1.2. Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva) ............................................................................................ 9
1.3. Industrijski otpad ................................................................................................................................... 9
2. ZAKONSKA REGULATIVA ..................................................................................................................... 9
2.1. Zakon o otpadu na nivou Bosne i Hercegovine ................................................................................. 9
2.2. Zakon o otpadu na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ............................................................ 10
2.3. Zakon o otpadu u RS-u ...................................................................................................................... 11
2.4. Zakon o otpadu na podruĉju Kantona .............................................................................................. 12
2.4.1. Zakon o otpadu u ZE-DO ............................................................................................................... 12
2.4.2. Zakon o otpadu u Tuzlanskom Kantonu ........................................................................................ 12
3. DEPONIJE – TRENUTNO STANJE ....................................................................................................... 12
3.1. Stanje otpada na podruĉju Tuzlanskog kantona ............................................................................. 14
3.1.1. Način odvoza i deponovanja otpada ........................................................................ .................. 14
3.2. Stanje otpada na podruĉju općine Zavidovići .................................................................................. 15
3.2.1. Pokrivenost prevozom otpada Općine Zavidovići ........................................................................ 15
3.2.2. Deponija ”Ekonomija“ Zavidovići ............................................................................................... 15
3.2.3. Monitoring deponije ...................................................................................................................... 16
3.3. Stanje otpada na podruĉju općine Ţepĉe .......................................................................................... 18
3.4. Stanje otpada na podruĉju općine Maglaj ........................................................................................ 20
3.5. Stanje otpada na podruĉju općine Derventa .................................................................................... 21
3.5.1. Način odvoza i deponovanja otpada ............................................................................................. 21
4. INFORMISANOST O OTPADU NA PODRUĈJU OPĆINE ZAVIDOVIĆI ..................................... 21
5. MOGUĆI NAĈINI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA OTPADA NA PODRUĈJU OPĆINA .......... 22
Primjer: načini rješavanja problema otpada na području Općine Zavidovići
6. ZAKLJUĈAK .......................................................................................................................................... 23
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
4
SAŢETAK
Jedan od najvećih problema današnjice predstavlja
problem otpada, koji je kod razvijenih drţava u
većoj mjeri već riješen, dok kod manje razvijenih
još uvijek predstavlja veliki problem.
Kada je riječ o problemu otpada u Bosni i
Hercegovini teško je doći do tačnih podataka koji
govore gdje i kako se rješava taj problem. U većini
slučajeva problem predstavlja nedostatak zakonske
regulative koja bi riješila taj problem, a poznavajući
ekonomsku situaciju, moţe se reći da je to u
dogledno vrijeme nemoguće riješiti.
Nadleţnost za zaštitu okoliša je podijeljena na
FBiH, RS i BD, što usloţnjava i usporava
provoĎenje postojećih zakona. Ukazuje se na
potrebu donošenja jedinstvenog zakona na
drţavnom nivou koji će regulisati problem otpada,
kao i drugih ekoloških problema.
TakoĎe je potrebno uraditi Planove upravljanja
otpadom na kontonalnom nivou, te Lokalne akcione
planove na nivou opština koji će biti usklaĎeni sa
kantonalnim planovima.
U Bosni i Hercegovini je prihvaćena uspostava
regionalnog pristupa upravljanja otpadom, što
podrazumijeva udruţivanje općina po ekonomskom
principu, te zajedničko odlaganje otpada na
regionalnim deponijama. PredviĎena je izgradnja 16
regionalnih sanitarnih deponija na kojima bi se
odlagao prikupljeni otpad iz njima pripadajućih
općina.
Do danas su poduzete mnoge aktivnosti po ovom
pitanju, formirana su preduzeća regionalnih
deponija koja će njima upravljati, neke od deponija
su izgraĎene (Sarajevo, Zenica) ili su u fazi
izgradnje(Bihać, Bijeljina..) ili sanacije (Tuzla).
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
5
UVOD
PrilagoĎavanjem prirode sebi, čovjek narušava
ravnoteţu u prirodi, pa nije ni čudo što su do danas
nestale mnoge vrste biljaka i ţivotinja, što nema
više čistih riječnih tokova, šumskih pejzaţa, a i
atmosfera svakog dana biva sve više zagaĎena.
Razumljivo je to da čovjek treba da radi i ne treba
da se odrekne tehnološkog i ekonomskog razvoja,
ali treba imati uvijek na umu staru izreku koja kaţe
da „prirodu nismo naslijedili od starijih predaka,
već smo je posudili od mladih naraštaja“. U
protivnom, čovjek postaje neprijatelj samom sebi.
Privredni i tehnološki razvoj posljednjih decenija
ugroţava ţivot i zdravlje ljudi na više načina.
Priroda sa njenim osnovnim elementima
ekosistema: površinskim i podzemnim vodama,
tlom i zrakom se svakodnevno zagaĎuju kroz
infiltraciju štetnih susptanci u njih, što dovodi do
opterećenja ekosistema.
U cilju zaštite ekosistema, pojedine zemlje ili
odreĎena zajednica drţava (npr. Evropska unija;
UNEP– United Nations Environmental Programe,
koji je pokrovitelj Bazelske konvencije i dr.),
donose odreĎene zakone. Znatan broj ljudi nema
dovoljnu svijest u pogledu zaštite okoliša, pa ih kroz
zakonske propise i norme moraju sprovoditi.
Sistemsko rješavanje pitanja zaštite okoliša u
zemljama članicama Evropske unije započeto je
početkom 70-tih godina 20. vijeka kada su doneseni
prvi zakoni i propisi u oblasti zaštite okoliša.
IzmeĎu ostalog, ovim zakonskim aktima
uspostavljen je sistem zbrinjavanja i ponovnog
iskorištavanja otpada , odnosno uspostavljena je
nova privredna grana- privreda otpada.
Tako je u SR Njemačkoj 1971.godine donesen
zakon o otpadu, kada je odlaganje otpada vršeno na
oko 50.000 deponija (preteţno neureĎene, tzv.
divlje deponije). Kao rezultat dosljedne primjene
tog zakona, broj deponija nakon tri godine je
smanjen na oko 4.500, odnosno za više od 10 puta.
Odlaganje otpada u članicama Evropske unije na
današnjem stepenu razvoja tehnike i tehnologije vrši
se u ureĎene deponije otpada sa veoma velikim
stepenom sigurnosti za zaštitu okoliša. MeĎutim,
one nemaju neograničenu prijemnu moć
(zapreminu). Zbog toga se kroz zakonsku regulativu
teţi smanjenju količina otpada, tj. izbjegavanju
nastanka i ponovnom korištenju odreĎenih
komponenti otpada. Osnovna teţnja je da se svi
otpadi koji se dobivaju u procesu proizvodnje,
potrošnje i drugim radnjama koriste kruţni tok
iskorištavanja, što je osnovna zadaća privrede
otpada.
Bilo bi nerealno očekivati da se dobije potpuno
zatvoren krug otpada (totalna reciklaţa), jer
neizbjeţno dolazi do stvaranja otpada i u procesu
reciklaţe. Ponovno korištenje korisnih komponenti
otpada (reciklaţa) mora se posmatrati sa više
aspekata, od kojih su najutjecajniji paketi
opterećenja na okoliš. UtvrĎivanje, da li je odreĎeni
predmet otpad ili se moţe ponovo koristiti za
proizvodnju, često je u koliziji. Ono što je za jednog
vlasnika otpad, za drugog je korisna sirovina. Šta će
biti otpad ne zavisi toliko od predmeta ili materijala
koliko od našeg odnosa prema tom predmetu ili
materijalu. Dilema kad je predmet materijal otpad
ili korisna sirovina nastoji se definisati kroz
odgovarajuće propise.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
6
1. DEFINICIJA I VRSTE OTPADA
Zakon o upravljanju otpadom u BiH definisao je i
utvrdio sljedeće vrste otpada:
- «otpad»- označava sve materije ili predmete
koje vlasnik odlaţe (subjektivna odluka) ili se
traţi da bude odloţen (objektivna odluka) u
skladu sa jednom od kategorija otpada
navedenoj u listi otpada i utvrĎenoj u
provedbenom propisu.
- «komunalni otpad»- je otpad iz domaćinstva
kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili
sastava sličan otpadu iz domaćinstva.
- «opasni otpad»- je svaki otpad koji je utvrĎen
posebnim propisom i koji ima jednu ili više
karakteristika koje prouzrokuju opasnost po
zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu,
sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je
naveden u listi otpada kao opasni koji je
regulisan provedbenim propisima.
- «neopasni otpad»- je otpad koji nije definisan
kao «opasni otpad».
- «inertni otpad»- je otpad koji nije podloţan
značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim
promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati,
spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski
obraĎivati, biološki razgraĎivati ili ne utiče
nepovoljno na druge supstance sa kojima dolazi
u kontakt na način da uzrokuje zagaĎenje
okoliša ili ugroţavanje zdravlja ljudi. Ukupna
vlaţnost, sadrţaj polutanata u otpadu i
ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne
bi došlo do ugroţavanja kvaliteta površinskih i
podzemnih voda.
1.1.Evropski katalog otpada
Direktivom Evropske unije 75/442/EWG i dopune
direktive 91/156/EWG utvrĎen je Evropski katalog
otpada koji je na snazi od 01.01.1999.god. Evropski
katalog otpada predstavlja tri liste, i to:
- Lista otpada prema djelatnostima koje ga
generišu (kod „1“ označen sa dvije cifre, sa 20
osnovnih industrijskih grana);
- Lista otpada prema procesu, podprocesu ili
mjestu nastanka.
- Lista otpada prema vrsti otpada. U ovoj listi
dodatno je definisan opasni otpad sa 295
kategorija, koji je potrebno nadzirati saglasno
klasifikaciji otpada prema Bazelskoj konvenciji
i klasifikaciji otpada prema Ujedinjenim
nacijama.
Evropskim katalogom otpada utvrĎeno je više od
1.000 vrsta otpada. Najveći broj ovih vrsta otpada
su definisane DIN-standardima, dok neke vrste nisu
definisane.
Opće prihvaćena načela cjelokupnog sistema
privrede otpada u Evropskoj uniji poznata su kao
«4R»:
- Redukcion – smanjenje ili sprečavanje
nastanka otpada,
- Reuse – ponovno upotreba otpada bez
obrade,
- Resycling – reciklaţa odnosno obrada
otpada za materijalno ili energetsko
iskorištavanje i
- Recovery – obnavljanje, ponovna upotreba
za istu namjenu ali uz obradu, npr.povratna
ambalaţa.
Krajnji cilj privrede otpada je potpuno napuštanje
odlaganja otpada, odnosno razvoj bezdeponijskog
koncepta upravljanja otpadom.
U Bosni i Hercecgovini zaštiti okoliša pridaje se
poseban značaj tek posljednjih nekoliko godina, što
se ogleda u donošenju odgovarajućih zakonskih
akata. U 2000. donesena je «Strategija upravljanja
čvrstim otpadom u Bosni i Herceegovini»,
finansirana od strane EU Phare Funded Projeckt.
Strategija je obuhvatila upravljanje kućnim,
industrijskim, medicinskim i graĎevinskim otpadom
u oba BH entiteta, s ciljem da se dostignu evropski
standardi u ovoj oblasti.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
7
Tabela 1. Glavne grupe Evropskog kataloga otpada
Osnovni principi na kojima se zasniva Strategija
upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini
su identični principima na kojima se zasniva zaštita
okoliša u Evropskoj uniji. To su:
- Princip «zagaĎivač plaća»,
- Princip prevencije,
- Princip mjera predostoţnosti,
- Princip integracije i
- Princip intervencije na izvoru.
Princip «zagaĎivač plaća», usvojen je u skladu sa
procedurama i principima Evropske unije i čini
osnovu za politiku zaštite okoline i donošenja
zakona. Naplata nameta za štete koje je zagaĎivač
prouzrokovao, podstiče ga da smanji zagaĎivanje i
pronaĎe proizvode sa manje štetnim efektima
zagaĎivanja ili tehnologiju koja omogućava
racionalnije korištenje resursa iz okoline.
Princip prevencije, podrazumijeva sprečavanje
pojava zagaĎivanja okoliša ili štetnih uticaja, a ne
da se otklanja kada se već dogodi. Drugim riječima,
bolje prevencija nego sanacija.
Princip mjera predostroţnosti, primjenjuje se u cilju
izbjegavanja potencijalno štetnih uticaja od
prisutnih supstanci toksičnih i podloţnih
bioakumulaciji, čak i kada ne postoji naučni dokaz
koji bi potvrdio slučajnu povezanost izmeĎu emisija
i efekta.
Princip integracije, pitanje zaštite okoliša moţe da
bude adekvatno riješeno samo u slučaju da sve
nadleţne drţavne institucije rade paralelno na tom
problemu, odnosno integralno.
Princip intervencije na izvoru, ukazuje na to da
proizvedeni otpad treba da ostane što je moguće
01 00 00
02 00 00
03 00 00
04 00 00
05 00 00
06 00 00
07 00 00
08 00 00
09 00 00
10 00 00
11 00 00
12 00 00
13 00 00
14 00 00
15 00 00
16 00 00
17 00 00
18 00 00
19 00 00
20 00 00
Otpad koji nastaje istraţivanjem, eksploatacijom i preradom mineralnih sirovina
Otpad iz primarne poljoprivrede, vrtlarstva, lova, ribolova, vodenih kultura, pripreme i prerade
hrane
Otpad iz prerade drveta i proizvodnje celuloze, papira, kartona, ploča i namještaja
Otpad iz koţarske i tekstilne industrije
Otpad iz prerade nafte, prečišćavanja zemnog plina i pirolize uglja
Otpad iz anorganskih hemijskih procesa
Otpad iz organskih hemijskih procesa
Otpad iz proizvodnje, prerade, prodaje i korištenja premaza (boje, lakovi, email) i sredstava za
brtvljenje
Otpad iz fotografske industrije
Anorganski otpad iz termičkih postupaka
Anorganski otpad koji sadrţi metale, a potiče od obrade i zaštite metala i hidrometalurgije metala
Otpad iz procesa mehaničkog oblikovanja i površinske obrade metala, keramike, stakla, i
plastičnih mada
Otpad na bazi ulja (osim jestivog ulja i 05 00 00 i 12 00 00)
Otpad od organskih sredstava koja se koriste kao otapala (osim 07 00 00 i 08 00 00)
Otpad od srestava za pakovanje, masa za usisavanje, sredstava za brisanje filterskog materijala i
zaštitnih odijela
Otpad koji nije naveden na drugom mjestu u katalogu
GraĎevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta)
Otpad koji nastaje kod zdravstvene zaštite ljudi i ţivotinja
Otpad iz ureĎaja za obradu otpada, komunalnih otpadnih voda i ureĎaja za pripremu pitke vode
Komunalni i njemu sličan otpad iz industrijsko-trgovačkih i zanatskih pogona, uključujući
razdvojeno skupljeni otpad
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
8
bliţe mjestu svog nastanka. Ovo se zove princip
blizine, tj. što je manja udaljenost od mjesta
proizvodnje, manja duţina transporta (manji faktor
rizika i manji utrošak energije za transport).
Na osnovu ovih opštih principa u 2003.godini u
Bosni i Hercegovini donesen je paket okolinskih
zakona ( Sluţbene novine Federacije Bosne i
Hercegovine broj 33 od 19.jula 2003.):
- Zakon o zaštiti okoliša,
- Zakon o zaštiti prirode,
- Zakon o zaštiti zraka,
- Zakon o zaštiti voda i
- Zakon o upravljanju otpadom.
Na osnovu ovih zakona u Bosni i Hercegovini su
već donesena odgovarajuća podzakonska akta na
nivou pravilnika za njihovu operacionalizaciju.
Savjetovanje
Ttransparentnost
da
Problematični otpad POSEBNI
OTPAD
ne
Iskorištavanje da da SEKUNDARNE
materijala SIROVINE
ne Ostatak
da
Biološka razgradnja KOMPOST
Ostatak
ne
da ENERGIJA
ne da
SIROVINE
Inertni otpad
ne
Slika 1. Šema ispitivanja komunalnog otpada u opštem konceptu privrede otpada
IZBJEGAVANJE
ISKORIŠTAVANJE ILI KONAČNO ZBRINJAVANJE
?
Izdvajanje štetnih
matrijala
? Reciklaţa
materijala
? Bioreciklaţa
? Termička
obrada
?
Termička
obrada
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
9
1.2. Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva)
Svakim danom otpada je sve više. Prosječne
produkcije čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini
iznose oko 0,7 do 0,9 kg/ stanovniku na dan,
odnosno 270 do 300 kg/ stanovniku u godini. U
razvijenim zemljama produkcija čvrstog otpada
iznosi i preko 3,00 kg/ stanovniku na dan. Zbog sve
većih količina i štetnosti po okolinu, otpad se smatra
jednim od najznačajnijih ekoloških problema
savremenog svijeta.
Čvrsti otpad koji se produkuje u domaćinstvima
predstavlja heterogenu smjesu različitih vrsta
otpadnih materijala, kao što su: papir, karton, staklo,
keramika, metali, plastika, koţa, kosti, tekstil,
biomase, razne vrste inertnih materijala, posebno
opasne vrste otpada i sl. Posebno opasne vrste
otpada u domaćinstvima nazivaju se problematični
otpad u koji spadaju: baterije, stari lijekovi,
insekticidi, pesticidi, fungicidi, motorna ulja,
razreĎivači, boje, lakovi, sredstva za skidanje hrĎe,
sredstva za zaštitu drveta, akumulatori, uljni filteri,
termometri sa ţivom, antifriz, filmovi raznih vrsta,
fluoroscentne rasvjetne cijevi, ljepila, kozmetika,
fotohemikalije, hemikalije za čišćenje i sl.
1.3. Industrijski otpad
Industrijska preduzeća koja odlaţu najviše otpada
na području općine Zavidovići su: IP Krivaja 1884
d.o.o., Ziko d.o.o. Ova preduzeća su zajedno u 2009
godini izvezla 1200 tona otpada na gradsku
deponiju Ekonomija. Sadrţaj otpada iz IP Krivaja
većinom sadrţi otpadke brusnih materijala, otpadna
ambalaţa od boja i lakova, razne vrste metala koji
se dobije obradom odreĎenih metalnih komada a
koji više nije za upotrebu, pepeo i otpadna šljaka.
Dok sadrţaj otpada iz Ziko d.o.o. većinom sadrţi
tekstil, dijelove mašina koji se nemogu više
iskoristiti.
Ostala industrijska proizvodna preduzeća izvoze
mnogo manje otpada koji mnogo ne utiče na
okolinu, godišnje odloţe oko 200 tona otpada, a
većinom je taj otpad iz drvne industrije i nije opasan
po okoliš jer se brzo razgraĎuje.
Ova industrijska preduzeća nemaju vlastite deponije
za odpad nego sav svoj otpad odvoze na gradsku
deponiju Ekonomija.
Zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje u koje spada i
Bosna i Hercegovina, naţalost još uvijek nemaju
dovoljno razvijenu svijest o potrebi očuvanja
prirode i zdrave ţivotne sredine, takoĎe ove zemlje
nemaju ni odgovarajuće pravne ni tehničke
instrumente za uspješno rješavanje problema
zagaĎenja ţivotne sredine.
2. ZAKONSKA REGULATIVA
2.1. Zakon o otpadu na nivou Bosne i Hercegovine
Prema Ustavu BiH, sve nadleţnosti koje nisu
izričito definisane kao nadleţnost BiH, u isključivoj
su nadleţnosti entiteta. Prema tome, na osnovu
ustavne odredbe nadleţnost za zaštitu
okoliša/ţivotne sredine, podijeljena je na nekoliko
administrativnih nivoa: entiteta Federacije BiH,
entiteta Republika Srpska i Brčko distrikta.
U članu II Ustava BiH (Ljudska prava i osnovne
slobode) u Katalogu prava, sva lica na teritoriji
Bosne i Hercegovine uţivaju ljudska prava i
slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: Pravo
na ţivot. Ne naglašava se pravo na zdrav ţivot i
zdravu ţivotnu sredinu/okoliš. Prema tome,
nadleţnosti za ţivotnu sredinu nisu podreĎene
drţavi. Na nivou BiH, organ izvršne vlasti Bosne i
Hercegovine je Vijeće ministara, koje vrši svoja
prava i duţnosti kao vladine funkcije, a u skladu sa
Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima Bosne
Hercegovine. Vijeće ministara BiH čine sljedeća
ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova;
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;
Ministarstvo finansija i trezora; Ministarstvo
komunikacija i prometa; Ministarstvo civilnih
poslova; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice;
Ministarstvo pravde; Ministarstvo sigurnosti i
Ministarstvo odbrane. Sva ova ministastva bave se
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
10
parcijalno pitanjima okoliša/ţivotne sredine na
nivou BiH. U okviru Ministarsva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa, egzistira Sektor za prirodne
resurse, energetiku i zaštitu okoline, koji se sastoji
od 4 odsjeka: odsjek za zaštitu okoline; odsjek za
vodne resurse i turizam; odsjek za energetiku i
odsjek za implementaciju projekata.
Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo
komunikacija i prometa i Direkcija za evropske
integracije bave se pitanjima okoliša/ţivotne sredine
u domenu sklapanja i potpisivanja meĎunarodnih
sporazuma (preuzimanje meĎunarodnih obaveza
mogu imati i entiteti, ali uz prethodnu saglasnost
Parlamentarne skupštine BiH). BiH je danas, u
nadleţnosti Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa, potpisnica mnogih značajnih
konvencija i sporazuma.
Na osnovu člana 23 Statuta Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine, Skupština Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine, na 93. sjednici odrţanoj 30. juna
2004. godine, usvaja Zakon o upravljanju otpadom.
I. opće odredbe Zakona:
Član 1
Ovim zakonom ureĎuju se:
- sve kategorije otpada, osim otpada
navedenog u stavu 3 ovog člana,
- sve vrste djelatnosti, operacije i postrojenja
u upravljanju otpadom.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na:
- otpad nastao istraţivanjem, ekstrakcijom,
tretmanom i skladištenjem mineralnih resursa i
radom kamenoloma,
- tečni otpad,
- ţivotinjski otpad i drugi neopasni materijal
prirodnog porijekla koji se moţe koristiti u
poljoprivredne svrhe,
- odloţeni eksploziv, osim ako to nije regulisano
posebnim propisom.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na:
- radioaktivni otpad
- gasove ispuštene u atmosferu,
- otpadne vode.
Zakon o upravljanju otpadom (“Sl. Glasnik DB”, br.
25/04)
2.2. Zakon o otpadu na nivou Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o
upravljanju
otpadom
(SL.novine
FBiH 33/03)
Odgovornost za upravljanje otpadom u FBiH podijeljena je izmeĎu
nadleţnih organa FBiH, kantona i opština. Lokalne vlasti su nadleţne za
prikupljanje, transport i deponovanje na području jedinica lokalne
samouprave.
Federalno ministarsvo zdravstva i Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, trebaju učestvovati u izradi propisa iz oblasti
upravljanjem medicinskim i poljoprivrednim otpadom.
Član 8.
Strategija upravljanja otpadom u Federaciji BiH.
Strategiju upravljanja otpadom na period od šest godina donosi Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije)
na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
Član 58.
Propis iz člana 8. stav 1. donijet će Parlament Federacije BiH u roku od 18
mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.
Član 9.
Kantonalni planovi za upravljanje otpadom
Svaki kanton donijetit će Plan upravljanja otpadom na svom području.
Član 56.
Sva pravna lica će uskladiti svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona u
roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Postojeća Strategija
upravljanja čvrstim
otpadom u BiH
usvojena je od
Parlamenta FBiH
(i od Vlade RS).
U FBiH je uraĎena
Strategija upravljanja
otpadom.
Nekoliko kantona je
donijelo plan
upravljanja otpadom,
Zeničko-
Dobojski,Tuzlanski
kanton, te Distrikt
Brčko
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
11
Zakonom o okolišu u FBiH, na nivou opština i
gradova, predviĎena je izrada Lokalnih akcionih
planova za ţivotnu sredinu (LEAP). Tačan broj
usvojenih LEAP-a nije poznat, a mnogi su
finansirani od strane meĎunarodnih organizacija.
LEAP imaju uraĎene Općine: Tuzla, Gračanica,
Ţivinice s tim da u Ţivinicama treba ponovo da se
radi jer je istekao planirani rok. Općina Zavidovići
nema izraĎen LEAP, trenutno je u fazi izrade.
Općine koje nemaju uraĎen LEAP: Derventa,
Zvornik, dok za ostale općine nemamo podatke.
U FBiH, trenutno su u izradi: Strategija za zaštitu
prirode i Strategija za zaštitu zraka, a uskoro treba
da počne izrada Strategije za upravljanje vodama.
Strategija upravljanja otpadom u Federaciji BiH
Strategiju upravljanja otpadom na period od šest
godina donosi Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament
Federacije) na prijedlog Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH).
Stručne i druge poslove u izradi Strategije
upravljanja otpadom vrši Federalno ministarstvo
prostornog ureĎenja i okoliša (u daljem tekstu:
Federalno ministarstvo).
Izrada propisa iz stava 1.ovog člana vrši se u
saradnji sa:
- MeĎuentitetskim tijelom za okoliš;
- predstavnicima Vlade Republike Srpske;
- predstavnicima ekonomskih udruţenja;
- predstavnicima udruţenja za zaštitu okoliša;
- predstavnicima kantonalnih vlada.
Propis iz stava 4. ovog člana mora biti usklaĎen sa
Strategijom ekonomskog razvoja
BiH i kantonalnim planovima ekonomskog razvoja.
Vlada FBiH će dvogodišnje podnositi izvještaj
Parlamentu Federacije o provoĎenju
Strategije.
Strategija upravljanja krutim otadom u BiH
predviĎa dvije varijante prijelaznog rješenja
meĎuopćinskih/regionalnih deponija sanitarnog
karaktera, i to:
- 16 lokacija (tip entitetska), i
- 14 lokacija (tip-meĎuentitetska) do 2010,
- 5 lokacija većih regionalnih deponija u cijeloj BiH
do 2020.god.
Entitetska varijanta 16(14) regionalnih deponija:
- 10 (8) u Federaciji BiH za regije Bihać, Bugojno,
(Goraţde), Gračanica, Livno, Mostar, Tešanj, Tuzla,
Zenica i (Ţivinice).
- 6 u Republici Srpskoj: Banja Luka, Bijeljina,
Prijedor, Doboj, Vlasenica i Bileća.
2.3. Zakon o otpadu u RS-u
Zakonom o zaštiti ţivotne sredine RS, na nivou
opština i gradova, predviĎena je izrada Lokalnih
akcionih planova za ţivotnu sredinu (LEAP). Tačan
broj usvojenih LEAP-a nije poznat, a mnogi su
finansirani od strane meĎunarodnih organizacija.
Zakon o upravljanju otpadom (Sluţbeni glasnik RS,
br. 53/02). U RS-u postoji Strategija upravljanja
otpadom (pipremljena zajedno sa statgijom u FBiH
u toku reaizacije PHARE projekta «Stratgija
upravljanja čvrstim otpadom u BiH) i niz
pravilnika:
- Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u
oblastima upravljanja otpadom za koje je
potrebna dozvola (Sl. glasnik RS broj
39/05)
- Pravilnik o kategorijama otpada sa
katalogom(Sl. glasnik RS broj 39/05)
- Pravilnik o sadrţaju plana prilagoĎavanja za
postojeća postrojenja i uredjaje za
djelatnosti upravljanja otpadom i
aktivnostima koje preuzima nadlezni organ
(Sl. glasni RS broj 39/05)
- Pravilnik o kategorijama otpada,
karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni
otpad, djelatnostima povrata komponenti i
odlaganja otpada (Sl. glasnik broj 39/05)
- Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za
spaljivanje otpada (Sl. glasnik broj 39/05)
- Pravilnik o finansijskim garancijama kojima
se moţe osigurati prekogranično kretanje
otpada (Sl. glasnik RS broj 86/05)
- Pravilnik o transportu opasnog otpada (Sl.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
12
glasnik RS broj 86/05)
- Pravilnik o uslovima za prenos obaveza
upravljanja otpadom sa proizvoĎača i
prodavača na odgovorno lice sistema za
prikupljanje otpada (Sl. glasnik RS broj
118/05)
- Pravilnik o upravljanju medicinskim
otpadom (Sl. glasnik RS broj 90/06)
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o vrstama
otpada i djelatnostima upravljanja otpadom
za koje je potrebna dozvola (Sl. glasnik RS
broj 3/07)
____________________
2.4. Zakon o otpadu na podruĉju Kantona Kantonalni planovi za upravljanje otpadom
Svaki kanton donijetit će Plan upravljanja otpadom
na svom području.
Plan iz stava 1.ovog člana mora biti usaglašen sa
Strategijom upravljanja otpadom Federacije BiH.
Plan iz stava 1.ovog člana donosi zakonodavno
tijelo kantona.
Kantonalnim propisom uredit će se uvjeti za
planiranje upravljanja otpadom u općinama.
Izrada Plana iz stava 1.ovog člana vrši u saradnji sa
općinskim organima, ekonomskim udruţenjima i
udruţenjima za zaštitu okoliša.
2.4.1. Zakon o otpadu u ZE-DO Kantonu
Pravilnik o posebnom reţimu kontrole djelatnosti koje ugroţavaju ili
mogu ugroziti čovjekov okoliš
Zeničko – Dobojski Kanton,
Sl.novine 10/00
2.4.2. Zakon o otpadu u Tuzlanskom Kantonu
Na području Tuzlanskog Kantona usvojeno je 10 zakona i 5 podzakonskih akata, doneseni su prije zakona FBiH
ili na temelju njihovih nacrta i načelno su usklaĎeni. Zakon koji je trenutno na snazi:
Zakon o zaštiti okolice Tuzlanski Kanton, Sl.novine 6/98
3. DEPONIJE - TRENUTNO STANJE
IzgraĎena je regionalna deponija „Mošćanica“ u
Zenici. Regionalna deponija "US REG-DEP" d.o.o.
Bihac je u toku izgradnje. Općina Zvornik je
odreĎena da bude nosilac aktivnosti na provoĎenju
procedura dobijanja potrebnih saglasnosti i
registracije Javnog preduzeća "Regionalna
deponija". Sporazum o formiranju MeĎuopštinskog
vijeća za izgradnju regionalne deponije otpada
potpisan je 19.12.2009. u Prijedoru. U Tuzlanskom
kantonu se odustalo od izgradnje regionalne
deponije Lukavačka Rijeka, ali je u toku sanacija
sanitarne deponije „Desetine“. U Prijedoru
18.12.2009. potpisan je sporazum o formiranju
MeĎuopštinskog vijeća za izgradnju regionalne
deponije otpada. Sve regionalne deponije su u
izgradnji, osim već izgraĎene u Sarajevu.
Prema podacima Uprave Civilne zaštite FBiH samo
na području FBiH postoji 21 ureĎena deponija, te 33
djelomično ili nikako ureĎene općinske deponije.
Istovremeno, prema podacima iz Strategije za
zbrinjavanje čvrstog otpada, na teritoriji FBiH
nalazi se 1.893 nelegalnih odlagališta različite
površine koja zauzimaju ukupnu površinu od blizu
milion kvadratnih metara (974.221 kvadratni
metar).
Tuzla i Bihać usporavaju projekat zbrinjavanja
čvrstog otpada u BiH. Potrošili su po milion dolara,
a da tokom proteklih pet godina nisu odredili
lokacije za gradnju deponija, potvrĎeno je u
Ministarstvu okoliša i turizma u Vladi FBiH. U
Bijeljini je počela izgradnja regionalne deponije.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
13
Deponije u izgradnji
Ove deponije bi trebalo da su uraĎene i
pripremljene za otpad po Evropskim standardima i
bile bi bez velikog utjecaja na okolinu i zagaĎenje
okoline. Problem regionalnih deponija predstavljaju
sredstva koja su potrebna za njeno voĎenje kao i
nedostatak finansijskih sredstava u općinama koje
su duţne finansirati odvoz otpada iz svoje općine do
regionalne deponije koje je u većini slučajeva
finansijski neodrţivo. Problem još predstavlja i
nedostatak prevoznih sredstava koja bi prevozila
otpad na regionalnu deponiju. Općine koje nisu u
mogućnosti odvoziti otpad na regionalnu deponiju,
otpad odlaţu na općinske deponije, koje nisu
uraĎene po projektu i nisu ekološki prihvatljive, dok
u nekim općinama ne postoje ni te deponije i otpad
se odlaţe na divlja odlagališta. Većini tih općinskih
deponije je istekao rok trajanja ili je već pri kraju.
Na području Zeničko-Dobojskog kantona u funkciji
je regionalna deponija Mošćanica, gdje se za sada
otpad odlaţe samo iz bliţih općina.
Za ispravno postupanje s komunalnim otpadom
prvenstveno su odgovorni sami graĎani koji
su i proizvoĎači ovog otpada. Komunalna preduzeća
moraju obezbijediti odgovarajuće uslove
kojim će se graĎanima omogućiti primjerno
postupanje s otpadom, a shodno odlukama
nadleţnih organa i tijela u općini. Komunalna
preduzeća su duţna i da savjetima i drugim
aktivnostima pomognu graĎanima u savremenom
zbrinjavanju s komunalnim otpadom. Nemamo
podatke da li su Komunalna preduzeća dijelila
edukacijske materijale, osim obavijesti i TV
obavještenja. Na području Tuzle u saradnji JKP
Komunalac Tuzla i CEETZ-a ( Centar za energiju i
ekologiju Tuzla) uraĎene su odreĎene zajedničke
aktivnosti na implementaciji projekata edukacije i
odvajanja otpada („Edukacijom do odvojenog
sakupljanja otpada u Tuzli“, „Danas recikliramo
mi, sutra možemo svi“).
Zbrinjavanje otpada, posebno komunalnog, u većini
lokalnih zajednica predstavlja problem.
Lokalne zajednice prema svojim mogućnostima
preduzimaju korake kako bi riješili taj problem iako
iz godine u godinu , uzrokovani uţurbanim
razvojem, problem postaje sve veći.
S druge strane, pristupajući rješavanju problema sa
viših nivoa federalne i kantonalne vlasti su donijeli
niz zakona i strateških odredbi. Postojeća Strategija
upravljanja čvrstim otpadom u BiH usvojena je od
Parlamenta FBiH (i od Vlade RS). U FBiH je
uraĎena Strategija upravljanja otpadom.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
14
3.1. Stanje otpada na podruĉju Tuzlanskog kantona
Tuzlanski kanton (TK) stvara dnevno 400-500 tona
otpada, što znači da svaki stanovnik proizvede 0,8-1
kg otpada dnevno. Nezbrinjavanjem otpada, s
obzirom na broj stanovnika i količinu otpada po
stanovniku, TK bi za 36 godina bio pokriven slojem
otpada u visini od jednog metra. Osim u nedostatku
tehničke opreme potrebne za zbrinjavanje otpada,
problem je i u nedovoljno razvijenoj ekološkoj
svijesti stanovnika, koji često, već naviknuti na
gomile otpada, prosto prelaze preko njega. Time
samo odlaţu rješavanje problema.
Danas se na području TK nalazi veliki broj
smetljišta koja su nastala u ratu i na kojima se još
uvijek vrši dispozicija čvrstog otpada.
Nekontrolisano odlaganje na tzv. smetljišta
predstavlja veliki problem u pogledu štetnog uticaja,
koji se manifestuje u vidu zagaĎenja vode, vazduha
i tla, što veoma opasno ugroţava zdravlje ljudi,
pogotovo onih koji rade na takvim mjestima.
U Tuzlanskom kantonu osim formiranja preduzeća
regionalne deponije ništa više nije uraĎeno i moţe
se reći da je projekat propao. Regionalna deponija
Lukavačka Rijeka počela je da se radi kreditnim
sredstvima, a ne donacijom, u što graĎani nisu
upućeni. Općina Lukavac odbija nastavak aktivnosti
na realizaciji ovog projekta na lokalitetu Lukavačka
Rijeka. U toku je sanacija sanitarne deponije
„Desetine“. Više je uzroka za zastoj u izgradnji
pojedinih deponija:
- nedovoljna informisanost graĎana o projektu;
- neefikasnost općinskih i kantonalnih vlasti u
političkoj i finansijskoj podršci izgradnji
deponije;
- nedovoljna odgovornost i odlučnost svih
nivoa vlasti na implementaciji koncepta
regionalnog sanitarnog deponiranja u BiH.
Informiranje graĎana u previĎenim regijama i šire
javnosti o projektu izgradnje sanitarnih deponija
nije na zadovoljavajućem nivou. Djelomično
provedena edukacija i kampanja podizanja ekološke
svijesti samo na lokalnom nivou nije bila dovoljna.
GraĎanima u čijem se okruţenju planira izgradnja
regionalne deponije treba biti dostupna i jasna
dokumentacija za projekat regionalne sanitarne
deponije. TakoĎer treba biti jasan sam pojam
sanitarne regionalne deponije koji treba biti
zakonski jasno definisan i tehnički opisan.
Edukaciju i kampanju podizanja ekološke svijesti
namijenjenu svim graĎanima treba uraditi
jedinstveno na cijelom prostoru BiH uzimajući u
obzir iskustva iz već provedenih kampanja na
lokalnom nivou. Pozitivan primjer pruţanja
edukacije graĎanima u Tuzli je NVO CEETZ sa
brojnim projektima recikliranja i kompostiranja.
3.1.1. Naĉin odvoza i deponovanja otpada
Prikupljanje i deponovanje otpada na području
grada Tuzle je u nadleţnosti JKP „Komunalac“.
Sluţba za odvoz i deponovanje otpada radi na
sakupljanju i deponovanju komunalnog otpada
od pravnih i fizičkih lica na području općine Tuzla,
koji odlaţe i deponuje na sanitarnoj deponiji
„Desetine“.
Slika 5. Deponija grada Tuzle
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
15
3.2. Stanje otpada na podruĉju općine Zavidovići 3.2.1. Pokrivenost prevozom otpada Općine Zavidovići
Prosječna produkcija komunalnog otpada na
području Općine se uklapa u prosječnu vrijednost na
području čitave Federacije BiH, a koja iznosi 0,73
kg/st/dan. Komunalno preduzeće JKP Radnik d.o.o.,
koje brine o skupljanju komunalnog otpada na
području općine Zavidovići, ne pokriva sva
domaćinstva odvozom otpada tako da neprikupljeni
otpad završava na divljim deponijama. JKP Radnik,
prema podacima iz Ze-Do kantona pokriva 60%
površine općine Zavidovići. Ne postoji odvojeno
sakupljanje otpada niti reciklaţa otpada.
Gradski dio općine je pokriven odvozom otpada,
dok u ruralnim područjima nije riješeno pitanje
odvoza komunalnog otpada i to uzrokuje veliki broj
divljih deponija.
Divlje deponije koje su razasute po cjeloj Općini
prestavljaju pravi mamac za pse lutalice i glodare
koji raznose otpad i povećavaju mogućnot od
obolijevanja zaraznim bolestima. Na ovaj način se
zagaĎuju i prirodni izvori pitke vode.
Zabrinjavajuće je i to što neki neodgovorni
stanovnici spaljuju svoj otpad papir, plasitku, gumu,
tekstil i sl. Na ovaj način oni najviše štete sami sebi.
Problem predsavljaju i fekalne vode koje zbrinjava
svako na svoj način.
Slika 1.Kontejneri postavljeni uz rijeku Krivaju Slika 2.Održavanje higijene u gradu Zavidovići
3.2.2. Deponija ”Ekonomija“ Zavidovići
Općina odlaţe prikupljeni otpad na općinsku
deponiju koja bi trebala u skorije vrijeme da se
zatvori i sanira, te da se otpad deponuje na
regionalnu deponiju Mošćanica. Time bi se riješio
problem općinske nesanitarne deponije Ekonomija
koja je odreĎenog kapaciteta i nije uraĎena po
projektu, jer ne ispunjava uslove koje treba da
ispuni dobro isplanirana deponija niti ispunjava
uslove koje je postavio zakon. Regionalna deponija
Mošćanica udaljena je od općine Zavidovići, tako
da veliki problem predstavlja prevoz otpada do
regionalne deponije. Nedostatak finansijskih
sredstava je veliki problem koji onemogućuje odvoz
otpada do regionalne deponije.
Odlagalište je smješteno na površini od 15.000 m2 i
predviĎa se da je prostor za buduće odlaganje
dovoljno za narednih dvije godina.
Lokalite odlagalište se nalazi pored regionalnog
puta Zavidovići – Maglaj, 3 km od Zavidovića.
Najbliţe naseljeno mjesto je Grab, na udaljenosti od
oko 150 m od odlagališta, dok je rijeka Bosna
udaljena oko 200 m.
Odlagalište je neograĎeno, nesanitarnog tipa, ali se
nalazi pod nadzorom u trajanju od 14 sati dnevno
(ljeti, zimi nešto kraće). Odlagalište ne posjeduje
dozvole za upotrebu, niti bilo koje druge dozvole za
rad, ali je pripremljen Plan prilagoĎavanja.
Odlagalište posjeduje mehanizaciju (1 buldoţer, 1
rovokopač, 1 kiper).
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
16
Slika:3. Deponija „Ekonomija“ Zavidovići
U svrhu iznalaţenja mogućih rješenja poboljšanja
aktuelnog sistema upravljanja otpadom u opštini
Zavidovići, studenti i profesori Università degli
Studi di Brescia- “CeTAmb”, izvršili su monitoring
gradske deponije.
3.2.3. Monitoring deponije
Analiza tipa odloţenog otpada
MATERIJAL % otpada Total*
Papir i karton 4-11
Tkanine, drvo 2-4
Plastika 12-17
Metali 2-9
Organsko 34-49
Gombrasti otpad 8-22
Incernibile 5-21
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
17
Uzimanje 2 uzorka iscjedka
Jedinica mjere Lokva (1) Kanal (2) Limit D.Lgs. 152/06
COD mg/l 530 970 160
Mn mg/l 2,9 1,3 2
N-NH4+ mg/l 3,8 40 11,7
N-NO2- mg/l <0,1 0,9 0,6
N-NO3- mg/l 2,7 25 20
Uzimanje uzoraka tla
Parametri Taĉka A Taĉka B Taĉka C Taĉka D
Limiti
D.M. 152/06
Iznad Ispod Iznad Ispod Iznad Ispod Iznad Ispod A B
Cr tot [mg/kg] 21,0 15,8 24,5 14,8 29,4 26,6 34,4 42,9 150 800
Cu [mg/kg] 45,9 52,5 37,8 48,5 54,1 38,1 27,1 17,8 120 600
Fe [mg/kg] 2003 1933 2542 2457 2790 2517 2736 2099 - -
Mn [mg/kg] 713,7 685,2 290,6 337,6 635,6 302,1 815,8 441,2 - -
Ni [mg/kg] 43,2 31,1 41,6 42,7 58,2 55,3 96,2 104,5 120 500
Pb [mg/kg] 19,6 13,8 32,1 24,8 29,7 24,0 31,4 25,8 100 1000
Zn [mg/kg] 65,6 56,2 76,1 80,8 85,6 71,5 128,5 73,0 150 1500
Karakterizacija zraka (maj 2005)
Mikroklimatski parametri
- Temperatura: 28,5°C , relativna vlaţnost: 74,3%,
- Brzina vjetra: 0 m/s
Pasivno uzimanje uzoraka letećih organskih spojeva
(7 tačaka)
- Vrijednosti COV i benzola ispod vrijendosti
minimuma za instrumentalno uvrĎivanje;
- Mani od limita indiciranog u direktivi evropske
zajednice (2000/69/CEE)
Pasivno uzimanje uzoraka NO2 i SO2 (7 tačaka):
Izmjerene vrijednosti
(μg/m3 )
Direktiva 1999/30/CEE
Limitne vrijednosti (μg/m3 )
Alarmni prag
(μg/m3)
NO2 113 200(h) 400
SO2 226 125(d)
350(h) 500
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
18
Aktivno uzmanje uzoraka prašine i metala:
Izmjerene vrijednosti
(μg/m3 )
D.M. 25-11-94
Valore di attenzione Alarmantna vrijendost
PTS 188 150 300
Mjerenje radioaktivnosti:
Srednja vrijednost: 0,029mREM/h ----------------- ispod sigurnosnih limata 0,068mREM/h (OMS)
Slika:4. Deponija „Ekonimija“ Zavidovići
3.3. Stanje otpada na podruĉju općine Ţepĉe
KP „Komunalac“ Ţepče vrši skupljanje, odvoz i
deponiranje otpada od 1350 domaćinstava i 240
poslovnih subjekata uglavnom iz gradskog i
prigradskog područja. Odlaganje otpada vrši na
jedno odlagalište čiji je kapacitet oko 5000 m2
površine.
Odlagalište smeća se redovito odrţava zagrtanjem
smeća bagerom i prekrivanja smeća zemljom.
Postojeće odlagalište je neureĎeno, nije ograĎeno,
nema nikakvih graĎevinskih objekata, nema
priključaka na električnu mreţu, nema pitke vode ni
odvoda vode drenaţom i kanalizacijom, nema
sistema upravljanja deponijskim gasom i nema
potrebnog kadra (osoblja) izuzev samo jednog
uposlenog NK radnika na deponiji.
Za ureĎenje odlagališta potrebno je osigurati
sredstva za izradu projekta ureĎenja deponije prema
projektu koji je usklaĎen s pozitivnim propisima o
deponijama, iz proračuna Općine i Kantona te
drugih mogućih izvora.
Upravni odbor KP”KOMUNALAC” donio je plan
prilagodbe upravljanja otpadom za postojeće
odlagalište otpada na lokaciji Trebetović.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
19
Plan prilagodbe deponije sadrţi sljedeće dijelove:
1. Lokacije odlagališta i informacije o operateru
dovoza i deponiranja otpada
2. Opis lokacije i okoliša, predloţena klasifikacije
deponije
3. Unutarnji uticaj odlagališta na okoliš
4. Procjena očekivanog vijeka trajanja odlagališta
na temelju njenog fizičkog kapaciteta i
planiranih količina odlaganja otpada
5. Odluka o lokaciji odlagališta s obzirom da je
preko postojeće lokacije odlagališta Trebetovići
projektovana trasa autoputa koridora 5 C
6. Opis odlagališta, opis trenutnog načina
upravljanja otpadom i mjere prilagodbe
7. Prijedlog mjera prilagoĎavanja po fazama
(PredviĎeno je deset mjera prilagoĎavanja
deponije)
______________________________
Za izvršenje Plana prilagodbe odlagališta potrebno
je osigurati financijska sredstva u iznosu od
165.000,00 KM i 200.000,00KM. Nuţno je
osigurati i trajno financiranje troškova skupljanja,
utovara, odvoza, deponiranja smeća na odlagalište,
redovno odrţavanje odlagališta, plaćanja bruto
plaća i drugih troškova uposlenika na odlagalištu, te
nabavku vozila za odvoz smeća.
Financijska sredstva za ove potrebe i troškove
prvenstveno treba osigurati iz ekonomskih cijena
vršenja usluga skupljanja, utovara, odvoza i
deponiranja smeća na odlagalište, te eventualno još
nekih izvora.
Na teritoriji općine Ţepče utvrĎeno je postojanje
slijedećih divljih odlagališta smeća:
1. Odlagalište smeća na desnoj obali rijeke Bosne
izmeĎu dva mosta u Ţepču;
2. Odlagalište smeća na kraju ulice Mahala u
Ţepču na lijevoj obali rijeke Bosne;
3. Odlagalište smeća u naselju Globarica (veća);
4. Odlagalište smeća u naselju Globarica (manja);
5. Odlagalište smeća u naselju Ţeleća (tri deponije
na raznim mjestima u tom naselju);
6. Odlagalište smeća na ušću rijeke Ograjine;
7. Odlagalište smeća uz put naselja Hrastuša.
______________________________
U okviru programa saniranja divljih odlagališta
smeća u općini Ţepče potrebno je izvršiti sljedeće
poslove:
- Utovar raznog otpada i smeća na svim
deponijama utovarivačem;
- Utovar smeća ručno;
- Odvoz utovarenog smeća na deponiju
„Ograjina“ kamionom ili traktorom;
- Utovar zemlje utovarivačem u kamion ili traktor
za prekrivanje terena gdje je bilo smetljište;
- Dovoz zemlje kamionom ili traktorom na
deponiju za prekrivanje odlagališta;
- Ravnanje zemlje i terena smetljišta bagerom.
______________________________
Ukupno potrebna sredstva za izvoĎenje ovih
poslova predviĎenih programom saniranja divljih
odlagališta iznose 13.637,00 KM. (Podaci o
programu saniranja divljih deponija su iz 2002
godine). Poduzeće “Komunalac” Ţepče raspolaţe sa
samo jednim vozilom za odvoz smeća koje je staro
preko 20 godina.
Po podacima KP «Komunalac» u vezi čvrstog
otpada iz 2000 godine koji se odnose na grad Ţepče
bez učešća ostalih naselja općina na bazi slobodne
procjene situacija je bila sljedeća:
- Ukupno 2 350 stanovnika je bilo pokriveno
sistemom prikupljanja otpada.
- Prikupljanje čvrstog otpada po mjestu
nastanka moţe se podijeliti na komunalni
otpad u iznosu od 16 m3 po danu ili 2 tone
po danu i na tehnološki otpad u količinama
od 1,1 m3 po danu ili 0,4 tone po danu.
- Po svojstvima prikupljeni čvrsti otpad
moţemo podijeliti na neselektirani
komunalni otpad (2 tone po danu) i na
neselektirani tehnološki otpad (0,4 tona po
danu)
- Komunalni otpad se prikuplja putem kanti
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
20
za smeće ( 2088 m3 za godinu dana ili 313
tona godišnje) i putem kontejnera (2088 m3
za godinu dana ili 313 tona)
- ProizvoĎači tehnološkog otpada su
«Mahnjača» (tekstilni otpad 0,2 tona po
danu) i «Minel» (otpad stakla i plastike 0,2
tone po danu) i oba subjekta odlaţu otpad
na komunalnu deponiju.
- Odlagalište «Ograjina» po vrsti deponije je
odreĎeno odlagalište, volumena 4500 m3,
površine 1500m2 i popunjena je 70%, nije
ograĎena, udaljena od centra općine 3
kilometra i udaljena od najbliţeg vodotoka
20 metara.
- Postoji nekoliko divljih odlagališta na
raznim lokalitetima u općini Ţepče koje su
udaljene od 1 do 5 kilometara od centra
grada i u neposrednoj blizini vodotoka.
- Odvod čvrstog i drugog otpada nije
cjelovito riješen za sve MZ i ruralna
područja
- Većina podataka uzeta iz Strategije razvoja
Općine Ţepče.
Direktor Regionalne deponije „Mošćanica“ Emir
Zukić i načelnik općine Ţepče Mato Zovko,
potpisali su Ugovor o korištenju usluga sanitarne
deponije za bezopasni otpad. Predmet tog ugovora
je ureĎenje odnosa izmeĎu Regionalne deponije
Mošćanica i Općine Ţepče za deponiranje
neopasnog čvrstog otpada s područja općine Ţepče.
Neopasni čvrsti otpad koji se prikupi na području
ţepačke općine će biti povjeren javnom poduzeću
Komunalno koji će nakon obavljenog selektivnog
tretmana i izdvajanja korisnih sirovina, dalje
transportirati na spomenutoj deponiji. Općina Ţepče
jedna je od osam općina u Zeničko-dobojskoj i
Srednjobosanskoj ţupaniji koje će zajednički
koristiti regionalnu sanitarnu deponiju Deponija u
čiju je izgradnju do sada utrošeno 5.037.000,00
dolara, a čija vrijednost iznosi 8.400.000,00 dolara
,izgraĎena je po standardima i direktivama
Europske Unije i predstavlja sigurnu pretpostavku
za brz razvoj ostalih sustava upravaljanja otpadom.
Svjetska banka za ovaj projekat je odobrila oko
sedam milijuna dolara a Vlada FBiH projekt je
podrţala s oko 1,4 milijuna dolara. U BIH je
planirana izgradnja sedam regionalnih deponija, a
od početka implementacije ovog projekta u BiH je
zatvoreno 149 deponija otpada.
3.4. Stanje otpada na podruĉju općine Maglaj
Općina Maglaj podijeljena je na 22 mjesne
zajednice i pokriva površinu od 384 km2
i procjenju
je se da ima oko 31.000 stanovnika. Institucija
nadleţna za upravljanje otpadom na području
općine Maglaj je Odjeljenje za urbanizam i
stambeno-komunalna pitanja. Preko ovog
Odjeljenja općina angaţuje komunalna preduzeća za
obavljanje pojedinih poslova u upravljanju otpadom
na nivou općine. Općina nema propisno izgraĎenu
sanitarnu deponiju, te upravlja svojom starom
zvaničnom deponijom, ali je izrazila interes da se
uključi u projekat regionalne deponije. Komunalno
preduzeće koje ima zadatak prikupljanja otpada na
području općine ima relativno dobru opremu, no
problem predstavljaju brdoviti dijelovi općine gdje
su putevi prilično uski. Pokrivenost općine
odvozom otpada je oko 70%.
Komunalno preduzeće nema specijalizovanu
infrastrukturu za selektivno sakupljanje otpada
(kontejneri, vozila ), nema sveobuhvatni
informacioni sistem sa bazama podataka o
korisnicima usluga, rutama, kontejnerima,
finansijskom poslovanju i stopi naplate. Postojeće
baze podataka se ne aţuriraju redovno.
Uopšteno, komunalno preduzeće ne vidi
vaţnost razvijanja odnosa sa javnošću. Neke
informacije se objavljuju na lokalnim medijima
(radio i TV stanice, općinski bilteni), meĎutim te
informacije nisu dovoljne u smislu redovnosti i
učestalosti objavljivanja, kvaliteta i vrste
informacija koje se objavljuju, raznolikosti medija i
mehanizama koji se koriste. Npr, graĎani ostaju
nedovoljno informisani jer se informacije vezane za
otpad objavljuju samo putem jednog medija u
odreĎenom vremenskom periodu, a ne kroz
korištenje nekoliko mehanizama istovremeno
(brošure, leci, javne oglasne ploče, vruće telefonske
linije). Uz to, graĎanima se pruţaju ograničene ili
nikakve informacije u vezi statusa komunalnog
preduzeća, njihovih prava kada su u pitanju usluge
vezane za otpad, sistem naplate, i slično.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
21
3.5. Stanje otpada na podruĉju općine Derventa
Općina Derventa podijeljena je na 30 mjesnih
zajednica od kojih su 26 seoskih, a 4 gradske. Broj
stanovnika po popisu iz 1991. godine je 56.328, a
sada se pretpostavlja da ima oko 43.000 stanovnika.
Otpad sa područja općine se odlaţe na smetlište
„Polja“, na koje se godišnje odloţi cca 11610 t
otpada, koji je većinom komunalni otpad. Na
području općine registrovana su 33 divlja
odlagališta, mada se pretpostavlja da ih ima mnogo
više.
3.5.1. Naĉin odvoza i deponovanja otpada
Prikupljanje o odlaganje otpada vrši AD
„Komunalac“, dok privatnih preduzeća za
skupljanje otpada nema. U 2006.godini uspostavljen
je Centar za reciklaţu sekundarnih sirovina gdje se
sakupljaju, još uvjek, neznatne količine papira,
plastike i stakla.
Sistem reciklaţe na području općine Derventa čine,
Centar za reciklaţu i šest zelenih ostrva čime su
djelimično riješeni uslovi potrebni za selektivno
sakupljanje otpada.Prikupljanje otpada vrši se
neselektivno pomoću kontejnera, te transportuje
komunalnim vozilima „smećarima“ do odlagališta u
Polju. Ovo odlagalište/deponija nema potpunu
infrastrukturu za pravilno odlaganja otpada.
Na području općine nije riješen problem opasnog
otpada, pa se opasni otpad odlaţe zajedno sa
komunalnim otpadom na smetlište u Polju. TakoĎe
ne postoji ni jedinstvena baza podataka o
sakupljenim količinama otpada niti o vrsti otpada.
Zbog nepostojanja vage na smetlištu u Polju, ne
moţe se reći tačna količina otpada koji se tu odlaţe
i sve podatke o količinama otpada treba uzeti sa
rezervom zbog mogućih grešaka.
Veliki problem predstavlja nedovoljna
informisanost graĎana i preduzeća o vaţnosti
selektivnog skupljanja otpada, kao i nedovoljno
znanje tj. manjak kadrova koji se bave tim otpada ili
problemom zaštite okoline.
Poznato je da je problem otpada ujedno i najveći
problem u ţivotnoj sredini, kako na lokalnom nivou
tako i na regionalnom i na drţavnon nivou. Unatoč
tome, lokalna uprava ne radi ništa na riješavanju tog
problema, tako što nema dovoljno zakonskih
podsticajnih mjera, nedovoljno finansijkih sredstava
se izdvaja za tu namjenu. Problem predstavlja i
nepostojanje sluţbenika u organima uprave,
inspekcije za zaštitu okoline, koji bi se bavili
problemom otpada, što dovodi do slabe
informisanosti graĎana i komunalnog preduzeća o
vaţnosti selektivnog skupljanja otpada. Općina
Derventa, tj.njena lokalna uprava ne pruţa nikakve
informacije svojim graĎanima o problemu otpada na
njenom području, kako pasivno (na upit) tako niti
preko web stranica. Općina ne provodi nikakve
edukativne aktivnosti usmjerene na podizanje
ekološke svijesti graĎana.
Komunalno preduzeće, uprkos jedinstvenom stavu o
nedovoljnoj informisanosti graĎana i o vaţnosti
zakonskih obaveza selektivnog skupljanja otpada, u
posljednjih pet godina ništa nije uradilo po tom
pitanju. Promotivni materijal AD“Komunalac“ je
izradio i distribuirao u suradnji sa Forumom
nevladinih organizacija iz Dervente, preduzeće ne
štampa letke pomoću kojih bi informisalo
stanovništvo niti pruţa informacije preko web-a.
4. INFORMISANOST O OTPADU NA PODRUĈJU OPĆINE ZAVIDOVIĆI
Osnovno ljudsko pravo, zagarantovano Ustavom, je
pravo na zdrav ţivot u zdravom okolišu. Svi smo
svjesni zagaĎenja i uništenja okoliša/ţivotne sredine
i posljedica čovjekove nebrige. Pri tome
zaboravljamo da kao graĎani trebamo biti više
informisani o stanju okoliša, prvenstveno da bi se
mogli kvalitetnije uključiti u aktivnosti njegove
zaštite.
Izvještavanja graĎana o stanju okoliša od strane
institucija nadleţnih za okoliš je neredovno, iako je
to obaveza svake od nadleţnih institucija. Takvim
izvještavanjem obični graĎani ne znaju koji su
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
22
ekološki problemi evidentirani, koje mjere su
poduzete, koji zagaĎivači postoje i na koji način
štetno djeluju na zdravlje ljudi, kako graĎani mogu
doprinijeti smanjenju problema i slično.
Pravovremeno informisanje građana važno je i za
njihovo aktivno učešće u odlučivanju, čime oni
mogu koristiti svoje demokratsko pravo izgradnje
lokalnih zajednica.
U svijetu se 28. septembra obiljeţava „MeĎunarodni
dan slobode pristupa informacijama“. Generalna
skupština Ujedinjenih nacija je 1946. usvojila jednu
od svojih prvih rezolucija, koja kaţe: «Pravo na
informaciju je osnovno ljudsko pravo i ...mjerilo
svih prava kojima su se Ujedinjene nacije
posvetile».
Zakon o slobodi pristupa informacijama, u FBiH
primjenjuje od februara 2002.godine. Svako lice,
bez obzira na drţavljanstvo, ima pravo da traţi
informaciju koja je u posjedu javnih organa. Pod
informacijom se podrazumijeva svaki materijal
kojim se prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo
koji drugi sadrţaj bez obzira na njegovu formu,
karakteristike, datum njenog kreiranja ili način
klasificiranja.
Ovim zakonom ureĎuje se pristup informacijama u
posjedu javnih organa radi:
utvrĎivanja da informacije pod kontrolom
javnog organa predstavljaju značajno javno
dobro i da javni pristup informacijama potiče
veću transparentnost i odgovornost javnih
organa, što je neophodno za demokratski
proces,
utvrĎivanja da svaka fizička ili pravna osoba
ima pravo pristupa ovim informacijama u
najvećoj mogućoj mjeri, sukladno javnom
interesu, te da javni organi imaju odgovarajuću
obvezu da priopće te informacije,
omogućavanja svakoj fizičkoj osobi da zatraţi
izmjenu i stavi primjedbe na svoje osobne
informacije pod kontrolom javnog organa.
U okviru projekta „Od učešća javnosti do odrţivog
razvoja“ (u realizaciji Centra za ekologiju i
energiju, Tuzla i Eko Leonardo, Priboj), provodi se
četveromjesečna javna kampanja «Štitimo okoliš
odgovornim upravljanjem otpadom!» (realizuje
NVO Sadnice mira, Zavidovići). Kampanja ima za
cilj podizanje javne svijesti o potrebi zaštite
okoliša/ţivotne sredine, putem unapreĎenja
upravljanja otpadom.
U okviru istoimenog projekta radi se i ova studija.
Prvi korak u izradi Studije bio je da se ustanovi
postojeće “nulto“ stanje, uključujući identifikaciju
svih problema sa otpadom, postojeća organizaciona
struktura organa opštine i Javno komunalonog
preduzeća, oprema i mehanizmi pomoću kojih se
upravljalo u oblasti otpada. Na osnovu snimljenog
stanja nameće se potreba izrade lokalnih strategija i
akcionih planova upravljanja otpadom u općinama
Ţepče, Maglaj i Zavidovići.
5. MOGUĆI NAĈINI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA OTPADA NA PODRUĈJU OPĆINA Primjer: naĉini rješavanja problema otpada na podruĉju Općine Zavidovići
Kada je riječ o mjerama i mogućnostima
unapreĎenja i zaštite ţivotne okoline od zagaĎenja
postoji dosta načina, ali ćemo spomenuti samo one
najvaţnije:
- u cilju sprečavanja individualnog spaljivanja
otpada iz domaćinstava neophodno je
organizovati prevoz čvrstog otpada na području
cijele općine na gradsku deponiju.
- neophodno je odrţavanjem seminara djelovati
vaspitno-obrazovnim metodama na najmlaĎi
uzrast, djecu u školi, ali i na svijest starijih
populacija,
- omogućiti selektivno prikupljanje otpada ( npr,
papir, plastika...) koji se mogu iskoritit kao
sirovina za novi proizvod.
Na području općine Zavidovići potrebno je poduzeti
niz mjera da bi se smanjilo ili prekinulo uništenje
ţivotne okoline. Prije svega potrebno registrovati
sve divlje deponije, u dogovoru s graĎanima
regulisati odvoz otpada i uklanjanje divljih
deponija. Odvoz otpada moţe se regulisati na više
načina kao što su:
- organizovanje odvoza otpada po mjesnim
zajednicama i
- organizovanje odvoza otpada u dogovoru sa
komunalnim preduzećem.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
23
Da bi se dobio odgovor o tome kako organizovati
odvoz komunalnog otpada do deponija potrebno je
izvršiti anketu meĎu graĎanima i provjeriti koja
opcija bolje odgovara graĎanima, i provjeriti gdje je
moguće da odvoz otpada vrši komunalno. U slučaju
da se u većini mjesnih zajednica graĎani protive
organizovanom odvozu otpada, onda je obaveza
općine da usvoji zakon prema kojem bi svi graĎani
bili obavezni plaćati odvoz otpada i prema tom
zakonu bi se uvele kazne za one koji bi svoj otpad
nastavili odlagati na divlje deponije. Obaveza
opštine je da obezbijedi sredstva za sanaciju već
postojećih divljih deponija komunalnog otpada uz
pomoć mjesnih zajednica i lokalnog stanovništva.
Potrebno je poduzeti aktivnosti na podizanju javne
svijesti graĎana o problemu komunalnog otpada i
poduzeti aktivnosti na obuci kadrova koji bi
doprinijeli na podizanju javne svijesti graĎana i
upozoravali ih na opasnosti od toga samog otpada
koji sami ti graĎani stvaraju.
Ti novi kadrovi bi trebali da objasne ljudima kako
da smanje količine otpada, da ih ubijede zašto je
bolje ne stvarati otpad. Količina otpada se moţe
smanjiti svjesnim korištenjem odreĎenih stvari više
puta kao npr. vrećice koje koristimo pri kupovini
odreĎenih artikala, zamijenili bismo ih jednom
jačom vrećicom ili cegerom koji bi mogli koristiti
više puta za istu namjenu, a ne za svaki proizvod
uzimati novu vrećicu. A toj vrećici je potrebno
mnogo godina da se raspadne i ona će, odbačena,
zagaĎivati okolinu mnogo godina.
6. ZAKLJUĈAK
GraĎani općina Maglaj, Ţepče i Zavidovići očekuju
da se izrade optimalni Planovi upravljanja
komunalnim otpadom i akcioni planovi za njihovu
realizaciju, sve u sklopu sa zakonskom legislativom
u Bosni i Hercegovini.
Upravljanje komunalnim čvrstim otpadom je glavna
obaveza lokalne vlasti. U pitanju je kompleksan
zadatak, koji zahtijeva odgovarajuće organizacione
sposobnosti, kao i saradnju meĎu brojnim
interesnim grupama iz privatnog i društvenog
sektora.
Planovi za upravljanje komunalnim čvrstim
otpadom su sloţeni drţavni i ekološki projekti
kojima je potrebno pristupiti planski, te uspostaviti
lanac odgovornosti za implementaciju
projekta/strategije.
Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je na najniţem
nivou u regionu iako je od ključne vaţnosti za
zdravlje stanovništva i zaštitu ţivotne sredine.
U skladu sa zakonskom regulativom BiH i entiteta,
potrebno je uraditi strategije upravljanja čvrstim
otpadom i akcione planove (regionalne i lokalne).
Adekvatnim planiranjem potrebno je uključiti sve
općine u BiH u sistem regionalnog odlaganja
otpada.
Projektu izgradnje sanitarnih regionalnih deponija,
koji je značajan za sve graĎane BiH, treba dati
drţavni značaj, tj. drţava, entiteti i kantoni u FBiH
trebaju zauzeti jasan stav i obaviti posao koji je u
njihovoj nadleţnosti, donoseći odgovarajuće
odluke, aktivnosti i financije za nastavak započetog
projekta izgradnje regionalnih deponija.
Čitav projekat moţe biti doveden u pitanje ukoliko
se ne obezbjede dodatna sredstva i ozbiljnije ne
pristupi ovako zahtjevnom projektu.
Očekivani pozitivni ekološki efekti realizacije
projekata regionalnih deponija ogledaju se u
sljedećem:
- Smanjenje količina otpada koji se odlaţu u
deponije, što uslovljava smanjenje produkcije
deponijskog plina, deponijskog filtrata i
mnogobrojnih štetnih supstanci koje
negativno utiču na opterećenje osnovnih
elemenata okoliša (vode, tlo, zrak), odnosno
direktno ili indirektno na zdravlje ljudi.
- Smanjenjem ukupnih količina otpada
uslovljava se bolje korištenje zapremina
postojećih deponija otpada i niz drugih
prednosti.
INTERVENCIJE ZA POBOLJŠANJE AKTUELNOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI I HERCEGOVINI
24
- Pozitivni ekonomski efekti mogu se očekivati
u sljedećem:
- Izdvajanje svih korisnih komponenti iz
otpada (papir, plastika, staklo, drvo,
graĎevinski otpad, biootpad i dr.) i njihovo
korištenje u tehnološkim procesima za
proizvodnju istih ili sličnih proizvoda ili za
proizvodnju energije (električna ili toplinska);
- "Čuvanje" dijela primarnih sirovina
(neobnovljive) za buduće generacije;
- Uštede u potrošnji energije i drugih
komponenti pri prizvodnji odreĎenih
proizvoda pri korištenju recikliranih
sekundarnih sirovina;
- Otvaranje novih radnih mjesta, odnosno,
zapošljavanje.
- Brojni ekološki, ekonomski, socijalni,
zdravstveni i drugi aspekti, upućuju na
potrebu što brţeg organizovanja i upravljanja
otpadom na svim nivoima i na cijelom
teritoriju BiH. Ova studija je samo mali
doprinos osvještenju po pitanju stanja u
oblasti otpada, kao jednog od prioritetnih
problema.