intervju: branislav gruji} na[ trener na presti@noj akademiji · narodnog pakta vlade...
TRANSCRIPT
11www.serbianmirror.com
I N T E R V J U
Januar 2010.
K
ako vas je `ivotni put doveo u
Ameriku?
@eleo sam da saznam vi{e o
tenisu i da postanem ~lan ~uvene USPTA,
United States Professional Tennis
Association. Prijatelji su mi govorili da ja
mogu samo da sanjam o tome, nisu ni slu-
tili da su me time vi{e podstakli da uspem.
Moj prijatelj Dejan Simi} me je 1997.
godine predstavio “Camp America”. Prvi
susret sa ameri~kim tenisom bio mi je u
“New England Tennis Camp”, koji vodi
mr. Gordon Kent. On me je
povezao sa Port Washington
Tennis Academy. 2000. godine
stigao sam u Port Tennis
Academy, kao prvi trener is
Srbije na ovoj svetski poznatoj
akedemiji. Tu sam po~eo da
radim na prvobitnoj ideji
USPTA. Tako sam, od “nema
{anse”, kako mi je rekao moj
prijatelj, uspeo da postignem
skoro sve u USPTA,
Professional 1, Long Island
Regional Tester, Tester godine
2005, USPTA Sport Science
Specialist i Competitive Pleyer
Development Coach. 2006
progla{en sam za volontera
godine Long Island Region.
Predstavite nam Port
Washington Tennis Academy. U ~emu je
razlika izme|u klasi~ne {kole tenisa i
akademije?
Port Washington Tennis Academy
je najve}a akademija sa zatvorenim tereni-
ma na isto~noj obali. Osnovao ju je 1966.
godine Hy Zausner, a sada akademiju vodi
mikrobiolognjegov sin Ri~ard Zausner.
Kroz akademiju je pro{lo hiljade tenisera,
me|u njima su i Vitas Gerulaitas, D`on
Mek Enroe… Head Pro je u PWTA bio
legenda trenerskog poziva Hari Hopman.
Akademija ima 17 zatvorenih terena, 13 sa
{ljakom i 4 “hard courts”, stazu za tr~anje
duga~ku skoro ~etvrtinu milje. Sada je
“Head pro” Manny Iqbal, a manager je
Janelle Mc Bride.
Razlika izme|u akademije i {kole
tenisa je u tome {to u Teniskoj Akademiji
rade profesionalni treneri. U teniskim {kola-
ma odvijaju se kratki programi, gde se pred-
nost daje masovnosti i gde naj~e{}e rade
treneri po~etnici uz kontrolu glavnog trenera.
Na terenu se obi~no nalazi od 8 do 10 dece,
dok se u na{oj akademiji radi sa
maksimum ~etvoro dece na terenu.
Svi treneri su u svojim zemljama
igrali za svoje reprezentacije i
imaju veliko trenersko iskustvo.
Na{a akademija radi tokom ~itave
godine, koja je podeljena na dva
semestra i letnji kamp traje tokom
{kolskog raspusta.
Na{i polaznici su deca
uzrasta od 4 i po do 17 godina.
Naravno, tu su i ~asovi za odrasle
i nekoliko nivoa liga koje na{i
~lanovi igraju. Niko ne mora imati
prethodno znanje, ali u kratkom
roku, svi na{i polaznici, ve} mogu
da igraju.
Imate li na{e dece u
va{oj {koli i koja su priznanja
osvojili va{i u~enici?
Trenutno na Akademiji imamo
samo jednog na{eg polaznika, Stevana
Stojkovi}a, koji je ovog semestra do{ao
kod nas. Stevan ima 9 godina i trenutno je
u srednjoj grupi. Ima veliki potencijal i
posta}e veoma dobar igra~. Pro{le godine
sam trenirao Emu Todorovi} koja je osvo-
jila nekoliko turnira i sada se prema da igra
za koled`. Moji ostali u~enici (igra~i) su
uglavnom amerikanci. Alan Pleat i Benny
Pleat su moji najbolji u~enici. Alan je
osvojio vi{e turnira i trenutno je 30-ti na
isto~noj obali. Pripremamo se za najve}i
turnir za decu do 16 godina u Americi,
Kalamazoo.
S obzirom da ste se bavili teni-
som u Srbiji i sada u Americi, da li pos-
toji razlika u na~inu treniranja i odnosa
dr`ave prema tenisu?
Postoji velika razlika. Znanje u
tenisu i volja za radom su svakako na
na{oj strani. Me|utim, tenis je ovde
pretvoren u nauku, istra`ivanja iz oblasti
bio-mehanike su dovedena do savr{enstva.
Od mentalne i fizi~ke, pa do
takti~ko-tehni~kih priprema, sve je
razra|eno do tan~ina. Ameri~ka dr`ava
veoma poma`e tenis i stoji iza USTA
(United States Tennis Association),
Ameri~ka turneja i US Open su najbolji
dokaz za to. ^ak i u {kolskom programu
imamo tenis kao jedan od sportova.
Koji je va{ savet mladima koji
tek po~inju da se bave ovim sportom?
Tenis je divan i te`ak sport.
Veoma je izazovna materija, dok se ne
savladaju prvi koraci. Trening u tenisu je
veoma naporan i te`ak i zahteva mnogo
odricanja. Najva`nije je verovati u sebe i
iza}i na teren da pobedi{. Citira}u mog
trenera Radmila Armenuli}a “kada iza|em
na teren, ja iz|em da pobedim”.
Intervju: Branislav Gruji}
NA[ TRENER NA
PRESTI@NOJ AKADEMIJI
Nakon {to mu je pre tri decenije engleski konzul poklonio dva stara drvena Slazenger reketa i par
konzervi loptica Branislav Gruji} je zavoleo tenis. Na prvim privatnim terenima u Jugoslaviji zapo~eo je
trenersku karijeru, `eleo je da postane ~lan USPTA, ali je u Americi postigao mnogo vi{e.
ma~ke jer bi sutradan tanjir bio
prazan.
Posle obroka, svako se
naoru`avao svojim paketom oraha. Bitka
je mogla da po~ne! Onaj koji bi ubacio
svoj orah u rupu, stavljao bi u svoj d`ep
ostale orahe. To je nalik na igru klikeri-
ma, kod nas. Zatim je baka pri~ala pri~e
cele ve~eri, a deka bi brinuo o pe}i na
drva.
Babine pri~e uvek su imale u
sebi jaku pouku. Pri~a iz 1966 ostala je
zauvek urezana u se}anje male srpske imi-
grantkinje, bez sumnje zato {to je to bio
poslednji put da sam slavila Badnje ve~e
6. januara, i isto tako poslednji put sa svo-
jom bakom. Jer, narednih godina slavila
sam Badnje vece 24. decembra i 6. janu-
ara. Ali nisam primala poklone dva puta.
Stigla sam u Francusku kada sam imala
trinaest godina. Nisam znala ni re~ fran-
cuskog jezika. Na kraju pri~e, baka mi je
rekla :
Vidis, Zorice, moj poklon nije
onaj koji ti smatra{ poklonom. To nije
najlep{i. Cipele }e uskoro biti premalene
za tebe, suknjica }e biti poput d`epne
maramice kad odraste{, narukvicu mo`e{
da izgubi{, ogrlicu }e ti jednog dana
ukrasti, a bro{ }e ti dosaditi. Pri~e koje
sam ti pri~ala bi}e uvek u tebi, u tvom
srcu i tvojoj glavi. Jednog dana, kad na
tebe dodje red, ti }e{ ih pri~ati svojoj deci
i unu~i}ima.
A ako ve~eras ne{to po`elis,
mo}i }e{ da pri~a{ o svom Bo`i}u celom
svetu. Jednog dana, neki ne`ni glasi}
tra`i}e da mu pri~a{ o ovom svom
Bo`i}u. “
Reci, Romana, poznaje{ li moju
baku?
Gde si je srela?
Stevan Stojkovi} na
po~etnim treninzima
sa Branislavom
12 Januar 2010.
L
oznica se nalazi u podno`ju planine
Gu~evo na desnoj obali reke Drine,
pripada donjem Podrinju u blizini je
granice sa Bosnom i Hercegovinom. Ovu
oblast su nekada naseljavali Iliri, a najstar-
iji naziv poti~e iz rimskog doba Ad
Drinum. U povelji kralja Milutina prvi put
se pominje naselje na mestu dana{nje
Loznice, a kao palanka ve} na po~etka
osamnaestog veka. Pretpostavlja se da je
naziv dobila prema re~i „lozica” zbog
velikog broja vinograda. Stanovnici Loznice
su za vreme ratova dosta stradali jer je grad
bio tranzitna stanica i ~esto uto~i{te
izbeglim i nesre}nm ljudima. Svedoci
pro{lih vremena su brojni kulturne
gra|evine i spomenici: crkva Pokrova
Bogorodice, manastiri Trono{a i ^oke{ina i
etno selo Tr{i}. Nekada je Loznica bila
veliki industrijski centar, a danas je grad
oslonjem na mala i srednja preduze}a sa
planovima da }e veliku industrijsku zonu
pokrenuti ulaganja stranog kapitala. Bez
obzira na trenutni zastoj, Loznica je jedan
od veoma ure|enih gradova u evropskom
duhu. Stanovnici su poznati po svojoj
neposrednosti, ljubaznosti i toploj i
otvorenoj komunikaciji.
Najpoznatija kulturna mani-
festacija je tradicionalni Vukov sabor u
Tr{i}u koji se svake godine odr`ava pred
Malu Gospojinu (21. septembra) u znak
se}anja na Vuka
K a r a d ` i } a ,
velikana srpske
kulture, reforma-
tora pisma i
p r a v o p i s a ,
istori~ara, etnolo-
ga, knji`evnika i
sakuplja~a narod-
nih umotvorina.
Ova manifestaci-
ja okuplja i do
trideset hiljada
ljudi i smatra se
najzna~ajnijom u Srbiji. Po Vuku nosi
naziv i centar za kulturu koji je po svom
delovanju prerastao granice jednog grada.
Festival koji se organizuje svakog prole}a
okuplja, ne samo mlade srednjo{kolce
{irom Srbije, ve} i mnoga amaterska
pozori{ta. S obzirom da u mnogim
gradovima kulturna tradicija jenjava, u
Loznici se sa puno pozitivne energije i
poleta radi na njenom o~uvanju. Jedna od
najpopularnijih predstava je „Srpska
drama” Sini{e Kova~evi}a koja se izvodi
na daskama centra za kulturu.
Loznica je rodno mesto ~uvenog
geografa Jovana Cviji}a, a svakog oktobra
odr`avaju se Cviji}evi dani. Tako|e,
velikan srpskog slikarstva, Mi}a Popovi},
ro|en je u Loznici i po njemu galerija nosi
ime gde se u po~etkom leta odr`avaju
tradicionalni Mi}ini dani.
Kao {to narodna pesma ka`e,
Loznica je kraj junaka. U na{a narodnoj
epskoj poeziji nalazi se juna~ka pesma iz
ciklusa Oslobo|enja Srbije „Boj na
Loznici” koja peva o uvenim srpskim
junacima kao {to su Milo{ Pocerac, Luka
Lazarevi}, ^upi}, Zmaj od No}aja, Zeka
buljuba{a i mnogi drugi.
„...Preko Drine malo ko prije|e,
Kamo ~udo {to u Drini osta!
Drina voda ne tra`i teftera
Ve}e `dere bez broja junake.
Bogo mili i bogorodice!
Otkako je postala Loznica,
nisu ljep{e Srblji zadobili
nego tada kad razbi{e Turke,
od Turaka {i}ar zadobi{e.
Ova pjesma svjema Srbinjima,
Od men pjesma, a od Boga zdravlje!”
L O Z N I C A
Pi{e: Mirjana Jevti}
Ku}a Vuka Karad`i}a u Tr{i}u
Grad na zapadu Srbije sa velikim turisti~kim potencijalima u blizini lekovite Banje Kovilja~e, planine
Gu~eva-vazdu{ne banje, Banje Badanje i Tr{i}a, rodnog sela Vuka Karad`i}a
P R O [ E T A J M O S R B I J O M
13www.serbianmirror.com
V E R A I T R A D I C I J A
Januar 2010.
N
ikolaj je iz Ohrida i @i~e razvio i
mnogostranu svepravoslavnu i
me|ucrkvenu delatnost. Tako je
u~estvovao 1930. godine na Predsabornoj
konferenciji Pravoslavnih Crkava u manas-
tiru Vatopedu. Zatim je radio na obnovi
op{te`iteljnog na~ina `ivota u manastiru
Hilandaru. Bivao je ~esto na me|unarodnim
susretima mladih hri{}ana u svetu i na vi{e
ekumenskih susreta i konferencija u svetu.
Tako|e je nastojao da odr`ava dobre
odnose sa pravoslavnom bra}om Bugarima
i Grcima, kao i dobre me|uhri{}anske i
me|uverske odnose u predratnoj Jugoslaviji.
Na `alost, zbog antipravoslavne i antisrpske
politike Stojadinovi}eve vlade u staroj
Jugoslaviji, Nikolaj je morao biti ume{an i
u poznatu “Konkordatsku borbu”, nametnu-
tu Srpskom veruju}em narodu i Crkvi od
vlade i policije Stojadinovi} i Koro{eca.
Pobeda u toj borbi i ru{enje Konkordata
uglavnom je bilo delo Vladike Nikolaja a to
je imalo {irokog odjeka u masama na{eg
veruju}eg naroda. Nikolaj je, uz Patrijarha
Gavrila, imao svoj udeo i u obaranju anti-
narodnog pakta vlade Cvetkovi}-Ma~ek,
zbog ~ega je od naroda bio pozdravljen, a
od okupatora Nemaca posebno omra`en.
Nikolajevu delatnost, njegovu
usmenu i pismenu re~ Srpski narod pratio je
pa`ljivo i sa ljubavlju; njegova su dela ~itana
i umno`avana, prepri~avana i dugo pam}ena.
I danas, mo`ete ~uti u narodu mno{tvo izre-
ka Nikolajevih, mno{tvo pou~nih re~i i aneg-
dota o njemu. Kako re~e otac Rafailo iz
Ov~ara: “Svaka mu je za Psaltir bila”.
Bogatstvo u Bogu to je ono {to je osvajalo
du{u srpskog ~oveka kod Vladike. Zato je on
i mogao da izvr{i onako grandiozni uticaj na
na{ narod, jevan|elski uticaj, koji je organiz-
mu Srpske Crkve pomogao da izdr`i te{ka
vremena stradanja koja su zatim do{la.
Nikolajev zna~aj se osetio naro~ito posle
Drugog svetskog rata.
Vi{estruki plodni rad i uticaj
Vladike Nikolaja na dobrobit Srpskog nar-
oda i njegove Svetosavske Crkve prekinuo
je po`ar II svetskog rata, koji je me|u prvi-
ma zahvatio i na{u Otad`binu, i ~iji smo
svedoci mnogi od nas, pa i mi kao deca.
Kapitulacija stare Jugoslavije zatekla je
Nikolaja u manastiru @i~i. Od prvih dana
okupacije Vladika je, kao i njegova Sveta
@i~a, delio te{ku sudbinu svoga naroda,
raskomadanog n nemilosrdno uni{tavanog.
Nikolaj je od Nemaca uhap{en
ve} na Petrovdan 1941. godine i odmah
konfiniran u manastir Ljubostinju, a zatim
je preba~en u stro`iji zatvor u manastir
Vojlovicu kod Pan~eva i zato~en tamo
zajedno sa Patrijarhom Srpskim Gavrilom
Do`i}em, strogo kontrolisani oru`anom
nema~kom stra`om. U uslovima
zato~eni{tva Vladika Nikolaj je stradao vi{e
du{om nego li telom, provode}i dane i no}i
u suznim i vapajnim molitvama Bogu za
spas svoga naroda i ~itavog roda ljudskog.
(Sa~uvan je iz tih dana, u jednoj svesci,
Nikolajev “Molbeni kanon i Molitva”
Presvetoj Bogorodici Vojlova~koj, kao i
kasnije napisane, u Be~u januara 1945. ve}
poznate “Tri molitve u senci nema~kih
bajoneta”, zabele`ene na koricama
Jevan|elja u Srpskoj crkvi u Becu).
14. septembra 1944. godine,
Nemci su Vladiku Nikolaja i Patrijarha
Gavrila sproveli iz Vojlovice u zloglasni
koncentracioni logor Dahau, gde su oni
ostali do pred sam kraj rata. U Dahau su
do`iveli sve strahote ovoga pakla na zemlji,
a o njihovom tamo{njem stradanju i patn-
jama, o trajnom naru{enju njihovog zdravl-
ja svedo~e i mnogi o~evici, a i oni sami u
svojim potonjim kazivanjima, usmenim i
pismenim. Obojica su kona~no oslobo|eni
tek 8. maja 1945. godine od strane
savezni~ke 36. Ameri~ke divizije. Neko
vreme posle toga potucali su se po zapad-
nim zemljama, a zatim se Patrijarh vratio u
zemlju, na kormilo Srpske Crkve, dok je
Nikolaj krenuo te{kom i trnovitom stazom
emigracije, potucaju}i se od nemila do
nedraga po belom svetu. U srcu i du{i
nosio je toplu ljubav prema svome narodu
i otad`bini, raspinjan dubokom nostalgijom
i `eljom da u svojoj zemlji bude sahranjen.
Skoro skrhan du{evnim i telesnim
bolom, Nikolaj je do{ao u Ameriku tokom
1946. godine, gde je od tada ~e{}e pobol-
jevao i vrlo se ~esto `alio na bolove u
nogama i po le|ima, {to su bile posledice
logorskih patnji i mu~enja (o ~emu nam je
li~no svedo~io i jedan ruski jeromonah,
koji je prislu`ivao obolelog Vladiku).
Ipak, i u Americi je Nikolaj sna{ao
snage za svoj misionarski i crkveni rad, pa
je i putovao po prostranstvima Amerike i
Kanade, hrabre}i malaksale, mire}i zava|ene
i pou~avaju}i jevan|elskoj veri i `ivotu
mnoge bogoiskateljne du{e. I pravoslavni i
drugi hri{}ani u Americi veoma su visoko
ocenili njegov misionarski rad, tako da je s
pravom uvr{}en u apostole i misionare
Novog Kontinenta. Nikolaj je i u Americi
nastavio svoju spisateljsku i bogoslovsku
delatnost, kako na srpskom tako i na
engleskom jeziku. Iz ovoga vremena poti~u
njegova dela “Kasijana”, “Zemlja Nedo|ija”,
“@etve Gospodnje”, “Divan” i njegovo
poslednje, nedovr{eno delo “Jedini
^ovekoljubac”. Iz Amerike je stizao da
koliko mo`e pomogne i na{im manastirima
i pojedincima u otad`bini, {alju}i skromne
pakete i priloge, naro~ito u crkvenim stvari-
ma i potrebama.
nastavi}e se
Napisao vladika Artemije (Radosavljevi})
@ivot svetog vladike Nikolaja Velimirovi}a (1880-1956) (peti deo)
O ^UDESNOJ POSETI SINA BO@IJEGAIzi|oh od oca, i do|oh na svijet, i opet ostavljam svijet,i idem k ocu (Jovan 16, 28)
Ove re~i su, bra}o, od sudbonosne va`nosti po nas. Jer od svega naovome svetu najva`nije je znati: ima li Boga, ima li `ivota posle smrti?Ove re~i su dragocenije od svega bisera u svetu, i od sunca i od zvez-da, jer te re~i izgovorio je Onaj koji je najpouzdaniji i najistinitiji sve-dok. Vaistinu, re~i su ove izvor najve}e radosti za nas, pognjurene uo~ajanje, i u smrt posle o~ajanja. One svedo~e da ima Boga i `ivotaposle smrti. Izi|oh od Oca – to pre svega zna~i, da postoji Bog, od kogaGospod Isus izi|e. I idem k Ocu – i to zna~i, da postoji Bog Otac, komese Sin Boji vra}a. Obe ove re~i zna}e u isto vreme, da postoji `ivotve~ni, i da smrt ne zna~i naš{e uni{štenje. Jer ove re~i Gospod je izgov-orio pred samu smrt Svoju. O slatke i divne blagovesti! Ono što je srce svih ljudi i plemena kroz svevekove tamno naslu}ivalo, Gospod je posvedo~io kao fakt, ko istinu. Toš ove re~i potvrduju jedinstvo Oca i Sina, i bo`anstvo Gospoda iSpasa naš{ega. Bog nas je posetio, bra}o moja sam Sveviš{nji Bog – sveti,krepki i besmrtni Bog. To je vrhunac utehe naš{e i radosti naš{e. O Gospode Isuse, Sine Boji, svedo~e istiniti svega dobra za kim srcana{ša danono}no `ude, osveti nas, okrepi nas i obesmrti nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
MOLITVE U SENCI NEMA^KIH BAJONETA
Januar 2010.14
D R U [ T V O
U
poredo sa stresom, brigom i
`urbom, bolest je sve prisutnija u
na{im `ivotima. Iscrpljeni smo,
malaksali i umorni, ali tek kada nam se
ozbiljno razboli neko drag, shvatimo da
je u odnosu na zdravlje, sve drugo manje
va`no. Nedavno se u ^ikago doselila
Mirka Radulovi}, `ena koja je predhod-
nih {est godina, radila u timu ~uvenog
doktora, Viktora Borisova. @elja nam je
da sa ~itaocima “Ogledala” podelimo saz-
nanja koja je gospo|a Radulovi} stekla u
moskovskoj Klinici za imunologiju,
rade}i sa direktorom Klinike dr
Borisovim.
[ta bi ste, nakon vi{egodi{njeg
rada u tom eminentnom zdravstvenom
timu, mogli da sugeri{ete na{im ~itaoci-
ma?
- Poznato je da svaki organizam
poseduje kancerogene }elije i kada je imu-
nitet oslabljen one napadaju. Zato bi svako
od nas, bar dva puta godi{nje, trebao da se
pothrani preparatima za imunitet. Tako se
stvara odbrambeni mehanizam, sposoban da
nas za{titi od naleta raznih infekcija i
kancerogenih }elija. Ove }elije uzimaju
veoma mnogo hranljivih sastojaka iz orga-
nizma, brzo se dele, aktivno razmno`ava -
ju, napadaju zdrave }elije i iscrpljuju orga-
nizam.
Predstavite nam doktora
Borisova i navedite neke od preparata
koji se primjenjuju u toj Klinici?
- Profesor dr Viktor
Aleksandrovi~ Borisov, je u evropskoj
javnosti poznat kao radiolog, stru~njak koji
se u svetu pro~uo nakon {to je od raka
izle~io englesku studentkinju, Luizi
Longman. Medicinu je zavr{io 1964.
godine i poseduje dvanaest specijalizacija
od koih mu je najva`nija rehabilitacija –
vra}anje ljudi u normalan `ivot posle
te{kih bolesti. On je napravio lek HLORIN
kojim se uspe{no bori protiv kancerogenih
}elija. Osnovni sastav tog leka je upravo
hlorofil, nema nikakvih kontraidikacija sa
drugim lekovima, hemoterapijom i
zra~enjima. Terapija HLORINOM ima
odli~ne rezultate u le~enju kancera mozga,
grudi, plu}a kao i kod likvidacije metas-
taza. HLORIN, kao preparat sadr`i ceo
kompleks vitamina i minerala, koji su blis-
ki ~ove~ijoj formi, pa se unose}i u organi-
zam aktiviraju sve njegove odbrambene
sile. Pod uticajem laserskog svetla, iz tog
preparata se oslobadja aktivni kiseonik.
Kancerogene }elije nemaju pore i kiseonik
se tako brzo skuplja u njima, da one buk-
valno pucaju iznutra. Zdrave }elije hlorofil
ne napada, one ostaju cele i neo{te}ene.
Nakon terapije HLORINOM dr Borisov
obavezno preporu~uje i dodatne lekove
koji takodje efektno doprinose ja~anju
imunosistema. To su CIGAPAN – prah
koji se pravi od rogova severnog jelena i
TRAMILAN, tablete koje su napravljene
od posebne vrste pe~urki.
U kojim fazama bolesti se paci-
jenti obi~no obra}aju Klinici i kakeve
rezultate mogu o~ekivati?
Bilo je tu pacijenata sa razli~itim
stadijima bolesti, sa raznim dijagnozama
ali najve}i broj sa dijagnozom kancera.
Veoma je va`no naglasiti da uspeh le~enja
zavisi od stadijuma bolesti. Svaki organi-
zam je individualan kao i imunosistem.
Doktor Borisov uvek podvla~i da on ne
le~i rak, ve} da radi na korekciji i stabil-
nosti imuniteta, osposobljavanju organiz-
ma da se sam izbori sa bole{}u. Ako je
organizam jo{ uvek u dobrom stanju, ako
nije previ{e iscrpljen, bolest se pobedjuje.
Vidjala sam pacijente koji su u Kliniku
stizali u kolicima, a nakon mese~ne terapi-
je hodali uz pomo} {taka ili ~ak i bez
njih.
U kontaktu sam sa brojnim paci-
jentima, koji me i danas izve{tavaju o
svom zdravstvenom stanju i uvek sam
neizmerno sre}na kada mi neko od njih
ka`e da se dobro ose}a.
Na koji na~in bi neko iz
Amerike mogao uspostaviti kontakt sa
doktorom Borisovim i njegovom
Klinikom?
Op{irne informacije o doktoru i
radu Klinike mogu se pro~itati na
www.doktor-borisov.ru
Medicinsku dokumentaciju, MRI i
ostale snimke i konsultacije mogu}e je
poslati na adresu: [email protected]
P o s t o j i
mogu}nost da }e dr
Borisov u ovoj godini
do}i u Njujork, a potom
i u ^ikago. @elja mu je
da u ovom gradu odr`i
predavanje o svom
metodu le~enja. Nadam
se da }emo uskoro
imati priliku da ga
do~ekamo i porazgo-
varamo sa njim. ^itaoci
“Ogle-dala’’ kojima je
potrebna pomo}, mogu
da se jave i meni na
telefon:
773-726-9902 ili na e-mail adresu
[email protected]. Sa zadovoljstvom
}u pomo}i svima kojima je pomo} dr
Borisova neophodna.
Razgovor vodila
Mileva Seka Antoni}
Poznata ruske Klinike za imunologiju u uspe{noj borbi protiv raka
HLORIN JA^I OD KANCERA
LI^NOSTI
PRETSTAVLJAMO VAM:
DOROTHY
BROWN
N
ije ni malo jednostavno ni lako
posti}i vrhunac u politi~koj karijeri,
poti~u}i iz skromne sredine u Luiziani.
To je uspelo Dorothy Brown, koja je od
2000. godine, na sada{njoj najvi{oj pozi-
ciji lidera {est sudskih distrikta u Okrugu
Kuk. Uspela je zahvaljuju}i prirodnoj
inteligenciji, upornosti i visokom obrazo-
vanju. Pored advokatske diplome, ona je
sertifikovani ra~unovodja sa posedovan-
jem magistrature iz biznisa, {to joj
omogu}ava {iroko sagledavanje i re{avan-
je, ne samo pravnih, ve} i ekonomskih
problema. Velika je odgovornost
rukovoditi sa 1,700 ~inovnika i upravljati
sudskim sistemom, koji donosi godi{nji
operacioni bud`et od 80 miliona dolara, i
svrstava ga u jedan od najzaposlenijih
sudova u svetu.
Brown je imala viziju da unese
novu tehnologiju i ostvari efektivan i jed-
nostavniji na~in prosledjivanja sudskih
procesa. Svi dokumenti }e biti u elektron-
skom formatu. Da bi sve to postigla,
odlu~ila je da se kandiduje za predsedni-
ka odbora komesarijata za Okrug Kuk i
dobila podr{ku mnogih koji veruju u
njene kvalitete i sposobnosti.
Sanja Popov
15Januar 2010. www.serbianmirror.com
^ E S T I T K E
^ E S T I T K E
Januar 2010.16
17Januar 2010. www.serbianmirror.com
^ E S T I T K E
B I Z N I S
18 Januar 2010.
^ E S T I T K E
19www.serbianmirror.comJanuar 2010.
20 Januar 2010.
^ E S T I T K E