invazivne strane vrste (ias)...smeđa šumska zmija ( boiga irregularis ) zavičajna u australiji i...
TRANSCRIPT
Invazivne strane vrste (IAS)Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
UREDBA (EU) br. 1143/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta
Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta iupravljanju njima (NN 15/18 i 14/19)
zavičajne vrste
strane vrste
invazivne strane vrste
Zavičajna vrsta
autohtona, nativna
Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/2018, 14/2019):
zavičajna vrsta je ona vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekog područja
ris (Lynx lynx) (foto: V. Posavec Vukelić)
kockavica (Fritillaria meleagris) (foto: I.
Boršić)
Strana vrsta
alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana, unesena vrsta
Uredba o IAS (EU) br. 1143/2014:
svaka živa jedinka vrste, podvrste ili niže taksonomske skupine životinja, biljaka, gljiva ili mikroorganizama koja je unesena izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti; uključuje sve dijelove, gamete, sjeme, jajašca ili propagule tih vrsta, kao i sve hibride, sorte ili pasmine koji su sposobni preživjeti i dalje se razmnožavati
EU: oko 12.000 stranih vrsta
RH: oko 900 stranih vrsta (GRIIS) – biljke (> 600); životinje (> 200)
fazan (Phasianus colchicus) Foto: L. Lukasik
ginko (Gingko biloba), izvor: www.ornamental-trees.co.uk
Invazivna strana vrsta
invazivna strana vrsta (engl. IAS –Invasive Alien Species)
egzotična vrsta, alohtona, nenativna, nezavičajna, introducirana ili unesena vrsta
uz pomoć čovjeka se unose u ekosustave u kojima nisu prirodno rasprostranjene
izvor: imdb.com
Invazivna strana vrsta
Uredba (EU) br. 1143/2014:
strana vrsta za koju je utvrđeno da njezino unošenje ili širenje ugrožava ili štetno utječe na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava
EU: oko 1.500 IAS (10-15 % od ukupnog broja stranih vrsta)RH: oko 130 IAS
kaulerpa (Caulerpa taxifolia), izvor: min.kulture.hr
Harlekinska božja ovčica (Harmonia axyridis), izvor: en.wikipedia.org
https://www.youtube.com/watch?v=SFaQLShW0Zc
izvor: islandconservation.com
Broj stranih i invazivnih stranih vrsta
broj unesenih vrsta raste - posljedica globalizacije (povećanje prijevoza, turizma, trgovine) i klimatskih promjena
od 174 europskih vrsta navedenih kao kritično ugrožene na IUCN-ovoj Crvenoj listi, 65 su u opasnosti radi IAS (EEA, 2010.)
Broj godišnje novo zabilježenih stranih svojti u Europi (izvor: DAISIE, 2009.)
Invazivne strane vrste prisutne u RH
čivitnjača, amorfa (Amorpha fruticosa), foto: I. Boršić
karpobrotus (Carpobrotus edulis), foto: I. Boršić
babuška (Carassius gibelio), foto: A. Duplić
španjolski puž (Arion vulgaris), foto: commons.wikimedia.org
Invazivne strane vrste prisutne u RH
plavi rak (Callinectes sapidus), foto: en.wikipedia.org
dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata), foto: I. Boršić
crni somić (Ameiurus melas), foto: L. Hlašek
Štetni učinci invazivnih stranih vrsta
1. Bioraznolikost i povezane usluge ekosustava
- drugi glavni razlog gubitka bioraznolikosti odmah nakon gubitka staništa
izmjena staništa prijenos bolesti kompeticija predacija hibridizacija zamjenjivanje zavičajnih vrsta u značajnom dijelu područja
rasprostranjenosti…
šimširov moljac (Cydalima perspectalis) u Maksimiru, foto: P. Kutleša leptir šimširovog moljca, izvor: sr.wikipedia.org
Prijenos bolesti na zavičajne vrste
račja kuga uzrokovana gljivicom roda Aphanomyces
unesena u Europu iz Amerike
američke vrste slatkovodnih rakova su prijenosnici račje kuge i otporni su na uzročnika bolesti, dok zavičajne europske nisu
Procjenjuje se da je od populacije s 30.000 jedinki riječnog raka (Astacus astacus) prisutnih na početku 20. stoljeća u Švedskoj, u 2000. godini ostalo samo 5% (Edsman, 2000).
izvor: European-crayfish.org
gljivica Aphanomyces astaci, Izvor: www. europe-aliens.org
izvor: Odjel za biologiju, PMF, Zagreb
afrička panđašica (Xenopus laevis), engl. Africanclawed frog
prijenosnik uzročnika hitridiomikoze (gljivica Batrachochytrium dendrobatidis)
nestanak oko 200 vrsta vodozemaca
1940-ih i 1950-ih se intenzivno izvozila u sve krajeve svijeta i uzgajala za upotrebu u testovima trudnoće
zbog lakog držanja u zatočeništvu i otpornosti na bolesti, 1950-ih i 1960-ih se razvila značajna trgovina kao kućnim ljubimcima
znanstvena istraživanja
afrička panđašica (Xenopus laevis), foto: T. Battey
Prijenos bolesti na zavičajne vrste
pomor žaba uzrokovan hitridiomikozom, izvor: nationalgeographic.com
Kompeticija
mala aleksandra (Psittacula krameri)
mala aleksandra (Psittacula krameri), izvor: express.co.uk
prirodno rasprostranjena u Africi i Aziji
u Europi najveće populacije u Velikoj Britaniji, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Španjolskoj
kompeticija za stanište i hranu sa zavičajnim vrstama
utjecaj na poljoprivredu
izvor: flickr.com
kompeticija za stanište sa zavičajnim vrstama, izvor: kent.ac.uk
Predacija
nilski grgeč (Lates niloticus)
prirodno rasprostranjen u sjevernoj Africi
unesen radi ribolova 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća u istočnu Afriku
može doseći dužinu do 2 m i težinu oko 200 kg
puštanje u jezero Viktorija doprinijelo izumiranju oko 200 endemskih vrsta riba
nilski grgeč (Lates niloticus), izvor: animalplanet.com
štuka (Esox lucius)
unesena iz dunavskog u jadranski slijev
utjecaj na zavičajne vrste riba rijeke Krke (među kojima je i 10 endema)
Predacija
smeđa šumska zmija (Boiga irregularis)
zavičajna u Australiji i Papui Novoj Gvineji,
slučajno unesena 50-ih godina na otok Guam
nedostatak prirodnih neprijatelja, obilje plijena
štetan utjecaj na endemsku faunu (lokalno izumiranje više od polovice vrsta gmazova i 9 od ukupno 11 vrsta šumskih ptica na otoku te 3 endemske vrste šišmiša)
milijunska gospodarska šteta
šteta u iznosu od 1.4 milijuna $ radi povremenih prekida struje (zbog penjanja po električnim stupovima i vodovima u potrazi za jajima ptica i gušterima)
utjecaj na zdravlje ljudi (zmijski ugrizi)
smeđa šumska zmija (Boiga irregularis),izvor: commons.wikimedia.orgotok Guam, izvor: www.britannica.com
smeđa šumska zmija jede plijen, izvor: reptilefact.com
Utjecaj na zdravlje ljudi
tigrasti komarac, izvor: bioinstitut.hr
tigrasti komarac (Aedes albopictus)
tropska i suptropska vrsta jugoistočne Azije
u Europi je zabilježen prvi put 1979. god. u Albaniji
vrlo agresivna, dnevno aktivna vrsta
prenošenja različitih arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice, žute groznice, dengue, Zika virusne bolesti i drugih uzročnika bolesti
ambrozija, foto: I. Boršić
ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)
sjevernoamerička vrsta
slučajno unesena još sredinom 19. stoljeća sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica
u Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. godine u okoliciPitomače
peludna zrnca ambrozije jedan su od najjačih alergena
Utjecaj na gospodarstvo
gubici u poljoprivrednoj i šumskoj proizvodnji, proizvodnji energije…
smanjenje kvalitete vode
kroz širenje bolesti (npr. ambrozija)
npr. čvorak (Sturnus vulgaris) zavičajna vrsta Europe u SAD-u uzrokuje godišnje 800 milijuna $ štete u poljoprivredi
jato čvoraka, foto: J. Holmesčvorak (Sturnus vulgaris), izvor: commons.wikimedia.org
Utjecaj na gospodarstvo
vrsta žabe Eleutherodactylus coqui
odrasle jedinke narastu između 24 - 55 mm
potječe iz Puerto Rica, a unesena je u veći dio SAD-a, otok Maui i Havaje vjerojatno kao „slijepi putnik” u pošiljkama ukrasnog bilja
aktivna noću, stvaraju guste populacije (na Havajima su preko 50.000 jedinki po hektaru)
na Havajskim otocima, na kojima nema zavičajnih vrsta žaba, ljudi se žale na ometanje sna zbog buke koju proizvode mužjaci ove vrste (80-90 dBA na 0.5 m)
utjecaj na trgovinu nekretninama (Kaiser & Burnett, 2006) Eleutherodactylus coqui,
izvor: commons.wikimedia.org
https://www.youtube.com/watch?v=DpxCwCh9Q2w
Procjene troškova kontrole i upravljanja IAS
SAD > 100 milijardi $ godišnje
EU > 12 milijardi EUR godišnje EU 27 (Kettunen i sur. 2008.)
UK > 1.7 milijardi £ godišnje (Williams i sur. 2010.)
Švedska – nastala šteta: ~ 147.5 milijuna EUR
kontrola 13 IAS: ~ 462 milijuna EUR
Kanada – godišnji gubici u šumarstvu oko 720 milijuna CAD godišnje (~ 540 milijuna EUR godišnje)
Irska ~ 261 milijuna EUR godišnje (Kelly i sur. 2013.)
smatra se da su ove procjene troškova daleko ispod stvarne štete
stvarni opseg štete je ponekad moguće procijeniti tek nakon nekoliko godina ili desetljeća (LAG faza)
prema Vilà i sur. (2009.) gornje brojke predstavljaju tek oko 10% stvarnih troškova
Troškovi uklanjanja IAS u Hrvatskoj
nije rađena ukupna procjena troškova
školjkaš raznolika trokutnjača(Dreissena polymorpha): nakupljanje u cjevovodima, branama, betonskim obalama hidroakumulacija, na dokovima, stjenkama brodova, vanjskim motorima, ribarskim mrežama
na 3 HEP-ove HE na Dravi u 4 godine izazvala 1,5 milijuna kunaštete radi uklanjanja i zastoja u radu postrojenja
raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), izvor: commons.wikimedia.org
obraštaj raznolikom trokutnjačom, izvor: commons.wikimedia.org
razvoj kanadske kuge u akumulacijskom jezeru, izvor: commons.wikimedia.org
kanadska vodena kuga (Elodea canadensis) intenzivno se vegetativno razmnožava, pa vrlo brzo može prekriti velike vodene površine te onemogućiti plovidbu i začepiti cijevi
troškovi uklanjanja iz akumulacijskih jezera: 4 milijuna kuna u mjesec dana
Putovi unosa IAS
slučajno 75%
namjerno
25%
Putovi unosa IAS
Namjerno unošenje:
1. ispuštanje u prirodu (lov, ribolov, biološka kontrola,kontrola erozije…)
2. bijeg (botanički vrtovi, poljoprivreda, akvakultura, kućni ljubimci, životinje na farmama, živi mamci…)
korištenje u hortikulturi, izvor: justdial.com
poribljavanje
korištenje živih mamaca
Putovi unosa IAS
Nenamjerno unošenje - transport
3. kontaminacija - paraziti i patogeni koji se prenose zajedno sa svojim domaćinima, u namirnicama, tlu i sl.;
4. slijepi putnici u prtljazi i opremi, na brodovima, u balastnim vodama, obraštaj na brodovima…
unos IAS putem balastnih voda, izvor: safety4sea.org
unos IAS kao slijepih putnika u drvenoj ambalaži, izvor: mps.hr
Putovi unosa IAS
Nenamjerno unošenje - širenje koridorima i spontano širenje
koridori (ljudske tvorevine poput kanala, tunela, mostova)
spontano (bez pomoći ljudi) tj. prirodnim širenjem iz okolnih zemalja
u zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba u Jadranu, od čega je čak 14 Lesepsijskihmigranata
2012. godine riba napuhača u Uvali Lapad kod Dubrovnika, jedna od najotrovnijih riba na svijetu
izvor: danielwostler.wordpress.com Lesepsijski migranti u Jadranu, izvor: pomorac.net
zadnji album od Katy Perry pod nazivom PRISM sadrži stvarne cvjetne sjemenke i upute za sadnju kojima se fanove potiče da „šire svjetlo”
u Australiji su CD-ovi proizvedeni u Australiji dopušteni za prodaju, jer se zapakirane lokalno uzgojene sjemenke, dok se s međunarodno proizvedenih CD-ova sjeme zaplijenilo zbog rizika da se njima unesu štetočine ili bolesti
Što američka pop pjevačica Katy Perry ima zajedničko s putovima unosa IAS?
izvor: flickr.com
izvor: youtube.com
izvor: unifiedmanufacturing.com
Dodatne informacije o IAS u Hrvatskoj
http://www.invazivnevrste.hr
Dodatne informacije o IAS u EU
EASIN - http://easin.jrc.ec.europa.eu/
izvor: http://clipart-library.com
Zakonodavni okvir o IAS na međunarodnoj i nacionalnoj razini
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
Konvencija o biološkoj raznolikosti UN-a (Convention on Biological Diversity – CBD)
Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje od 2011.-2020. s pripadajućim ciljevima (Aichi cilj 9)
članak 8. točka (h) zemlje potpisnice će, koliko god je to moguće i prikladno, „spriječiti uvođenje te kontrolirati ili iskorijeniti one strane vrste koje ugrožavaju ekosustave, staništa ili vrste”
Međunarodni okvir
Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine (COM (2011)244)
− Cilj 5: IAS i putovi njihovog unošenja su utvrđeni i prioritizirani, prioritetne vrste kontrolirane ili iskorijenjene, a na snazi mjere kojima se sprječava njihovo uvođenje i uspostavljanje populacija
Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) − poduzimanje svih prikladnih mjera u svrhu
osiguravanja očuvanja staništa divljih vrsta flore i faune
Međunarodni okvir
EU okvir
Paket mjera za zdravlje životinja, zdravlje biljaka te kretanje biljnog reprodukcijskog materijala
Direktiva o pticama (2009/147/EZ)
Direktiva o staništima (92/43/EEZ)
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ)
Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EZ)
Uredba (EZ) br. 1107/2009 i Uredba (EU) br. 528/2012 koje se odnose na mikroorganizme koji se proizvode ili uvoze za primjenu u sredstvima za zaštitu bilja, odnosno biocidnim proizvodima
Uredba (EZ) br. 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi
Uredba (EU) br. 888/2014 o zabrani unošenja primjeraka određenih vrsta divlje faune i flore u Uniju
Uredba (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta
Uredba (EU) br. 1143/2014
Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.–55.)
na snazi od 01. siječnja 2015. godine
smanjivanje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih utjecaja IAS na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi i gospodarstvo
u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se izravno
u svim državama članicama
okvir za provedbu Uredbe propisuje se
nacionalnim zakonodavstvom
omogućuje stroža nacionalna pravila
Sprječavanje i ublažavanje štetnih učinaka IAS
Tri razine djelovanja:
prevencija
rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje
upravljanje široko rasprostranjeniminvazivnim stranim vrstama
iskorjenjivanje IASizvor: conservationgateway.com
rano otkrivanje IAS,izvor: rwmwd.org
educiranje o prevenciji unosa IASizvor: neinvasives.com
Prevencija
ograničenja za vrste s Unijina popisa - zabranjeno unošenje na područje EU (uključujući provoz), držanje, uzgoj ili razmnožavanje, prijevoz u, iz ili unutar EU-a, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, puštanje u okoliš
iznimka:
• sustav dopuštenja za provedbu istraživanja ili ex-situ očuvanja te proizvodnju u znanstvene svrhe i medicinsku uporabu proizvoda od IAS s Unijina popisa
• u slučajevima od velikog javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, države članice mogu ustanovama izdati dopuštenje i za drugo korištenja IAS s Unijina popisa (uz odobrenje Komisije)
Prevencija
hitne mjere za IAS koje još nisu na Unijinom popisu, ali ispunjavaju kriterije za uvrštenje
DČ poduzimaju na svom teritoriju
EK provedbenim uredbama određuje na teritoriju EU
popis IAS koje izazivaju zabrinutost u regiji
popis IAS koje izazivaju zabrinutost u državi članici („crna lista”)
akcijski planovi u vezi s putovima unošenja IAS
analiza putova nenamjernog unošenja i širenja IAS s Unijina popisa i akcijski plan za prioritetne putove unošenja
Rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje
sustav nadzora – prikupljanje i evidentiranje podataka o pojavi IASradi sprječavanja daljnjeg širenja
službene kontrole – uspostava operativnih struktura na granici EU radi sprječavanja namjernog unošenja IAS s Unijina popisa
obavijesti o ranom otkrivanju – obavješćivanje EK o ranom otkrivanju unošenja ili prisutnosti IAS s Unijina popisa u DČ
Rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje
brzo iskorjenjivanje u ranoj fazi invazije – primjena mjera iskorjenjivanja u roku od 3 mjeseca od obavijesti o ranom otkrivanju
izuzeća od obveze brzog iskorjenjivanja:
iskorjenjivanje nije tehnički izvedivo
metode iskorjenjivanja nisu dostupne ili su štetne za okoliš, druge vrste ili zdravlje ljudi
negativna analiza troškova i koristi
izvor: blog.nature.org
Upravljanje široko rasprostranjenim IAS
mjere upravljanja za vrste s Unijina popisa koje su široko rasprostranjene u DČ
obnova oštećenih ekosustava
mjere obnove kako bi pomogle u obnovi ekosustava koji je IAS s Unijina popisa oslabila, oštetila ili uništila
izvor: washington.eduizvor: gcbl.org
izvor: soilcentric.org
sankcije – DČ propisuju sankcije za kršenje Uredbe (učinkovite, razmjerne i odvraćajuće)
prijelazne odredbe za nekomercijalne vlasnike nakon uvrštenja IAS na Unijin popis - smiju zadržati svoje kućne ljubimce:
ako su životinje nabavljene prije stupanja na snagu Uredbe i
ako poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da nije moguće njihovo razmnožavanje ili bijeg
prijelazne odredbe za komercijalne zalihe nakon uvrštenja IAS na Unijin popis - posjednici komercijalnih zaliha mogu:
unutar jedne godine prodavati ili predavati žive primjerke nekomercijalnim korisnicima
u roku do dvije godine žive primjerke ili reproduktivne dijelove prodati ili predati ovlaštenoj ustanovi (istraživanje, ex situ, medicinska uporaba) ili uništiti/usmrtiti na human način
dopušteno samo uz uvjet da su poduzete sve potrebne mjere kako bi se onemogućio njihov bijeg ili razmnožavanje
ako je za IAS izdana dozvola za akvakulturu, ukida se u roku do dvije godine
Ostale odredbe Uredbe
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/145
- propisuje format dvojezičnog dokumenta (DČ/EN) koji se izdaje uz dopuštenje za korištenje IAS s Unijinog popisa
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/968
- dopunjuje osnovnu Uredbu (EU) br. 1143/2014 u pogledu procjena rizika u odnosu na invazivne strane vrste
Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1454
- propisuje tehničkih format za izvješćivanje DČ o provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014
provedbene uredbe Komisije:
2016/1141, 2017/1263 i 2019/1262
- Unijin popis IAS (66 vrsta)
Provedbene uredbe
Zakonodavni okvir RH
Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19)
uređuje sprječavanje unošenja i širenja te upravljanje IAS s Unijinog popisa i IAS koje izazivaju zabrinutost u RH („crna lista”)
za crnu listu RH propisuje ista ograničenja kao za vrste s Unijina popisa -zabranjeno unošenje u RH (uključujući provoz), držanje, uzgoj ili razmnožavanje, prijevoz u, iz ili unutar RH, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, puštanje u okoliš RH
uređuje sustav prevencije daljnjeg unošenja stranih vrsta u prirodu kroz izdavanje dopuštenja za njihovo korištenje
osigurava provedbu u RH:
− Uredbe (EU) br.1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta
− njezinih provedbenih uredbi
Zakonodavni okvir RH
Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim vrstama (NN 17/17)
− propisuje našu nacionalnu „bijelu listu” stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik u RH, a u budućnosti će sadržavati i „crnu listu” IAS koje izazivaju zabrinutost u RH
Strategija i akcijski plan zaštite prirode RH za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)
− strateški ciljevi vezani uz IAS i aktivnosti za njihovo ostvarenje usklađeni s rezolucijama i preporukama Konvencije o biološkojraznolikosti (CBD) i Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta iprirodnih staništa (Bernska konvencija)
Vrste na koje se NE primjenjuje Zakon
1. poljoprivredne biljne vrste na Sortnoj listi RH, biljne vrste na Popisu sorti voćnih vrsta i Sortnoj listi vinove loze
2. životinjske vrste navedene na Popisu pasmina, sojeva i hibrida domaćih životinja
3. strane vrste šumskog drveća na Popisu šumskih svojti
4. vrste divljači navedene u Zakonu o lovstvu
• ako se njihovo korištenje provodi sukladno planovima gospodarenja za koje su ishođeni uvjeti zaštite prirode ili provedena ocjena prihvatljivosti za
ekološku mrežu
• osim IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji
5. genetski modificirani organizmi
izvor: www.agroklub.com
izvor: prirodahrvatske.com
izvor: bljesak.info
izvor: thewallpapers.com
Nadležna tijela
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - provedba Zakona i Uredbe (EU) br. 1143/2014
Uprava za zaštitu prirode
Zavod za zaštitu okoliša i prirode
Međuresorno povjerenstvo za praćenje provedbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 i Zakona
praćenje provedbe Zakona i Uredbe (EU) br. 1143/2014
osniva ga ministar nadležnog ministarstva (MZOE) odlukom
predstavnici tijela državne uprave nadležnih za poslove carinskog
nadzora, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva, šumarstva,
lovstva, ribarstva i unutarnjih poslova, po potrebi i predstavnici drugih
tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima te druge pravne
i fizičke osobe
provedba Uredbe (EU) br. 1143/2014 u RH u potpunosti se osigurava Zakonom
uspostavljen sustav dopuštenja za korištenje stranih vrsta
uspostavljen sustav dopuštenja za korištenje IAS s Unijina popisa
hitne mjere:
naredba ministra o uvođenju hitnih mjera – primjena bilo kojih ograničenja za IAS koja nije na Unijinu popisu
naredba ministra o uklanjanju – iskorjenjivanje IAS s Unijina popisa u ranoj fazi invazije
ministarstvo rješenjem po službenoj dužnosti može odrediti mjere radi sprječavanja unošenja ili širenja te uklanjanja strane vrste na području RH ili u ekosustavima u kojem ona prirodno ne obitava, a posebno IAS s Unijina popisa ili crne liste
troškovi uklanjanja: fizička ili pravna osoba koja je prouzročila širenje („onečišćivač plaća”), a ako krivca nema državni proračun
Sustav dopuštenja i hitne mjere
Akti planiranja za upravljanje IAS
donosi ih ministar odlukom, uz prethodno mišljenje čelnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove pomorstva, poljoprivrede, biljnog zdravstva, veterinarstva, šumarstva, lovstva i ribarstva, gdje je to primjenjivo, te drugih nadležnih tijela
uključuju mjere upravljanja (smrtonosne i nesmrtonosne fizički, kemijske ili biološke metode uklanjanja)
u okviru ovog projekta:• akcijski planovi o putovima nenamjernog unosa IAS spontanim širenjem i vezano uz transport• planova upravljanja za 3 vrste s Unijina popisa (signalni rak, crvenouha kornjača i mungos)
Sustav ranog otkrivanja i brzog odgovora
uspostava informacijskog sustava o stranim vrstama i IAS (katalog vrsta, prostorni podaci, procjena rizika od invazivnosti…)
uspostava sustava za dojavu i praćenje stranih vrsta
priprema protokola za djelovanje u slučaju pronalaska nove strane vrste ili IAS
izrada planova brzog iskorjenjivanja vrsta s Unijina popisa ili crne liste RH (u ranoj fazi invazije)
ako fizička ili bilo koja druga osoba zbog prirode svojega posla ili drugih razloga uoči pojavu IAS s Unijina popisa ili crne liste, dužna je o tome odmah izvijestiti nadležnog inspektora zaštite prirode ili ministarstvo (MZOE)
Invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u EU Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
povezane s gotovo 60% izumiranja vrsta(Bellard, Cassey, i Blackburn, 2016)
zbog povećane trgovine i gubitka staništa, pritisak uzrokovan biološkim invazijamavjerojatno će se nastaviti ili čak povećavati(Hulme, 2009).
izvor: steemit.com
donosi ga Europska komisija putem provedbenih akata; za svaku vrstu provodi se procjena rizika
procjena rizika je dokument koji sadrži opis taksonomije, rasprostranjenost i ekologiju vrste; moguće putove uvođenja i širenja, poznatog i potencijalnog štetnog utjecaja na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i ekonomiju
prilikom donošenja ili ažuriranja Unijina popisa, Komisija primjenjuje određene kriterije vodeći računa o troškovima provedbe za države članice, troškovima nedjelovanja, troškovnoj učinkovitosti i društveno-gospodarskim aspektima
Unijin popis kao prioritet uključuje IAS koje:
− još nisu prisutne u Uniji ili su u ranom stupnju invazije
− su već nastanjene u Uniji i imaju najznačajnije štetne učinke
„Unijin popis”(IAS vrste koje izazivaju zabrinutost u EU)
Kriteriji za uvrštenje na listu
1. strane vrste na području Unije
2. mogu uspostaviti održivu populaciju i rasprostraniti se u okolišu u trenutačnim i predvidivim uvjetima klimatskih promjena
3. imaju značajan štetni učinak na bioraznolikost ili povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo
4. potrebno usklađeno djelovanje na razini Unije kako bi se spriječilo njihovo unošenje, naseljavanje ili širenje
5. vjerojatno je da će uvrštenje na Unijinpopis učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak
Kriteriji za uvrštenje na listu
države članice mogu dostaviti EK zahtjev za uvrštenje IAS na Unijin popis
zahtjev mora sadržavati:
1. naziv vrste
2. procjenu rizika
3. dokaze da su zadovoljeni svi kriteriji
Unijin popis upućuje na robu s kojom su IAS obično povezane i na njihove oznake kombinirane nomenklature (Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87), u kojoj su navedene kategorije robe koje podliježu službenim kontrolama u skladu s člankom 15. Uredbe o IAS
Unijin popis
popis se revidira svakih 6 godina, a u međuvremenu se nove vrste mogu dodavati ili uklanjati s popisa
prvi Unijin popis - usvojen je PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2016/1141 od 13. srpnja 2016. - 37 vrsta
Unijin popis ažuriran je 2 puta
- PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2017/1263 оd 12. srpnja 2017. – dodano 12 novih invazivnih stranih vrsta
- PROVEDBENOM UREDBOM KOMISIJE (EU) 2019/1262 od 25. srpnja 2019. - dodano 17 novih invazivnih stranih vrsta
Unijin popis sada ukupno sadrži 66 invazivnih stranih vrsta, od čega su u Hrvatskoj zabilježene njih 24signalni rak, foto: arhiva DZZP
Akvaristika
globalno popularan hobi
više od 10% kućanstva u SAD-u posjeduje akvarije
jedan od glavnih putova unosa IAS (biljke, beskralješnjaci, ribe)
godišnja zarada od prodaje opreme i akvarijskih vrsta –preko 25 milijardi $
rast od 14% godišnje na globalnoj razini
većina vrsta potječe iz zemalja u razvoju suptropskog i tropskog područja
Siganus corallinus (izvor: commons.wikimedia.org)popularna morska akvarijska riba, zabranjena za stavljanje na tržište RH
najskuplja akvarijska riba platinasta arowanafoto: YouTube screenshot
izvor: dreamaquarium.com
Akvarijske i vodene biljke na Unijinom popisu
1. kabomba (Cabomba caroliniana)
2. Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii)
3. veliki lagarosifon (afrička vodena kuga) (Lagarosiphon major)
4. vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum)
5. raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum)
6. vodeni zumbul (Eichhornia crassipes)
7. velecvjetna močvarna mekčina (Ludwigia grandiflora)
8. plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides)
9. žabnjački ljepušak (Hydrocotyle ranunculoides)
10. krokodilska trava (Alternanthera philoxeroides)
11. Gymnocoronis spilanthoides (D.Don ex Hook. & Arn.) DC.
12. Salvinia molesta D.S. Mitch. (Salvinia adnata Desv.)
izvor: fishbio.com
Putovi unosa
potječu iz Sjeverne Amerike (M. heterophyllum, E. nuttallii, L. grandiflora, L. peploides, H. ranunculoides), Južne Amerike (C. caroliniana, M. aquaticum, E. crassipes, L. grandiflora, A. philoxeroides, G. spilanthoides) ili Afrike (L. major)
namjerno unesene kao biljke za akvarije ili vrtna jezera
prirodno se šire vodom (dijelovi stabljike, sjemenke), pticama močvaricama (sjemenke na perju, u blatu na nogama)…
slučajan prijenos: na različitim dijelovima brodova, sidrima, na ribičkoj i brodskoj opremi…
izvor: illinoisisam.blogspot.com
kabomba (Cabomba caroliniana A. Gray)engleski naziv: carolina fanwort
nije prisutna u Hrvatskoj
Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii(Planch.) St. John)engleski naziv: Nuttall’s pondweed
prisutna u Hrvatskoj
kabomba (Cabomba caroliniana)izvor: www.biosecurity.qld.gov.au
Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii) foto: Christian Fischer
na Unijinom popisu
veliki lagarosifon (afrička vodena kuga) (Lagarosiphon major)engleski naziv: African elodea
nije prisutna u Hrvatskoj
Lagarosiphon majorizvor: neobiota-austria.at
guste sastojine velikog lagarosifonafoto: freenatureimages.eu
na Unijinom popisu
raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum)izvor: azgardens.com
raznolisni krocanj(Myriophyllum heterophyllum Michaux)engleski naziv: broadleaf watermilfoil
u Hrvatskoj pronađena na otoku Krku (jezero Ponikve ) i jezero Desne u blizini rijeke Neretve
vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum(Vell.) Verdc.)engleski naziv: parrot's feather
nije prisutna u Hrvatskoj
vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum)izvor: wikimedia.commons.com
na Unijinom popisu
Ludwigia grandiflora, izvor: GBNNSS
Ludwigia peploides, izvor: en.wikipedia.org
plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides (Kunth) P. H. Raven)engleski naziv: floating primrose-willow
otkrivena na jednom lokalitetu u RH – rijekaIlova
velecvjetna močvarna mekčina (Ludwigia grandiflora (Michx.) Greuter & Burdet)engleski naziv: water primrose
nije prisutna u prirodi RH
na Unijinom popisu
žabnjački ljepušak(Hydrocotyle ranunculoides L.f.)engleski naziv: floating pennywort
nije prisutna u prirodi RH
Salvinia molesta D.S. Mitch. (Salviniaadnata Desv.)engleski naziv: giant salvinia
nije prisutna u prirodi RH uvrštena na IUCN-ovu listu 100 najgorih
invazivnih stranih vrsta na svijetu
žabnjački ljepušak, izvor: GBNNSS
na Unijinom popisu
Salvinia molesta, izvor: michigan.gov
nije prisutna u prirodi RH pronađena u smjesi ptičje hrane
krokodilska trava (Alternantheraphiloxeroides (Mart.) Griseb)engleski naziv: alligator weed
Gymnocoronis spilanthoides (D.Don exHook. & Arn.) DC.
dijelovi iznad vode mogu preživjeti ispod leda i temperature do -5 ˚C
termalni izvori u Mađarskoj, Italija nije prisutna u prirodi RH
Alternanthera philoxeroidesizvor: plants.usda.gov
foto: Nicola M. G. Ardenghi
na Unijinom popisu
vodeni zumbul (Eichhornia crassipes (Mart.) Solms)engleski naziv: water hyacinth
potječe iz južne Amerike
IUCN lista 100 najgorih invazivnih stranih vrsta
populacija se može udvostručiti svakih 5 do 11-15 dana
nije prisutna u RH
Slučaj rijeke Guadiana u Portugalu:
E. crassipes otkrivena i iskorijenjena u jesen 2004. god
ljeto 2005. – regeneracija iz preostalih fragmenata
listopad - studeni 2005. godine – prekrila oko 200 ha, odnosno 75 km rijeke = biomasi od 175 000 tona
od 2005. do 2015/16. iz rijeke uklonjeno oko 360 000 t
troškovi uklanjanja: 26 milijuna EUR
na Unijinom popisu
izvor: en.wikipedia.org izvor: slhunts.wordpress.com
lako dostupne putem Internet trgovine
niska cijena
IAS akvarijske i vodene biljke
prodaju se u obliku sjemena ili reznica
IAS akvarijske i vodene biljke
rastu brzo i razvijaju guste pokrivače na površini koji sprječavaju prolazak svijetla i crpe kisik iz vode – uginuće zavičajnih biljnih i životinjskih vrsta
ukoliko se ne kontroliraju mogu pokriti čitava vodena tijela
ometaju normalni protok vode, uzrokuju začepljenja plovnih putova, vodenih kanala hidroelektrana
ometanje rekreacijskih aktivnosti
šteta u poljoprivredi zbog povećanog gubitka vode
Štetni utjecaji IAS akvarijskih i vodenih biljaka
izvor: www.princetonhydro.com
izvor: nassaucountyny.com
izvor: tahoefund.com
pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)engleski naziv: tree of haven
podrijetlom iz Kine, visine do 35 m
na svim kontinentima osim Antarktika
široko rasprostranjena u prirodi Hrvatske
u Europu je unesen 1740 g. kao ukrasna biljka
brzo se razmnožava, stvara velik broj sjemenki, lako se rasprostire
negativan utjecaj na zavičajnu floru (zasjenjenje, stvaranje fitotoksina ailanthina)
agresivno reagira na uklanjanje rezanjem i naglo se vegetativno razmnožava
pajasen raste iz kamenafoto: Maja Kravarščan
Kopnene biljke na Unijinom popisu
Andropogon virginicusengleski naziv: whiskey grass
zavičajna u jugoistočnom SAD-u
nije prisutna u prirodi RH
koristila se za pakiranje boca whiskeya
naseljava područja pod antropogenim utjecajem, npr. rudnike, eksploatacijska polja
nakon požara još brže raste
alelopatski utjecaj (ispušta fitotoksine iz raspadajućih listova)
još uvijek se prodaje kao ukrasna biljka
whiskey grass, foto: Harry Rose
na Unijinom popisu
Cortaderia jubataengleski naziv: purple pampas grass
ukrasna biljka, zavičajna u južnoj Americi
nije prisutna u prirodi RH stvara klonove (sjeme nastaje bez
oplodnje bez obzira što su sve biljke ženske)
može narasti preko 2,5 m sve do 1984. godine u rasadnicima u
Novom Zelandu i dalje se proizvodilo i do 1.000.000 biljaka godišnje
Ehrharta calycina Sm.engleski naziv: perennial veldtgrass
foto: Harry Rose
ukrasna biljka, zavičajna u južnoj Africi
nije prisutna u prirodi RH
naraste od 30 do 75 cm
najbrže se razvija na staništima pod utjecajem čovjeka
povećava rizik od požara, nakon čega se još intenzivnije širi
izvor: swbiodiversity.org foto: Harry Rose
na Unijinom popisu
Acacia saligna (Labill.) H.L.Wendl. (Acacia cyanophylla Lindl.)engleski naziv: coojong, golden wreath wattle jugozapadna Australija ukrasna biljka, sadnja radi stabilizacije
tla, zaštita od vjetra brzo raste, otporna na sušu 2-6 m visine, u unesenim područjima
naraste do 9 m Španjolska, Portugal, Cipar – jedna od
najgorih drvenastih grmolikih invazivnih vrsta
razmnožavanje sjemenom, zemljom koja sadrži sjeme i komadiće korijena, prenose je ptice, vodom, pronađene i u građevinskom materijalu
zabilježena u RH
izvor: amazon.com
izvor: commons.wikimedia.org
Prosopis juliflora (Sw.) DC.engleski naziv: mesquite tree
izvor: commons.wikimedia.org
Meksiko, južna Amerika, Karibi nije prisutna u prirodi RH Naraste 3 – 12 m brzo se širi u suhim područjima,
otporna na sušu sadi se radi proizvodnje biogoriva i
kao hrana za stoku
na Unijinom popisu
Baccharis halimifoliafoto: Juan Antonio Campos Prieto
zavičajna u Sjevernoj Americi
ukrasna ili medicinska biljka, za stabilizaciju obala kanala, zaštita od vjetra (sadnja u privatnim i javnim prostorima);
prodaju se u komercijalnim rasadnicima i mogu se nabaviti putem Interneta, razmjenjuju se reznice i sjemenke među privatnim uzgajivačima
jedna od najplodnijih biljnih vrsta (1.500.000sjemenki po ženskoj biljci (Westman i sur., 1975.))
otrovna za stoku, uzrokuje drhtanje, grčeve, proljev…
nije zabilježena u Hrvatskoj
izvor: euskadi.eus
istočnoamerički baharis (Baccharis halimifolia L.)engleski naziv: eastern baccharis, groundsel bush
na Unijinom popisu
cigansko perje (Asclepias syriaca)engleski naziv: common milkweed
potječe iz Sjeverne Amerike Prisutna u prirodi RH krajem 19. stoljeća uzgajala se radi proizvodnje vlakana
za konope, a kasnije kao ukrasna biljka i radi pčelarstva još uvijek se prodaje putem Interneta može narasti do 2 m biljni sok otrovan za ovce, stoku i ponekad konje u SAD-u se smatra ljekovitom i koristi kao lijek za rak,
tumore i bradavice, za liječenje astme i kašlja korištenje u prehrani: kuhanjem se uništavaju otrovna
svojstva
na Unijinom popisu
izvor: hungerandthirstforlife.blogspot.comcigansko perje, foto: Igor Boršić
čileanska rabarbara (Gunnera tinctoria (Molina) Mirbel)engleski naziv: Chilean rhubarb
sliči rabarbari, ali nisu srodne
raste uz obale potoke i rijeka, visina i do 2 m
lišće sprječava rast biljaka ispod, uzrokujući lokalni nestanak zavičajnih vrsta i promjenu čitavog ekosustava
začepljenje odvoda, degradacija poljoprivrednog zemljište i područja za rekreaciju, uzrokuju eroziju tla
koristi se za prehranu (izdanci)
nije prisutna u prirodi RH
izvor: https://www.websta.org/tag/gunneratinctoria
gigantska rabarbara (Gunnera manicata), srodna vrsta zabranjena za stavljanje na tržište RH
na Unijinom popisu
divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)
Perzijski svinjski korov ili golpar (Heracleum persicum)
Sosnowskijev svinjski korov (Heracleum sosnowskyi)
potječu iz Azije (Kavkaz)
uneseni kao ukrasne biljke
sličan ekološki utjecaj i utjecaj na zdravlje ljudi (fototoksični biljni sok koji u kombinaciji s UV zrakama na koži uzrokuje dermatitis)
u Hrvatskoj pronađena vrsta H. mantegazzianum - 2014. godine u Radobojukod Krapine na dva manja lokaliteta
divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)izvor: phylobotanist.blogspot.com
na Unijinom popisu
žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle)engleski naziv: Himalayan balsam
područje prirodne rasprostranjenosti: zapadna Himalaja
u Europu dospjela tako što je 1839. godine dr. Royle poslao sjemenke iz Kašmira u botanički vrt Kew Gardens u Londonu (ukrasna biljka)
raste u poplavnim područjima sjemenke imaju orašasti okus ulje od sjemena se može se koristiti kao
hrana i dobro je za kao ulje za svjetiljke u zavičajnom području služi za oslikavanje
noktiju i kože rasprostranjena u prirodi Hrvatske
https://www.youtube.com/watch?v=XUOEHDRLDFk
na Unijinom popisu
izvor:changinglifestyleblog.wordpress.com
izvor: pinterest.com
partenium (Parthenium hysterophorus L.) engleski naziv: whitetop weed; parthenium weed
zavičajna vrsta Sjeverne i Južne Amerike
biljka koja se rasprostranila kao kontaminantžitarica i hrane za ptice ili druge hrane za kućne ljubimce; vrlo male sjemenke (2 mm) koje se mogu slučajno prenositi putovanjem ljudi (prtljaga, obuća, odjeća) ili trgovanjem robom
toksični korov koji može izazvati niz blagih do ozbiljnih alergijskih reakcija, uključujući rinitis, bronhijalnu astmu, svrab, ekceme, dermatitis…
nije prisutna u prirodi RHpartenium, izvor: weeds.brisbane.qld.gov.au
na Unijinom popisu
Triadica sebifera (L.) Small (Sapium sebiferum (L.) Roxb.)engleski naziv: Chinese tallow
potječe iz Istočne Azije
unesena u SAD krajem 1700.-ih kao ornamentalna biljka
sjeme se koristi za izradu sapuna, ulja i svijeća
medonosna biljka
istiskuje zavičajne biljke
razmnožavanje sjemenom koje rasprostiru ptice
nije prisutna u RH
na Unijinom popisu
izvor: en.wikipedia.org
američki lisihiton(Lysichiton americanus Hultén and St. John)engleski naziv: American skunk cabbage
biserni proso (Pennisetum setaceum (Forssk.) Chiov)engleski naziv: crimson fountaingrass
Popularne ukrasne biljke s Unijina popisa
izvor: bcinvasives.com
izvor: Adirondack Park Invasive Plant Program (APIPP)
potječe iz istočne Azije
poticala se sadnja radi sprječavanja erozije tla
naraste i do 18 m u sezoni
unesena kao hortikulturna ili poljoprivredna biljka (hrana za stoku, fiksacija dušika), sadnja protiv erozije
zabilježena u Hrvatskoj na otoku Krku u Malinskoj
penjačica kudzu (Pueraria montana var. lobata)engleski naziv: kudzu vine
na Unijinom popisu
izvor:canbeattheneatthem.us
izvor: invasivespeciesinitiative.com
izvor: commons.wikimedia.org
Cardiospermum grandiflorum Sw.engleski naziv: balloon vine, heart pea, heart seed
penjačica, ornamentalna biljka koja potječe iz tropske Afrike i srednje i južne Amerike
razmnožavanje sjemenom, rijetko korijenom plodovi se rasprostranjuju vjetrom ili vodom, ponekad
pticama, zemljom za sadnju biljaka promjene riječnih obalnih zona, obraštanje pašnjaka,
stjenovitih staništa, rubne dijelove šuma nije prisutna u prirodi RH
biljka Cardiospermum grandiflorumizvor: commons.wikimedia.org
obraštanje biljkom Cardiospermum grandiflorum,izvor: weeds.brisbane.qld.gov.au
izvor: usda.aphis.gov
na Unijinom popisu
japanski hmelj (Humulus scandens)engleski naziv: Japanase hop
razmnožava se sjemenkama (rasprostranjivanje vjetrom i vodom)
stvara guste pokrivače u poplavnim ravnicama i uz obale rijeka i jezera, ali i urbanim područjima
zabilježena u Hrvatskoj
foto: Yoshikazu Takahira
grmolika vrsta, naraste 1-1.5 m u visinu
sadila se za kontrolu erozije (vodni putovi i ispusti, brane, granice polja i dr.)
nije prisutna u prirodi RH
foto: Dalgializvor: commons.wikimedia.org
Lespedeza cuneataengleski naziv: Chinese bush-clover
na Unijinom popisu
Microstegium vimineum(Trin.) A. Camusengl. Japanese stiltgrass
koristila se kao trava za pakiranje porculana iz Kine
prorasla perzikarija (Persicariaperfoliata (L.)engl. Asiatic tearthumb (mile-a-minute weed)
Lygodium japonicum(Thunb.) Sw.engl. vine-like fern
Lygodium japonicum, foto: David E. Mead
ukrasna penjačica do 30 m u visinu zavičajna u južnoj,
jugoistočnoj i istočnoj Aziji
Biljne vrste s Unijina popisa koje nisu prisutne u EU
prorasla perzikarija, izvor: neobiota-austria.at
M. vimineum, izvor: namethatplant.net
Arthurdendyus triangulatus (Dendy, 1894) Jones and Gerard (1999)engleski naziv: New Zealand flatworm
virnjak nesegmentirano tijelo ljubičasto-smeđe boje,
prekriveno sa sluzi, dužine od 5 do 20 cm živi u tlu, ispod kamenja, drva, lišća; može se
prenijeti zemljom za uzgoj bilja i rasadnike u nova područja
može preživjeti bez hrane oko godinu dana hrani se zavičajnim vrstama gujavica sluz može uzrokovati iritaciju kože nije zabilježen u RH
A. triangulatus jede gujavicuizvor: mediastorehouse.com
izvor: animal.memozee.com
Životinje na Unijinom popisu
azijski stršljen (Vespa velutina nigrithorax)engleski naziv: Asian hornet
manji od zavičajnog stršljena
mogu letjeti brzinom do 40km na sat a dnevno prijeđe i po 100 kilometara
u Europu unesen 2005. godine - u Francusku iz Kine u keramičkim bonsai posudama
nakon toga se proširio te je zabilježen u Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, Italiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj
putovi slučajnog unosa: transport drva, drvenih proizvoda i drugih roba (poput glinenih posuda za cvijeće), zemlja u posudama za cvijeće, uvoz voća, kretanje teretnih kontejnera i transportnih vozila;
hrani se osama i pčelama (leti na udaljenosti 30-40 cm od ulaza u košnicu i najčešće hvata pčele koje se vraćaju s prikupljenim peludom, nakon čega ih napada, paralizira i djelomično pojede; ostatkom hrane ličinke)
agresivni predator na zavičajnim vrstama oprašivača
na Unijinom popisu
azijski stršljen, izvor: de.wikipedia.org
europski stršljen, izvor:de123rf.com
gnijezdo azijskog stršljena, izvor: nabu.heidelberg.de
namjeran unos radi prehrane, kao akvarijski ljubimci, hrana u akvarijima za karnivorne ribe, za istraživanje i edukaciju, biološka kontrola
prenosi se kao „slijepi putnik” u pošiljkama drugih vodenih organizama (ribe), putem kontaminirana ribolovne opreme, bijeg iz akvarija ili akvakulture
širi se vodenim tokovima iz područja u koje je već unesen
Slatkovodni deseteronožni rakovi
izvor: craywatch.blogspot.com
izvor: pixabay.com
1. signalni rak (Pacifastacus leniusculus), engl. signal crayfish prvi puta zabilježena 2008. godine u rijeci Muri, a
2015. godine u rijeci Korani
2. bodljobradi rak (Orconectes limosus), engl. spiny-cheek crayfish zabilježena u Kopačkom ritu, rijekama Dunavu i
Dravi
3. mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis) engl. marble crayfish (marmorkrebs) prvi puta otkrivena 1990. godine u Njemačkoj zabilježena u jezeru Šoderica kod Koprivnice
(Samardžić i sur., 2014)) karakteristično obojenje tijela sposobnost stvaranja potomaka iz
neoplođenih jajnih stanica (partenogeneza) - jedna ženka dovoljna za stvaranje čitave nove populacije
bodljobradi rakizvor: nobanis.org
signalni rakizvor: environment.gov.za
Vrste deseteronožnih rakova s Unijinapopisa koje su prisutne u prirodi RH
mramorni rakizvor: n-tv.de
1. virilni rak (Orconectes virilis), engl.virile crayfish brojne žute izrasline na kliještima najčešći prijenosnik račje kuge
2. crveni močvarni rak (Procambarus clarkii), engl. red swamp crayfish tamno crvene boje; kliješta duga i uska s
crvenim izraslinama prijenosnik račje kuge
3. kineski rak (Eriocheir sinensis), engl. Chinese mitten crab kliješta imaju izražena područja s dlakom prisutna u Dunavu u Mađarskoj i Srbiji;
vjerojatno prisutna i u RH razmnožavaju se u moru, a kao odrasle
jedinke žive u slatkoj vodi
virilni rakizvor: animaldiversity.com
crveni močvarni rakizvor: animalspot.org
kineski rakizvor: iucngisd.org
Vrste deseteronožnih rakova s Unijina popisa koje NISU prisutne u prirodi RH
od 90-ih godina se znatno povećala prodaja rakova (više slatkovodne nego morske vrste) posljedice: eksploatacija rakova iz prirode unos stranih vrsta u nova područja
ukupno 130 vrsta rakova dostupno u akvaristici
njemačko tržište akvarijskih kućnim ljubimcima je najznačajniji put unosa živih jedinki rakova u Europu
Češka je jedna od vodećih svjetskih proizvođača, uvoznika i izvoznika ukrasnih akvarijskih životinja
komercijalno pakiranje za transport rakova
oglas za prodaju vrste raka Cambarellus texanuskoja je zabranjena za stavljanje na tržište u RH
Trgovina rakovima kao kućnim ljubimcima
izvor: rbmaqua.com.au izvor: rbmaqua.com.au
„slijepi putnici“ u pošiljkama ribe za poribljavanje; prilikom poribljavanja ribolovnih voda; balastnim vodama s brodova; “slijepi putnik” među ukrasnim ribama; kontaminirana ribolovna oprema
rotan (Perccottus glenii)engleski naziv: Chinese sleeper
• značajan negativan utjecaj na zavičajne vrste vodozemaca i riba kroz predaciju i kompeticiju za hranu kao i kroz prijenos bolesti
• najgora invazivna vrsta ribe u Europi• u Hrvatskoj jedan nalaz na rijeci Savi
bezribica (Pseudorasbora parva)engleski naziv: stone moroko može narasti do 11 cm, no obično doseže duljinu od
8 - 9 cm između ostalog hrani se i ikrom drugih riba široko rasprostranjena u Hrvatskoj
bezribica, izvor: en.wikipedia.org
rotan, foto: P. Mustafić
Ribe na Unijinom popisu
sunčanica, Lepomis gibbosus Linnaeus, 1758engleski naziv: pumpkinseed
zavičajna u sjevernoj Americi uspostavila populacije u Hrvatskoj i
23 europske zemlje ukrasna akvarijska riba kompeticija sa zavičajnim vrstama
riba brine se za potomstvo, agresivna česta vrsta u Hrvatskoj, naseljava
gotovo sva vodna tijela sunčanica, izvor: thenativetank.tumblr.com
na Unijinom popisu
Plotosus lineatus (Thunberg, 1787)engleski naziv: striped eel catfish
Lesepsijski migrant (prolaz iz Crvenog mora u Sredozemno more ostvario je prolaskom kroz Sueski kanal)
egzotična vrsta koja je uspostavila populaciju u istočnom dijelu Sredozemnog mora -vode Izraela-česta vrsta
prsne i prve leđne peraje skrivaju bodlje s otrovom koji može biti poguban i za čovjeka
kompeticija sa zavičajnim vrstama, povećanje zamućenosti vode
nije zabilježena u Jadranu
https://www.youtube.com/watch?v=nRT9ehQf5JE&t=6s
izvor: en.wikipedia.org
na Unijinom popisu
sjevernoamerička žaba bukača (Lithobates catesbianus), engl.naziv: American bulfrog• zavičajna vrsta u Sj. Americi, • nije zabilježena u prirodi RH• robusno tijelo, veličine do 20 cm, glatka koža• unesena kao ornamentalna životinja za vrtove, hrana za ljude i kao biokontrola za kukce• nastanjuje gotovo sve vrste vodenih staništa• oportunistički grabežljivci i kanibalisti• prenosioci bolesti kod vodozemaca – hidridiomikoza (bolest uzrokovana gljivicom
Batrachochytrium dendrobatidis)• predatori na autohtonim ribama i vodozemcima
Vodozemci na Unijinom popisu
foto: IUCN foto: IUCN
1. crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans)engleski naziv: red-eared Slider Turtle
2. žutouha kornjača(Trachemys scripta scripta)engleski naziv: zellow-bellied Slider Turtle
3. Cumberland-ova kornjača (Trachemys scripta troosti)engleski naziv: cumberland Slider Turtle
bila je najpopularnija vrsta kornjače u trgovini kućnim ljubimcima
tijekom 90-ih godina iz SAD-a se izvezlo više od 52 milijuna jedinki
popularna između ostalog i radi crtane serije „Ninja kornjače”
sa zavičajnim vrstama kornjača se natječe za hranu i mjesto za polaganje jaja i sunčanje
kroz potencijalni prijenos parazita te kroz predaciju može negativno utjecati i na drugu lokalnu faunu
prijenosnik salmonele
uvrštena je na popis IUCN-ov popis 100 najgorih invazivnih stranih vrsta na svijetu
prisutna u prirodi RH
Kornjače na Unijinom popisu – Trachemys scripta
crvenouha kornjača, foto: I. Boršić
žutouha kornjača, foto: B. Schoenmaker
Cumberland-ova kornjačaizvor: wikimedia.commons.org
crtana serija „Ninja kornjače”izvor: kids-n-fun.de
egipatska guska (Alopochen aegyptiacus) engleski naziv: Egyptian goose
zabilježena u Hrvatskoj na nekoliko lokaliteta
zavičajna u Africi, južno od Sahare
hibridizacija s drugim vrstama gusaka i pataka, agresivna prema drugim vrstama, preuzimanje gnijezda, tjeranje s hranilišta, smetnja na golf igralištima, parkovima…
https://www.youtube.com/watch?v=NZCORFdGlTw
u Africi u zadnjih 20 godina povećanje populacije (štetočina u poljoprivredi, hrane se usjevima, gaženje i prekrivaju sve izmetom)
bijeg iz zatočeništva, sekundarno širenje iz unesenih područja
prijenosnik ptičje gripe
Ptice na Unijinom popisu
izvor: metkovic-news.com
sveti ibis (Threskiornis aethiopicus)engleski naziv: sacred ibis
zavičajna je u Africi i Bliskom Istoku
stvaraju velike kolonije od nekoliko stotina parova
hrani se beskralješnjacima, vodozemcima, ribama, jajima drugih ptica (ugrožava populacije čigri i morskih ptica), utjecaj na obnovu staništa i turizam (stvaraju velike količine izmeta)
zabilježena u RH
sveti ibis, foto: Luka Basrek
sveti ibisi se hrane iz kanti za smeće iza McDonaldsa,izvor: postmantel.blogspot.com
Ptice s Unijina popisa unesene kao ukrasnevrste parkova ili za potrebe zoo vrtova
crnoglava čakora (Oxyura jamaicensis)engleski naziv: ruddy duck
hibridizacija s globalno ugroženom europskom vrstom patke čakorom (Oxyura leucocephala)
porijeklom iz Sjeverne Amerike nije prisutna u prirodi RH
mužjak crnoglave čakorefoto: Tom Koerner/USFWS
razlika između crnoglave čakorei zavičajne čakoreizvor: researchgate.com, Timothy O'Higgins
na Unijinom popisu
smeđa mina (Acridotheres tristis Linnaeus, 1766)engleski naziv : common myna
zavičajna u središnjoj Aziji i Afganistanu preko Indije do jugoistočne Azije
iznimno inteligentne i vrlo prilagodljive
https://www.youtube.com/watch?v=YUULDMVv2Qg
putovi unosa: trgovina kućnim ljubimcima, zoološki vrtovi, slijepi putnici na brodovima
kontrola štetnika – 1910. Tahiti, radi kontrole osa, Madagaskar – kontrola skakavaca
budistički običaji pri molitvi „molitveno puštanje” ptica iz zatočeništva – Hong Kong i Tajvan
društvene su životinje i mogu živjeti u jatima od 5.000 jedinki, teritorijalne su i agresivne prema drugih životinjama
štetno utječe na mnoge rijetke i ugrožene vrste ptica, ostalu bioraznolikost, gospodarstvo i ljudsko zdravlje
nije zabilježena u RH
smeđa mina, foto: J. Sudheesh
na Unijinom popisu
indijski gavran (Corvus splendens)engleski naziv: Indian house crow
zavičajna vrsta u jugoistočnoj Aziji (Pakistan, India, Nepal i Bangladesh )
trenutno se može naći diljem svijeta
put unosa: slijepi putnik na brodovima
generalist, oportunist i izrazito inteligentan
status štetočine – predator, uznemirava autohtone vrste ptica, krađa hrane/usjeva, stvara buku te je prenosiocbolesti
nije prisutan u RH
indijski gavranfoto: https://en.wikipedia.org/wiki/House_crow
izvor: GISD
na Unijinom popisu
mnoge vrste vjeverica uvedene su ili kao divljač ili radi njihova krzna Popularne u trgovini kućnim ljubimcima i široko su prisutne u zoološkim
vrtovima i privatnim kućama jedina europska zavičajna vrsta je crvena vjeverica (Sciurus vulgaris) u Europi zabilježene populacije pet stranih vrsta vjeverica
crvena vjeverica (Sciurus vulgaris)foto: zoo.hr
Pallasova vjeverica(Callosciurus erythraeus)izvor:pinterest.com
siva vjeverica(Sciurus carolinensis)izvor:en.wikipedia.org
Bryantova vjeverica(Sciurus niger)izvor: en.wikipedia.org
1. Pallasova vjeverica (Callosciurus erythraeus), engl. Pallas’s squirrel – prisutna u EU
2. siva vjeverica (Sciurus carolinensis), engl. grey squirrel – prisutna u EU
1. Bryantova vjeverica (Sciurus niger), engl. fox squirrel – nije prisutna u EU
nisu prisutne u prirodi RH
Vjeverice na Unijinom popisu
izvor: en.wikipedia.org
4. utjecaj na populacije šumskih ptica i populacije puževa
1. kompeticija sa zavičajnom crvenom vjevericom za hranu i stanište
2. prijenos bolesti na zavičajnu crvenu vjevericu
3. utjecaj na šumarstvo (guljenje kore; može spriječiti obnovu stabala)
Štetni utjecaji
izvor: biodiversityireland.ieizvor: flickr.com
izvor: songbirds-slaughter.org.uk
izvor: pinterest.cl
sibirska vjeverica (Tamias sibiricus) engleski naziv: Siberian chipmunk
vrsta vjeverice kojom se trenutno najviše trguje kompeticija s domaćim glodavcima i može imati lokalni utjecaj na ptice koje se gnijezde na tlu može prouzročiti značajne štete na usjevima, vrtovima i voćnjacima npr. u Rusiji, pojedu oko
polovice svih šumskih orašastih plodova prijenosnik raznih zaraznih bolesti, kao što su borelioza, bjesnoća te prijenosnik parazita
upozorenje o izbjegavanju fizičkog kontakta s vjevericama radi mogućeg prijenosa bolestiizvor: recordcourier.com
sibirska vjevericaizvor: commons.wikimedia.org
Tamias striatus, srodna vrsta koja nijedozvoljena za stavljanje na tržište u RH
na Unijinom popisu
mungos (Herpestes javanicus auropunctatus)engleski naziv: Javan mongoose
prisutna u prirodi RH (otoci Mljet, Korčula, Hvar, Čiovo, poluotok Pelješac), širi se u BiH, Crnu Goru i Albaniju
u Hrvatsku unesen 1910. na otok Mljet namjerno puštan na otoke radi kontrole
populacija zmija otrovnica ili štakora oportunist predator – negativan utjecaj na
populacije ptica, malih sisavaca, vodozemaca i gmazova
prijenosnik bjesnoće i leptospiroze
u Indiji, gdje su prirodno rasprostranjeni, su sve više ugroženi radi izrade slikarskih kistova od njihove dlakeizvor: english.manoramaonline.com
Sisavci na Unijinom popisu
kunopas (Nyctereutes procyonoides)engleski naziv: racoon dog
mala zvijer iz porodice pasa koja potječe s Dalekog Istoka prije 80-ak godina ruski biolozi su pustili oko 9000 jedinki u
prirodu radi lova koristi se i u proizvodnji krzna vrlo prilagodljiv, stvara velik broj potomaka štetan učinak na bioraznolikost, hrani se pticama močvaricama,
vodozemcima, glodavcima, gmazovima i kukcima prijenosnik bjesnoće i parazita popularnost u Aziji značajno narasla radi animiranih serija radi sve popularnijeg držanja kunopsa kao kućnog ljubimca
moguć veći broj bjegova u prirodu u Japanu se od krzna kunopsa rade kistovi za kaligrafiju postoje sporadični nalazi u RH
na Unijinom popisu
kaput od krzna kunopsaIzvor: aliexpress.com
kistovi za kaligrafiju,izvor: global.rakuten.comradi animiranih serija postao je popularan kao kućni ljubimac, izvor: pinterest.es
bizamski štakor (Ondatra zibethicus) engleski naziv: muskrat
barska nutrija (Myocastor coypus) engleski naziv: coypu
prirodno rasprostranjena u J. Americi dug cilindričan rep i dugi sjekutići
narančastog obojenja
prirodno rasprostranjen u Sjevernoj Americi godišnja šteta u Njemačkoj – 12,5 milijuna EUR
obje vrste namjerno unesene radi potrebe proizvodnje krzna prirodno širenje nakon bijega iz farmi prisutne u prirodi RH nastanjuje močvare, gdje oštećuje vegetaciju (za hranu i izgradnju svojih odsjeka), obale i
druge građevine (kopanjem) i susjedne usjeve
na Unijinom popisu
foto: I. Boršićizvor: commons.wikimedia.org
američki rakun (Procyon lotor)engleski naziv: racoon
potječe iz Sjeverne Amerike
izrazito inteligentne i spretne životinje:
https://www.youtube.com/watch?v=M5JFeTtSS3c
namjerno pušten u prirodu radi lova, bijeg iz zatočeništva (zoo vrtova, farmi za uzgoj krzna…)
zabilježen u prirodi RH (1 nalaz u Podravini, 2011.)
uništavaju voćke, hrane se ostacima iz kanti za smeće
prijenosnici bjesnoće i parazita Baylisascaris procyoniskoji je patogen u ljudi, a može biti čak i fatalan
također uzrokuju pseću toksoplazmozu
na Unijinom popisu
izvor: en.wiktionary.com
izvor: fis-and-hunt.net
nosati rakun (Nasua nasua)engleski naziv: ring-tailed coati
foto: IUCN
prirodno rasprostranjen u Južnoj Americi (Argentina, Bolivia, Brazil, Kolumbija, Urugvaj, Venezuela)
srednje veličine (4-7 kg, 85-113 cm) krzno je smeđe, sivo ili boje hrđe, glava je uska, a
nos izdužen dugi rep sa smeđim i žutkastim prstenovima svejed i agresivan u branjenju teritorija s hranom introduciran krajem 20.st na otoke Juan
Fernandez u Čileu gdje ima negativan utjecaj na zavičajne ptice
prilagodljiv na prisutnost ljudi (prisutan u parkovima u Brazilu)
nije prisutan u RH
na Unijinom popisu
jelen muntjak (Muntiacus reevesi)engleski naziv: muntjac deer
potječe iz istočne Azije, u Europu unesena 1900. godine radi lova
nije prisutna u prirodi RH u velikom broju ima štetan utjecaj na strukturu i
prizemni sloj šuma, drveće i usjeve, usporeno obnavljanje šuma
na čelu mužjaci imaju dvije tamne pruge u obliku slova V
44 do 52 cm visine u grebenu; mužjaci od 10 do 18 kg, ženke od 9 do 16 kg
nemaju definirano vrijeme parenja već se razmnožavaju tijekom cijele godine
specifično glasanje („jelen koji laje“ (bauče)): https://www.youtube.com/watch?v=TWLYfasFEOc
jelen muntjak, izvor: lovac.info.hr
na Unijinom popisu
Korištenje stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
ZAKONODAVNI OKVIR
Zabranjeno je
uvođenje stranih vrsta u prirodu i ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju uzgoj stranih vrsta stavljanje na tržište RH
Dopušta se
Ukoliko NE predstavljaju opasnost:
za bioraznolikost za usluge ekosustava za zdravlje ljudi za mogući štetni utjecaj na gospodarstvo
Postupanje sa stranim vrstama u RH
RJEŠENJE nijepotrebno ishoditi za:
Bijelu listu – strane vrste koje ne predstavljaju ekološki rizik u RH
NN 17/2017, Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim
vrstama
ssslakkl
slatkovodne i morske ribe ptice koralji (tropskog i suptropskog pojasa) biljke (sjemenjače i papratnjače)
Postupanje sa stranim vrstama u RH
Postupanje sa stranim vrstama u RH
uzgoj u kontroliranim uvjetima / stavljanje na tržište RH / uvođenje u prirodu RH
RJEŠENJE je potrebno ishoditi za
stranu vrstu koja izaziva zabrinutost u RH - „crna lista”
stranu vrstu koja nije na: bijeloj listi RH, na crnoj listi RH, niti je IAS vrsta koja izaziva zabrinutost u Uniji
(nema dovoljno podataka, zahtijeva praćenje / upravljanje)
stranu vrstu koja izaziva zabrinutost u Uniji- „Unijin popis”66 vrsta-23 vrste zabilježene u RH
do 2013. godineDO 2013.NVNMNVVNN
od srpnja 2013. godine
do veljače 2018. godine
od veljače 2018. godine
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/2005, 139/2008, 57/2011)
Uvoz stranih vrsta
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/2013)
čl. 68.-73.Stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta
čl. 78.-81.Uzgoj stranih vrsta
Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima(NN 15/2018, 14/2019)
Uzgoj, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta
Izdavanje dopuštenja
Uzgoj stranih vrsta u kontroliranim uvjetimai stavljanje na tržište
Akvarijislatkovodne
akvarijske ribice morske
Terariji
gmazovi (kornjače, gušteri, zmije); mali sisavci (glodavci) - hrčci, zamorci, patuljasti kunići
Staklenici, plastenici
ukrasne biljke –hortikulturni centri
Izdavanje dopuštenja
Uvođenje strane vrste u prirodu RH
biljne vrste iz roda Paulownia -2015. i 2016. god. >100 dopuštenja fizičkim i pravnim osobama
Izdavanje dopuštenja
podnosi se na zakonski propisanom obrascu koji se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva
stavljanje na tržište stranih vrsta max.50 vrsta uzgoj stranih vrsta u kontroliranim uvjetima max.20 vrsta uvođenje u prirodu stranih vrsta max.10 vrsta
Ministarstvo izdaje dopuštenje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik strane vrste
Zahtjev za ishođenje dopuštenja :
Izdavanje dopuštenja
Vrste sprocijenjenim
ekološkim rizikom
Odbijanje zahtjeva
rješenjem
Mogućnost pokretanja
izrade procjene rizika
invazivnosti
PROCJENA RIZIKA INVAZIVNOSTI STRANE VRSTE
IZRAĐUJE SE ZA ROK OD 5 GODINA
Procjena rizika invazivnosti strane vrste
Izdavanje dopuštenja
Dopuštenje za uvođenje u prirodu i uzgoj stranih vrsta u
kontroliranim uvjetima
poPOSEBNOM PROPISU
uz prethodnu suglasnost
Ministarstva nadležnog za poslove
zaštite prirode
ŠUMARSTVO
LOVSTVO
RIBARSTVO
POLJOPRIVREDA
Suradnja s drugim sektorima
Izdavanje dopuštenja
KAZNENA ODREDBAKazneni zakon - članak 203. prekogranični prijenos ili uvođenje strane divlje svojte protivno propisima uokoliš u kojem prirodno ne obitava i time nanese znatnu ili trajnu štetu prirodi zatvor od 5 mjeseci do 6 godina
PREKRŠAJNE ODREDBEZakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima - članci 43. do 47. 4 kategorije sankcija:
I 15.000,00 - 50.000,00 kn - kazna za fizičku osobu koja: 100.000,00 – 500.000,00 kn - kazna za pravnu osobu koja: stavlja na tržište RH, uvodi u prirodu Republike Hrvatske i uzgaja u
kontroliranim uvjetima stranu vrstu BEZ DOPUŠTENJA Ministarstva, a time nanese štetu prirodi koja nije znatna ili trajna
obavlja zabranjene aktivnosti (namjerno unosi u RH, pušta u okoliš, stavlja na tržište) s invazivnim stranim vrstama s Unijina popisa bez dopuštenja i potvrde, odnosno protivno uvjetima iz dopuštenja
Sankcije
PREKRŠAJNE ODREDBE
II 7.000,00 - 30.000,00 kn (fizička)---- 25.000,00 – 200.000,00 kn (pravna)
stavlja na tržište RH, uvodi u prirodu Republike Hrvatske ili uzgaja u kontroliranim uvjetima stranu vrstu PROTIVNO UVJETIMA iz dopuštenja
koristi IAS s crne liste RH bez dopuštenja ili protivno uvjetima iz dopuštenja unosi iz trećih zemalja u RH vrstu s Unijina popisa i vrstu s crne liste RH BEZ
obvezne službene kontrole, važećeg dopuštenja i važeće potvrde doprema u RH, premješta unutar RH robu koja je ili sadržava vrste s crne liste
RH BEZ dopuštenja
III 5.000,00 - 20.000,00 kn (fizička)---- 15.000,00 – 25.000,00 kn (pravna)
posjednik životinje s crne liste RH istu nabavlja nakon njena uvrštenja na crnu listu RH ili je ne drži u kontroliranim uvjetima
posjednik životinje s Unijina popisa istu nabavlja nakon njena uvrštenja na popis IAS vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili je ne drži u kontroliranim uvjetima
postupa suprotno naredbama ministra o mjerama sprječavanja unošenja, širenja, uklanjanja strane vrste s Unijina popisa, kao i strane vrste sa crne liste
Sankcije
IV 500,00 – 1.000,00 kn (fizička)---- 2.000,00 – 7.000,00 kn (pravna)
ne izvijesti ministarstvo o korištenju strane /invazivne strane vrste po dopuštenju za uzgoj /stavljanje na tržište /uvođenje u prirodu;
ne izvijesti ministarstvo o korištenju vrste s crne liste RH i vrste s Unijina popisa
PREKRŠAJNE ODREDBE
Sankcije
Travanj – svibanj 2013. godine
Agencija Target(za Državni
zavod za zaštitu prirode)
Istraživanje javnog mijenja o informiranosti o
invazivnim vrstama s
naglaskom na kućne ljubimce
Uzorak od 1000 ispitanika mlađih
od 15 god.
63% ispitanika nikad nisu čuli niti
znaju što su invazivne vrste;
18% čuli su i znaju što su IAS
oko 60%ispitanika svog je ljubimca nabavilo u specijaliziranim
trgovinama za kućne ljubimce, a oko 28% dobilo je ljubimca na poklon
oko 50%ispitanika udomilo bi svog egzotičnog ljubimca kada bi
postao prevelik za akvarij / terarij, a oko 12% pustili bi svog ljubimca u
prirodu
Istraživanje javnog mijenja o IAS vrstama
PROBLEMI:
neregulirana prodaja putem interneta, sajmova i sl.(niske cijene pojedinih vrsta)
https://www.njuskalo.hr/
brzo rastuće, agresivne vrste, brzo se razmnožavaju u zatočeništvu slični klimatski uvjeti kao iz područja iz kojeg potječu
relativno mali broj vrsta koje se drže kao kućni ljubimci postao je invazivan
Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste
POTREBNO JE:
podizati razinu svijesti javnosti o problemima koje uzrokuje nenamjerno i/ili namjerno puštanje u prirodu stranih vrsta, te metodama sprječavanja bijega kućnih ljubimaca u prirodu (kontrolirani uvjeti držanja)
izbjeći napuštanje i osigurati zbrinjavanje neželjenih ljubimaca (skloništa za životinje, ponovo udomljavanje…)
upozoravati javnost o zabrani puštanja egzotičnih ljubimaca u prirodu, tj. „na slobodu” (javni mediji, tisak…)
približiti dionicima važeće zakonodavstvo podizati razinu svijesti javnosti o zavičajnim i stranim vrstama na
određenom području promicati svijest o globalnom zatopljenju i utjecaju na invazivnost
vrsta osigurati kupcima podatke o stranoj vrsti koju kupuju (ponašanje
životinje, životni vijek, veličina odrasle jedinke) i sl.
Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste
Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste
Naslov: Valerija i njena nova biljka Autor: Milan TrencImpresum: Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2014. ISBN: 978-953-7169-94-7 Pristup: Državni zavod za zaštitu prirode
Naslov: Boris ide na pecanje Autor: Milan Trenc Impresum: Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2014 ISBN: 978-953-7169-93-7 Pristup: Državni zavod za zaštitu prirode
Egzotični kućni ljubimci kao invazivne vrste
Dopuštenja za korištenje stranih i invazivnih stranihvrsta
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
Vrste biljaka i životinja koje su navedene na:
bijeloj listi - Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim vrstama (NN 17/17),
crnoj listi - invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj,
Unijinom popisu - invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji prema Uredbi (EU) br. 1143/2014
ili
koje nisu navedene na tim listama i popisu.
Strane i invazivne strane vrste
Mogu se izdati:
pravnim i fizičkim osobama za korištenje stranih vrsta koje nisu navedene na bijeloj listi niti su navedene na crnoj listi, niti su invazivne stranevrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji,
samo pravnim osobama za korištenje invazivnih stranih vrsta
Dopuštenja
Temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19), može se dopustiti korištenje stranih vrsta u svrhu:
uzgoja u kontroliranim uvjetima (članak 17. Zakona),
uvođenja u prirodu Republike Hrvatske (članak 14. Zakona),
stavljanja na tržište Republike Hrvatske (članak 12. Zakona),
ukoliko ne postoji ekološki rizik stranih vrsta i ako će se uzgoj provoditi u kontroliranim uvjetima.
Dopuštenja za korištenje stranih vrsta
Temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, može se dopustiti korištenje invazivnih stranih vrsta navedenih na:
crnoj listi u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda (članak 10. Zakona),
Unijinom popisu u svrhu provedbe istraživanja ili ex-situočuvanja tih vrsta (članak 26. Zakona), kao i u ostale svrhe u slučaju velikog javnog interesa utvrđenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a nakon zaprimanja odobrenja Europske komisije (članak 28. Zakona)
Dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta
U odnosu na:
status vrste - Prilozi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima,
lokaciju aktivnosti te imovinsko - pravne odnose - uzgoj, uvođenje u prirodu i/ili stavljanje na tržište strane vrste / korištenje invazivne strane vrste,
posebne propise - područje lovstva, poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva,
sprječavanje bijega ili uvođenja jedinki u prirodu - uzgoj u kontroliranim uvjetima,
upozoravanje kupaca - prekršajna odgovornost i zabrana puštanja jedinki u prirodu,
dostavu izvješća - provedene aktivnosti
Uvjeti dopuštenja
Dopuštenje je upravno rješenje, a sastoji se od zaglavlja te od:
uvoda - članak Zakona temeljem kojeg se donosi rješenje po zahtjevu određene stranke u određenu svrhu,
izreke - dopušta se određena aktivnost uz određene uvjete i pridržaj ukidanja rješenja u određenom roku,
kao i obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata ovog Ministarstva
Prilog dopuštenja za korištenje invazivne strane vrste s Unijina popisa je potvrda na hrvatskom i engleskom jeziku
Izgled dopuštenja
Izgled dopuštenja za stavljanje na tržište RH stranih vrsta
Izgled dopuštenja za stavljanje na tržište RH stranih vrsta
Izgled dopuštenja za korištenjeIAS s Unijina popisa
Izgled dopuštenja za korištenjeIAS s Unijina popisa
Dokument uz dopuštenje koje izdajunadležna tijela DČ
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/145 оd 4. veljače 2016. o donošenju formata dokumenta koji služi kao dokaz za dopuštenje koje izdaju nadležna tijela država članica omogućujući ustanovama provedbu određenih aktivnosti u vezi s IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014
propisuje format dvojezičnog dokumenata koji služi kao dokaz o izdanom dopuštenju nadležnog tijela država članica za iznimno korištenje IAS s Unijina popisa u svrhu istraživanja, ex-situ očuvanja ili proizvodnje medicinskih proizvoda i dopuštenju u slučajevima od velikog javnog interesa
Ostala rješenja i prethodna suglasnost
Rješenjem se može dopustiti određena aktivnost, ali se može i odbaciti ili odbiti zahtjev stranke.
Umjesto dopuštenja u postupku ovog Ministarstva, može se izdati prethodna suglasnost u postupku Ministarstva nadležnog za poslove lovstva, ribarstva i akvakulture za uzgoj strane vrste u kontroliranim uvjetima.
Prethodna suglasnost
Provedba službenih kontrola
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
Službene kontrole prometa, korištenjai posjedovanja IAS i stranih vrsta
nadležnost za službene kontrole propisana Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19) – članci 41. i 42.
službene kontrole provode nadležna tijela u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje njihov djelokrug i ovlasti:
• ovlašteni carinski službenici
• inspektori zaštite prirode
• veterinarski inspektori
• fitosanitarni inspektori
• šumarski inspektori
• lovni inspektori
• ovlašteni policijski službenici
Službene kontrole prometa, korištenjai posjedovanja IAS i stranih vrsta
dokumentacijska, identifikacijska i prema potrebi fizička kontrola, od čega je dokumentacijski pregled obvezan
za promet IAS s Unijinog popisa i crne liste RH kontrola izdanog dopuštenja, a za IAS s Unijinog popisa i dvojezične potvrde o izdanom dopuštenju
nadležna tijela dužna obavijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) o pronalasku ili prijavi jedinki vrsta koje mogu biti predmetom kršenja odredbi Zakona
izdaju prekršajni nalog ili podnose optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja, odnosno podnose kaznenu prijavu
o provedenim službenim kontrolama izvještavaju MZOE, koje podnosi izvješće RH Europskoj komisiji (predviđen pravilnik)
Granični prijelazi za prekogranični promet
prekogranični promet IAS na koje se odnose odredbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 dopušten je samo preko graničnih prijelaza određenih za prekogranični promet robe koja podliježe veterinarskom ili fitosanitarnompregledu
carinski službenici provjeravaju prekogranični promet i zatečenu robu pri carinskoj kontroli u unutarnjem prometu – IAS i/ili sadržava IAS koje izazivaju zabrinutost u Uniji tj. pripada u kategorije robe obuhvaćene oznakama kombinirane nomenklature navedene na Unijinom popisu, te IAS s crne liste RH
u slučaju kršenja Uredbe (EU) br. 1143/2014 ili Zakona – vraćanje robe u zemlju podrijetla ili utovara tj. uništenje
izvor: hawaiipublicradio.com
1. Radi li se o IAS s Unijina popisa ili crne liste RH?
2. Radi li se o robi koja sadrži IAS s Unijina popisa ili crne liste RH?
3. Pripada li roba u kategoriju robe obuhvaćene oznakama kombinirane nomenklature?
Postupanje s robom koja je ili sadrži navedene IAS suprotno Uredbi (EU) br. 1143/2014 i Zakonu o IAS
Službene kontrole pri unošenju robe iz trećih zemalja
ovlašteni carinski službenik, granični veterinarski inspektor ili fitosanitarni inspektor donosi:
Rješenje o vraćanju robe u treću zemlju podrijetla ili
utovara pošiljke
Rješenje o uništenju robe u najbližem za to
odobrenom objektu
ILI
Determinacija strane vrste
obveza osobe koja unosi u Uniju ili je posjednik strane vrste je dokazati taksonomsku pripadnost predmetne vrste i taksonomsku pripadnost kategorija robe obuhvaćenih oznakama kombinirane nomenklature
u slučaju potrebe nadležna tijela će zatražiti od Ministarstva dostavu pisanog mišljenja o taksonomskoj pripadnosti predmetne vrste
Privremeni smještaj IAS koje vlasnici više ne žele
u oporavilištu do donošenja odluke o daljnjem postupanju
Determinacija strane vrste i privremeni smještaj IAS
izvor: https://circabc.europa.eu/sd/a/2535b9ce-80a9-4c30-9de2-1077eae21aaf/2018-identification-guide.pdf
troškove provjere, uništenja i/ili povrata robe snosi osoba od koje je roba oduzeta, koja unosi robu u Uniju ili RH ili je vlasnik robei to odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana dostave odluke
žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje
sve troškove nastale povredom Uredbe (EU) br. 1143/2014 i/ili odredbi ovoga Zakona snosi fizička ili pravna osoba koja je posjednik strane vrste ili invazivne strane vrste ili robe koja ih sadržava, odnosno koja je unijela invazivne strane vrste ili robu koja ih sadržava u Uniju.
ako je počinitelj nepoznat i nije ga moguće utvrditi, svi troškovi stavljaju se na teret državnog proračuna RH
Troškovi
izvor: pixabay.com
Primjeri iz prakse u kontroli unosa IAS
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta” KK.06.5.2.02.0001
nedostatak kontrole ilegalne internetske trgovine zabranjenim vrstama prodaja putem interneta olakšava dostupnost IAS, a svjetska internetska
trgovina se između 2013. i 2018. godine udvostručila IAS s Unijina popisa i dalje dostupne u prodaji
Prodaja IAS putem interneta
američki lisihiton (Lysichiton americanus), engl. American skunk cabbage
fizička osoba je podnijela zahtjev Ministarstvu radi ishođenja dopuštenja za uzgoj u kontroliranim uvjetima i stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta
u zahtjevu navedeno i 10 sjemenki IAS s Unijina popisa Lysichiton americanus nabavljenih putem interneta iz Španjolske
Prodaja IAS putem interneta
proveden je inspekcijski nadzor i oduzeto je klijalište
nije podnesen optužni prijedlog jer stranka nije znala da se radi o zabranjenoj vrsti
MZOE obavijestilo nadležno tijelo u Španjolskoj o prodaji zabranjenog sjemena
oduzeto klijalište za sjemenke am. lisihitona, foto: P. Kutleša
izvor: neophyten-schweiz.ch
jedna od najčešće krijumčarenih vrsta puževa
štetnik u poljoprivredi i prijenosnik parazita i bolesti
narastu do 25 centimetara i žive do sedam godina
putem internetskih portala u HR samozvani uzgajivač afričkih divovskih puževa iz Selnica pored Čakovca ih reklamirao kao „hit kućni ljubimac”
2011. godine inspekcija zaštite prirode oduzela jedinke (ukupno dvije)
smješteni u ovlašteno oporavilište MZOE
afrički divovski puž (Achatina fulica)
izvor: iucn.gisd.com
najrašireniji invazivni rakovi na svijetu
12. studenog 2018. nizozemski carinski službenici u međunarodnoj zračnoj luci Schiphol presreli avionsku pošiljku iz Indonezije i Italije koja je bila namijenjena trgovcu u Nizozemskoj
pošiljka sadržavala dvije plastične vrećice s mutantima raka Procambarus clarkii(jedinke u 40 različitih obojenja) - vrsta s Unijina popisa
rakovi su zaplijenjeni jer se radilo o uvozu bez posebnog dopuštenja za istraživanje ili ex-situ očuvanje IAS s Unijina popisa
proveden je prekršajni postupak
Indonezija je informirana o toj zaplijeni
crveni močvarni rak (Procambarus clarkii)
izvor: garnelenhaus.de
izvor: EU-TWIX
u svibnju 2018. u luci u Bakru dvije velike bijele zmije dužine oko 2 m u rasutom teretu
prenesene u kontejneru teretnog broda iż SAD-a koji je iskrcan na terminalu Luke Rijeka u Bakru
Grad Bakar nema nadležnost nad terminalima koji su u vlasništvu Luke Rijeka
Luka Rijeka kontaktirala vatrogasce, Lučku kapetaniju, Nastavni zavod za javno zdravstvo i ostale nadležne institucije, herpetologe i držatelje zmija…
zmije su se u međuvremenu udaljile s mjesta na kojem su prvotno zabilježene
Zmije u luci Bakar
https://www.youtube.com/watch?v=aZ2xI1mMfLs
snimka divlje mačke s GPS ogrlicom u blizini naselja Rakitovec (Zagrebačka županija) - nalaznik mislio da je ris
radilo se o servalu (Leptailurus serval) – vrsta s Dodatka II CITES konvencije / Prilog B Uredbe EU 338/97
MZOE do sada nije izdalo niti jedno dopuštenje za uzgoj ili stavljanje na tržište strane vrste servala u RH
utvrđeno da je serval pobjegli kućni ljubimac slovenskih državljana
prema čl. 62. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17 i 32/19) jedinice lokalne samouprave na svom području organiziraju, financiraju i obavljaju poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja te propisuju način postupanja s njima
MZOE nije nadležno za postupanje u slučaju potrebe za zbrinjavanjem opasne životinje, odnosno napuštenog ili izgubljenog kućnog ljubimca
u dogovoru s vlasnicima iz Slovenije hrvatski veterinari uhvatili servala i vratili ga vlasnicima
https://youtu.be/DUQ87W8z-Rk
izvor: kronikevg.com
Serval (Leptailurus serval) u Turopolju
trgovačko društvo Big Win j.d.o.o. iz Požege je prijavila konkurentska tvrtka radi prodaje stranih vrsta biljaka bez dopuštenja
proveden nadzor inspektora zaštite prirode
čl. 43. st. 1. Zakona o stranim vrstama - prekršajna odredba: novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba koja uvodi strane vrste u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgaja strane vrste i stavlja na tržište Republike Hrvatske strane vrste bez dopuštenja, a time nanese štetu prirodi koja nije znatna ili trajna
prekršajna prijava nije primjenjiva u ovom slučaju jer nema dokaza da je nastala šteta radi prodaje stranih vrsta bez dopuštenja
zabranjena daljnja prodaja stranih vrsta dok tvrtka ne podnese zahtjev i ishodi dopuštenje za stavljanje na tržište RH
čl. 127. st.1. Zakona o DIRH-u: novčanom kaznom od 30.000-120.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne
izvrši izvršno rješenje inspektora
Slučaj „Big Win”
u ožujku 2017. u dva kontejnera s vrećama smeđeg šećera pristiglog u Luku Rijeka s otoka Reunion (Afrika) nađena je manja kolonija mrava, koji su pritom fotografirani, ali nikada nije određena vrsta
mnoge vrste mrava imaju potencijal unosa u Hrvatsku putem trgovine ili putničkog prometa
invazivna vrsta mrava, čije trenutno rasprostranjenje u Europi ukazuje na velik potencijal skorog unosa u Hrvatsku, je argentinski mrav (Linepithema humile)- jedna od najinvazivnijih i najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu
zbog vrsta vatrenih mrava iz roda Solenopsis koje su na prijedlogu za uvrštenje na Unijin popis, argentinskog mrava i mnogih drugih potencijalno invazivnih mrava potrebno je uspostaviti efikasniji sustav postupanja prilikom presretanja mogućih stranih vrsta mrava
Mravi u pošiljci šećera iz Afrike
Mravi pronađeni u pošiljci šećera u Luci Rijeka 2017. godine izvor: Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Rijeka
u Srbiji zaplijenjeno 6 jedinki rakuna od privatne osobe zbog držanja divlje životinje bez dozvole nadležnog Ministarstva s namjerom prodaje putem interneta
vrsta s Unijina popisa koju je prema Uredbi (EU) br. 1143/2014 zabranjeno držati, uzgajati i prodavati
rakun se u Italiji vrlo brzo širi zbog ilegalnih unosa i držanja rakuna kao kućnog ljubimca - od 1992. godine fizičkim osobama zabranjeno držati tzv. „opasne životinje”, a na listi se nalazi i rakun
nailazi se na probleme pri zapljenama, sudskim postupcima te uklanjanju rakuna iz prirode jer su rakuni ljudima „jako slatki”
unatoč zabranama na razini EU-a, u nekim državama članicama (npr. Češka) su i dalje dostupni za kupnju putem interneta
rakun (Procyon lotor)
izvor: delta-optimist.com
trgovačko društvo Dravacel d.o.o. iz Slatine započelo je sa sadnjom strane vrste Mischanthus x gigantheus bez dopuštenja Ministarstva
2017. godine naknadno zatražilo dopuštenje MZOE za uvođenje u prirodu strane biljne vrste
MZOE odbacilo zahtjev jer nisu postojale zakonske pretpostavke za pokretanje postupka obzirom da je stranka zahtjev podnijela nakon već provedenog uvođenja vrste u prirodu
trgovačko društvo podnijelo tužbu i tužbeni zahtjev za poništenje rješenja MZOE
tužbeni zahtjev odbijen na Upravnom sudu u Osijeku, a Visoki upravni sud RH odbio žalbu stranke i potvrdio presudu Upravnog suda u Osijeku
naloženo je uklanjanje predmetnog nasada
Uklanjanje nasada biljke Miscanthus
na najvećem tržištu kućnih ljubimaca u Kini procjena da se s 50% vrsta kornjača trguje ilegalno
carinici u međunarodnoj zračnoj luci u Chennai u Indiji radi sumnjivog ponašanja zaustavili dva putnika koji su doletjeli iz Bagdada
svaki od njih u kartonskoj kutiji u prtljazi pokušao prokrijumčariti po 2400 crvenouhih kornjača (Trachemys scripta)
kornjače su vraćene u zemlju porijekla
Krijumčarenje kornjača
pokušaj krijumčarenja 51 kornjača iz SAD-a u Kanadu od strane kanadskog državljanina kineskog porijekla (41 kornjače zalijepljene za njegove noge i 10 skrivene između njegovih nogu)
radilo se o nekoliko ugroženih vrsta kornjača koje mogu doseći cijenu i po 800 $ po jedinki i invazivnoj vrsti Trachemys scripta
optužen je za krijumčarenje, ilegalno trgovanje i izvoz
u slučaju osude, suočava se s do 10 godina u saveznom zatvoru
Krijumčarenje kornjača
„Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“,
KK.06.5.2.02.0001
Projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ KK.06.5.2.02.0001 financira
se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i pridonosi ispunjenju investicijskog
prioriteta 6iii „Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, uključujući Natura
2000 i zelenu infrastrukturu“ i specifičnog cilja 6iii2 „Uspostava okvira za održivo upravljanje
bioraznolikošću (primarno Natura 2000)“. Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2017. godine
do listopada 2021. godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi 11.008.381,72 HRK. Glavna svrha
projekta je doprinijeti razvoju sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta kroz izradu akata
planiranja - akcijskih planova i planova upravljanja, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog
utjecaja na zavičajne vrste i staništa te Priručnika o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim
vrstama u cilju jačanja kapaciteta djelatnika u sustavu službenih kontrola prometa invazivnim stranim
vrstama na granici i u unutarnjem prometu. Provedbom javne kampanje i izradom edukativnih
materijala ojačat će se svijest javnosti o problemima koje uzrokuju invazivne strane vrste, načinima
sprječavanja njihova unošenja i širenja te o upravljanju invazivnim stranim vrstama koje su već
prisutne u Republici Hrvatskoj.
KONTAKTI:
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE
UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE
Služba za bioraznolikost
Radnička cesta 80/3
10000 Zagreb
www.mzoe.hr
e-mail: [email protected]
Zrinka Domazetović
Voditeljica Službe za bioraznolikost
Tel. + 385 1 4866 127
Fax + 385 1 4866 100
e-mail: [email protected]
Anselma Penava
Viša stručna savjetnica u Službi za
bioraznolikost
Tel. + 385 1 4866 128
Fax + 385 1 4866 100
e-mail: [email protected]
Marko Trošić
Viši stručni savjetnik u Službi za bioraznolikost
Tel. + 385 1 4866 120
Fax + 385 1 4866 100
e-mail: [email protected]
ZAVOD ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PRIRODE
Služba za ekološku mrežu i održivost
korištenja prirodnih dobara
Radnička cesta 80/7
10000 Zagreb
www.mzoe.hr i www.haop.hr
Petra Kutleša
Voditeljica Odjela za strane vrste
Tel. + 385 1 5502 973
Fax + 385 1 4826 173
e-mail: [email protected]
Sandra Slivar
Stručna savjetnica u Odjelu za strane vrste
Tel. + 385 1 5502 932
Fax + 385 1 4826 173
e-mail: [email protected]
dr.sc. Martina Cigrovski Mustafić
Viša stručna savjetnica u Odjelu za strane
vrste
Tel. + 385 1 4693 094
Fax + 385 1 4826 173
e-mail: [email protected]