investicijska prilika – konsolidacija proizvodnje ... · 5 osnovni razlozi za investiranje snaga...

STRICTLY CONFIDENTIAL

Menadžment prezentacijaInvesticijska prilika – konsolidacija proizvodnje sladoleda i smrznute hrane u Adria regiji

2

Sažetak

Makroekonomsko okruženje u Adria regiji

Značajni potencijal rasta tržišta sladoleda

Atraktivno tržište smrznute hrane

Od lokalnog proizvođača do regionalnog lidera

Ključni faktori uspjeha:- Snaga brenda, marketing i istraživanje i razvoj

- Prodaja i distribucija

- Iskusan menadžerski tim

- Suvremena proizvodna oprema

Ključna razmatranja investicije

Financijski rezultatiDODATAK

3

Hrvatska48%

Srbija30%

BiH17%

Crna Gora5%

Slovenija0,6%

Kosovo0,2% Mađarska

0,3%

Hrvatska50%

Srbija27%

BiH12%

Crna Gora4%

Slovenija5%

Kosovo0,4% Mađarska

1%

Pozadina transakcije

� Kroz protekla dva desetljeća koncern Agrokor (“Agrokor”), najveća privatna kompanija u Adria regiji, postupno je stvorio najveću kompaniju u Adria regiji u segmentu sladoleda i smrznute hrane (“Kompanija”), kroz nekoliko akvizicija, uključujući akviziciju Leda 1994. godine (Hrvatska) i Frikoma 2003. godine (Srbija)

� Glavna tržišta su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina gdje Kompanija drži vodeće pozicije kako u proizvodnji sladoleda tako i smrznute hrane. Kompanija također ima značajnu prisutnost u ostalim zemljama regije, uključujući Mađarsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Sloveniju

� Glavni brendovi Kompanije su Ledo i Frikom. Portfelj proizvoda uključuje:

� Sladoled: impulsni, obiteljska pakiranja i HoReCa

� Smrznuta hrana: voće i povrće, riba, tijesto i gotova jela

� Kompanija ima četiri proizvodna pogona u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Mađarskoj s godišnjim kapacitetom od 48.430 tona sladoleda i 68.300 tona smrznute hrane

� Kompanija u potpunosti kontrolira cjelokupnu logističku platformu od 38 skladišta, 460 rashladnih vozila te više od 123.000 rashladnih uređaja

� U 2011. godini, prema pro-forma konsolidiranim financijskim izvještajima, Kompanija je ostvarila prihode od 2,1 milijardu kuna i EBITDA od 326,6 milijuna kuna

PODJELA PRIHODA OD PRODAJE PO ZEMLJAMA, 2011. PODJELA EBITDA PO ZEMLJAMA, 2011.

Izvor: Kompaniija Izvor: Kompaniija

HRK 2,1 mlrd

HRK 326,6 mn

* Adria regija – zemlje u kojima je Kompanija prisutna, tj. zemlje bivše Jugoslavije i Mađarska

** Kompanija– Ledo d.d. nakon akvizicije Frikoma a.d. i Leda Podgorica d.o.o.

4

Predložena transakcija

� Uprava Leda d.d. želi objediniti cjelokupnu vlasničku strukturu Agrokora u segmentu sladoleda i smrznute hrane te postati regionalni lider u industriji sladoleda i smrznute hrane

� Kako bi proveli ovu transakciju Ledo d.d. razmatra dokapitalizaciju s ciljem korištenja sredstava za preuzimanje kompanija Frikom a.d. (Srbija) i Ledo Podgorica d.o.o. (Crna Gora) od Agrokora

� Ledo d.d. vrednuje navedene kompanije na 908,2 milijuna kuna, od čega 100% udio u Frikomu vrednuje 758,1 milijun kuna, a 100% udio u Ledo Podgorici vrednuje 150,1 milijun kuna (procjena vrijednosti vlasničkog kapitala unutar je raspona vrijednosti vlasničkog kapitala procijenjenog od strane nezavisnog procjenitelja Ernst & Young)

� Preuzimanjem ovih kompanija Ledo d.d. bi dobio izloženost tržištima sa značajnim potencijalom rasta čime bi se stvorili preduvjeti za stvaranje dodane vrijednosti za dioničare

� Ledo d.d. razmatra dokapitalizaciju od strane kvalificiranih ulagatelja izdavanjem najviše 93.750 novih redovnih dionica po cijeni ne manjoj od HRK 8.000 po dionici

� Po izvršenoj dokapitalizaciji Ledo d.d. planira uvrstiti dionice u Službeno tržište Zagrebačke burze, čime se u kombinaciji s ulaskom kvalificiranih investitora u vlasničku strukturu očekuje povećanje likvidnosti dionice na tržištu

TRENUTNA STRUKTURA SEGMENTA SLADOLEDA I SMRZNUTE HRANE, PROSINAC 2012.

Frikom a.d.(Srbija)RSD

95,83%

Ledo d.d.(Hrvatska)

HRK

78,85%

Ledo d.o.o.(Slovenija)

EUR

100%

Kikindski mlin a.d.

(Srbija)RSD

24,90%

Ledo Čitluk d.o.o.(Bosna i

Hercegovina)BAM

100%

Ledo d.o.o.(Kosovo)

EUR

100%

Ledo kft.(Mađarska)

HUF

Irida d.o.o.(Hrvatska)

HRK

100% 100%

Ledo d.o.o. Podgorica(Crna Gora)

EUR

Nova Sloga a.d.(Srbija)RSD

100%

Frikom d.o.o. (Makedonija)

MKD

100%

100%

XX%: Postotak vlasništva Kompanije izvan segmenta sladoleda i smrznute hrane

Opseg tranakcije

5

Osnovni razlozi za investiranje

�Snaga brenda� Svijest potrošača o postojanju brenda: 98% Ledo, 95% Frikom

� Regionalni lider sa snažnim mogućnostima inovacija

�Apsolutni lider u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori� Preko 75% tržišnog udjela u sladoledu

� Preko 55% tržišnog udjela u smrznutoj hrani

�Jedinstvena panregionalna distributivna mreža za sladoled i smrznutu hranu� 460 rashladnih vozila i 123.500 vlastitih brendiranih škrinja

� Jedini igrač s integriranom regionalnom logistikom – od proizvodnje do krajnjeg potrošača

�Visoko profitabilna kompanija� Snažan i konzistentan novčani tijek s održivom profitabilnošću

� U 2011. godini ostvarena pro-forma konsolidirana EBITDA od 326,6 milijuna kuna uz EBITDA maržu od 15,9%

� Snažan potencijal rasta

� Konzistentnost organskog i eksternog rasta ukazuje na potencijal ekspanzije kako postojećih tržišnih udjela (Slovenija, Makedonija, Kosovo) tako i ulaska na nova tržišta (Bugarska, Rumunjska)

� Racionalizacija proizvodnje i podizanje efikasnosti

6

Sažetak











Adria regija: tržište s oko 33 milijuna potrošača*

7

Croatia

Zagreb

Bosnia &Herzegovina

Sarajevo

MontenegroPodgorica

Serbia

Belgrade

Skopje

Ljubljana

SIovenia

Kosovo

Macedonia

Budapest

Hungary

Pristina

Croatia

Zagreb

Bosnia &Herzegovina

Sarajevo

MontenegroPodgorica

Serbia

Belgrade

Skopje

Ljubljana

SIovenia

Kosovo

Macedonia

Budapest

Hungary

Pristina

Primarna tržišta

Ostala tržišta na kojima je Kompanija prisutna

* uključujući Kosovo

** Izvor: Planet Retail, S&P

Hrvatska

BDP €45,0 mlrdBDP2012.-17p CAGR 1,9%Stanovništvo 4,4 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €1.968Potrošnja na hranu po st.2017p €2.421S&P rejting BBB-

Slovenija

BDP €36,2 mlrdBDP2012.-17p CAGR 1,6%Stanovništvo 2,0 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €2.817Potrošnja na hranu po st.2017p €3.440S&P rejting A

Mađarska

BDP €100,8 mlrdBDP2012.-17p CAGR 1,5%Stanovništvo 10,0 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €1.931Potrošnja na hranu po st.2017p €2.443S&P rejting BB+

Bosna i Hercegovina

BDP €13,0 mlrd BDP2012.-17p CAGR 3,0%Stanovništvo 3,9 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €1.075Potrošnja na hranu po st.2017p €1.376S&P rejting B

Srbija

BDP €31,3 mlrdBDP2012.-17p CAGR 2,2%Stanovništvo 7,6 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €1.403Potrošnja na hranu po st.2017p €1.723S&P rejting BB-

Crna Gora

BDP €3,3 mlrdBDP2012.-17p CAGR 2,0%Stanovništvo 0,6 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €1.146Potrošnja na hranu po st.2017p €1.435S&P rejting BB-

Makedonija

BDP €7,6 mlrdBDP2012.-17p CAGR 3,6%Stanovništvo 2,1 mnPotrošnja na hranu po stanovniku €966Potrošnja na hranu po st.2017p €1.216S&P rejting BB

Ekonomski oporavak na putu

8

Izvor: Planet Retail

� Kompanija je prisutna u svim zemljama bivše Jugoslavije te Mađarskoj, što danas predstavlja ukupno tržište od oko 33 milijuna potencijalnih potrošača (uključujući Kosovo)

� Zemlje Adria regije su iskusile značajan rast BDP-a te je većina njih ostvarila rast veći od 4% godišnje između 2005. i 2008. godine

� Svjetska ekonomska kriza utjecala je na negativne stope rasta od otprilike -1% u prosjeku u razdoblju 2009.-2011. godine. Međutim u razdoblju 2012.– 2017. godine očekuje se oporavak gospodarstava po prosječnoj godišnjoj stopi rasta BDP-a od 1,5-3,5%, uglavnom potaknut neto izvozom, izravnim stranim investicijama i povećanjem lokalne potrošnje

� Budući ekonomski rast će također biti poduprt procesom ulaska zemalja regije u EU, koji je u tijeku:

� Slovenija se priključila EU u 2004. godini

� Hrvatska očekuje službeno priključenje EU u srpnju 2013. godine

� Srbija, Crna Gora i Makedonija su službeno zemlje kandidati

� Uz početak procesa priključenja EU u tim zemljama, osnažuje se njihovo gospodarstvo što pak pozitivno utječe na potrošnju:

� Prvi korak prema liberalizaciji tržišta napravljen je 2006. godine osnivanjem zone slobodne trgovine CEFTA, koja uključuje, između ostalih Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju

� Iste zemlje su također potpisale Ugovore o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom početkom 2000.-ih, stvarajući okvir za suradnju

POVIJESNI I PROJICIRANI REALNI RAST BDP-a (CAGR)

BDP PO STANOVNIKU: 2011. naspram 2017. (€)

3.348

10.224 10.099

3.6805.258

4.136

17.898

4.580

13.173 13.017

4.960

7.3275.408

20.890

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

BiH Hrvatska Mađarska Makedonija Crna Gora Srbija Slovenija

2011 2017

9

Sažetak











10

Tržište sladoleda u Adria regiji

� Tržište sladoleda u Adria regiji procjenjuje se na oko 38.000 tona u 2011. godini (odnosno 51.000 tona uključujući Mađarsku)

� Iako svaka zemlja ima vlastite socioekonomske karakteristike, tržište sladoleda u svakoj regiji pokreću iste varijable kao što su navike potrošača, utjecaj turističke sezone te razina BDP-a po stanovniku

� Penetracija modernih distributivnih kanala se također značajno razlikuje po zemljama regije, utječući tako na put proizvođača sladoleda ka tržištu

� Kompanija je jedini igrač u regiji koji je u mogućnosti efikasno distribuirati svoje proizvode na tako fragmentiranom maloprodajnom tržištu

� Transregionalni maloprodajni lanci uključuju Agrokor grupu, Mercator, Rewe, Metro i Delta Maxi grupu

� Segment impulsnog sladoleda prevladava na većini tržišta. Sladoled se uglavnom kupuje na uličnim lokacijama, u malim trgovinama živežnih namirnica i prodavaonicama u susjedstvu, što ilustrira sezonalnost i utjecaj turizma na prodaju. Relativno mala razina potrošnje obiteljskog pakiranja ukazuje na snažan potencijal rasta te kategorije, a bez ugrožavanja prodaje impulsnog sladoleda u budućnosti

� Kompanija je tržišni lider i dominira tržištima regije, i vrijednosno i količinski: glavni konkurenti su Unilever, Nestléi Podravka, ovisno o tržištu

� Penetracija privatnih marki ostaje na prilično niskoj razini (1% do 5% ukupnog tržišta) budući da proizvođači predviđaju potrebe potrošača te reagiraju lansiranjem cjenovno niže pozicioniranih proizvoda

HRVATSKA SRBIJA

Volumen (tona) 13.300 Volumen (tona) 11.100

Vrijednost (EUR mn) 60 Vrijednost (EUR mn) 50

Potrošnja po stan. (kg) 3,0 Potrošnja po stan. (kg) 1,5

BOSNA I HERCEGOVINA CRNA GORA


Vrijednost (EUR mn) 16 Vrijednost (EUR mn) 7,7


SLOVENIJA MAKEDONIJA


Vrijednost (EUR mn) nema Vrijednost (EUR mn) nema


Primarna tržišta

Ostala tržišta na kojima Kompanija ima vodeću / značajnu poziciju

Izvor: Datamonitor, Planet Retail, Nielsen, Kompanija

11

92%

Privatna marka

4%

2%1%

Ostali1%

Vrijednosno

Impulsni33%

Obiteljski 55%

Ostali12%

Impulsni55%

Obiteljski 36%

Ostali9%

Pregled hrvatskog tržišta sladoleda

� Tržište sladoleda u Hrvatskoj procijenjeno je na oko 13.300 tona i 445 milijuna kuna (cca 60 milijuna eura) u 2011. godini

� Prema menadžmentu, količine će postojano rasti po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 2,0%, uslijed trenutno niske razine potrošnje sladoleda po stanovniku (3,0kg) u usporedbi sa zemljama Europske Unije (4,3kg) te očekivanom povećanju raspoloživog dohotka.

� Očekuje se očuvanje stabilnih cijena u sljedećim godinama (tj. po stopi rasta jednakoj stopi inflacije) budući da proizvodi s ustanovljenom standardnom cijenom predstavljaju najveći dio tržišta (oko 90%)

� Turistička sezona je ključni pokretač tržišta te se očekuje da će napretci u izgradnji infrastrukture na hrvatskoj obali privući veći broj turista s većom kupovnom moći

� Povećana penetracija modernih kanala distribucije bi trebala imati pozitivan utjecaj na potrošnju sladoleda u obiteljskim pakiranjima. Međutim, to neće ugroziti segment impulsnog sladoleda koji će prevladati u vrijednosnim odnosima

� Glavni maloprodajni lanci u Hrvatskoj su Konzum (Agrokor grupa), Kaufland, Lidl, Mercator, Plodine, Metro, Rewe i KTC

� Male prodavaonice i kiosci predstavljali su 20% vrijednosti maloprodaje u 2011. godini

� Ledo s brendovima kao što su King, Kornet ili Grandissimo, je tržišni lider u svim segmentima s preko 90% udjela u ukupnim količinama u maloprodaji

� Zastupljenost privatnih marki ostaje ograničena, uglavnom zahvaljujući velikom udjelu cjenovno srednje pozicioniranih proizvoda te lansiranju B brendova od strane proizvođača sladoleda

POTROŠNJA PO STANOVNIKU (2011., kg)

PODJELA TRŽIŠTA PREMA SEGMENTU (2011.)

Napomena: podjela tržišta temeljena na podjeli Kompanije po segmentu

TRŽIŠNI UDJELI (2011. – volumen u maloprodaji)

Izvor: Nielsen 2011.

Količinski

13.300t 445 mn kuna

3,0

1,7

4,3

Hrvatska Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)

Izvor: Državni zavod za statistiku, Kompanija, Nielsen

Izvor: Državni zavod za statistiku, Datamonitor, Nielsen, Planet Retail, Kompanija

12

77%

15%

Privatna marka

5%

Ostali 2%

Količinski

Impulsni58%

Obiteljski 36%

Ostali6%

Impulsni 72%

Obiteljski 24%

Ostali4%

Pregled srpskog tržišta sladoleda

� Tržište sladoleda u Srbiji procijenjeno je na otprilike 11.100tona i 5,7 milijardi dinara (cca 50 milijuna eura) u 2011. godini

� 2011. godine je prema menadžmentu zabilježen ponovni rast prodanih količina, a očekuje se da će sljedećih pet godina količine rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od +3,4%

� Srpsko tržište danas je i dalje cjenovno vrlo osjetljivo te se očekuje da će budući rast cijena proizvoda biti manji od stope inflacije

� Širenje modernih kanala distribucije će podržati prodaju sladoleda pošto će povećati njihovu dostupnost krajnjem kupcu

� Glavni maloprodajni lanci u Srbiji su Delta, Mercator, Vero, Idea (Agrokor grupa) i Metro

� Menadžment očekuje da će impulsni sladoled, trenutno najveći segment na tržištu s više od 55% količinskog udjela, zadržati svoj relativni udjel u razdoblju 2012.-2014. godine

� Segment obiteljskog pakovanja je i dalje relativno nerazvijen u usporedbi s Hrvatskom te se očekuje njegov rast u budućnosti, iako ne na uštrb segmenta impulsnog sladoleda

� Frikom je tržišni lider na srpskom tržištu sladoleda s udjelom od preko 75% u svim segmentima

� Nestlé je glavni konkurent Frikoma u svim tržišnim segmentima s ukupnim udjelom od oko 15%

Vrijednosno

11.100t 5,7 mlrd dinara


1,5 1,7

4,3

Srbija Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)

Izvor: Datamonitor, Nielsen, Planet Retail, Kompanija

Izvor: Nielsen, Kompanija





1391%

4%

Cermat1%

0,5% Ostali4%

Impulsni59%

Obiteljski33%

Ostali8%

Impulsni66%

Obiteljski27%

Ostali 7%

Pregled BiH tržišta sladoleda

� Tržište sladoleda u Bosni i Hercegovini je procijenjeno na otprilike 3.500 tona i BAM 33 milijuna (cca EUR 16 milijuna) u 2011. godini

� Nakon otežanih okolnosti u 2008. i 2009. godini, 2010. i 2011. godina su pokazale znakove oporavka

� Menadžment očekuje da će tržište zadržati trend rasta saprosječnom godišnjom stopom rasta količina od +3.9% u razdoblju 2012.–2016., najviše zahvaljujući lansiranju novih proizvoda i povećanju dohotka po stanovniku

� Glavni maloprodajni lanci u Bosni i Hercegovini su Konzum (Agrokor grupa), Interex (ITM), Maxi, Mercator, Bingo i Fis

� Sladoledni saloni i dalje imaju malu zastupljenost u apsolutnom smislu (oko 4% ukupnog tržišta sladoleda)

� Relativno niska razina potrošnje obiteljskog pakiranja sladoleda u usporedbi s Hrvatskom ukazuje na prostor za daljnji rast tog segmenta u sljedećim godinama

� Međutim, to neće štetno utjecati na prodaju impulsnog sladoleda

� Ledo ima vodeću poziciju na tržištu sladoleda s tržišnim udjelom od preko 85% i u impulsnom i u obiteljskom pakiranju

� Glavni međunarodni konkurenti su Nestlé i Unilever, koji su u zemlji prisutni putem ugovora za distribuciju s DelYugom odnosno Algidom

� Domaći i regionalni konkurenti doživjeli su smanjenje tržišnih udjela u posljednjih nekoliko godina

Količinski Vrijednosno

3.500t BAM 33 mn

Izvor: Nielsen 2011.Izvor: Euromonitor, Nielsen, Kompanija






0,9

1,7

4,3

BiH Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)

14

Pokretači budućeg rasta tržišta sladoleda

� Budući rast tržišta sladoleda u Adria regiji trebao bi biti podržan kombinacijom regionalnih makroekonomskih kretanja i promjenama navika potrošača, što bi trebalo rezultirati većom potrošnjom sladoleda po stanovniku

� Segment hrane bi trebao biti jedna od prvih kategorija potrošačkih proizvoda na koju će pozitivno utjecati povećanje životnog standarda. Sladoled, koji je već postao dio svakodnevne prehrane, bi trebao imati koristi od ovih trendova

� Priključenje Hrvatske EU i početak pregovora drugih zemalja u regiji oko priključenja EU će potaknuti rast potrošnje stanovništva

� Povećanje raspoloživog dohotka bi trebao potaknuti potražnju za premium proizvodima, čime bi se poboljšala ukupna profitabilnost segmenta

� Iako će male nezavisne prodavaonice ostati brojne, povećana zastupljenost modernih distribucijskih kanala će povećati dostupnost proizvoda i potaknuti potrošnju sladoleda

� Mnoge mjere poduzete na jadranskoj obali od strane hrvatske i crnogorske vlade s ciljem privlačenja većeg broja turista će također imati pozitivan utjecaj na tržište sladoleda

ODNOS POTROŠNJE SLADOLEDA PO STANOVNIKU I RASPOLOŽIVOG DOHOTKA PO STANOVNIKU

Visoka osjetljivost na raspoloživi dohodak Razvijenija tržišta sladoleda

Zem

lje u razvo

juR

azvijene zem

lje

Napomena: Gdje su originalni podaci o potrošnji izraženi u litrama, koristio se omjer konverzije 1kg=1,75l

Izvor: Euromonitor, Datamonitor, Kompanija

Hrvatska, Srbija, Mađarska, Slovenija, BiH

15

Sažetak











16

Tržište smrznute hrane u Adria regiji

� Tržište smrznute hrane u Adria regiji procijenjeno je na otprilike 106.100 tona* u 2011. godini (236.000 tona uključujući Mađarsku)

� Potrošnja smrznute hrane u Adria regiji je i dalje vrlo mala u usporedbi s europskim prosjekom: u zemljama u kojima je Kompanija prisutna, potrošnja smrznute hrane po stanovniku je otprilike 55% manja nego u EU, tj. 5,7 kg po stanovniku naspram 13,2 kg po stanovniku u EU

� Ubrzano povećanje zastupljenosti smrznute hrane u regiji u proteklom desetljeću bilo je potaknuto promjenama u navikama potrošača koji se sve više okreću jelima jednostavnim za pripremu. Potrošači su kroz proteklo vrijeme uključili smrznutu hranu u svoju svakodnevnu prehranu

� Ovaj trend podržan je povećanom prisutnošću super/hipermarketa te boljom opremljenošću rashladnim uređajima u prodavaonicama i kućanstvima

� Povećanje dohotka po stanovniku u regiji će vjerojatno dodatno potaknuti rast potrošnje smrznute hrane u srednjem roku

� Smrznuta prerađena riba i morski plodovi te prerađeno povrće će ostati najvažnije potkategorije u vrijednosnom smislu

� Veliki domaći proizvođači dominiraju tržištem smrznute hrane (Ledo/Frikom, Podravka) iako je zastupljenost privatnih marki veća nego na tržištu sladoleda. Domaći proizvođači imaju značajnu prednost zbog dobro razvijene logistike i privrženosti potrošača lokalnim brendovima

HRVATSKA SRBIJA


Vrijednost (EUR mn) 83 Vrijednost (EUR mn) 39


BOSNA I HERCEGOVINA CRNA GORA


Vrijednost (EUR mn) 19 Vrijednost (EUR mn) 6,5


SLOVENIJA

Volumen (tona) 31.900

Vrijednost (EUR mn) nema

Potrošnja po stan. (kg) 15,8

Primarna tržišta

Ostala tržišta na kojima Kompanija ima vodeću / značajnu poziciju


* Procjena veličine tržišta i potrošnje po stanovniku u Adria regiji isključuju Makedoniju i Kosovo zbog nedostupnosti relevantnih podataka

17

62%

Privatna marka

21%

Jami3%

Ostali14%

Voće i povrće

73%

Privatna marka15%

7%

Ostali6%

57%

Vindija17%

Privatna marka

8%

5%

Ostali12%

Gotova jelaTijesto Riba

Količinski Vrijednosno

Pregled hrvatskog tržišta smrznute hrane

� Ukupno tržište smrznute hrane u Hrvatskoj procijenjeno je na otprilike 35.000 tona i 617 milijuna kuna (cca EUR 83 milijuna) u 2011. godini

� Menadžment očekuje rast količina smrznute prerađene hrane po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 3,9% u razdoblju 2012.-2016. godine uslijed očekivanog ekonomskog oporavka

� Proizvodi smrznute hrane odgovaraju hrvatskim potrebama za jednostavnim i dostupnim jelima te učvršćuju svoj imidž sve zdravije hrane u odnosu na konzerviranu hranu

� Zastupljenost škrinja u Hrvatskoj je visoka te je gotovo svako kućanstvo opremljeno zamrzivačem. Proizvođači smrznute hrane uobičajeno opremaju prodavaonice rashladnim škrinjama čime osiguravaju visoku razinu opremljenosti na tržištu

� Dominantni kanal distribucije su super/hipermarketi (58% tržišnog udjela) i male prodavaonice (23%). Ukupni udio velikih maloprodajnih lanaca (hiper/supermarketi, diskontni lanci) će se i dalje povećavati u razdoblju do 2014. godine.

� Domaći proizvođači ostvarili su oko 80% prodaje smrznute hrane u 2011. godini. Ledo je tržišni lider s preko 55% tržišnog udjela u svim segmentima, tj. tijestu, voću i povrću, ribi i gotovim jelima

Tijesto11%

Voće i povrće50%

Riba25%

Gotova jela14%

Tijesto10%

Voće i povrće27%

Riba41%

Gotova jela22%

35.000t 617 mn kuna


71%

Privatna marka

15%

ZMH H4%

Stanić3%

Ostali6%

7,9

5,7

13,2

Hrvatska Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)

Izvor: Euromonitor, Nielsen, Kompanija






18

36%

Mara12%

Privatna marka11%

Beogradska pekarska industrija

10%

Ostali31% 34%

Privatna marka36%

Principal14%

Tropic9%

Ostali7%

Količinski

Tijesto21%

Voće i povrće53%

Riba26%

Tijesto21%

Voće i povrće62%

Riba17%

Pregled srpskog tržišta smrznute hrane

� U 2011. godini tržište smrznute hrane u Srbiji procijenjeno je na otprilike 26.500 tona i 4,4 milijarde dinara (cca EUR 39 milijuna)

� Menadžment očekuje rast tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,1% do 2016. godine

� Većina srpskih kućanstava je opremljena rashladnim škrinjama

� Individualni mali dućani ostaju glavni maloprodajni kanal za smrznutu hranu u Srbiji. Međutim, moderni maloprodajni kanali kao što su hiper/supermarketi kontinuirano dobivaju na tržišnoj veličini te se očekuje njihov razvoj u budućem razdoblju

� Većina prodavaonica živežnim namirnicima su opremljene rashladnim škrinjama, a s kojima ih uglavnom opskrbljuju proizvođači smrznute hrane

� Kompanija je tržišni lider u svim segmentima u kojima je prisutna na tržištu:

� Frikom drži 70% tržišnog udjela u smrznutom povrću, 34% udjela u smrznutoj ribi i 36% udjela u smrznutom tijestu

� Glavni konkurenti su Mara Sombor u segmentu smrznutog tijesta(12% tržišni udio), Hladnjača Apatin u smrznutom povrću (6% tržišni udio) i Principal Duo u ribi (14% tržišni udio)

Vrijednosno

26.500tRSD 4,4

mlrd


Tijesto Voće i povrće Riba

3,5

5,7

13,2

Srbija Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)







70%

Privatna marka16%

Ostali14%

19

82%

Fratello-Trade

7%

Viciunai4%

Ostali7%

81%

Privatna marka

6%

Ostali13%

Tijesto8%

Voće i povrće62%

Riba30%

VrijednosnoTijesto

9%

Voće i povrće47%

Riba44%

Pregled BiH tržišta smrznute hrane

� Ukupno tržište smrznute hrane u BiH je procijenjeno na otprilike 9.900 tona i BAM 38 milijuna (cca EUR 19 milijuna) u 2011. godini

� Prema menadžmentu, očekuje se postojani rast prodanih količina po prosječnoj godišnjoj stopi rasta of 4,2% u razdoblju do 2016. godine, zahvaljujući rastućoj vrijednosnoj zastupljenosti formata super/hipermarketa u ukupnoj distribuciji te poboljšanoj opremljenosti prodavaonica živežnih namirnica rashladnim škrinjama

� Također, ova kategorija ima izgrađen imidž zdravijih namirnica nego konzervirana hrana ili rashlađena prerađena hrana zbog manje upotrebe aditiva i konzervansa

� U 2011. godini na super/hipermarkete je otpadalo otprilike 30% ukupne prodaje smrznute hrane. Menadžment očekuje da će ovaj udjel rasti u razdoblju 2012.-2014. godine

� Domaći proizvođači činili su otprilike 90% prodaje smrznute hrane u 2011. godini

� Prema podacima Nielsen retail panela, Ledo drži vodeću poziciju u svim svojim segmentima, tj. 81% u voću i povrću, 82% u ribi i 44% u smrznutom tijestu

Količinski

9.900tBAM 38

mn


Tijesto Voće i povrće Riba

44%Jami23%

Sprind11%

Klas10%

Ostali12%

2,5

5,7

13,2

BiH Adria regija (vaganasredina)

EU (vagana sredina)







20

Pokretači budućeg rasta tržišta smrznute hrane

� U usporedbi sa zemljama zapadne Europe, potrošnja smrznute hrane je i dalje nerazvijena s vrlo niskom razinom potrošnje po stanovniku

� Proizvođači smrznute hrane su posljednjih desetak godina značajno investirali u poboljšanje distribucijske infrastrukture, povećanje opremljenosti rashladnim škrinjama, dostupnost proizvoda i povećanje osviještenosti potrošača o proizvodima smrznute hrane

� Tržište je trenutno na početku nove faze razvoja koja će biti podržana povećanjem zastupljenosti moderne distribucije, novim navikama potrošača kao što su potreba za pristupačnom hranom, osviještenost o zdravoj prehrani i potraga za kvalitetnim i dostupnim proizvodima, što se trenutno može primijetiti na tržištima EU

� Tržište smrznute hrane bi se u budućnosti trebalo razviti od tržišta s relativno jednostavnim namirnicama ka tržištu koje nudi sofisticiranije proizvode s dodanom vrijednošću kao što su smrznuta gotova jela.

� Zemlje u kojima je Kompanija prisutna pokazuju snažan potencijal rasta potrošnje ka razinama potrošnje u europskim zemljama. Očekivano povećanje raspoloživog dohotka na temelju ekonomskog rasta i pridruženja EU će poboljšati buduću potrošnju smrznute hrane

Visoka osjetljivost na raspoloživi dohodak

Razvijenija tržišta smrznute hrane

Zem

lje u razvo

juR

azvijene zem

lje

Izvor: Euromonitor, Datamonitor, Kompanija

ODNOS POTROŠNJE SMRZNUTE HRANE PO STANOVNIKU I RASPOLOŽIVOG DOHOTKA PO

STANOVNIKU

Hrvatska, Srbija, Mađarska, Slovenija, BiH

21

Sažetak











22


1958

1965 1995 1996

1997 2000 2003 2004 2006 2008

Prva industrijska proizvodnja sladoleda u Hrvatskoj

Stvaranje Ledobrenda

Agrokor preuzima Ledo

1994

Lansiranje King brenda

Lansiranje Macho brenda

Ulazak na slovensko tržište

Preuzimanje Barpeha u BiH

Agrokor preuzima Frikom

Preuzimanje Baldaufa u Mađarskoj i

osnivanje LedaKosovo

Preuzimanje Sun-a u Crnoj Gori

Osnivanje Frikoma

Makedonija

ŠIRENJE KROZ UZASTOPNE AKVIZICIJE

53 GODINE RASTA BRENDA

1958

Prvi sladoled:

“Snjeguljica”

2002

Lansiranje Twice brenda

Lansiranje Grandissimo i

Queens brendova

2001

2002

Preuzimanje Iride, tvornice za

preradu ribe

2006

Lansiranje Quattro brenda

2006

Širenje opsega asortimana na

gotova jela

2010,2011, 2012

Nagrada za najbolju inovaciju

u sladoledu od strane

International Ice Cream

Consortium

Fokus na efikasnost i

konsolidaciju poslovanja

Agrokor preuzima Frikom brend

20031979

Stvaranje Kapribrenda

2004

Lansiranje Maximo i Kornet

brendova

23

Snažno stvaranje vrijednosti u posljednja dva desetljeća

1994. 2011. CAGR

Prihodi od prodaje HRK 0,1 mlrd HRK 2,1 mlrd 19,1%

EBITDA HRK 11,3 mn HRK 326,6 mn 21,9%

EBITDA marža 10,7% 15,9%

Broj zaposlenih 550 2.673 4,9x

Prihodi od prodaje po zaposlenom HRK 190.909 HRK 767.620 4,0x

Broj škrinja 5.000 130.000 26,0x

Izvor: Kompanija, 1994. Ledo d.d., 2011. pro-forma konsolidirani podaci

24

Pokrivenost tržišta

� Pokrivenost 8 tržišta u Adria regiji

� Pro-forma konsolidirani prihodi po zemljama u 2011. godini (u milijunima kuna)

� Najveća 3 tržišta predstavljaju cca 88% ukupnih prihoda

Prihodi (HRK mn)

HRVATSKA 1,027

SRBIJA 530

BOSNA I HERCEGOVINA 247

SLOVENIJA 110

CRNA GORA 85

MAĐARSKA 30

MAKEDONIJA 14

KOSOVO 9

UKUPNO 2,052

#2

Izvor: Nielsen 2011., Kompanija

25

� Kompanija je danas najveći proizvođač i distributer industrijski proizvedenog sladoleda i smrznute hrane u Adria regiji. Kompanija je neosporni tržišni lider u sladoledu i smrznutoj hrani na svim primarnim tržištima (Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora) te upravlja vrlo razvijenom i efikasnom distributivno-logističkom platformom

� Kao takva, Kompanija ima dobru poziciju za iskorištenje novih tržišnih prilika:

� Prilagodba novim potrošačkim trendovima prema premium i inovativnim proizvodima

� Buduće povećanje raspoloživog dohotka će rezultirati većim udjelom troškova za kupnju hrane te progresivnim pomakom potrošnje ka premium proizvodima. Zahvaljujući efikasnoj strategiji razvoja brendova te dominantnoj poziciji na primarnim tržištima, Kompanija je idealno pozicionirana za prilagodbu novim potrebama potrošača te ostvarivanje koristi boljim cjenovnim pozicioniranjem proizvoda

� Poboljšani životni standard će također imati izravan utjecaj na rastući HoReCa distribucijski kanal u kojem menadžment Kompanije vidi značajan potencijal rasta

� Ubrzanje razvoja u zemljama u kojima Kompanija još nema vodeću poziciju

� Menadžment vjeruje da u Sloveniji, Kosovu, Makedoniji i Mađarskoj postoje značajne prilike za razvoj. Daljnjim investiranjem u kanale distribucije i jačanje prirodnih prepreka ulasku konkurenata na tržište Kompanija bi trebala ojačati poziciju u tim zemljama kao što je ranije učinila na primarnim tržištima. Realizacijom odabranih akvizicija se također predviđa ubrzani razvoj poslovanja Kompanije na tim tržištima.

� Širenje na tržišta na kojima Kompanija još nije prisutna

� Menadžment Kompanije je prepoznao nekoliko susjednih tržišta koja imaju sličnu dinamiku razvoja kao postojeća tržišta Kompanije, kao što su Bugarska, Rumunjska, Ukrajina i Kazahstan

� Ove zemlje, iako i dalje u vrlo ranoj fazi razvoja, predstavljaju zanimljiv potencijal rasta te bi ulaskom na ta tržišta Kompanija proširila svoju prisutnost na cijelu regiju Balkana

� Priključenje EU većine zemalja u kojima Kompanija djeluje stvorit će mogućnosti za ulazak na nova tržišta zapadne Europe. Menadžment je uvjeren da se može osloniti na efikasnu proizvodnju i niske troškove rada kao glavne konkurentske prednosti za proboj na ta tržišta

� Nijedan od ovih potencijala rasta menadžment nije uzeo u obzir u poslovnom planu Kompanije

DALJNJI RAZVOJ ASORTIMANA PROIZVODA

JAČANJE TRŽIŠNE POZICIJE

ŠIRENJE NA NOVA TRŽIŠTA

Planovi budućeg širenja

26

Sažetak










Financijski rezultati

DODATAK

27

Snaga brenda

Snaga brenda

Inovativan i kreativan, dinamičan i fleksibilan

Ledo/Frikom – sinonim za kvalitetu

Razumijevanje specifičnosti svakog tržišta

Razvoj recepata prilagođenih preferencijama potrošača

Vrijednost Kompanije nije u našim nekretninama....

...vrijednost je u našim brendovima!...i... ... inovacijama......u proizvodima... i... marketingu!

28

Snaga brenda

� Do 98% osviještenosti o brendu*

� Do 97% stopa kušanja

� Do 95% osviještenosti o brendu*

� 81% “prvi brend koji padne na pamet”

STRATEGIJA BRENDA

� Izgradnja brenda� Konzistentnost u komunikaciji (poruke o kvaliteti i tradiciji, kampanja “Smrznuto je zdravo”

za smrznutu hranu)� Kontinuirane inovacije u proizvodima i marketingu� Potpuna pokrivenost segmenta – od osnovnih do premium proizvoda � Stvaranje potpuno novih segmenata (tradicionalna gotova jela, proizvodi za djecu,

funkcionalni, zdravi proizvodi)

* BrandPuls istraživanje prepoznatiljivosti brendova 2011.

29

Inovativnost proizvoda

mekani biskvit od čokolade!

tamna čokolada

1 proizvod2 sladoleda!

čokoladni premaz

tamniTruffle

bijeli Truffle

nougat

mliječna čokolada

Šest mjeseci od ideje do lansiranja na tržište

U posljednje tri uzastopne godine Ledo je nagrađen za najinovativniji sladoled na svijetu od strane International Ice Cream Consortium

30

Inovativnost u marketingu

Nagradne igre

DRVENI ŠTAPIĆI S DVA IDENTIČNA SIMBOLA

31

Sažetak









Ključna razmatranja investicija


DODATAK

32

Snaga prodaje i distribucije

� Tijekom ljetne sezone:

Naša distibutivna flota prelazi 40.000 km dnevno

Dnevni posjeti 20.000 prodajnih mjesta

220.000 kutija dnevno dostavljenih na prodajna mjesta

815.000 kg dnevno dostavljenih na prodajna mjesta

4 milijuna sladoleda dnevno prodanih u ljetnom periodu

33

Croatia

Zagreb

Bosnia &Herzegovina

Sarajevo

MontenegroPodgorica

Serbia

Belgrade

Skopje

Ljubljana

SIovenia

Kosovo

Macedonia

Budapest

Hungary

Pristina

Croatia

Zagreb

Bosnia &Herzegovina

Sarajevo

MontenegroPodgorica

Serbia

Belgrade

Skopje

Ljubljana

SIovenia

Kosovo

Macedonia

Budapest

Hungary

Pristina

Najrazvijenija distributivna mreža

� Oko 50.000 prodajnih mjesta

� 123.387 rashladnih škrinja

� 38 skladišta ukupnog kapaciteta 58.000 paleta:

� 18 distributivnih centara

� 14 cross-docking centara

� 460 vozila s rashladnom opremom

KLJUČNI PODACI

Proizvodni kapaciteti

Distributivni centri

Cross-docking centri

POKRIVENOST SMRZNUTOG SEGMENTA

UKUPNA POKRIVENOST KANALA

BARIJERA ULASKA NA TRŽIŠTE

� Od sladoleda do smrznute hrane

�Od maloprodaje do HoReCa

�� Jedina integrirana logistička kompanija sposobna za dostavu po cijeloj regiji

34

Brzi, točni i pouzdani: dostava unutar 24 sata

Dan 1 Dan 2

7:00 12:00 16:00 24:00 7:00 12:00 16:00

Distributivni centar:Prikupljanje narudžbi i

planiranje ruta

Skladište:Utovar vozila

Prodajna mjesta:Dostava

� Narudžbe se prikupljaju tijekom cijelog dana te se organiziraju rute sukladno narudžbama

� Kamioni se pune svaki dan od16 do 24 sata

� Kamioni se nikad dodatno ne utovaruju tijekom dana

� Dostava cross docking centrima

� U 7 sati vozači napuštaju skladište s isplaniranom rutom

� Vozači su odgovorni za nadgledanje robe na prodajnim mjestima, održavanje škrinja kao i zaprimanje narudžbi na mjestu prodaje

� Organizacija koja omogućuje dostavu unutar 24 sata na preko 50.000 prodajnih mjesta� 100% narudžbi dostavljeno� Kontroliran hladni lanac koji osigurava dostavu proizvoda neugrožene kvalitete � 1 do 7 dostava tjedno po prodajnom mjestu, ovisno o potrebama

35

Sažetak











DODATAK

36

Ledo d.d. (Hrvatska) Ledo Čitluk d.o.o. (BiH)Frikom a.d. (Srbija)

Snažan i poduzetan rukovodeći tim

Tomislav Kitonić, Predsjednik Uprave� Zaposlen u Ledu od 1996.

� Direktor proizvodnje� Zamjenik rukovoditelja laboratorija

� Školovanje: Dipl. ing. prehrambene biotehnologije; MBA Ekonom. fakultet Zagreb

Gojko Đošić, Generalni direktor� Zaposlen u Frikomu od 2003.

� Generalni direktor od 2007.� Prethodno radio 6 godina kao

Komercijalni voditelj u Prometu � Školovanje: Viša ekonomska škola

Miro Težulat, Generalni direktor� Zaposlen u Ledu Čitluk od 2000.� Prethodno iskustvo: 20 godina� Školovanje: Dipl. oecc., Sveučilište u Osijeku

Ankica Slobođanac, Direktorica financija, članica Uprave� Zaposlena u Ledu od 1990., prethodno radila kao direktor

računovodstva u tvornici žarulja � Dipl. oecc., Ekonomski fakultet Zagreb

Pero Radman, Direktor prodaje� Zaposlen u Ledu od 1989. – prethodne pozicije: Asistent direktora

prodaje, zamjenik direktora prodaje;Dipl. oecc., Ekonomski fakultet Zagreb

Dario Vrabec, Direktor marketinga� Zaposlen u Zvijezdi od 2008. i Ledu of 2012. - prethodne pozicije :

Asistent/zamjenik direktora marketinga i razvoja, direktor marketinga u Zvijezdi; Dipl. oecc., Ekonomski fakultet Zagreb

Ana Balaša, Direktorica razvoja� Zaposlena u Ledu od 2011.� 2004.-2010. istraživački rad na Berlinskom tehnološkom sveučilištu � Dipl. ing. prehrambene biotehnologije, PBF Zagreb

Kristina Bocak Gojun, Direktorica za upravljačke sustave� Zaposlena u Ledu od 2001.; prethodne razne rukovodeće pozicije u

razvoju, marketingu i upravljačkim sustavima� Dipl. ing. kemije, MBA Ekonomski fakultet Zagreb

Tomislav Čavlek, Direktor međunarodnih operacija� Zaposlen u Ledu od 2001.; prethodne rukovodeće pozicije u prodaji i

izvozu � Dipl. oecc., Ekonomski fakultet Zagreb

Mirjana Pajnić Benović, Direktorica pravnih i općih poslova� Zaposlena u Ledu od 2001.; prethodne pozicije - asistent u pravnoj

službi � Dipl. pravnik, Sveučilište u Zagrebu, položen pravosudni ispit

Ivana Rajić, Direktorica nabave� Zaposlena u Ledu od 1999.; prethodne razne rukovodeće pozicije u

financijama i nabavi � Dipl. oecc., Ekonomski fakultet Zagreb

Darko Trkulja, Direktor proizvodnje� Zaposlen u Ledu od 1995.; prethodne razne rukovodeće pozicije u

investicijama i proizvodnji � Dipl. ing. prehrambene biotehnologije, PBF Zagreb

Stajko Vujanović, Direktor financija� Direktor financija od 2000.� Zaposlen u Frikomu od 1987.� Dipl. oecc.

Goran Latinčić, Direktor prodaje� Direkor prodaje od 2008.� Zaposlen u Frikomu od 2005.� Dipl. oecc.

Saša Ćirić, Direktor marketinga i razvoja� Direktor marketinga i razvoja od 2010.� Zaposlen u Frikomu od 2008.� Dipl. oecc.

Vido Šoškić, Direktor pravnih i općih poslova� Direktor pravnih i općih poslova od 2003.� Zaposlen u Frikomu od 1986.� Dipl. pravnik

Bruno Čulina, Direktor nabave� Direktor nabave od 2011.� Zaposlen u Frikomu od 2003.� Dipl. oecc.

Dane Minčić, Direktor proizvodnje� Direktor proizvodnje od 1999.� Zaposlen u Frikomu od 1983.� Dipl. ing. strojarstva

Divna Kordić, Koordinatorica marketinga i prodaje� Zaposlena u Ledu Čitluk od 2000.� Prethodno iskustvo: 3 godine� Dipl. oecc.

Ante Pehar, Direktor pravnih i općih poslova� Zaposlen u Ledu Čitluk od 2000.� Prethodno iskustvo: 4 godine� Sveučilišna diploma

Džemal Boškailo, Rukovoditelj prodaje� Zaposlen u Ledu Čitluk od 2007.� Prethodno iskustvo 13 godina� Dipl. oecc., Sveučilište u Sarajevu

Nikola Znaor, Direktor financija� Zaposlen u Ledu Čitluk od 2000.� Prethodno iskustvo: 25 godina� Sveučilišna diploma

Drago Palac, Rukovoditelj proizvodnje � Zaposlen u Ledu Čitluk od 2003.� Prethodno iskustvo: 17 godina� Dipl. agronom, Sveučilište u Sarajevu

37

Sažetak











DODATAK

38

Najsuvremenija proizvodna oprema

� Kompanija ima četiri proizvodna pogona smještena u središtu Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske

� Ukupni godišnji kapacitet proizvodnje iznosi 48.430 tona sladoleda i 68.300 tona smrznute hrane, od čega kapaciteti u Hrvatskoj i Srbiji čine 86% ukupnog kapaciteta. Ukupna proizvodnja sladoleda u 2011. godini bila je 28.440 tona ili 59% ukupnog kapaciteta dok je ukupna proizvodnja smrznute hrane bila 39.821 tona ili 58% ukupnog kapaciteta

� Dvije navedene tvornice izvoze otprilike 20% proizvedenih količina na ostala tržišta. Bosna i Hercegovina uvozi iz tih dviju tvornica otprilike 30% količina prodanih u zemlji. Povoljni uvjeti oporezivanja omogućuju veću profitabilnost uvoza proizvoda iz Hrvatske i Srbije. Menadžment ne smatra potrebnim povećanje kapaciteta ovih tvornica

� Kompanija je značajno investirala u prošlosti u modernizaciju proizvodnog pogona. Ove investicije menadžment smatra dovoljnim za očekivano povećanje proizvedenih količina

Ledo Frikom Ledo Čitluk Ledo Kft Irida

Hrvatska - Zagreb Srbija - Beograd BiH - Čitluk Mađ. - Budimpešta Hrvatska - Daruvar

15 20 3 1 5

Sladoled 21.000 19.000 1.500 6.930 -

Smrznuta hrana 20.900 39.400 2.000 - 6.000

Sladoled 14.720 10.597 962 2.161 -

Smrznuta hrana 10.029 25.423 1.138 - 3.231

Sladoled 70% 56% 64% 31% -

Smrznuta hrana 48% 65% 57% - 54%

Kapacitet proizvodnje (t/god.)

Proizvedene količine u 2011.

Prosječna stopa iskorištenosti u

2011.

Sladoled

Smrznuta hrana

Proizvodne linije

39

Sažetak











DODATAK

40

Atraktivna tržišta sladoleda i smrznute hrane u Adria regiji

� Makroekonomska kretanja u zemljama Adria regije

� Jedno od najvećih tržišta Središnje i Istočne Europe s ukupno otprilike 33 milijuna potencijalnih potrošača � Brzi povijesni rast i očekivanje jasnog oporavka izlaskom iz financijske krize� Povećanje izravnih stranih investicija i smanjenje javnog deficita potpomognuto procesom priključenja EU koji je u tijeku za nekoliko zemalja u regiji � Očekivani rast BDP-a i raspoloživog dohotka, koji će rezultirati pozitivno na potrošnju hrane

� Značajan potencijal dostizanja potrošnje sladoleda i smrznute hrane po stanovniku

� Značajno niža potrošnja sladoleda i smrznute hrane po stanovniku u usporedbi s EU zemljama� Dostizanje EU razine uglavnom potpomognuto povećanjem raspoloživog dohotka i razvojem potrošačkih navika prema inovativnijim i pristupačnijim

jelima jednostavnijima za pripremu� Sladoled i smrznuta hrana već su postali ključni sastojci svakodnevnih obroka potrošača, te su dobro pozicionirani da ostvare korist od povećanja

potrošnje na prehranu� Pretežnost brendova na tržištima sladoleda i smrznute hrane

� Privatne marke su gotovo nepostojeće na tržištu sladoleda dok je njihova zastupljenost u smrznutoj hrani vrlo niska u usporedbi s EU tržištima� Potrošači su u prethodnim godinama bili privrženiji vrlo snažnim regionalnim/ domaćim brendovima� Proizvođači su uspjeli predvidjeti potrebe potrošača lansiranjem proizvoda nižeg cjenovnog pozicioniranja

� Povećanje zastupljenosti moderne distribucije

� Porast prisutnosti velikih maloprodajnih lanaca trebao bi rezultirati u pozitivnom utjecaju na obiteljska pakiranja i poboljšati profitabilnost proizvoda� Segment impulsnog sladoleda će ipak ostati dinamičan zbog utjecaja turističke sezone i lansiranja raznih inovativnih proizvoda� Fragmentirani kanali distribucije idu u korist igračima sa snažnim brendovima i integriranom distribucijom te stvaraju jake prepreke ulasku na tržište

POTROŠNJA SLADOLEDA PO STANOVNIKU (2011., kg) POTROŠNJA SMRZNUTE HRANE PO STANOVNIKU (2011., kg)

Izvor: Datamonitor, Nielsen, Kompanija Izvor: Datamonitor, Nielsen, Kompanija

1,7

4,3

Adria regija (vagana sredina) EU (vagana sredina)

5,7

13,2

Adria regija (vagana sredina) EU (vagana sredina)

41

90,5%80,9%

Sladoled Smrznuta hrana

82,0%

69,1%


77,5%

56,8%


Snažni lider na primarnim tržištima i snažne pozicije u ostalim zemljama regije

� Impresivna priča o rastu u okrilju Agrokor grupe

� Ambiciozna strategija eksternog rasta od 1994. godine pretvorila je Kompaniju u panregionalnog igrača sa značajnom prisutnošću u 8 zemalja Adria regije

� Uspješna diverzifikacija prema proizvodima smrznute hrane, čime se smanjila sezonalnost poslovanja i ostvarile uštede zbog jedinstvene logističke i distribucijske mreže

� Tržišni lider u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini

� Preko 75% i 55% udjela u ukupnim količinama na tržištu sladoleda i smrznute hrane na četiri primarna tržišta� Ne postoji nijedan rastući konkurent koji bi trenutno ugrozio postojeće tržišne pozicije� Snažne prepreke ulaska dobro poznatih brendova i razvijene distributivne mreže

� Značajne pozicije na ostalim tržištima uz daljnji prostor za poboljšanje tržišnih udjela

� Strateške pozicije u Mađarskoj (#2 u sladoledu), Kosovu, Makedoniji (#2 u sladoledu), Crnoj Gori (#1) i Sloveniji (#4)� Nekoliko nerazvijenih tržišta sa značajnim potencijalom rasta � Jak fokus menadžmenta na postojano jačanje tržišnog vodstva kroz ciljane inicijative

� Dokazano uspješan model kojeg menadžment namjerava preslikati na novim tržištima

� Razne prilike za rast na susjednim tržištima već su identificirane od strane menadžmenta, bilo putem potpuno novih investicija ili putem akvizicija � Menadžment se namjerava osloniti na efikasnu proizvodnu platformu i niže troškove zaposlenih kako bi progresivno ušao u veći broj zemalja izvan

regije

TRŽIŠNI UDJELI U HRVATSKOJ (2011., količinski)

Izvor: Državni zavod za statistiku

TRŽIŠNI UDJELI U SRBIJI (2011., količinski)

Izvor: Nielsen

TRŽIŠNI UDJELI U BiH (2011., količinski)

Izvor: Nielsen

42

Jake prepreke ulaska konkurenata na tržište koju podupiru dugoročno otporan poslovni model

� Među najjačim brendovima u segmentu robe široke potrošnje u Adria regiji

� Ledo i Frikom su među najstarijim i najsnažnijim brendovima u proizvodnji robe široke potrošnje u zemljama Adria regije� Uspješna strategija razvoja krovnog brenda s raznim podbrandovima, koji svi zajedno uživaju visoke stope prepoznatljivosti� Dobro ciljano pozicioniranje brenda, koje omogućuje pokrivanje cijelog spektra od premium do cjenovno povoljnih proizvoda

� Regionalni trend seter sa velikom sposobnošću inovacije

� Brojna lansiranja proizvoda zajedno sa sistematiziranom racionalizacijom proizvodnog portfelja kako bi se smanjio broj proizvodnih jedinica� Vlastite sposobnosti inovacije uključujući nove recepture i poboljšanja proizvoda kroz marketing i koncepte pakiranja� Uspješna co-branding partnerstva s globalnim brendovima

� Najsuvremenija i efikasna proizvodna oprema

� 4 proizvodna pogona s ukupno 44 proizvodne linije za sladoled i smrznutu hranu � Ukupan godišnji kapacitet proizvodnje od 48.430 tona sladoleda i 68.300 tona smrznute hrane� Značajne investicije u prijašnjim godinama kako bi se svaki pogon doveo na najvišu razinu efikasnosti i standarda kvalitete

� Jedini panregionalni distributer sladoleda i smrznute hrane

� Kombinacija od 32 cross-docking i distributivna centra u cijeloj regiji� Flota od 460 vozila s rashladnom opremom koja omogućuje svakodnevnu dostavu na oko 50.000 prodajnih mjesta � Preko 123.000 rashladnih škrinja u kojima su izloženi proizvodi Kompanije i koje osiguravaju vjernost maloprodajnih kupaca

� Mlad i dinamičan menadžment sa snažnom poduzetničkom kulturom

� Visokokvalificirani menadžment sa širokim i opsežnim iskustvom unutar Kompanije

43

Poslovni model s intrinzično jakim ostvarenim novčanim tijekom te visokim potencijalom rasta

� Čak i tijekom krize, Kompanija je ostvarivala jaki novčani tijek, dok se profitabilnost se pokazala otpornom na krizu

� Snažan očekivani rast i konzervativno planiranje poboljšanja marže uz očekivani rast EBITDA po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6% do 2016. godine

POVIJESNO JAK NOVČANI TIJEK ČAK I U VRIJEME KRIZE

ZNAČAJAN POTENCIJAL RASTA

Izvor: Kompanija, pro-forma konsolidirani financijski rezultati

2009. 2010. 2011.

Neto dobit 143,4 107,5 187,7

Amortizacija 106,3 104,0 98,7

Promjene u radnom kapitalu (uključujući ostalu kratkotrajnu imovinu i kratkoročne obveze) 4,5 (91,8) (133,7)

Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti 254,2 119,7 152,8

Investicije (84,7) (45,7) (61,3)

Slobodni novčani tijek 169,5 73,9 91,4

HRK mn

2012.P 2013.P 2014.P 2015.P 2016.P

Neto dobit 232,0 264,3 296,2 325,8 355,6

Amortizacija 91,3 88,7 84,1 82,4 81,0

Promjene u radnom kapitalu (uključujući ostalu kratkotrajnu imovinu i kratkoročne obveze) (44,1) 0,9 8,6 13,4 8,2

Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti 279,2 353,8 388,9 421,6 444,8

Investicije (75,3) (73,4) (73,9) (74,1) (74,2)

Slobodni novčani tijek 203,9 280,4 315,0 347,5 370,6

HRK mn

44

Sažetak











45

Povijesni financijski rezultati – Račun dobiti i gubitka

� Pro-forma konsolidirani prihodi od prodaje rasli su po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,9% u razdoblju 2009.-2011. godine, usprkos otežavajućem makroekonomskom okruženju

� Kao odgovor na krizu, Kompanija je investirala u cijene, što je dovelo do smanjenih bruto marži

� Neovisno o ulaganju u cijene, nije došlo do smanjena EBITDA marže zahvaljujući optimizaciji poslovnih procesa i strogog fokusa na smanjenje troškova

1

1

2

32

3

Pro-forma konsolidirani RDG 2009.-2011.

Izvor: Kompanija, Frikom Makedonija i Irida nisu uključene u konsolidaciju zbog nematerijalnosti

CAGR

2009. 2010. 2011. 2009.-2011. 9m2011. 9m2012.

Prihod 1.936.506 1.822.328 2.051.850 2,9% 1.727.715 1.815.734

% rasta -- (5,9%) 12,6% -- 5,1%

Bruto dobit 1.027.747 957.934 1.013.189 -0,7% 860.199 900.090

% prihoda 53,1% 52,6% 49,4% 49,8% 49,6%

EBITDA 309.229 288.429 326.584 2,8% 336.243 348.470

% prihoda 16,0% 15,8% 15,9% 19,5% 19,2%

EBIT 202.887 184.457 227.899 6,0% 260.665 275.994

% prihoda 10,5% 10,1% 11,1% 15,1% 15,2%

Neto dobit 143.390 107.467 187.763 14,4% 242.758 240.064

% prihoda 7,4% 5,9% 9,2% 14,1% 13,2%

HRK '000 HRK '000

46

Povijesni financijski rezultati – Bilanca

� Ukupna dugotrajna imovina kontinuirano se smanjuje kroz promatrano razdoblje temeljem većeg iznosa amortizacije od ulaganja u imovinu

� Zaduženje segmenta sladoleda i smrznute hrane kontinuirano se smanjuje temeljem snažne profitabilnosti segmenta

11

2

2

Pro-forma konsolidirana bilanca 2009.-2011.

2

Izvor: Kompanija, Frikom Makedonija i Irida nisu uključene u konsolidaciju zbog nematerijalnosti

CAGR

2009. 2010. 2011. 9m2012. 2009.-2011.

Nekretnine, postrojenja i oprema 648.695 592.592 555.646 542.257 -7,4%

Ostala dugotrajna imovina 170.328 156.985 183.369 175.415 3,8%

Ukupna dugotrajna imovina 819.023 749.577 739.015 717.672 -5,0%

Zalihe 259.898 302.506 368.794 350.089 19,1%

Potraživanja 304.001 337.034 425.633 574.603 18,3%

Zajmovi 746.820 326.036 384.268 607.294 -28,3%

Novac 46.807 46.179 37.198 54.550 -10,9%Ostala kratkotrajna imovina 12.424 4.726 10.025 20.223 -10,2%

Ukupna kratkotrajna imovina 1.369.950 1.016.481 1.225.918 1.606.759 -5,4%

Ukupna imovina 2.188.973 1.766.058 1.964.933 2.324.431 -5,3%

Ukupni kapital 1.047.026 1.135.816 1.337.059 1.537.347 13,0%

Krediti i zajmovi 388.950 167.184 191.633 113.164 -29,8%Ostale dugoročne imovine 19.056 18.723 18.750 19.710 -0,8%

Ukupne dugoročne obveze 408.006 185.907 210.383 132.874 -28,2%

Obveze prema dobavljačima 248.713 222.773 236.130 256.188 -2,6%Krediti i zajmovi 449.193 183.444 130.382 343.360 -46,1%

Ostale kratkoročne obveze 36.035 38.118 50.979 54.662 18,9%Ukupne obveze 733.941 444.335 417.491 654.210 -24,6%

Ukupni kapital i obveze 2.188.973 1.766.058 1.964.933 2.324.431 -5,3%

HRK '000

47

Ključne pretpostavke poslovnog plana

� Račun dobiti i gubitka

� Rast prihoda u skladu s rastom BDP-a� Najveće stope rasta projicirane na tržištima Srbije, Crne Gore i Kosova� Bruto marža projicirana da se lagano smanjuje kao rezultat manjeg rasta cijena od rasta troškova gotovih proizvoda (tj. investicije u cijene)� EBITDA marža projicirana da lagano raste jer je većina operativnih troškova projicirana da raste po stopi manjoj od rasta prihoda (troškovi

distribucije, troškovi zaposlenih, marketing, itd.)

� Bilanca

� Predviđa se akumulacija novca i novčanih sredstava radi jednostavnosti prikaza – namjera je Kompanije da se od 2015. godine uvede stopa isplate dividende od 50%, dok će značajan dio biti akumuliran kao novac ili financijska imovina koja će biti dostupna u slučaju realizacije neke od akvizicijskih prilika u regiji

� Pretpostavlja se lagano smanjenje dugotrajne imovine jer će iznos investicija biti manji od trenutnog iznosa amortizacije� Radni kapital u smislu dana plaćanja, dana naplate potraživanja i dana obrtaja zaliha će se postepeno smanjivati kroz vrijeme jer će se uvjeti

plaćanja u regiji poboljšati te će Kompanija povećati obrtaj zaliha kroz bolje upravljanje zalihama

� Novčani tijek

� Novčani tijek je temeljen na indirektnoj metodi te je u potpunosti pripremljen na bazi promjena na određenim stavkama RDG-a i bilance� Nema promjena na vlasničkom kapitalu iako se predviđa uvođenje stope isplate dividende od 50% od 2015. godine

48

Poslovni plan 2012.-2016. – pro-forma konsolidirani RDG

Izvor: Kompanija, Frikom Makedonija i Irida nisu uključene u konsolidaciju zbog nematerijalnosti; funkcionalno računovodstvo korišteno za pripremu poslovnog plana, zbog čega postoje manja odstupanja od statutornih financijskih izvještaja koja su prikazana na prethodnim stranicama (nema razlike na EBITDA razini), efekt dokapitalizacije nije uključen u poslovni plan

Sladoled i smrznuta hrana konsolidirano 2009. 2010. 2011. 2012.P 2013.P 2014.P 2015.P 2016.P CAGR 2012.-2016.HRK mnPoslovni prihodi 1.938,5 1.823,4 2.052,2 2.168,7 2.291,4 2.400,9 2.509,2 2.621,6 4,9%

Stopa rasta % -1,7% -5,9% 12,5% 5,7% 5,7% 4,8% 4,5% 4,5%

COGS 1.003,7 949,2 1.107,6 1.172,3 1.243,2 1.308,0 1.373,3 1.441,7 5,3%

Bruto dobit 934,8 874,2 944,6 996,5 1.048,2 1.092,9 1.135,8 1.179,9 4,3%

Marža bruto dobiti % 48,2% 47,9% 46,0% 45,9% 45,7% 45,5% 45,3% 45,0%

SG&A 625,6 585,8 617,9 636,6 663,9 687,1 709,6 732,5 3,6%% poslovnih prihoda 32,3% 32,1% 30,1% 29,4% 29,0% 28,6% 28,3% 27,9%

EBITDA 309,2 288,4 326,6 359,9 384,3 405,8 426,2 447,4 5,6%

EBITDA % 16,0% 15,8% 15,9% 16,6% 16,8% 16,9% 17,0% 17,1%

Amortizacija 106,3 104,0 98,7 91,3 88,7 84,1 82,4 81,0 -2,9%

EBIT 202,9 184,4 228,0 268,6 295,7 321,7 343,8 366,4 8,1%

EBIT % 10,5% 10,1% 11,1% 12,4% 12,9% 13,4% 13,7% 14,0%

Višak fer vrijednosti imovine nad troškom akvizicije (7,7)Udio grupe u dobitku/gubitku pridruženih društavaIspravak vrijednosti ulaganja (3,2) (4,8) (0,7)Prihod od dividendi 0,0Prodaja materijalne imovine, neto 0,5 (5,3) 0,9Prodaja podružniceNeto tečajne razlike (10,1) (19,0) (5,3) - - - - -Prihod od kamata 24,7 37,4 38,4 24,0 26,7 34,9 44,6 57,0Trošak kamata 40,7 50,1 37,1 16,3 7,7 4,0 0,5 -

Dobit prije oporezivanja 174,1 135,0 224,1 276,2 314,6 352,6 387,9 423,4 11,3%

Porez 30,7 27,5 36,4 44,2 50,3 56,4 62,1 67,7 11,3%Stopa poreza % 17,6% 20,4% 16,2% 16,0% 16,0% 16,0% 16,0% 16,0%

Neto dobit 143,4 107,5 187,7 232,0 264,3 296,2 325,8 355,6 11,3%

Neto profitna marža % 7,4% 5,9% 9,1% 10,7% 11,5% 12,3% 13,0% 13,6%

49

Poslovni plan 2012.-2016. – pro-forma konsolidirana bilanca

Izvor: Kompanija, Frikom Makedonija i Irida nisu uključene u konsolidaciju zbog nematerijalnosti; efekt dokapitalizacije nije uključen u poslovni plan

Sladoled i smrznuta hrana konsolidirano 2009. 2010. 2011. 2012.P 2013.P 2014.P 2015.P 2016.P CAGR 2012.-2016.HRK mn

AKTIVAKratkotrajna Imovina

Novac na računu i blagajni 46,8 46,2 37,2 104,9 311,0 551,7 862,1 1.232,7 85,1%Zajmovi i ostala imovina namijenjena prodaji 746,8 326,4 384,9 384,9 384,9 384,9 384,9 384,9 0,0%Potraživanja od kupaca 274,0 263,4 384,8 406,0 407,0 402,5 395,8 395,3 -0,7%Ostala potraživanja 30,0 73,6 40,8 43,4 45,8 48,0 50,2 52,4 4,9%Ostala kratkotrajna imovina 12,2 3,7 8,6 8,7 9,2 9,6 10,0 10,5 4,9%Zalihe 260,2 303,2 369,6 370,8 373,7 371,4 366,2 360,1 -0,7%

Ukupno Kratkotrajna Imovina 1.369,9 1.016,5 1.225,9 1.318,7 1.531,6 1.768,2 2.069,2 2.435,9 16,6%

Dugotrajna Imovina

Nekretnine, postrojenja, oprema i nematerijalna im. 657,4 599,2 561,8 545,8 530,5 520,3 512,0 505,2 -1,9%Ostala dugoročna ulaganja 161,6 150,4 177,2 177,2 177,2 177,2 177,2 177,2 0,0%

Ukupno Dugotrajna Imovina 819,0 749,6 739,0 723,0 707,8 697,5 689,2 682,4 -1,4%

UKUPNO AKTIVA 2.189,0 1.766,1 1.964,9 2.041,7 2.239,3 2.465,7 2.758,4 3.118,3 11,2%

OBVEZEKratkoročne Obveze

Kratkoročni krediti i zajmovi 446,8 47,3 52,6 - - - - -Kratkoročni dio dugoročnih kredita 2,4 136,1 77,8 74,3 74,3 37,2 - - -100,0%Obveze prema dobavljačima 248,7 222,8 236,1 208,4 211,3 211,3 211,0 210,8 0,3%Obveze za porez na dobit 8,0 1,8 12,8 15,5 17,6 19,7 21,7 23,7 11,3%Ostale kratkoročne obveze 28,0 36,3 38,1 43,4 45,8 48,0 50,2 52,4 4,9%

Ukupno Kratkoročne Obveze 733,9 444,3 417,5 341,6 349,1 316,2 282,9 287,0 -4,3%

Dugoročne Obveze

Krediti i zajmovi 389,0 167,2 191,6 111,5 37,2 - - -Odgođena porezna obveza za revalorizaciju zemljišta 15,2 15,1 15,1 15,1 15,1 15,1 15,1 15,1 0,0%Ostale dugoročne obveze 3,8 3,6 3,6 4,3 4,6 4,8 5,0 5,2 4,9%

Ukupno Dugoročne Obveze 408,0 185,9 210,4 131,0 56,9 19,9 20,2 20,4 -37,2%

UKUPNE OBVEZE 1.141,9 630,2 627,9 472,6 406,0 336,2 303,1 307,4 -10,2%

KAPITALNe-kontrolirajući interes - - - - - - - -Dionički kapital 83,7 83,7 83,7 83,7 83,7 83,7 83,7 83,7 0,0%Rezerve 963,4 1.052,2 1.253,4 1.485,4 1.749,7 2.045,9 2.371,7 2.727,3 16,4%

UKUPNI KAPITAL 1.047,0 1.135,8 1.337,1 1.569,1 1.833,4 2.129,5 2.455,3 2.811,0 15,7%

UKUPNO KAPITAL I OBVEZE 2.189,0 1.766,1 1.964,9 2.041,7 2.239,3 2.465,7 2.758,4 3.118,3 11,2%

50

Poslovni plan 2012.-2016. – pro-forma konsolidirani novčani tijek

Izvor: Kompanija, Frikom Makedonija i Irida nisu uključene u konsolidaciju zbog nematerijalnosti; efekt dokapitalizacije nije uključen u poslovni plan

Sladoled i smrznuta hrana konsolidirano 2009. 2010. 2011. 2012.P 2013.P 2014.P 2015.P 2016.P CAGR 2012.-2016.HRK mn

Neto dobit 143,4 107,5 187,7 232,0 264,3 296,2 325,8 355,6Amortizacija 106,3 104,0 98,7 91,3 88,7 84,1 82,4 81,0Promjena obrtnog kapitala 27,2 (58,4) (174,4) (50,1) (1,0) 6,7 11,6 6,5 promjena potraživanja od kupaca (11,6) 10,6 (121,4) (21,2) (1,0) 4,4 6,7 0,5 promjena zaliha 41,7 (43,1) (66,4) (1,2) (2,9) 2,3 5,2 6,1 promjena obveza prema dobavljačima (2,9) (25,9) 13,4 (27,7) 2,8 0,0 (0,3) (0,2)Promjena u ostalim kratkotrajnim potraživanjima (13,0) (43,6) 32,8 (2,5) (2,5) (2,2) (2,2) (2,2)Promjena u ostaloj kratkotrajnoj imovini (1,1) 8,5 (4,9) (0,1) (0,5) (0,4) (0,4) (0,4)Promjena u obvezi poreza na dobit (3,5) (6,2) 11,0 2,6 2,1 2,1 2,0 2,0Promjena u ostalim kratkoročnim obvezama (3,4) 8,3 1,8 5,2 2,5 2,2 2,2 2,2Promjena u odgođenoj poreznoj obvezi za revalorizaciju zemljišta (0,1) (0,1) 0,0 - - - - -Promjena u ostalim dugoročnim obvezama (1,7) (0,3) 0,0 0,7 0,2 0,2 0,2 0,2Novčani tok iz poslovanja 254,2 119,7 152,8 279,2 353,8 388,9 421,6 444,8 12,4%

Investicije (84,7) (45,7) (61,3) (75,3) (73,4) (73,9) (74,1) (74,2)Promjena u kratkotrajnoj financijskoj imovini (565,5) 420,4 (58,5) - - - - -Promjena u dugotrajnoj financijskoj imovini (55,5) 11,2 (26,8) - - - - -Novčani tok iz investiranja (705,7) 385,9 (146,6) (75,3) (73,4) (73,9) (74,1) (74,2) -0,4%

Promjena u kratkoročnom dugu 328,7 (265,7) (53,1) (56,0) - (37,2) (37,2) -Promjena u dugoročnom dugu 210,7 (221,8) 24,4 (80,1) (74,3) (37,2) - -Promjena u kapitalu (79,7) (18,7) 13,5 - - - - -Novčani tok iz financiranja 459,8 (506,2) (15,1) (136,2) (74,3) (74,3) (37,2) - -100,0%

Promjena novčanog toka 8,3 (0,6) (9,0) 67,7 206,1 240,7 310,3 370,6Početno stanje novca 38,5 46,8 46,2 37,2 104,9 311,0 551,7 862,1Završno stanje novca 46,8 46,2 37,2 104,9 311,0 551,7 862,1 1.232,7

Slobodni novčani tijek 169,5 73,9 91,4 203,9 280,4 315,0 347,5 370,6 16,1%

51

Sažetak











DODATAK

1

1 ČIMBENICI RIZIKA Ulaganjem u vrijednosne papire ulagatelji preuzimaju značajnu razinu rizika. Ulagatelji bi trebali pozorno razmotriti niže opisane rizike prije investiranja u vrijednosne papire. U procjeni rizika ulagatelji bi trebali obratiti pažnju i na ostale informacije. Navedeni rizici nisu jedini kojima je Kompanija izložena. Dodatni rizici koji trenutno nisu poznati ili se u ovom trenutku smatraju nematerijalnim mogli bi imati utjecaja na poslovanje, financijsko stanje te rezultate poslovanja. Ovaj pregled nudi skraćenu verziju čimbenika rizika koji će u cijelosti biti objavljen u Prospektu uvrštenja dionica na Zagrebačku burzu.

1.1 Opći geografski rizici

1.1.1 Rizik poslovnog okruženja

Rizik poslovnog okruženja uključuje političke, pravne i makroekonomske rizike okruženja u kojima Kompanija posluje, a što se prije svega odnosi na tržišta Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije te Mađarske. Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da će tržišta na kojima posluje nastaviti sa uspješnom implementacijom političkih i ekonomskih reformi. Odgode ili neuspjesi u provođenju istih mogli bi imati značajan utjecaj na poslovanje. Mjere štednje državnih proračuna te rast poreznog opterećenja koja se trenutno provode na tržištima na kojima Kompanija posluje mogli bi rezultirati usporavanjem rasta gospodarstava ili smanjenjem raspoloživog dohotka, a što bi moglo utjecati kako na prihode tako i na profitabilnost Kompanije. Glavnina poslovanja odnosi se na tržište Republike Hrvatske koja bi sukladno Ugovoru o pristupanju od 01. srpnja 2013. trebala postati 28. članica Europske Unije („EU“). Dosadašnje Vlade provodile su ekonomske reforme s ciljem razvijanja i stabiliziranja slobodne tržišne ekonomije kroz privatizaciju državnih kompanija, privlačenje inozemnih investicija, te implementaciju potrebnih reformi za priključenje EU. Hrvatska je Vlada početkom godine povećala stopu poreza na dodanu vrijednost („PDV’’) sa 23% na 25% te proširila obujam međustope od 10% na neke proizvode. Povećanje stope PDV-a smanjilo je potražnju za proizvodima te povećalo pritisak na marže s obzirom da Kompanija nije bila u mogućnosti prebaciti porezno opterećenje na kupce. Kompanija nije u mogućnosti dati nikakva jamstva da vlada neće uvesti novu regulativu ili fiskalne ili monetarne namete, uključujući regulativu ili politike oporezivanja, zaštite okoliša, javne nabave, kompenzacije vlasnicima nacionalizirane imovine ili politiku tečaja. Hrvatska će po ulasku u EU morati napustiti preferencijalni tretman izvoza koji je na snazi kroz Sporazum o osnivanju srednjeeuropske zone slobodne trgovine (engl. Central European Free Trade Agreement, „CEFTA“) za izvoz u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i

2

Moldaviju. Umjesto toga, Hrvatska će morati prihvatiti trgovinski režim koji je EU dogovorila sa svakom od navedenih zemalja u okviru Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, kroz koji navedene zemlje zadržavaju carine na proizvode iz EU kroz određeno razdoblje. Europska komisija dobila je mandat za pregovore sa zemljama CEFTA-e u ime Republike Hrvatske s ciljem snižavanja carina na proizvode. Nezahvalno je međutim, u ovom trenutku predvidjeti ishod takvih pregovora. Poslovanje Kompanije podložno je makroekonomskom okruženju, ekonomskim prilikama te kretanju gospodarske aktivnosti. U slučaju pada bruto društvenog proizvoda („BDP“) na tržištima na kojima Kompanija posluje kupci bi mogli smanjiti potrošnju pojedinih proizvoda utječući pritom na prihode iz poslovanja. U razdobljima nepovoljnih ekonomskih uvjeta Kompanija bi mogla imati poteškoća u širenju poslovanja ili podmirivanju financijskih obveza. Nadalje, u takvim uvjetima moglo bi doći do poteškoća u pristupanju financijskim tržištima, a što bi moglo znatno otežati i poskupiti troškove financiranja te znatno utjecati na poslovanje i financijsku poziciju. Operativno poslovanje je bilo pogođeno dosadašnjim trendovima što bi se moglo nastaviti daljnjim pogoršanjem makroekonomske situacije na tržištima na kojima Kompanija posluje. Posljedično, moglo bi doći do smanjenje potražnje za brendiranim proizvodima rezultirajući gubitkom tržišnih udjela. Budući da je potrošnja sladoleda i smrznute hrane niža na tržištima na kojima Kompanija posluje u odnosu na Zapadnu Europu, prvenstveno temeljem nižeg BDP-a po stanovniku budući rast ovisit će o:

• mogućnosti pojedinih zemalja da se oporave od globalne financijske krize i stabiliziraju svoje ekonomije;

• raspoloživom dohotku po stanovniku; te • budućoj ekspanziji na tržišta Srednje i Istočne Europe („CEE“) i druga

inozemna tržišta.

Kompanija ne može dati nikakva jamstva da će tržišta na kojima posluje ostvariti rast u budućnosti, da će doći do povećanja potrošnje po stanovniku ili da će širenje izvan zemalja na kojima trenutno posluje biti uspješno.

1.1.2 Rizik poslovanja u više zemalja

Većinu poslovanja Kompanija obavlja na tržištu Republike Hrvatske te također posluje na ostalim tržištima država bivše Jugoslavije te Mađarske. Rizici vezani uz međunarodne operacije uključuju između ostalih sljedeće rizike:

• ekonomsko, socijalno ili političko stanje pojedine zemlje; • pridržavanje različitih zakona i regulativa u različitim jurisdikcijama;

3

• moguće iznenadne ili negativne promjene zakona ili pravnog okvira u različitim jurisdikcijama, uvođenje poreza po odbitku ili drugih poreza ili tantijema na prihode, ili uvođenje drugih restrikcija na inozemne transakcije ili investicije, uključujući kontrolu tečajeva, promjene izvoznih davanja, kvota ili tarifa te poteškoće u dobivanju izvoznih dozvola;

• prava nad vlasništvom intelektualne imovine mogla bi se teže provoditi;

• troškovi transporta mogli bi se povećati; • moglo bi doći do poteškoća sa ljudskim resursima, nacionalnih ili

regionalnih štrajkova; • mogla bi biti uvedena kontrola cijena od strane jurisdikcija zemalja u

kojima Kompanija posluje; i • Kompanija bi mogla imati poteškoća u provođenju sporazuma ili

naplati potraživanja. Svi navedeni faktori mogli bi negativno utjecati na poslovanje Kompanije.

1.2 Rizici redovnog poslovanja

1.2.1 Rizik konkurencije

Kompanija je izložena domaćoj i inozemnoj konkurenciji u svim proizvodnim kategorijama. Konkurencija se bazira između ostalog na cijeni, kvaliteti proizvoda i reputaciji brenda. S obzirom na navedeno Kompanija mora kontinuirano provoditi optimizaciju troškova, razvijati nove proizvode, prodajne i marketinške tehnike, provoditi strateške investicije ili preuzimanja s ciljem očuvanja vodeće tržišne pozicije. Iako trenutno ima dominantni tržišni udio na gotovo svim tržištima na kojima je prisutna, Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da će ga biti u mogućnosti održati kao niti svoje marže s obzirom da su konkurenti Kompanije velike internacionalne kompanije sa značajnim financijskim resursima.

1.2.2 Mogućnost utjecaja većinskog dioničara na interese koji se mogu razlikovati od interesa kompanije

Većinski dioničar ima određeni utjecaj na poslovanje Kompanije putem prava i ovlaštenja koja mu pripadaju kao članu skupštine Društva. Iako bi se nakon dokapitalizacije udio većinskog dioničara, a time i njegov utjecaj trebao znatnije smanjiti, Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da utjecaj istog neće imati značajan efekt na njeno poslovanje i financijsko stanje.

4

1.2.3 Rizik provođenja akvizicija

Strategija Kompanije uključuje ekspanziju poslovanja kako organski tako i kroz akvizicije, a čije provođenje će ovisiti između ostaloga i o identificiranju akvizicijskih prilika i provođenju istih. Prilikom uspješnog provođenja potencijalnih akvizicija, Kompanija je izložena riziku (i) konkurencije čime bi se mogli povećati troškovi akvizicije te (ii) riziku da zakonska regulativa onemogući određene akvizicije zbog tržišne koncentracije na pojedinim tržištima. Integriranje provedenih akvizicija zahtijeva značajne financijske i operativne resurse što može dovesti do poteškoća u poslovanju poput (i) poteškoća u upravljanju sa znatno većom i kompleksnijom organizacijom kroz više jurisdikcija; (ii) micanje fokusa menadžmenta s trenutnog poslovanja na integraciju preuzete kompanije; (ii) poteškoća u integriranju preuzete kompanije u postojeće sisteme i procese Kompanije; (iv) poteškoća u smanjenju razine zaduženosti Kompanije i dr. Nadalje, potencijalna akvizicija bi mogla povećati zaduženost Kompanije što bi moglo imati značajan efekt na poslovanje i financijsko stanje Kompanije. Iako Kompanija provodi dubinsko snimanje i druge analize prilikom preuzimanja, ne može pružiti nikakva jamstva da će biti u stanju identificirati sve stvarne i potencijalne obveze prije provođenja akvizicije. Pojavljivanje takvih nepredviđenih obveza bi moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Kompanije. Također, Kompanija ne može jamčiti da će najavljene akvizicije Frikom A.D. i Ledo d.o.o. Podgorica biti realizirane u planiranom roku. Sporija realizacija ili odgađanje planiranih akvizicija bi moglo značajno poskupiti same troškove preuzimanja te Kompanija ne bi bila u mogućnosti ostvariti planirane poslovne rezultate.

1.2.4 Rizik upravljanja obrtnim kapitalom

Kompanija bi mogla biti podložna snažnom pritisku kako od strane konkurenata tako i od strane ključnih dobavljača da skrati rokove plaćanja, dok bi istovremeno kupci mogli tražiti produženje rokova plaćanja. Iako je Kompanija provela značajne investicije u unaprjeđenje logističkih operacija s ciljem povećanja obrtaja zaliha i povećanja operativne efikasnosti, ne može jamčiti da će biti u mogućnosti uspješno upravljati obrtnim kapitalom u budućnosti, a što bi imalo značajan utjecaj na poslovanje i financijsku poziciju.

5

1.2.5 Rizik izloženosti najvećim kupcima i dobavljačima

Najveći kupci Kompanije su vodeći trgovački lanci na tržištu Republike Hrvatske, a udjel pet najvećih kupaca iznosi 27.2%. Najveći pojedinačni kupac je Konzum d.d., čiji je većinski dioničar također Agrokor d.d., čime je Kompanija izložena potencijalnom riziku promjene komercijalnih odnosa ukoliko u budućnosti više neće biti dio Agrokor Grupe. Najveći dobavljači Kompanije su dobavljači sirovina te pružatelji različitih usluga poput prijevoza i slično, a udio pet najvećih dobavljača iznosi 19.8%. Kompanija ne može jamčiti da prekid suradnje s nekim od najvećih dobavljača neće imati značajnijeg utjecaja na poslovanje i financijsku poziciju.

1.2.6 Rizik kvara proizvoda

S ciljem osiguranja kvalitete i sigurnosti proizvoda, Kompanija je značajno uložila u distributivne centre, skladišta i vozila, a u čijem poslovanju se oslanja na opskrbu električnom energijom koja je nužna da isti posluju kontinuirano i na unaprijed zadanim temperaturama. Stoga bi bilo kakav duži prekid/poremećaj u opskrbi energijom mogao imati značajan utjecaj na poslovanje Kompanije pošto bi mogao rezultirati kvarom proizvoda.

1.2.7 Rizik upravljanja lancem opskrbe

U nabavci ključnih sirovina Kompanija ovisi o eksternim proizvođačima i dobavljačima što ju izlaže riziku (i) da sirovine neće biti dostavljene na vrijeme ili u dovoljnim količinama te (ii) da proizvodi proizvođača i dobavljača Kompanije neće biti zadovoljavajuće kvalitete. Realizacija navedenih rizika bi mogla utjecati na sposobnost Kompanije da proizvede i dostavi svoje proizvode što bi pak značajno utjecalo na poslovanje, financijsko stanje i reputaciju Kompanije.

1.2.8 Rizik upravljanja proizvodnjom i distribucijom

Proizvodnja i distribucija proizvoda Kompanije smještena je u relativno malom broju objekata, a isti bi mogli biti negativno pogođeni izvanrednim događajima kao što su požar, eksplozija, ispuštanje pare ili vode visoke temperature i dr. Iako Kompanija ima zaključene ugovore o osiguranju za pokriće štete nad tim objektima, osiguranja su podložna ograničenjima u vidu maksimalnog iznosa odštete i možda neće biti dostatna za pokriće svih troškova. Bilo kakav

6

poremećaj proizvodnje i distribucije na duži rok mogao bi imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.2.9 Rizik fluktuacije cijena burzovnih roba

Poslovni rezultati Kompanije su pod utjecajem cijena burzovnih roba kao što su kakao, mlijeko, električna energija, nafta i sl., a čija volatilnost može biti posljedica različitih faktora poput loših vremenskih prilika, bolesti, političke nestabilnosti i drugih eksternih faktora. Neovisno o bilo kakvim politikama zaštite od rizika promjene cijene, Kompanija ne može jamčiti da buduće promjene cijena burzovnih roba neće imati negativan utjecaj na poslovanje.

1.2.10 Ovisnost o menadžmentu i ključnim zaposlenicima

Kompanija se snažno oslanja na svoje zaposlenike kao na jednu od glavnih konkurentskih prednosti. Kompanija ne može jamčiti da će uspjeti zadržati postojeći menadžment i druge vodeće zaposlenike te da će uspjeti privući nove kvalitetne zaposlenike u budućnosti.

1.2.11 Rizik poremećaja radne snage

Kompanija je podložna potencijalnim nesuglasicama sa zaposlenicima koji bi mogli rezultirati štrajkovima ili problemima u privlačenju i zadržavanju zaposlenika.

1.2.12 Rizik održavanja brenda i zaštite intelektualne imovine

Kompanija je fokusirana na proizvodnju i distribuciju brendiranih proizvoda te je stoga održavanje reputacije i vrijednosti vezanih uz njene brendove ključno za uspjeh poslovanja. Kompanija se oslanja na kombinaciju vlasničkih prava i zakona o patentima za uspostavljanje i zaštitu intelektualne imovine, ali ne može jamčiti da će mjere koje poduzima ili namjerava poduzeti biti dostatne za sprečavanje povrede njenih prava. Negativan publicitet, pravne mjere ili neki drugi faktori mogli bi dovesti do značajne erozije vrijednosti brendova u vlasništvu Kompanije, što bi pak imalo iznimno negativan utjecaj na njeno poslovanje i financijsko stanje.

1.2.13 Rizik poremećaja IT sustava

7

Poslovanje Kompanije u svim ključnim aspektima poslovanja postaje sve ovisnije o korištenju IT sustava te bi bilo kakvi poremećaji u radu IT sustava temeljem kompjutorskih virusa, hakerskih napada, poremećaja u radu informatičke opreme i programa ili nekih drugih razloga moglo imati značajan utjecaj na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.2.14 Rizik povrede tržišnog natjecanja

Kompanija bi mogla biti optužena za zlouporabu tržišne pozicije ili korištenje mjera koje ograničavaju konkurenciju. Bilo kakve optužbe ili navodi sličnog karaktera mogli bi imati značajnog utjecaja na reputaciju, potencijalno rezultirati s pravnim postupcima te imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Kompanije. Takve optužbe ili navodi mogli bi imati utjecaja i na strategiju rasta Kompanije kroz akvizicije. Prije bilo kakve buduće akvizicije Kompanija će možda morati tražiti dopuštenja regulatornih tijela. Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da će biti u stanju pribaviti potrebna dopuštenja ili da neće prilikom dobivanja istih biti primorana na prodaju određene imovine ili poduzimanja nekih drugih radnji koja bi mogla utjecati na prihode, dobit ili novčani tijek Kompanije. Sam proces dobivanja potrebnih dozvola mogao bi imati utjecaj na prolongiranje provođenja akvizicije.

1.2.15 Rizik pravnih sporova

Kompanija je podložna riziku pravnih sporova i provođenjima određenih odluka nametnutih od strane regulatornih tijela u okviru redovnog poslovanja. Takvi sporovi prije svega se odnose na sporove sa dužnicima ili dobavljačima. U budućnosti se ne može isključiti niti rizik potencijalnih tužbi od strane kupaca Kompanije uslijed štete nastale konzumacijom proizvoda. Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da rezultati trenutnih ili budućih pravnih i regulatornih sporova ili mjera neće značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.2.16 Rizik obveza ili gubitaka koji nisu pokriveni osiguranjem

Iako je velik broj potencijalnih štetnih događaja pokrila policama osiguranja, Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da neće biti izložena situacijama koje neće biti pokrivene osiguranjem te da takve situacije neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.3 Rizici industrije

8

1.3.1 Rizik cikličnosti i vremenskih uvjeta

Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da će nastaviti uspješno upravljati cikličnošću u poslovanju, ili da iznimno nepovoljni vremenski uvjeti ili klimatske promjene neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.3.1 Rizik promjene pravnog okvira

Kao proizvođač prehrambenih proizvoda Kompanija je podložna snažnoj regulativi. U Hrvatskoj te ostalim jurisdikcijama na kojima Kompanija posluje podložna je regulativi vezanoj uz ljudsku prehranu, sigurnost proizvoda, sigurnost i radne uvjete zaposlenika, sigurnost i zaštitu okoliša (uključujući one vezane uz otpadne vode, čistoću zraka, buku, zbrinjavanje otpada, čišćenje okoliša i sl.), sastav proizvoda, pakiranje, označavanje, oglašavanje te konkurentsko ponašanje na tržištu. Kompanija vjeruje da je trenutno u skladu s postojećim propisima i regulativama te rokovima propisanima od strane različitih regulatora, međutim ne može dati nikakva jamstva da neće biti suočena sa značajnim troškovima da otkloni eventualne prekršaje ili obveze prema takvim propisima i regulativama, odgovori na negativni publicitet ili da se prilagodi promjenama u postojećim propisima, a što bi moglo značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Kompanije. Također, moguće je da se u budućnosti uvedu dodatni propisi te promijeni trenutna legislativa (ili njena interpretacija) što bi moglo utjecati na poslovanje i proizvode Kompanije. Kompanija ne može dati nikakva jamstva da u budućnosti trošak pridržavanja takvih inicijativa neće imati značajnog utjecaja na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.4 Financijski rizici

1.4.1 Tečajni rizik

Kompanija ostvaruje svoje prihode i u stranim valutama, prvenstveno u euru i konvertibilnoj marki, dok je većina troškova kao i valuta izvješćivanja kuna (uključujući konsolidirane izvještaje sa inozemnim podružnicama). Uz to, većina kreditnog financiranja Kompanije realizira se u eurima, što stvara dodatnu valutnu neusklađenost novčanih tokova i rezultira tečajnim rizikom koji se može manifestirati na konačni rezultat poslovanja. Kompanija trenutno ne koristi instrumente zaštite od valutnog rizika, ali bi u budućnosti mogla biti izložena nekim ugovorima o derivatima sa financijskim institucijama kao što su hedžiranje valute ili kamatnih stopa, a s ciljem hedžiranja određenih financijskih rizika. Promjene u fer vrijednosti takvih

9

derivativnih ugovora mogla bi utjecati na profitabilnost Kompanije u budućnosti.

1.4.2 Rizici vezani za financijske obveze društva Agrokor d.d., a za koje je Ledo preuzeo jamstvo

Kompanija je zajedno s društvima Agrokor trgovina d.d., Jamnica d.d., Konzum d.d., Ledo d.o.o. Čitluk, PIK Vinkovci d.d., Sarajevski kiseljak d.d. i Zvijezda d.d., solidarni jamac za sljedeće financijske obveze društva Agrokor d.d.:

(i) 400.000.000,00 eura obveznica s pravom prvenstva, uz godišnju kamatu od 10.00% i rokom dospijeća 2016. godine, izdane 07. prosinca 2009. godine;

(ii) 150.000.000,00 eura obveznica s pravom prvenstva, uz godišnju kamatu od 10.00% i rokom dospijeća 2016. godine, izdane 20. siječnja 2011. godine;

(iii) 300.000.000,00 eura obveznica s pravom prvenstva, uz godišnju kamatu od 9.875 % i rokom dospijeća 2019. godine, izdane 25. travnja 2012. godine;

(iv) 325.000.000,00 eura obveznica s pravom prvenstva, uz godišnju kamatu od 9.125%, te 300.000.000,00 dolara obveznica s pravom prvenstva, uz godišnju kamatu od 8.875%, s rokom dospijeća 2020. godine, izdane dana 10. listopada 2012. godine; te

(v) ugovor o klupskom kreditu u ukupnom iznosu glavnice do 150.000.000,00 eura, koji je odobren kao obnavljajući kredit (revolving loan facility) s krajnjim rokom dospijeća 20. ožujak 2015. godine, sklopljen dana 10. listopada 2012. godine.

Kompanija je kao solidarni jamac izložena riziku plaćanja naprijed navedenih obveza u slučaju da to neće biti u mogućnosti Agrokor d.d.

1.4.3 Kreditni rizik

Kreditni rizik Kompanije prvenstveno se odražava u vidu eventualnih problema u naplati u sektoru maloprodaje. Kompanija nastoji smanjiti izloženost kreditnom riziku kroz praćenje financijskog stanja kupaca, stroge mjere kontrole naplate, te pribavljanje različitih instrumenata osiguranja kao što su zadužnice i mjenice. Kompanija ne može pružiti nikakva jamstva da će praćenje financijskog stanja kupaca, mjere kontrole naplate ili instrumenti osiguranja biti učinkoviti te eventualni kreditni rizik neće značajno utjecati na poslovanje i financijsko stanje Kompanije.

1.4.4 Kamatni rizik

10

Kroz protekle godine Kompanija je generirala snažan novčani tijek te nije bilo potrebe za značajnijim zajmovima za financiranje investicija ili obrtnog kapitala. S obzirom na snažne novčane tijekove koje Kompanija generira, kamatni rizik proizlazi ne samo iz primljenih već i iz danih zajmova temeljem plasiranja novčanih viškova. Dok je kod primljenih kredita Kompanija izložena rastu kamatnih stopa, kod danih kredita izložena je riziku pada kamatnih stopa.

1.5 Rizici vezani uz ulaganje u dionice

1.5.1 Moguća promjenjivost cijene Dionica može imati nepovoljan učinak na imatelje Dionica

Tržišna cijena Dionica je promjenjiva i može postati predmetom naglih i značajnih padova. Kao rezultat, dioničari mogu iskusiti značajan pad tržišne cijene Dionica što može biti posljedica brojnih faktora kao što su volatilnost cjelokupnog tržišta kapitala, makroekonomska kretanja na tržištima na kojima Kompanija posluje, razlika između očekivanja financijskih analitičara u odnosu na ostvarene rezultate, aktivnosti u segmentu spajanja, pripajanja, akvizicija i sklapanja strateških partnerstva, potencijalni potresi kod povezanih strana (strateških partnera, kupaca, dobavljača i slično), nestabilnost poslovnog modela Kompanije, cikličnost sektora u kojem Kompanija posluje, te nesrazmjer ponude i potražnje za Dionicom.

1.5.2 Pravo prvokupa dodijeljeno imateljima Dionica može biti ograničeno i/ili nedostupno svim imateljima Dionica

U slučaju budućih povećanja temeljnog kapitala Kompanije, imatelji Dionica imaju pravo upisati nove dionice razmjerno njihovim pojedinačnim udjelima. Ipak potonje pravo prvokupa može biti ograničeno ili isključeno odlukom Glavne skupštine.

1.5.3 Sposobnost da Kompanija isplati dividendu u budućnosti ovisit će o budućim prihodima, financijskim uvjetima, novčanom tijeku, potrebama za obrtnim sredstvima, kapitalnim izdacima i drugim čimbenicima

Iznos budućih isplata dividende, ako ih bude, ovisit će o nizu faktora poput budućih prihoda, financijskom položaju, novčanom tijeku, potrebama za obrtnim sredstvima te kapitalnim izdacima i drugim čimbenicima. Stoga Kompanija ne može dati nikakva jamstva da će imati raspoloživih sredstava za potencijalne isplate dividende u budućnosti.

11

1.5.4 Stjecanje Dionica može imati za posljedicu objavu ponude za preuzimanje

Na dioničare Kompanije primjenjuje se Zakon o preuzimanju dioničkih društava, koji obvezuje osobu koja samostalno ili djelujući zajedno sa drugim osobama drži više od 25% dionica s pravom glasa, da objavi ponudu za kupnju svih preostalih dionica.

1.5.5 Prodaje znatnih količina Dionica, ili percepcija da bi se takve prodaje mogle dogoditi, mogle bi nepovoljno utjecati na tržišnu vrijednost

Tržišna cijena Dionice mogla bi pasti zbog budućih prodaja znatnih količina dionica na javnom tržištu.

1.5.6 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira je malo tržište s ograničenom likvidnošću i promjenjivije od vodećih svjetskih tržišta kapitala

Tržište vrijednosnih papira u Hrvatskoj je relativno malo tržište s ograničenom likvidnošću te je promjenjivije u odnosu na velika tržišta vrijednosnih papira u Zapadnoj Europi ili SAD-u. Domaće tržite kapitala je tijekom zadnjih godina proživjelo značajne fluktuacije cijena i prometa. Takve bi fluktuacije u budućnosti mogle imati nepovoljan utjecaj na tržišnu cijenu Dionica, bez obzira na rezultate poslovanja ili financijsko stanje Kompanije.

1.5.7 Rizik likvidnosti

Aktivno trgovanje Dionicama može u jednom trenutku izostati. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije zbog nedostatka potražnje za Dionicama, to će otežati prodaju Dionica na uređenom tržištu te bi moglo imati i negativan utjecaj na tržišnu cijenu Dionica.

1.5.8 Financiranje ulaganja u Dionice pozajmljenim sredstvima

Financiranje ulaganja u Dionice zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulagatelja. Ukoliko ulaganje u Dionicu financira pozajmljenim sredstvima, ulagatelj mora prilikom izračuna povrata od ulaganja odnosno gubitka u slučaju značajnog pada tržišne vrijednosti Dionice uzeti u obzir i troškove servisiranja zajma odnosno kredita. Ulagatelji ne smiju pretpostaviti da će otplatu servisirati jedino od prihoda koje očekuju od ulaganja u Dionice.

12

Umjesto toga trebaju procijeniti vlastitu financijsku poziciju prije ulaganja tako da steknu uvid bi li bili u mogućnosti plaćati kamate i otplatiti glavnicu zajma odnosno kredita i u slučaju značajnog pada tržišne vrijednosti Dionica.

1.5.9 Transakcijski troškovi / naknade prilikom sekundarnog trgovanja Dionicama

Prilikom sekundarnog trgovanja Dionicama mogu se pojaviti transakcijski troškovi koji mogu umanjiti ili potpuno eliminirati potencijal zarade od trgovanja Dionicama. Transakcijski troškovi pojavljuju se najčešće u obliku brokerskih naknada ili naknada za usluge skrbništva. Stoga se ulagatelji trebaju, među ostalim, upoznati sa svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija s Dionicama prije donošenja investicijske odluke.

1.5.10 Rizici povezani s oporezivanjem ulaganja u Dionice

U trenutku izdanja ovog pregleda na snazi je Zakon o porezu na dohodak (NN 177/2004, 90/2005, 57/2006, 146/2008, 80/2010, 22/2012) prema kojem fizičke osobe plaćaju porez na dohodak od kapitala na primitke od dividendi u iznosu iznad 12.000,00 kuna godišnje, a u postocima koje predmetni Zakon propisuje. Kompanija ne može jamčiti da u budućnosti neće biti novih poreza vezanih za prava iz i u svezi s dionicama.

1.5.11 Zakonska ograničenja ulaganja pojedinih ulagatelja

Ulaganja određenih vrsta institucionalnih ulagatelja definirana su propisima čije pridržavanje je podvrgnuto nadzoru regulatora. Prilikom ulaganja u Dionice svaki ulagatelj treba provjeriti jesu li i u kojoj mjeri Dionice za njega zakonski dopuštena investicija, može li ih iskoristiti kao predmet osiguranja kredita te postoje li neka ograničenja koja reguliraju kupnju i davanje u zalog Dionica.

1.5.12 Uvrštenje i trgovanje na Zagrebačkoj burzi

Iako Kompanija u trenutku izrade ovog pregleda smatra da ne postoje razlozi zbog kojih se uvrštenje Dionica na Službeno tržište ne bi moglo provesti, budući da Kompanija ne može kontrolirati uvrštavanje i trgovanje vrijednosnim papirima na Zagrebačkoj burzi, Kompanija ne može jamčiti da će Dionice biti ili ostati uvrštene te da će se njima trgovati na Zagrebačkoj burzi. Pored toga, uvjeti na tržištu, regulatorne mjere ili tehnički ili drugi problemi mogu omesti

13

trgovanje uvrštenim Dionicama na Zagrebačkoj burzi te Dionice mogu biti podložne privremenoj obustavi trgovanja.

investicijska prilika – konsolidacija proizvodnje ... · 5 osnovni razlozi za investiranje snaga...

Documents