isces'15 zbornik apstrakata - wordpress.com · 2015. 12. 2. · međunarodna studentska...
TRANSCRIPT
MEĐUNARODNA STUDENTSKA
KONFERENCIJA NA TEMU
ZNANOSTI O OKOLIŠU
ISCES'15
1.
. ZBORNIK
APSTRAKATA
Izdavač:
Udruga za zaštitu okoliša i održivi razvoj RIO - Zagreb
Zagreb, Dubečka 67
Uredništvo
Dejan Mrđenović
Ivona Dučić
Lektura
Ivona Dučić
Publikacija izlazi isključivo u elektronskom izdanju
Serijska publikacija izlazi jednom godišnje i daje pregled radova objavljenih na međunarodnoj
studentskoj konferenciji na temu znanosti o okolišu
Autori su u potpunosti odgovorni za sve što je izneseno u njihovim radovima. Izdavač, uredništvo
Zbornika radova, te članovi Znanstvenog i Organizacijskog odbora međunarodne studentske
konferencije na temu znanosti o okolišu s time u svezi ne snose nikakvu odgovornost.
Zagreb, 2015.
e - ISSN zapis bit će dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Sadržaj
1. O udruzi RIO - Zagreb...........................................................1
2. Konferencija ISCES'15............................................................2
3. Znanstveni i organizacijski odbor konferencije.........................4
4. Program i satnica konferencije...............................................5
5. Sponzori konferencije............................................................7
6. Plenarni predavači................................................................8
7. Usmena izlaganja.................................................................9
8. Poster izlaganja.................................................................19
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
O Udruzi
Udruga je osnovana početkom 2015. godine
inicijativom nekoliko studenata
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu. Osnivanje udruge Rio vidjeli smo
kao jedan od načina borbe za dobrobit
okoliša te, jednako važno, edukaciju
stanovništva o toj temi.
Ubrzo nakon osnivanja se dogovara
sporazum o suradnji s "Udruženjem za
zaštitu životne sredine RIO" iz Novog Sada
kako bi zajednički cilj postao što rašireniji i
pristupačniji što većem broju ljudi iz različitih
zemalja. Među brojnim ciljevima i
djelatnostima kojima se ova udruga bavi,
ponajviše se ističe razmjena znanstveno-
edukativnog materijala u svrhu zaštite
okoliša s pojedincima i organizacijama diljem
regije, organiziranje radionica, seminara,
tribina i debata sa studentima i lokalnom
zajednicom, predstavljanje novih trendova u
svijetu i novih znanstvenih metoda
istraživačkog rada u polju zaštite okoliša te
umrežavanje sa studentima na nacionalnom i
regionalnom nivou. Udruga primarno djeluje
na području Republike Hrvatske i susjednih
zemalja, s mogućnošću djelovanja i na
području ostalih članica Europske unije.
Ciljevi udruge se temelje na principima
održivog razvoja i zaštite okoliša koji će biti
realizirani putem projekata i programa.
Ciljevi Udruge su: unaprjeđenje zaštite
okoliša, edukacija građana, a posebno djece i
mladih o važnosti čuvanja i zaštite okoliša,
organiziranje akcija vezanih za rehabilitaciju
ugroženih područja, kao i javno zalaganje za
promjenu navika u pogledu korištenja i
čuvanja prirodnih resursa, obnovljivih kao i
neobnovljivih, i u pogledu postupanja s
otpadnim materijalima.
Osnivači udruge: Ivan Klasić, Ivona Dučić,
Matko Mavračić
Članovi udruge: Lucia Perković, Sven
Rosandić, Iva Križić, Hvoje Višić, Zoran
Šargač, Arta Ali, Monika Radaković, Tonka
Šimurina, Petra Prenz, Paula Josić, Dejan
Mrđenović
Kontakt:
www.riozg.wordpress.com
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Konferencija ISCES'15
Prvo izdanje ove konferencije je bazirano na
temama o primjenjivim aspektima zaštite
okoliša, opasnostima koje trenutno prijete
našoj okolini te o održivosti sustava u kojem
trenutno živimo. Stručnjaci iz spomenutih
područja su sudionicima prezentirali glavne
točke koje čine okosnicu njihovih zanimanja,
a kolege studenti su prezentirali svoj
dosadašnji rad, što će im uvelike koristiti u
daljnjoj karijeri.
Inspirirani konferencijom FISEC u studenom
2014. u organizaciji udruge RIO iz Novog
Sada, ISCES će se od ove godine održavati
redovito u Zagrebu u organizaciji udruge RIO
Zagreb s nastojanjem da rastemo i razvijamo
ideju o potrebi za brigom o okolišu.
Područja koja su obuhvaćena konferencijom
podijeljena su na:
ZEMLJIŠTE
· Korištenje zemljišta i njegova zaštita · Monitoring zemljišta
· Mikroorganizmi kao indikatori kvalitete i
zaštite zemljišta
· GIS i zemljini resursi
· Projektiranje i izgradnja industrijskih i
komunalnih deponija i jalovišta
· Sanacija i rekultivacija deponija
· Zakonska regulativa te usklađivanje sa
propisima EU
· Remedijacija zagađenih industrijskih
lokacija
· Remedijacija - primjeri dobre prakse
· Nove tehnologije „zelene kemije“ i „zelenog
inženjerstva“
VODA
· Površinske vode
· Podzemne vode
· Priobalne vode Jadranskog mora
· Laboratorijske metode i monitoring
· Planiranje i eksploatacija kanalizacijskih
sistema
· Suvremene metode pročišćavanja otpadnih
voda i obrade mulja
· Zaštita vodoopskrbnih izvora
· Suvremeni postupci tretmana prirodnih voda
u cilju dobivanja vode za piće
· Kvaliteta vode isporučene potrošačima
ZRAK
· Modeliranje zagađenja zraka
· Mjerenje i monitoring zagađenja zraka
· Aerosoli i čestice
· Studije emisije
· Studije o širenju zagađenja
· Sprječavanje zagađenja pomoću suvremenih
metoda filtracije otpadnog zraka
ODRŽIVI RAZVOJ
· Nadležnost građevinarstva u smislu zelene
gradnje
· Arhitektonsko inženjerstvo održivog
projektiranja
· Energetska efikasnost
· Proizvodi održive zelene gradnje
· Permakultura
· Alternativni izvori energije
· Inovacije iz polja energetike
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
ZAKONODAVSTVO
· Zakonske regulative
· Organizacijski i ekonomski aspekti
· Energetska analiza i certifikacija
· Institucije i udruge
ZDRAVLJE
· Elektromagnetno zračenje i zaštita od
zračenja
· Medicina i globalizacija
· Utjecaj toksičnih tvari na zdravlje
· Uloga medicine i zdravstvene službe u
procesu unapređenja zdravlja stanovništva
· Zaštita i unapređivanje zdravlja u
onečišćenoj sredini
BILJKE I ŽIVOTINJE
· Bioraznolikost biljaka i životinja
· Biotehnologija u životnoj sredini
· Biljne vrsta za revitalizaciju tla
· Deforestacija
· Utjecaj kiselih kiša na okoliš
UPRAVLJANJE OTPADOM
· Medicinski otpad
· Električni otpad
· Radioaktivni i ostali opasni otpad
· Komunalni otpad i recikliranje
Sadržaj konferencije
obuhvaćat će sljedeće
znanstvene grane:
Biologija
Geologija
Kemija
Fizika
Geografija
Zaštita okoliša i prirode
Ekologija
Pravo
Sociologija
Poljoprivreda
Farmacija
Medicina
Sadržaj konferencije
obuhvaćat će sljedeće
znanstvene grane:
Biologija
Geologija
Kemija
Fizika
Geografija
Zaštita okoliša i prirode
Ekologija
Pravo
Sociologija
Poljoprivreda
Farmacija
Medicina
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Međunarodni znanstveni odbor konferencije:
dr.sc. Srđan Rončević (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)
dr.sc. Milena Bečelić-Tomin (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)
dr.sc. Vladimir Stojanović (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)
dr.sc. Slađana Krivokapić (Prirodoslovno – matematički fakultet, Univerztitet u Podgorici)
dr. sc. Nasiha Pozder (Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu)
doc. dr. Blaž Repe (Filozofski fakultet, Univerzitat u Ljubljani)
dr.sc. Nina Zupančič (Fakultet prirodnih znanosti i inžinjerstva, Sveučilište u Ljubljani)
dr. sc. Goran Klobučar (Prirodoslovno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)
dr.sc Danche Nikolovska Vrateovska (Ministarstvo finansija R.Makedonije; članica skupštinskog
Saveta - grad Shtip )
Organizacijski odbor:
Ivan Klasić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)
Ivona Dučić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)
Dejan Mrđenović (Prirodoslovno-matematički fakultet u Novom Sadu)
Zoran Šargač (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)
Ivana Buj (Sveučilište u Zagrebu)
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Sponzori konferencije
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Plenarni predavači
dr.sc. Ivan Güttler,
Državni hidrometeorološki zavod, Republike Hrvatske „Fizikalni uzroci klimatskih promjena“
dr.sc. Vladimir Stojanović
Sveučilište u Novom Sadu, Prirodoslovno –matematički fakultet, odsjek za geografiju
„Realizacija ciljeva održivog razvoja u zaštićenim područjima“
Eugen Vuković
Udruga Zelena akcija, Zagreb, Republika Hrvatska
„Funkcioniranje udruga u Republici Hrvatskoj“
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Usmena izlaganja
ISPITIVANJE UTICAJA SOLARNOG ZRAČENJA NA FENTON PROCES
Gordana Pucar, Milena Bečelić-Tomin, Đurđa Kerkez, Aleksandra Kulić Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet
Sažetak: U poslednje vreme, heterogeni Fenton proces nalazi sve veću primenu u tretmanu otpadnih voda, što je uslovilo sintezu stabilnog heterogenog katalizatora uz minimalna izluživanja metala, dugoročnu stabilnost i visoku katalitičku aktivnost. U ovom radu vršeno je ipitivanje uticaja sunčevog zračenja na efikasnost obezbojavanja vodenog ratvora boje Reactive Red 120, kao i na optimizaciju uslova Fenton reakcije uz upotrebu modifikovane gline kao katalizatora. Ključne reči: napredni procesi oksidacije, Fenton proces, modifikovana glina.
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
UTICAJ PROCESNIH PARAMETARA NA OBEZBOJAVANJE REACTIVE BLUE 4 BOJE PRIMENOM FENTON PROCESA
Aleksandra Kulić1, Gordana Pucar1, Milena Bečelić-Tomin1, Jovana Jokić1
Prirodno-matematički fakultet, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Univerzitet u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovića 3, 21000 Novi Sad, Republika Srbija
Sažetak: Značajan porast upotrebe sintetičkih boja u tekstilnoj industriji dovodi do njihovog ispuštanja u životnu sredinu kroz zagađene otpadne vode. Ovakvi efluenti se moraju prethodno tretirati, a kao efikasne tehnologije se predlažu unapređeni oksidacioni procesi. Jedna od efikasnih tehnika je heterogeni Fenton proces koji je primenjen u ovom radu za obezbojavanje sintetičkog rastvora Reactive Blue 4 (RB4) boje. Za potrebe realizacije Fenton reakcije kao katalizator je primenjena glina Na-bentonit modifikovana metodom impregnacije sa različitim koncentracijama Fe3+. Proučavani su efekti pH vrednosti, mase katalizatora, inicijalne koncentracije H2O2 i inicijalne koncentracije boje na efikasnost obezbojavanja. Nakon niza eksperimenata utvrđeni su optimalni uslovi pri kojima se postiže najveći procenat uklanjanja boje, a to je
Fe3+=3mmol/g, pH=3, m(katalizatora)=0,5g, H2O2=20mM i RB4=50mg/l. Takođe, praćeno je i izluživanje gvožđa, koje je variralo sa različitim uslovima reakcije, a za optimalne uslove iznosi 2 mg/l. Ključne reči: heterogen Fenton proces, katalizator, Reactive Blue 4, obezbojavanje, gvožđe
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
PRIMJENA MAKROCIKLIČKIH SCHIFF - OVIH BAZA
U KONTROLI KVALITETE ZRAKA
Milenko Korica1, Tomislav Balić2, Berislav Marković3 1Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Hrvatska
Sažetak: Makrocikli su cikličke molekule koje se sastoje od 9 atoma u prstenu od kojih tri moraju biti donori elektronskog para. Makrocikli su otkriveni sredinom 20. stoljeća i od tada predstavljaju važan dio raznih polja istraživanja, kako u kemiji, tako i u biologiji i medicini. Makrocikličke Schiffove baze zbog jednostavnosti primjene i sinteze su u zadnje vrijeme sve više zastupljene u istraživanjima. Sastavni su dio makrocikličke kemije koji je veoma popularan i sve više se razvija. U posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su uspješno proučavali različite vrste čvrstih materijala kod kojih se gledalo mogu li selektivno vezati plinovite vrste, materijale koji su zapravo organski porozni materijali i materijali koji se mogu naći u prirodi. Među ovim materijalima postoji veliko zanimanje za makrocikle koje mogu stvoriti otvorene cjevaste strukture u koje se mogu ugraditi plinovite vrste. U ovome radu opisane su sinteze novih makrocikličkih Schiffovih baza iz benzaldehida i diamina Svi dobiveni produkti okarakterizirani su RSA, FT-IR i TGA-DSC metodom.
Ključne riječi: makrocikl, Schiff-ove baze, strukturna karakterizacija
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
KORIŠĆENJE TOPLOTE DESTILER LUŽINE PRIMJENOM VISOKOTEMPERATURNE TOPLOTNE PUMPE
Stefan Pavlović
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Tehnološki fakultet
Sažetak: Proces proizvodnje kalcinisane sode, kao tipičan primjer procesa bazne hemijske industrije, je
veliki potrošač energije a naročito toplotne energije. Pored toga, proces proizvodnje kalcinisane sode je i
veliki rasipnik te energije. Najveći gubici toplotne energije se ostvaruju sa otpadnim tokom, destiler
lužinom. Iz postrojenja proizvodnje kalcinisane sode kapaciteta 1000 t/dan nastaje destiler lužina, kao
otpadni tok, u količini od 424646,0 kg/h (ili 370,2 m3/h). Ova količina destiler lužine je baza za sintezu i
analizu procesa korišćenja njene toplote. Mogućnost korištenja toplote destiler lužine manifestuje se na
nekoliko načina: u proizvodnji kalcijum-hlorida, ako takva postoji, u postrojenju regenaracije amonijaka
ako nema proizvodnje kalcijum-hlorida, za zagrijavanje voda u toplotnim šemama termocentrala i
kotlovnica. Još jedna od mogućnosti korištenja toplote destiler lužine jeste i primjena visokotemperaturnih
pumpi koje koriste niskotemperaturne energetske i industrijske otpadne tokove, kakav je i destiler lužina,
što je i prikazano u ovom radu. Nakon detaljnih istraživanja i uz korišćenje visokotemperaturnih toplotnih
pumpi (HTHP), predlaže se kao osnovna mogućnost korišćenja toplote destiler lužine, tj. korišćenje te
rekuperisane toplote u sistemima daljinskog grijanja. Ovaj osnovni postupak se sastoji iz dva stupnja:
adijabatskog isparavanja destiler lužine, smanjenjem temperature od 95 °C na 68,5 °C i prenošenjem
adekvatnog dijela toplote na vodu i adijabatskog isparavanja destiler lužine, smanjenjem temperature sa
68,5 °C na 41,4 °C i prenošenjem adekvatnog dijela toplote na vodu.
Ključne riječi: destiler lužina, visokotemperturne toplotne pumpe, kalcinisana soda, energetska efikasnost,
količina toplote.
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
EKOLOŠKI ASPEKTI OTPADA OD HIGIJENSKIH SREDSTAVA
Žarko Vranjanac1, Jovana Stojanović2 1Univerzitet u Nišu, Fakultet zaštite na radu u Nišu
Sažetak: Zastupljenost higijenskih sredstava danas poprima globalne razmere. To za sobom povlači i generisanje velikih količina otpada od higijenskih sredstava koje utiču na životnu sredinu. Efekti tih uticaja iskazuju se kroz ekološke pokazatelje. U dosadašnjoj literaturi i praksi malo pažnje je posvećeno sagledavanju uticaja higijenskih sredstava na životnu sredinu. Zato, ovaj rad ima za cilj, da ukaže na ekološke posledice koje su u funkciji sastava, količine i ambalaže otpada od higijenskih sredstava. Na osnovu literaturnih podataka i sprovedenog istraživanja, došlo se do rezultata koji sveobuhvatno ukazuju na opterećenje životne sredine ovim otpadom. Ključne reči: otpad, higijenska sredstva, životna sredina
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
ISPITIVANJE EFIKASNOSTI STABILIZACIJE SEDIMENTA SA „ZELENIM“ NANOMATERIJALOM PRIMENOM TESTOVA IZLUŽIVANJA
Nataša Slijepčević, Dragana Tomašević Pilipović, Božo Dalmacija, Milena Bečelić-Tomin, Đurđa Kerkez, Srđan Rončević, Jelena Spasojević
Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet
Sažetak: U zavisnosti od stepena zagađenja sediment je nekad neophodno podvrgnuti određenim tretmanima remedijacije. Pojam stabilizacije je opšti pojam koji se koristi za opisivanje širokog spektra tehnika remedijacije koje služe da transformišu otpad u oblike koji će biti manje problematični po životnu sredinu. U ovom radu vršeno je ispitivanje procesa izluživanja metala iz sedimenta stabilizovanog pomoću nano nula valentnog gvožđa (eng. nZVI) sintetisanog primenom ekstrakta lišća hrasta (OL-nZVI) kao i prednosti i ograničenja različitih testova kao sredstava za predviđanje ponašanja kontaminanata.
Ključne reči: zagađeni sediment, stabilizacija, zelena sinteza nZVI, izluživanje metala.
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
ODREĐIVANJE DISTRIBUCIJE ŠARGANA (VIPERA URSINII MAKROPS ) I FAKTORA KOJI
GA UGROŽAVAJU NA PLANINSKOJ TRANSVERZALI ORJEN, LOVĆEN, RUMIJA. Erdal Ajanović1, Vuk Iković1, Slađana Gvozdenović1, Vernes Zagora1
1Crnogorsko Društvo Ekologa, Podgorica Sažetak: Cilj ovog rada bio je određivanje distribucije šargana (Vipera ursinii macrops) na jugu Crne Gore. Ova vrsta živi isključivo na visoko-planinskim livadama, goletima, predstavlja reliktnu vrstu a podvrsta ssb. macrops, endem je Balkanskog poluostrva. Preciznu distribuciju ove najugroženije Evropske otrovnice u Crnoj Gori još uvijek niko nije odredio, dok se u regionu zaštitom ove vrste naučnici bave već više od deceniju. Zbog uticaja ekonomskog i turističkog razvoja Crne Gore na planine južne regije (Orjen, Lovćen i Rumija), uvidjeli smo da je neophodno da se najprije ovde pronađu i pokušaju zaštititi sve populacije ove vrste. Dodatan razlog bio je i to što, zbog nedostatka informacija, crnogorski zakon šargana ne prepoznaje kao ugroženu vrstu. Zaštitom ove vrste ujedno se štite i planine, posebno visoko-planinske livade, koje predstavljaju najljepše, ali ujedno i jedne od najugrožnijih djelova ekosistema.
Ključne riječi: šargan, distribucija, južna regija Crne Gore, visoko-planinske livade, zaštita.
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
GEOEDUKACIJSKI POTENCIJAL JANKOVCA NA PAPUKU
Neven Tandarić
Udruga Zeleni prozor
Sažetak: Geoedukacija je relativno nov pojam u svijetu i Hrvatskoj, a podrazumijeva edukativne
vrijednosti vezane uz geoprocese i georesurse u krajoliku te njihove međuodnose s ostalim
sastavnicama okoliša. U ovom je radu kroz metodologiju inventarizacije i evaluacije geolokaliteta
određen geoedukacijki potencijal šireg područja Jankovca na Papuku. Korištena metodologija
obuhvaća terenski rad na kojem su inventarizirani potencijalni geolokalitetii kabinetski rad
tijekom kojeg je kroz kvantitativnu procjenu određena njihova prirodoznanstvena, socioznanstvena
i didaktička vrijednost te ograničenja korištenja. Najveći geoedukacijski potencijal utvrđen je za
dolinu Jankovac, a velik potencijal imaju i slap Skakavac i dolina Kovačice te vidikovci Ivačka glava
i Nevoljaš dok speleološki objekti bilo zbog smanjenje prirodoznanstvene vrijednosti ili zbog
dostupnosti imaju umjereni do manji geoedukacijski potencijal. Taj bi se potencijal mogao
iskoristiti kroz poučnu stazu koja omogućuje posjetiteljima učenje na licu mjesta, a prilagođena je
za amatere, ali i za učenike.
Ključne riječi: geoedukacija, geolokaliteti,Jankovac, Papuk, geopark, georaznolikost
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
UTICAJ GEOLOŠKOG SASTAVA I TIPA NASELJA NA DISTRIBUCIJU RADONA (222Rn) U URBANIM SREDINAMA NOVOG SADA I TEMERINA
Kristina Kalkan1, Sofija Forkapić2, Imre Nađ3, Biljana Basarin4, Milica Solarević5
1Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo
Sažetak: Ovaj rad predstavlja skromni doprinos problematici radona u životnoj sredini. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da Novi Sad i Temerin nisu problematična naselja po pitanju radona jer les i aluvijalni sedimenti ne predstavljaju značajne emitere radona zbog velike porozne moći. Rezultati merenja radona pokazuju generalno niske vrednosti, što je i u skladu sa letnjim delom godine. Uslovno, varijeteti černozema sa većom poroznošću u odnosu na druge tipove zemljišta daju veće vrednosti radona i u zatvorenom prostoru i u zemljištu u slučaju oba naselja.
Ključne reči: radon, korelacija, Temerin, Novi Sad, ugljeni kanister, RAD7
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
KARTOGRAFSKI PRIKAZ ZONA UGROŽENIH OD MORA, PLAŽA FONTE DE TELHA, COSTE DE CAPARICA, PORTUGAL
Valerija Butorac¹, Mihaela Tudor² ¹Prirodoslovno matematički fakultet, odsjek za geografiju, Sveučilište u Zagrebu
²Instituto de Geografia e Ordenamento do Território, Universidade de Lisboa
Rad je izrađen unutar programa monitoringa obalnih zona ugroženih od mora, te je cilj uspostava zona
rizika/hazarda na plaži Fonte de Telha u Portugalu. Sam proces uspostave zona rizika/hazarda baziran je
na terenskom radu te na obradi prikupljenih podataka u kombinaciji sa sekundarnim podacima
(prikupljenim u sklopu dvogodišnjeg monitoringa). Osim izračuna temeljenih na prikupljenim primarnim i
sekundarnim podatcima, u obzir je uzet najgori scenarij klimatskog modela IPCC-a. Konačno, postavljene su
set-back linije za 2050. i 2100. godinu.
Klučne riječi: Obalne zone ugrožene od mora, rizik/hazard, IPPC
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Poster izlaganja
PRIMENA ZELENO-SINTETISANOG nZVI KAO KATALIZATORA U FENTON PROCESU ZA DEGRADACIJU ANTRAHINONSKE BOJE
Djurdja Kerkez1, Milena Bečelić-Tomin1, Dragana Tomašević1, Gordana Pucar1, Nataša Slijepčević1, Božo Dalmacija1, Maja Đurendić-Brenesel2
1Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
2 Centar za sudsku medicinu, toksikologiju i molekularnu genetiku, Klinički centar Vojvodine, Novi Sad.
Sažetak: Cilj ovog rada bio je da se ispita i optimizuje proces obezbojavanja sintetičkog rastvora reaktivne boje Reactive Blue 4 (RB4), primenom nano nula valentnog gvožđa sintetisanog uz pomoć ekstrakta lišća hrasta (OAK-nZVI) u Fenton procesu. Ispitivanje je obuhvatilo optimizaciju uslova obezbojavanja rastvora boje, uz variranje doza vodonik-peroksida, pH vrednosti, i doza pripremljenog OAK-nZVI. Optimizacija je vršena metodom odzivne površine (eng. Response Surface Methodology, RSM). Postupak odzivne površine predstavlja jednostavan i široko upotrebljavan metod ispitivanja odnosa između nezavisnih parametara procesa i različitih karakteristika dobijenog proizvoda, ili zavisnih veličina procesa. Svi dobijeni rezultati pokazuju da je nano nula valentno gvožđe sintetisano uz pomoć ekstrakta lišća hrasta (OAK-nZVI) efikasan katalizator i izvor gvožđa u Fenton procesu. Pri optimalnim uslovima postignuta je efikasnost obezbojavanja od 95%. Ključne reči: Fenton proces, obezbojavanje, antrahinonske boje, zeleno nano nula valentno gvožđe
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA TEŠKIM METALIMA USLIJED POPLAVA
NA OBALNIM PODRUČJIMA RIJEKE DRAVE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
Igor Tošić1, Dinko Vujević1, Dino Bosilj1, Davor Zemljak1, Zvjezdana Stančić1
1Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet, Hallerova aleja 7, HR-42000 Varaždin, Hrvatska
Sažetak:Intenzivnim razvojem industrije, poljoprivrede i urbanizacije dolazi do pretjerane emisije teških
metala u okoliš koji zbog svojstva bioakumulativnosti izražavaju svoje negativne učinke na sve sastavnice
okoliša i žive organizme u cjelini. U okviru ovoga rada istražena je prisutnost pojedinih teških metala u
uzorcima tla i biljaka na području sjeverozapadne Hrvatske, uz tok rijeke Drave. U svrhu utvrđivanja
stvarne prisutnosti akumuliranih teških metala na obalnom području rijeke Drave u travnju 2014. godine
pristupilo se prikupljanju uzoraka tla i biljaka na ukupno sedam lokacija na području Varaždinske županije.
Ta područja su povremeno izložena poplavama zbog izlijevanja rijeke Drave i nanosa mulja onečišćenog
teškim metalima koji su u rijeku dospjeli kao posljedica antropogenih i prirodnih procesa na uzvodnim
dijelovima toka Drave u Sloveniji i Austriji. U uzorcima biljaka i tla određene su koncentracije arsena (As),
bakra (Cu), kadmija (Cd), kroma (Cr), kobalta (Co), cinka (Zn), željeza (Fe), mangana (Mn), nikla (Ni), olova
(Pb) i žive (Hg). Dobiveni rezultati ukazuju da na pojedinim lokacijama koncentracije nekih teških metala
premašuju zakonom propisane maksimalno dopuštene koncentracije (MDK). Utvrđeno je prekoračenje MDK
za kadmij, olovo, cink, bakar i nikal.
Ključne riječi: teški metali, poplave, rijeka Drava, onečišćenje okoliša, fitoakumulacija.
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
MOGUĆNOST RECIKLIRANJA METALNOG OTPADA NASTALOG U KUĆANSTVIMA
Nikola Kaniški1, Dinko Vujević1 1Sveučilište u Zagrebu,Geotehnički fakultet, Zavod za inženjerstvo okoliša, Hallerova aleja 7, HR-
42000 Varaždin, Hrvatska Sažetak: Komunalni otpad sastoji se od nekoliko komponenata. Jedna od komponenata komunalnog (kućnog) otpada je i ambalažni otpad od kojih određenu količinu čini metalna ambalaža, koja je u pravilu nepovratna. Gotovo sve vrste metalnog otpada mogu se vrlo dobro reciklirati pri čemu se štede prirodne sirovine i energija te se smanjuje onečišćenje okoliša. U okviru ovog rada provedena je preliminarna analiza količina nastalog metalnog otpada iz 12 kućanstava na području Varaždinske županije u razdoblju od šest mjeseci počevši od mjeseca travnja zaključno s rujnom 2015. godine. Cilj ovog rada je podizanje svijesti i informiranje građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada u kućanstvima kako bi se smanjila potrošnja prirodnih resursa, zaštitio okoliš te otvorila nova radna mjesta.
Ključne riječi: komunalni otpad, metalna ambalaža, recikliranje, odvojeno prikupljanje otpada
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
UTJECAJ ONEČIŠĆENJA NA MIKORIZNE GLJIVE
Vedran Bahun Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak: Gljive su heterotrofni organizmi kojima je za energiju i rast potreban ugljik. Tijekom evolucije su razvile tri različite trofičke strategije za opskrbu ugljikom, pa postoje kao saprotrofi, nekrotrofi i biotrofi. Mikorizna simbioza je najstarija i najraširenija simbioza gljiva s biljkama. Mikoriznezajednice imaju važnu ulogu u procesima kruženja hranjivih tvari u kopnenim staništima. Vjerojatno je da mnoge mikorizne gljive vrše slične ekološke funkcije, pa gubitak pojedine vrste u ukupnoj zajednici gljiva nužno ne mijenja primjetno funkcioniranje ekosustava niti njegovu produktivnost (iako će to ovisiti o stupnju lokalne raznolikosti). Međutim, gubitak ekoloških funkcija određenih zajednica mikoriznih gljiva i zamjena drugim mikobiontima s različitimekološkim funkcijama može imati značajne posljedice za funkcioniranje i održivost ekosustava. Mikorizne gljive izložene su različitim oblicima okolišnog stresa. Oni uključuju različite fizičke, kemijske i biološke učinke. Također, oni mogu biti i antropogeni oblici stresa koji proizlaze iz primjene gnojiva, vapna i pepela nastalog sagorijevanjem drva ili iz zasićenja ugljikovim dioksidom. Stresni faktori mogu neposredno djelovati na sâme mikorizne gljive ili posredno nastati kroz smanjenu raspodjelu asimilata biljke domaćina uzrokovanu odgovorima biljke na promjene u okolišu. S druge strane, mikorizne gljive mogu imati veliki stupanj tolerancije na stres, a mogu i omogućiti toleranciju biljaka domaćina na stresne uvjete. Zabilježeni su mnogi slučajevi utjecaja antropogenog onečišćenja iz industrijskih i/ili gradskih izvora na ECM simbioze. Jasan dojam o učincima onečišćivača na mikorizne zajednice može se dobiti iz mnogobrojnih istraživanja koja su u obzir uzela utjecaj različitih onečišćivača, pojedinačno ili u kombinaciji, na kolonizaciju i strukturu zajednica mikoriznih gljiva u stakleničkim ili terestričkim sustavima. Cilj ovoga rada je omogućiti pregled dosadašnjih spoznaja o djelovanju različitih tvari, prirodnog i/ili antropogenog podrijetla, na mikorizne gljive kao i njihovih mehanizama obrane od stresa uzrokovanog onečišćivačima. Ključne riječi: mikoriza, stres, antropogeno onečišćenje, onečišćivači
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
NUTRITIVNE I TOKSIČNE VRIJEDNOSTI MATERIJALA NASTALOG PRERADOM DRVETA
Erdal Ajanović 1 , Vernes Zagora 1
1.Prirodno-matematički fakultet, odsjek za Biologiju, Sveučilište Crne Gore
Sažetak: Ideja zahvaljujući kojoj je I nastao ovaj rad jeste ispitivanje deponovanog materijala u Pljevljima
koji je značajno narušio jedan ekosistem. Grad Pljevlja je u Evropi prepoznat kao grad sa velikim
potencijalima ali I veoma narušenom životnom sredinom . Drvna industrija koja funkcioniše zadnjih 60
godina u Pljevljima svojom aktivnošću ostavlja velike količine strugotine , čijim odlaganjem je potpunosti
izmijenjena I denaturisana lijeva obala rijeke Ćehotine. U ovom radu je vršeno ispitivanje uzoraka sa više
djelova deponije kako bi se utvrdila toksična I nutritivna vrijednost odloženog materijala koji se djelimično
koristi kao dodatak supstratu za uzgoj biljaka na teritoriji Pljevalja .
Ključne riječi : otpad drveta , Pljevlja , deponija , nutritivne I toksične vrijednosti otpada
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Udruga za zaštitu okoliša i održivi razvoj RIO Zagreb
Dubečka 67, 10040 Zagreb, Hrvatska
OIB: 76044909745
e-mail: [email protected]
www.riozg.wordpress.com
IBAN: HR4224840081107352175
Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015
Zagreb, 2015.
e - ISSN zapis bit će dostupan u računalnom
katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu