ishrana biljaka 2010 web

Upload: marko-kostic

Post on 13-Jul-2015

2.711 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Ishrana biljaka

UVOD I SADRAJUsled dugodinjeg gajenja biljnih kultura, zemljite se osirumauje prirodnim sadrajem hranljivih elemenata. Nedostatak hranljivih elemenata moe nastati i usled ispiranja u dublje slojeve zemljita, kao i obrazovanjem nepristupanih oblika za biljku. Kako bi postigli oekivane/planirane rezultate a istovremeno ouvali plodnost zemljita, u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, sve su vei zahtevi za agrohemijskim analizama zemljita (sadraj ukupnog azota, fosfora, kalijuma, kalcijumkarbonata, pH vrednost i sadraj organskih materiija), kao i analizom biljnog tkiva, a zbog racionalne prihrane kultura koje se gaje. Ishrana biljnih kultura se moe ispravno izvesti kada se utvrdi raspoloiva kolina hranljivih materija u zemljitu, brzina menjanja koliine raspoloivih hranljivih materija (usvajanje, ispiranje,...), i koliine hranljivih materija neophodnih za prihranu. ubrenje direktno utie na plodnost i strukturu zemljita, regulie trajanje vegetacije i optimalni porast vegetativne mase, pojaava otpornost kultura prema niskim temperaturama, bolestima i tetoinama, a doprinosi boljoj rodnosti i kvalitetu. Zbog toga je redovno ubrenje postala obavezna agrotehnika mera. Kod izbora vrste ubriva i naina primene, moraju se uvaiti kako agronomski tako i ekonomski razlozi, radi racionalizacije u proizvodnji.

Sadraj Ishrana biljaka Elementi biljne proizvodnje Proizvodni program

3

ISHRANA BILJAKADa bi se biljka pravilno razvila neophodno je da ima pristup svim potrebnim hranljivim elementima. Justus von Liebig (1803. 1873.) Liebigove mineralna teorija ishrane biljka moe se predstaviti u nekoliko injenica: Mineralne materije u biljci su neophodni, a ne sluajani sastojci Biljke za ivot zahtevaju 16 elemenata Biljne vrste zahtevaju razliitu koliinu mineralnih materija Nedostatak mineralnih materija u zemljitu moe se nadoknaditi ubrenjem Humus nije neophodan za ivot biljaka, ali je veoma znaajan kao izvor hranljivih elemenata

Zavisnost prinosa od sadraja mineralnih materija u zemljitu izraena su Liebigovim zakonom minimuma prema kome je visina prinosa ograniena elementom u najmanjoj koliini.

pHpH vrednost je jedna od osnovnih osobina zemljita. pH kontrolie hemijske, fizike i bioloke osobine zemljita i utie na: pristupanost pojedinih hranljivih elemenata i efikasnost ubrenja pokretljivost ubriva stabilnost zemljita pokretljivost vode u zemljitu i njegovu aeraciju toksinost jona mikrobioloku aktivnost rast biljaka efikasnost pesticida ivotnu okolinu

Vremenom pod utcajem vie inioca dolazi do promene sadraja alkalnih i zemnoalkalnih metala, tako da ispiranje baza (najee Ca) izaziva promenu zemljita kako u hemijskom tako i fizikom pogledu. Ispiranje baza u zemljitu poinje sa koliinom padavina veim od 630 mm godinje. U tom procesu dolazi do zamene baznih jona sa vodonikovim i kiselost zemljita raste (pH pada ispod 7). Takoe, pH u gornjih 5 cm povrine zemljita esto je nii za 0.5 do 1.0 pH jedinice prema ostalom delu zemljita, najee zbog ubrenja azotom. Kiselost zemljita mogu izazvati i industrijska zagaenja, kao i kisele kie oko podruja velikih energetskih postrojenja.

4

Klasifikacija zemljita u odnosu na pH vrednostGrupa zemljita I II III IV V pH Vie od 7,2 6,51 - 7,2 5,51-6,5 4,51-5,50 Manje od 4,5 Reakcija zemljita Alkalna-bazna Neutralna Slabo kisela Kisela Jako kisela

Poveanjem kiselosti zemljita nastaje niz problema u ishrani bilja. Nakupljanje gline na odreenoj dubini omoguuje nastanak vodo-nepropusne zone . U takvim okolnostima (pH5,8-6

>5,8-6

FOLIJARNA ISHRANA, JO JEDAN ELEMENT U PONUDI ANGIBAUD-A Ako kaemo da je ishrana biljke preko korenovog sistema neophodna za njen razvoj, moemo rei da postoji jo jedan put, put ishrane preko lia koji omoguava primanje nutritivnih elemenata. Ovo je praktina metoda ishrane biljke. Meutim, primenu folijarne ishrane moramo posmatrati kao dodatni vid ishrane, a ne kao reenje koje e zameniti klasinu fertilizaciju preko korenovog sistema. Ovo je naroito vano za oligoelemente koji se ovim putem mogu uneti u malim koncentracijama. Primena prehrane preko lia zavisi od brojnih faktora koji su vezani za samu biljku (vlanost povrine lista, starost biljke, itd...), zatim, za spoljanju sredinu (temperatura, reim vlanosti, itd...) i najzad, za rastvor koji se primenjuje (hemijska forma, pH, koncentracija, itd....) .

Deset pravila folijarne prihrane

Preventivno ili brzo korigovati (stvarnu ili indukovanu) nutritivnu karencu ili deficit. Prehranu prilagoditi to je bolje mogue potrebama biljke i odgovoriti na kritine faze u gajenju. Dopuniti prehranu preko korena i korigovati privremeno lou ishranu. Obezbediti unos elemenata na onim mestima gde je to potrebno, to jest na nivou mesta razmene i prerade. Pomoi da se prebrode teki periodi : hladnoa, stres vezan za hidroloku situaciju, sua.... Osloboditi se negativnih faktora iz zemljita (krenjaka zemlja, antagonizmi...) ili negativnih faktora vezanih za klimu (niske temperature, vlanost, itd....) Utvrditi i definisati na optimalan nain elemente koji e biti dodati , sa najniim efikasnim koliinama unosa u zemlju, bez rasipanja i uz potovanje ivotne sredine. Iskoristiti iroke mogunosti i pogodnosti koje nudi folijarna prehrana: laka primena, irok spektar fizike kompatibilnosti. Izabrati oblike koji su najbolje prilagoeni, imajui na umu njihove pojedinane sposobnosti prodiranja u biljku ili migracije iz biljke : helatna jedinjenja, soli, okside.... Delovati, osim na prinos, i na parametre kvaliteta: boju, vrstinu ili mogunost uvanja voa i povra, istou ako je u pitanju vinova loza, itd...

27

Program tenih NPK ubriva sa aminokiselinskim dodatkom ACTIVEG formula Activeg je NPK klasa tenih ubriva sa dodatkom magnezijuma i ostalih mikroelementima sa kompleksom aminokiselina za folijarnu prihranu biljka Formula5.8.10+0,2 MgO+ ME+aminokiseline 4-5 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 10-15 cm 5 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 8-10 cm i na 10 dana ponovo 5-6 l/ha1 do 2 puta od faze porasta 3-5 listova 4 l/ha 2 do 5 puta na svakih 12 dana 3-5 l/ha 3 do 5 puta na svakih 15 dana 3-5 l/ha 2 do 4 puta od faze obrazovanja lisne mase 6.6.8+2 MgO+ ME+aminokiseline 4-5 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 10-15 cm 4 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 8-10 cm i na 10 dana ponovo 4 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 3-5 listova 3 l/ha 2 do 6 puta od cvetanja do obrazovanja plodova svakih 10 dana 3-5 l/ha 3 do 5 puta na svakih 15 dana 4-5 l/ha 2 do 4 puta od faze obrazovanja lisne mase 12.4.6+0,2MgO+ ME+aminokiseline 4-5 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 10-15 cm 4 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 8-10 cm i na 10 dana ponovo 4 l/ha 1 do 2 puta od faze porasta 3-5 listova 3 l/ha 2 do 6 puta od obrazovanja plodova 3-5 l/ha 3 do 5 puta na svakih 15 dana 4-5 l/ha 2 do 4 puta od faze obrazovanja lisne mase

Krompir

Soja, pasulj

Kukuruz

Voarstvo

Povrtarstvo

Vinogradarstvo

ChopinChopin je teno ubrivo azotno-sumporne formule sa dodatkom aminokiselina za folijarnu prihranu biljaka. Posebno je namenjen za useve koje zahtevaju poveanu koliinu sumpora kao to su itarice, uljna repica, kupusnjae (kupus, kelj, i dr)

Prvi tretman5 lit/ha Bokorenje 5 lit/ha Izduivanje i obrazovanje pupoljka

Drugi tretman5 lit/ha Od vlatanja do klasanja 5 lit/ha Poetak formiranja prinosa

itarice

Uljana repica

28

GALENIKA FITOFARMACIJA A.D Program tenih ubriva za folijarnu prihranu

Foligal superFoligal super je kompleksno teno NPK ubrivo sa mikroelementima. Koristi se za ubrenje razliitih biljnih vrsta (povre, voe, vinove loze, eerne repe) na razliitim tipovima zemljita. Sastav: azot 8% fosfor 8% kalijum 6% gvoe 0,02% mangan 0,02% bor 0,01% bakar 0,02% molibden 0,001% cink 0,006% Boja: zelena Zapreminska masa 1,22 g/cm3 Koliina primene: U ratarstvu 3 l/ha U povrtrstvu 1-3 l/ha U voarstvu i vinogradarstvu u koncetraciji 0,2-0,3 % (20-30 ml/10 lit vode) Broj tretmana u toku godine: 3-5 puta Vreme primene: U toku vegetacije.

Foligal BorFoligal bor je teno ubrivo sa mikroelementima. Koristi se za ubrenje razliitih biljnih vrsta (povre, voe, vinove loze, eerne repe) na razliitim tipovima zemljita. Sastav: Bor 8% Boja: svetlo uta Zapreminska masa 1,268 g/cm3 Koliina primene: U ratarstvu, povrtrstvu i zasadima masline 1,5-2 lit/ha U voarstvu i vinogradarstvu u koncetraciji 0,2-0,3 % (20-30 ml/10 lit vode) Broj tretmana u toku godine: 2-3 puta Vreme primene: U vinogradarstvu pre cvetanja, kod eerne repe u fazi 4-6 listova i neposredno pred zatvaranje redova, kod deteline u prvoj fazi porasta u povrtarstvu pre cvetanja i pred formiranje plodova i voarstvu pre cvetanja do faze cvetanja.

29

Neorgansko sloeno vrsto NPK ubrivo sa mikrolementimaProizvoa: K+N EFTHYMIADIS S.A. Greec Uvoznik i distributer: Galenika Fitofarmacija a.d.

ORIGINAL

Simptomi nedostatka pojedinih elemenata

Nedostatak azota (N) i normalan kukuruz

Nedostatak fosfora (P) na rasadu paradjza

Nedostatak fosfora (P) kukuruz

Nedostatak kalijuma (K) soja

Nedostatak kalijuma (K) list dinja

Nedostatak kalijuma (K) kukuruz

Nedostatak kalijuma (K) na listu paprike

Nedostatak kalijuma (K) na vinovoj lozi

Nedostatak kalijuma (K) na plodu paradajza

Nedostatak kalijuma (K) na vou

Nedostatak kalcijuma (Ca) plod paprika

Nedostatak kalcijuma (Ca) gorke pege jabuka

Nedostatak kalcijuma (Ca) krstavac

Nedostatak kalcijuma (Ca) plod krstavca

Nedostatk kalcijuma (Ca) list paradajza

(Fe) nedostatak list paradajza

(Fe) nedostatak jabuka

Nedostatak gvoa (Fe) breskva

Nedostatak gvoa (Fe) kod lista paradajza

Nedostatak (Mg) na listu krastavca

31

Nedostatak magnezijuma (Mg) list vinje

Nedostatak magnezijuma (Mg) na jabuci

Nedostatak magnezijuma (Mg) na listu paradajza

Nedostatak magnezijuma (Mg) na listu jagode

Nedostatak mangana (Mn) list krastavaca

Nedostatak mangana (Mn) na listu jabuke

Nedostatak mangana (Mn) na listu soje

Nedostatak mangana (Mn) na listu trenje

Nedostatak mangana (Mn) na liu penice

Nedostatak mangana (Mn) list paradajza

Nedostatak molibdena (Mo) na biljkama luka

Nedostatak sumpora (S) na kupusu

Nedostatak sumpora (S) jeam

Nedostatak cinka (Zn) kod lista kukuruza

Nedostatak cinka (Zn) na listu kukuruza

Nedostatak bora (B) soja

Nedostatak mikroelemenata breskva

Nedostatak mikroelemenata vinova loza

Nedostatak hranjivih materija na biljci krastavca

nedostatak hranjivih materija penica

32

Odeljenje agro tehnologijerukovodilac odeljenja za agro tehnologijeSran Arsi dipl.ing. sedite: Ni mob: 063/ 457 710 e-mail: [email protected]

P

NFe

komercijalno struni saradnik za VojvodinuMr Aimovi Radivoje mob: 063/ 457 714 e-mail: [email protected]

komercijalno struni saradnik za SrbijuPetrovi Goran dipl.ing. mob: 063/ 457 739 e-mail: [email protected]

KZnCu

www.fitofarmacija.rs

B

Mg