PISMENA PRIPREMA ZA ČAS Tema: Anoreksija, bulimija i gojaznost

(Obrada)

Tarik HASANIĆ,

dipl. pedagog – psiholog

Priprema za ČOZ

Škola: Osnovna škola „Maglaj“ Maglaj

Datum: 8. 11. 2011.

Razred i odjeljenje: VIII-c

Nastavni predmet: Odjeljenska zajednica

Nastavna jedinica: Anoreksija, bulimija, gojaznost

Tip časa: Obrada novog nastavnog gradiva

Oblici rada: frontalni, individualni, grupni rad, rad u parovima

Nastavne metode: usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, laptop, projektor, tabla, slike, video klip

Zadaci časa:

1. Obrazovni: shvatiti pojam i osnovne karakterisitke anoreksije, bulimije i gojaznosti,

proširiti dosadašnja znanja o značaju zdrave prehrane, uočiti i prepoznati razlike i

sličnosti između anoreksije i bulimije.

2. Funkcionalni: sposobnost prihvatanja vlastitog tjelesnog selfa, razvoj intelektualnih,

voljnih sposobnosti kao i sposobnosti za analizu, identifikaciju, kao i sposobnost uviđanja

sličnosti i razlika između pojava.

3. Odgojni: razvoj i stvaranje pozitivne socio-emocionalne atmosfere u razredu, poticanje

aktivnog slušanja, razvoj interesa, karakternih crta, istrajnosti, poštenog i korektnog

odnosa kako prema drugima tako i prema samom sebi.

Literatura:

1. Davison G. C. i Neale J. M. (2002). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.

Jatrebarsko: Naklada Slap

2. Sue D., Sue DW., Sue S. (2003). Understading abnormal beahavior (6th ed). New York:

Houghton Mifflin Company

3. Vidanović J., Kolar D. (2003). Mentalna higijena. Beograd: Linea (Sremčica)

4. http://hr.wikipedia.org/

5. http://intermezzo.ba/

Artikulacija časa Uvodni dio:

Diskusija – da li razmišljate o hrani koju jedete? Da li je to zdrava hrana? Koliko često

vam se desi da uzimate onu hranu za koju ste čuli da i nije zdrava?

Hoće li nam neko reći šta je jučer jeo, odnosno koju je hranu konzumirao?

Da li znate neke poremećaje, odnosno probleme koji se mogu pojaviti ukoliko je naša

ishrna neadekvatna, loša, ukoliko jedemo previše hrane, ili pak ukoliko odbijamo da uzimamo

hranu?

Cilj časa – upoznati učenike sa osnovnim karakteristikama, simptomima, tjelesnim i

emotivnim karakteristikama osoba sa anoreksijom, bulimijom i gojaznošću, kroz saradnju i

interakciju sa učenicima.

Glavni dio:

Anoreksija – definicija, osnove karakteristike, simptomi, slike anoreksičnih osoba

(prezentacija, slajdovi, slike, razgovor sa učenicima – diskusija).

Manoreksija – anoreksija kod muškaraca kroz primjer manekena Džeremi Gilicera

(slajdovi, slike – razgovor sa učenicima - diskusija).

Bulimija – osnovne karakterisitke, razlika između anoreksije i bulimije, znakovi koji

ukazuju na bulimiju (slajdovi, slike, razgovor sa učenicima – diskusija).

Gojaznost / pretilost – definicija, osnovne karakterisitke, posljedice od gojaznosti

(slajdovi, slike).

Grupni rad – podjela učenika u četiri grupe (1. grupa – važnost zdrave prehrane; 2. grupa

– uzroci poremećaja ishrane /kako da ne dođe do anoreksije, bulimije ili gojaznosti/; 3. grupa –

igrokaz /dramatizacija/; 4. grupa – načini liječenja / pomoći).

Završni dio:

Evaulacija časa (evaluativni listovi – rad u paru).

Video klip (ukoliko osten vremena)

Ukazivanje na važnost pravilne prehrane (citat Hipokrata).

Pohvala svim učenicima, posebno najaktivnijim.

UVODNI DIO:

Priprema prostorne i odgojno-obrazovne klime za rad (evidentiranje časa, predstavljanje,

formiranje grupa učenika, molba za saradnju i aktivno učestvovanje u radu).

Psihološka priprema učenika

Da bismo adekvatno funkcionirali, održavali se u životu, potrebno je da unosimo hranu u

naš organizam. Automobili koriste gorivo kako bi se pokrenuli, a ljudi hranu. Kada smo gladni,

onda smo uznemireni, ljutiti, teško mislimo, a još teže radimo jer nam nedostaje energije.

Sigurno vam vaši roditelji govore kako morate jesti da biste bolje učili. Zar ne? Međutim, često

unosimo hranu koja i nije baš najzdravija. U tom trenutku najvažnije nam je da zadovoljimo

glad, ne razmišljajući o nekim drugim posljedicama.

Diskusija – da li razmišljate o hrani koju jedete? Da li je to zdrava hrana? Koliko često

vam se desi da uzimate onu hranu za koju ste čuli da i nije zdrava? (Saslušamo učenike)

Dakle, prema hrani se odnosimo različito. Neko voli zdravu hranu, odnosno hranu sa

puno povrća, voća, prirodnih sokova i sl. Dok drugi uživaju i u onoj hrani za koju smo čuli da je

nezdrava, odnosno hrani koja može štetno utjecati na naš organizam.

Hoće li nam neko reći šta je jučer jeo, odnosno koju je hranu konzumirao? (Saslušamo

učenike).

Kao što smo već rekli, ponekad jedemo i onu hranu za koju znamo da je nezdrava. Naša

ishrana treba da se sastoji od što više povrća, voća, prirodnih sokova, koji će nam dati snagu.

Ukoliko ne vodimo računa o našoj ishrani mogu se pojaviti različiti problemi. Pa tako, postoje i

različiti poremećaji ishrane. Da li znate neke poremećaje, odnosno probleme koji se mogu

pojaviti ukoliko je naša ishrana neadekvatna, loša, ukoliko jedemo previše hrane, ili pak ukoliko

odbijamo da uzimamo hranu?

Pa, možemo li zaključiti o čemu ćemo danas govoriti? (Saslušamo učenike)

Dakle, danas ćemo govoriti o poremećajima ishrane, odnosno o anoreksiji, bulimiji i

gojaznosti/pretilosti.

Cilj časa – upoznati učenike sa osnovnim karakteristikama, simptomima, tjelesnim i

emotivnim karakteristikama osoba sa anoreksijom, bulimijom i gojaznošću, kroz saradnju i

interakciju sa učenicima.

GLAVNI DIO:

Nakon ukazivanja učenicima o važnosti zdrave prehrane, upućujem učenike na moguće

probleme i poremećaje koji se mogu pojaviti ukoliko imamo iskrivljeni sliku o vlastitom selfu.

Kroz razgovor, učenike pitam da li poznaju neke bolesti ili poremećaje koju se mogu pojaviti kao

rezultat neadekvatne ishrane, odnosno da li poznaju neke poremećaje ishrane. Nakon dobijenih

odgovora, ukazujem učenicima na tri najzastupljenija i najaktualnija poremećaja ishrane. A to su:

anoreksija, bulimija i gojaznost ili pretilost.

Anoreksija, bulimija i gojaznost

/Naslov pišem na tabli/

Počinjem sa prezentacijom osnovnog (glavnog) sadržaja, uz pomoć prezentacije

(slajdovi) i slika u okviru istog. Izlaganjem započinjem definicijom i karakteristikama

anoreksije.

Anoreksija je karakterizirana odbijanjem da se održi normalna tjelesna težina za svoje

godine i visinu, intenzivan strah od debljanja koji ne prestaje bez obzira na gubitak težine,

distorzijom tjelesnog imidža i kod djevojčica gubitkom menstrualnog ciklusa koji traje barem tri

mjeseca. Osoba sa ovom dijagnozom se bukvalno predaje samoizgladnjavanju.

Šta možemo zaključiti na osnovu ove slike? Kao što vidi na ovoj slici, anoreksična osoba

ima iskrivljen tjelesni self konept, tj. nema realnu percepciju svoga tijela. Takve osobe, iako

izgledaju premršavo, doživljavaju se kao debele osobe. Iako su jako mršave, one govore:

„Postajem sve deblja i deblja.“ Sada poslušajte kakvo mišljenje je imala jedna

osmanestogodišnjakinja kada su joj prijatelji ukazali da je premršava:

Jedna osamnaestogodišnja djevojka koja pati od anoreksije je povraćala oko deset puta dnevno,

koristila laksative i vježbala oko 4 sata dnevno. Pa ipak, kada su joj prijatelji govorili da izgleda

bolesno i da treba da jede, ona je njihove komentare opsivala kao rezultat ljubomore i zlobe.

Kada govorimo o anoreksiji, možemo razlikovati dvije kategorije pacijenata:

1. Restriktivni tip (od ukupnog broja onih koji su hospitalizirani, 53% gube težinu kroz

gladovanje);

2. Prejedanje / povraćanja (ostatak njih se peridično prejeda kako bi kasnije povraćali).

Sada ćemo pogledati fotografiju anoreksične osobe kako mi imali što jasniju sliku o

ovom problemu:

Simptomi:

- znatan gubitak na težini,

- strah od debljanja, čak i u omršavljelom stanju,

- pretjerano držanje dijeta i vježbanje,

- iskrivljena slika o tijelu,

- abnormalna zaokupljenost hranom, poput zbrajanja kalorija ili opsjednutog proučavanja

namirnica,

- zatvor,

- suha, žućkasta koža,

- rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose,

- prestanak menstruacije,

- potiskivanje spolne želje,

- hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi,

- hronična nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije.

U dosadašnjem izlaganja, primjetili smo da u većini slučajeva kada govorimo o

anoreksiji, prvo na što pomišljamo jeste da se radi o ženskim osobama. Iako se anoreksija

najčešće javlja kod žena, taj problem može se pojaviti i kod muškraca. Kada govorimo o

anoreksiji kod muškaraca, koristit ćemo naziv manoreksija.

Šta možete primjetiti na ovoj slici? Od mišićavog muškarca ovaj poznati maneken

pretvorio se u „kostura“. Sa anoreksijom se počeo boriti od 12 godine. Iako je kasnije uvidio

pogubnost svoje bolesti, nije bilo povratka. Njegova kilaža pala je na svega 30 kg i umro je od

posljedica bolesti u 38. godini života.

Razgovor sa učenicima o ovim slikama – šta vide, ko su ove osobe, kako izgledaju i sl.?

Kao što smo na početku naveli osim anoreksije, kao poremećaja ishrane, postoje jos dva

njazastupljenija poremećaja iskrane. A to su bulimija i gojaznost / pretilost. Sada ćemo nešto više

reći o bulimiji.

Bulimija (grč. bous vol, govedo; limos glad; „gladan da bi i vola mogao pojesti“) je

poremećaj vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog porijekla, a može

imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se

„čiste“ povraćanjem koje su sami izazvali.

Bulimija je mnogo učestalija nego anoreksija. Osobe koje pate od bulimije koriste

različite metode, uključujući gladovanje, povraćanje, dijetalne pilule, leksative i fizičku aktivnost

u kombinaciji sa prejedanjem. Povraćanje je najpopularnija metoda među pacijentima (oko 75%

pacijenata koristi povraćanje).

Na osnovu ovog izlaganja, možete li uočiti najveću sličnost i razliku između anoreksije i

bulimije. Nakon odgovora učenika, ukazujemo da je najveća razlika u tome da se anoreksične

osobe bukvalano izgladnjuju, dok se osobe sa bulimijom prejedaju, a nakon toga prisilno

izbacuju hranu iz svog organizma. A njaveće sličnost ogleda se u tome da i jedini i drugi teže

ekstremnom mršavom tijelu.

Osim anoreksiji i bulimiji, u poremećaje ishrane ubrajamo i gojaznost/pretilost.

Gojaznost ili pretilost (latinski obesites) je hronično stanje u kojem se u ljudskom ili

tijelu nekog drugog sisavca mast taloži u količinama koje negativno utječu na zdravlje.

Gojaznost se kod čovjeka rjeđe uzrokovana metaboličkog poremećaja, a češće načinom

života. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću. Česta je u svakoj

dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca.

Šta možemo primjetiti na ovoj slici? (diskusija) Kao što vidimo, kako je čovjek

napredovao, tako se sve više borio sa problemom gojaznosti. U nastavku ćemo vidjeti kakve sve

posljedicu mogu biti ukoliko osoba ne vodi računa o svojoj ishrani, odnosno ukoliko dođe do

gojaznosti/pretilosti.

Nakon izlaganja osnovnog sadržaja, učenike dijelim u četiri grupe, koje dobijaju različite

zadatke.

Prva grupa – dobija veliki papir na kojem su nalijepljene slike zdrave i nezdrave hrane.

Sa jedne strane nalaze se slike hamburgera, pomfrita, slatkiša i gaziranih sokova, a sa druge

strane slike povrća, salate, voća i prirodnih sokova. Zadatak učenika je kažu koju hranu više

konzumiraju i zašto. Osim toga, pored tih slika treba da navedu prednosti/nedostatke jedne

skupine prehrane, odnosno da ukažu na važnost zdrave hrane.

Druga grupa – dobija veći papir na kojem će pisati o uzrocima poremećaja ishrane /kako

da ne dođe do anoreksije, bulimije ili gojaznosti/.

Treća grupa – ima zadatak da osmisli scenarij za igrokaz/dramatizaciju (uz pomoć

pedagoga/psihologa) koji govori o anoregičnoj/bulimičnoj osobi. Cilj igrokaza jeste da

„anoreksična/bulimična osba“ spozna svoje loše stanje i da počne tražiti pomoć.

Četvrta grupa – na većem papiru pisat će o mogućim načinima liječenja i pomoći

osobama koje ispoljavaju određene vidiove poremećaja ishrane. Nakon toga, svoj pano će

zalijepiti na tablu i prezntirati čitavom razredu.

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko analiziramo današnju lekciju. Učenici u paru popunjvaju evaluativni list (ukoliko

ostane vremena). Ili usmeno izlaže evaluaciju nastavnog sata. Ukoliko ostane vremena pogledat

ćemo video klip: „Moj život s 'anom'.“ Ovdje se anoreksija spominje kao ana i govori ukratko o

životu jedne osobe koja živi sa tom opakom bolešću.

Nakon što predaju evaluativne listove, zahvaljujem se učenicima na saradnji i

pohvaljujem sve učenike, naročito najaktivnije. Završavamo rad Hipokratovim citatom:

„Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome šta smo

unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“

PRILOZI

- Slike zdravih i nezdravih namirnica, koje učenici koriste u grupnom radu:

- Kartice sa pitanjima za grupni oblik rada

I GRUPA:

Zadatak:

Na osnovnu slika navesti koju hranu češće konzumirate i zašto?

Koje su prednosti jedne vrste hrane u odnosu na drugu?

Koja je važnost zdrave prehrane?

II GRUPA:

Zadatak:

Uzroci poremećaja ishrane

Šta da radimo kako ne bi došlo do anoreksije, bulimije i gojaznosti?

III GRUPA:

Zadatak: Osmisliti scenarij za igrokaz/dramatizaciju koji ukazuju na probleme anoreksične/bulimične osobe

IV GRUPA:

Zadatak: Načini liječenja Kako pomoći osobama koje imaju problema sa anoreksijom, bulimijom ili gojaznošću?

Evaluativni list

„Kliknulo“ mi je, dalo mi je razumijevanje – norvo razmatranje...

„Još mi treba...

Nedovoljno jasno... Bilo je korisno...