ishrana mele

of 21/21
ISHRANA

Post on 09-Jul-2016

225 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SEMINARSKI RAD IZ FIZIOLOGIJE SPORTA

ISHRANA

Contents

1:: 1. :: UVOD

1:: 2. :: PREDMET I PROBLEM RADA

1:: 3. :: CILJ I ZADACI RADA

2:: 4. :: DISKUSIJA

24.1. ISHRANA OSNOVNI POJMOVI

24.1.1. Esencijalna prehrana za opstanak

34.1.2. Esencijalna prehrana za postizanje optimuma zdravstvenog stanja

34.1.3. Prehrana za unapreenje sportskih performansi - "prehrana za sportiste"

44.1.4. Procesi za iskoritenje hrane u organizmu

54.2. PRAVILNA ISHRANA SPORTISTA

64.2.1. Uloga hrane

64.2.2. Energija

74.2.3. Energetski nutrijenti

74.2.3.1. Ugljikohidrati (glucidi)

74.2.3.2. Bjelanevine (proteini)

84.2.4. Neenergetski nutrijenti

84.2.4.1. Vlakna

94.2.4.2. Voda

94.2.4.3. Minerali i oligoelementi

104.2.4.4. Vitamini

12:: 5. :: ZAKLJUAK

13:: 6. :: LITERATURA

14:: 6. :: PRILOZI

:: 1. :: UVOD

U dananjem ivtu i sportu sportu gdje se vrlo intenzivno trenira, igra i misli, ljudski organizam mora biti odmoran. Oporavak je vrlo bitna grana kondicijske pripreme i pitanje je kako opteretiti organizam ali i kako ga odmoriti. Jo jedna od bitnijih stavki je kako i pripremiti tijelo i organizam za predstojee napore, kako obaviti prevenciju od ozljeda. Veliku ulogu u sportaevom ivotu igra i psihologija. Sve su to teme kojima se treba detaljno pozabaviti. Ovaj seminarski rad je pripremljen i namijenjen svim profesorima kineziologije, trenerima, sportaima, psiholozima, strunom kadru, rekreativcimate svim zainteresiranima koji vole sport, zdrav i kvalitetean ivot. Ovaj rad donosi pregrt zanimljivih strunih tekstova, koji e Vas nesumnjivo dovesti do novih saznanja i tako poiriti vae vidike u oblasti pravilne ishrane ovjeka. :: 2. :: PREDMET I PROBLEM RADA

2.1.Predmet ovog seminarskog rada je ishrana ovjeka.

2.2.Problem rada je predstavljanje znaaja ishrane. Zatim pojanjenje uticaja kvalitete ishrane na odravanje svih procesa u ovjeijem organizmu.

:: 3. :: CILJ I ZADACI RADA

Cilj ovog seminarskog rada je da itaoca detaljno upozna sa pojmom ishrane, te nainima kvalitetne ishrane kako obinog ovjeka tako i vrhunskog sportiste. 3.1.Zadaci rada su:

Objasniti funkciju ishrane u ivotu ovjeka, Objasniti uticaj i nain djelovanja pojednih namirnica koje se svakodnevno koriste u ishrani, Predstaviti naine na koje moemo usavriti kontrolu ishrane, a sa ciljem postizanja vrhunskih rezultata na polju sporta, ali i sa ciljem odravanja kvalitenog funkcionisanja ljudskog organizma.:: 4. :: DISKUSIJA

4.1. ISHRANA OSNOVNI POJMOVIIshrana ili prehrana (engleski - nutrition) oznaava podmirenje potreba organizma za kalorijama, proteinima, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima. Isharana je jedan od osnovnih inioca za unapreenje i odravanje mentalnog i fizikog zdravlja, postizanje ljepeg izgleda te vee energetske sposobnosti za savladavanje svakodnevnih napora.

Do sada se prehrambena filozofija razvila u tri osnovne kategorije:- esencijalna prehrana za opstanak

- esencijalna prehrana za postizanje optimuma zdravstvenog stanja

- esencijalna prehrana za maksimalne sportske dosege

Svaka od ovih "podfilozofija" ima svoje zakonitosti, te vie ili manje definirane i ustaljene normative. Dodirne take postoje, ali i bitne razliitosti. Vano je dakle, ustanoviti pripadnost pojedinoj od grupa i ponaati se u skladu s pravilima iste.

4.1.1. Esencijalna prehrana za opstanak

Prehrana koja se konzumira u najveem dijelu svjetske populacije moe se smatrati upravo ovakvom. Ova prehrana bazirana je na prehrambenim standardima poznatim pod nazivom RDA (Recommended Dietary Allowances - Preporueno dnevno "priznato"). Ove mjere su po prvi puta ustanovljene 1943. od strane "National Research Council" (NRC), a svakih se nekoliko godina nadopunjuju i mijenjaju, tako da su od 1943. godine, kada su po prvi puta ustanovljene promijenjene desetak puta.

Pored navedenog NRC je izradio i bazu podataka poznatu pod nazivom "Procijenjeni sigurni i adekvatni dnevni prehrambeni unos" (Estimated Safe and Adequate Daily Dietary Iintake - ESADDI). Ovi podaci ukazuju na sigurne i adekvatne unose za odreeni broj esencijalnih nutrijenata za koje se podaci ne nalaze u RDA standardima.

Trei standard s kojim se esto susreemo je "Preporueni dnevni unos" (Recomended Daily Intake- RDI). Ovu mjeru najee upotrebljavaju proizvoai prehrambenih proizvoda kako bi na najjednostavniji nain uputili konzumente na sadraj pakovanja ili konzumne mjere proizvoda. Nerijetko se susree i etvrti "standard" - "Dnevna referentna vrijednost" (Daily Referent Values). Ovdje se radi o postotnom objanjenju makronutrijenata prisutnih u hrani ili suplementima i bazirano je na orijentacijskoj prehrani od 2000 kcal.

Za naglasiti je meutim slijedee. Ideja ustanovljenja RDA nije bila optimum zdravlja, ve opstanak. Naime, RDA ustanovljuje mjere unosa za 26 nutrijenata, dok prehrambeni strunjaci postiu konsenzus u vezi 45 esencijalnih nutrijenata, a za oekivati je i poveanja ovog broja.

Ovaj sistem je stoga koristan (samo) kao donja granica i referentna vrijednost za prehrambeni unos.

4.1.2. Esencijalna prehrana za postizanje optimuma zdravstvenog stanja

Kao to je objanjeno, fokus RDA sastoji se u osiguravanju dovoljne koliine esencijalnih nutrijenata da bi se prevenirali prehrambeni deficiti, a ne u optimalnoj prehrani, a pogotovo ne u prehrani koja odgovara nekakvim pojaanim naporima (sport i slino). Prvenstveno se navedeno odnosi na tzv. "neesencijalne" prehrambene sastojke. Da pojasnimo, "esencijalni" nutrijent je onaj kojeg ljudski organizam ne moe sam proizvesti (u potpunosti ili u dovoljnoj koliini), dok "neesencijalnim" oznaavamo one nutrijente koje organizam moe sam proizvesti iz nekih drugih tvari koje mu stoje na raspolaganju. Meutim, problem se javlja s vremenom koje je potrebno da se "neesencijalni" nutrijent sintetizira. Ako dakle iz bilo kojeg razloga imamo "manjak" vremena za prirodnu organsku sintezu neesencijalnih tvari, kao to je sluaj sa sportaima, bolesnicima, trudnicama, dojiljama ili osobama pojaanog aktiviteta, moramo kroz prehranu unositi i neesencijalne nutrijente.

Da pojednostavnimo, poinjemo razlikovati "prehranu za opstanak" i "prehranu za zdrav ivot".

4.1.3. Prehrana za unapreenje sportskih performansi - "prehrana za sportiste"

Prehranu za sportiste mnogi smatraju najveim napretkom u polju prehrambene znanosti. Ova tvrdnja je opravdana ako se uzme u obzir koliina i opseg naunih istraivanja koja se svakodnevno provode s jednim jedinim ciljem: ispitati utjecaj odreenih prehrambenih teorija i sastojaka na poboljanje atletskih performansi. Naime, dok nesportai mogu sebi dozvoliti luksuz "neprecizne" i "neredovite" prehrane, sportai to ne mogu. Za nesportae smanjenje radne sposobnosti za 20 - 30 % ne predstavlja nita bitno, ali sporta takvim padom sposobnosti remeti kompletan program treninga, a kada se to prikae kao lanana reakcija u momadskim sportovima svima postaje jasno uzrono posljedina veza s nesagledivim posljedicama po krajni rezultat.

Da bi se predstavile neke potrebe koje sportai trebaju zadovoljiti posluiti emo se jednostavnim natuknicama:

potreba za preciznou pri konzumiranja odreenih udjela bjelanevina, masti i ugljikohidrata (razliite kod razliitih sportova)

precizan "timing" i frekvencija obroka

konzumiranje odreenih koliina prehrambenih dodataka (vitamini, minerali,...)

specifini planovi za pojedine dijelove sezone i natjecanja (pranjenje i punjenje glikogena,..)

maksimalna kontrola unosa pojedinih tvari u specifinim situacijama pojedinih sportova (teinska kategorija, koliina masti, hidracija, dehidracija,...)

Zbog ovakvih i slinih zahtjeva strunjaci za prehranu sportaa razvili su posebne standarde za prehranu u pojedinim sportskim granama i disciplinama ("Performance Daily Intakes" - PDIs). Ova pravila i standardi kompenziraju vie nutritivne potrebe sportaa u odnosu na one nesportaa i polaze od potreba najvee podgrupe u subpopulaciji sportaa, a to su "zdrave aktivne odrasle osobe". Ove osobe moemo predstaviti i kao: "neprofesionalni sportai".

4.1.4. Procesi za iskoritenje hrane u organizmu

Tri su osnovna procesa kojima hrana prolazi u ljudskom organizmu da bi bila iskoritena kao energija ili kao graevni materijal za obnovu organizma.

Probava

Probava je niz fizikih i kemijskih reakcija kojima se hrana pretvara u jednostavnije kemijske spojeva uporabljive za organizam. Odvija se u probavnom traktu koji obuhvaa usta, drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo.

Probava poinje u ustima gdje se vakanjem hrana usitnjava i natopi slinom. Smjesa prolazi kroz drijelo i jednjak do eluca gdje poinje njezina kemijska probava. Tu se hrana mijea s klorovodinom kiselinom (HC/ l), vodom i probavnim enzimima. Nakon 1 - 4 sata u tekuem obliku naputa eludac i odlazi u tanko crijevo. Neprobavljeni ostatak hrane odlazi u debelo crijevo, gdje se osim procesa upijanja vode iz hrane, hrana ne podvrgava znaajnijim probavnim zahvatima.

Apsorpcija

Apsorpcija je proces u kojem se sastojci dobiveni razgradnjom masti, ugljikohidrata i proteina pomou crijevnih resica odvode u krvotok koji ih prenosi po cijelom organizmu radi pribavljanja energije stanicama i iskoritavanja kao graevnog materijala. Osnovna apsorpcija odvija se u sluznici tankog crijeva ovisno o vrsti sastojaka hrane.

Metabolizam

Metabolizam je zavrna faza obrade hrane u organizmu. Taj proces podrazumijeva sve kemijske promjene na prehrambenom sastojku, od momenta kada je apsorbiran pa sve do njegove uporabe kao graevnog materijala ili u cilju dobivanja energije. Manifestira se u dva procesa: izgradnju tkiva (anabolizam) i razgradnju tkiva (katabolizam).4.2. PRAVILNA ISHRANA SPORTISTAIshranu moemo posmatrati i analizirati kroz tri perioda:

1. Prije treninga i takmienja2. Za vrijeme treninga i takmienja

3. Poslije treninga i takmienja

Prilikom vjebanja tijelo mora proizvoditi vie energije nego u mirovanju. Miii se poinju jae kontrahirati, srana frekvencija se poveava tako da srce pumpa krv po tijelu mnogo bre, a i plua rade snanije nego inae. Svi ovi procesi zahtijevaju dodatnu energiju. Odatle dolazi energija da bi izdrali dobar trening. Cilj prehrane je nadoknaditi izgubljenu energiju da ne bi dolo do gubitka tjelesne mase. Takoer nema potrebe za unoenjem energetskih potencijala vie nego to se moe potroiti, jer to moe dovesti do poveanja masne supstancije tijela.

Koliina unosa kalorija zavisi od:- visine bazalnog metabolizma

- stupnja iskoritene hrane

- intenziteta kretanja.

U pogledu odnosa pojedinih sastavnih dijelova preporuuje se odnos : ugljikohidrati : masti : bjelanevine4 : 1 : 1

A kod znatnijeg povienog metabolizma:

5 : 1 : 1

Vanost prehrane dolazi do punog izraaja kod onih sportskih aktivnosti koje traju dovoljno dugo da se mogu iskoristiti energetske rezerve. U tim sluajevima cilj prehrane je da povea to je vie mogue energetske rezerve organizma. Budui da su ugljikohidrati najpogodniji energetski materijal, to je i cilj idealne prehrane pred takmienje to vie poveati depoe ugljikohidrata u organizmu, posebno u miiima. U odnosu na ukupnu dnevnu koliinu unosa kalorija: doruak treba da zauzima oko 30%, ruak 35-40%, a veera 30-35% od ukupne dnevne potrebe.

Vrijeme odravanja treninga utjee na to u koje vrijeme sportaa treba da uzima obroke. Glavni dnevni obrok treba da slijedi poslije treninga, a izmeu posljednjeg obroka i poetka treninga treba da proe u prosjeku oko 3 sata. Neposredno poslije treninga, naroito napornog, nije dobro uzimati hranu, ve se eka barem 1 sat.

4.2.1. Uloga hraneUlogu hrane moemo podjeliti na sljedei nain:1. Energetska uloga,2. Gradivna (plastina) - proteini, masti, voda, soli,3. Regulativna (katalitika) vitamini.Ostale uloge hrane su:- zadovoljiti bazalni metabolizam

- zadovoljiti potrebe uslijed intenzivnog rada i fizike aktivnosti

- zadovoljiti potrebe za rastom i razvojem organizma

Bazalne potrebe (1700 cal) + Dopunske potrebe (1000 cal) = 2700 cal4.2.2. Energija

Osnovna jedinica koja proizvodi energiju je ATP. Energija se proizvodi raspadom kemijskih veza u sjedinjenju ATP. Ovo sjedinjenje obino zovemo valutom tjelesne energije. Za sve procese u organizmu potreban je ATP. ATP se proizvodi u svakoj eliji tijela raspadom ugljikohidrata, masti i proteina. ATP je energetski bogato sjedinjenje koje se sastoji iz adenozinskog kostura na koji su vezane 3 fosfatne grupe. Energija se oslobaa kada doe do cijepanja fosfatne grupe.

Energiju dobivamo iz: CH - ugljikohidrata, masti, proteina.Kako mjerimo energiju ?

Tijelo uglavnom otputa energiju u vidu toplote. Zato energiju i mjerimo u jedinicama toplote DULIMA.1 kcal = 4,2 KJPrava hrana za sportae je diabetska. Nikad pred takmienje ne smije se uzimati hrana visokog glikemikog indeksa (visoki 100, a niski ispod 50).

4.2.3. Energetski nutrijenti4.2.3.1. Ugljikohidrati (glucidi)Nazivaju se ugljikohidrati jer im se molekule sastoje od ugljika, kisika i vodika. Opi im je naziv eeri. Glavni su izvor energije, koriste se za krau tjelesnu aktivnost. Oni se nakon velikog optereenja istroe i potrebno ih je to prije nadoknaditi nakon tjelesne aktivnosti. Razgrauju se do malih, jednostavnijih eera - glukoze, fruktoze i galaktoze. U organizmu se nalaze u obliku kroba i eera, a u miiima se pretvaraju u glikogen i u vidu glikogena se deponiraju u miiima i jetri, kako bi se mogli koristiti za stvaranje energije. U miiima je uskladiteno 3 puta vie glikogena nego u jetri.1. Uglikohidrati od jedne molekule (oligosaharidi)Glukoza: male koliine u medu i vou

Fruktoza : uglavnom u vou

Galaktoza : u mlijeku.

2. Ugljikohidrati od dvije molekule (disaharidi)Saharoza (glukoza + fruktoza) bijeli konzumni eer (dobiva se iz eerne repe)

Laktoza (glukoza + galaktoza)- eer koji se nalazi u mlijeku sisavaca

Maltoza (glukoza + glukoza)- dobiva se iz maslaca, piva i kukuruza.

3. Ugljikohidrati s nekoliko molekula (polisaharidi)Glikogen koji se nalazi u jetri.

krob, sastavljen od mnogobrojnih molekula glukoze, a sadre ga slijedee biljke:

- itarice : penica, kukuruz, ria, jeam, zob,

- gomolji : krompir i jam (kineski krompir),

- zrnje (mahunarke): slanutak, suhi grah, lea, soja.

4.2.3.2. Bjelanevine (proteini)Organske tvari ivotinjskog ili biljnog porijekla, a sastavni su dio strukture svih elija organizma. Sastavljene su od lanaca aminokiselina. Koriste se kao energetski izvor samo u sluaju nude (npr. kada je smanjen unos ugljikohidrata ili prilikom gladovanja). U treningu, bjelanevine se najee koriste kada je naglasak na snazi.Po porijeklu bjelanevine razlikujemo:- bjelanevine ivotinjskog porijekla: meso, iznutrice, mesne preraevine, ribe, koljke, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi.

- bjelanevine biljnog porijekla: soja, alge, badem, ljenjak, okolada, mahunarka, nerafinirane itarice.

Manjak bjelanevina u prehrani izaziva teke posljedice: gubi se miina masa, teko zacjeljuju rane, smanjuju se organi, opada radna sposobnost, opadanje otpornosti prema infekcijama. Bjelanevine se razgrauju do aminokiselina.

4.2.3.3. Masti (lipidi)Sekundarni i dugotrajni izvor energije, razrauju se do masnih kiselina. Sagorijevaju na vatri. Masti su najkoncentriraniji oblik energije koji daju tijelu 2 puta vie energije. Koriste se kod obinog ovjeka, zato to sportaa ima adaptirano tijelo da prvo troi CH, pa masti, dok rekreativac odmah troi ugljikohidrate. Masti se nikad ne koriste kao energetski izvor samostalno, koriste se zajedno sa ugljikohidratima kada organizam sportaa radi srednjim intenzitetom, pri tom radu tedi se zaliha CH. Zalihe masti su toliko velike da bi mogle osigurati energiju za nekoliko dana. Te zalihe masti koriste u slobodne masne kiseline koje mii koristi za stvaranje energije. Masti se nalaze u : puteru, ulju (suncokretovo, maslinovo) i dr.

Masti su odlino gorivo (daju dvostruko vie energije od CH i bjelanevina), imaju zatitnu ulogu (tite organe od hladnoe), daju osjeaj sitosti (3h treba da se evakuiraju iz eludca u tanko crijevo).

Skladitenje masti masti se uvaju u adipoznom (masnom tkivu u gotovo svakom podruju tijela. Male koliine masti su uskladitene u miiima u obliku intramuskularnih masti.

4.2.4. Neenergetski nutrijenti

U ovu grupu spadaju: Vlakna, voda , minerali, oligoelementi i vitamini.4.2.4.1. VlaknaTvari bilnog porijekla, obino jedan od vie sastojaka neke hrane. Postoje netopljiva vlakna (celuloza) i topljiva valakna (pektin u vou , gume u mahunarkama).

4.2.4.2. VodaOrganizam odraslog ovjeka sadri 45-60% vode. Tjednima moemo preivljavati bez hrane, ali bez vode samo nekoliko dana. Samo 10% gubitka vode izaziva znatan umor. Vodu treba nadoknaditi jer je gubimo mokrenjem, znojenjem, stolicom, i tako se izgubi 2 do 2,5 litre vode na dan.

Gubitak vode moemo nadoknaditi na slijedei nain:- na dan popijemo 1,5L tekuine (vode, obranog mlijeka, vonih sokova, aja, supe ....)

- vode ima i u vrstim namirnicama (hljeb npr. sadri 35% vlage)

- metabolika se voda stvara i u samom organizmu tokom razliitih kemijskih procesa.

Pijemo li dovoljno vode, mokraa mora biti svijetla. Ako je prejake ute boje, pijemo premalo tekuine. Voda je vrlo vana kako u normalnom ivotu , tako i u sportu. Uzeti emo za primjer nogomet. Nogomet je sport izdrljivosti koji ukljuuje tjelesne aktivnosti razliitog intenziteta koje traju 90 minuta i vie (produeci). Uzimanje tekuina prije, tokom i poslije utakmice ili treninga sprjeava nastanak dehidracije. Pia koja sadre CH i elektrolite su najuinkovitija sredstva za rehidracije.

Blaga dehidracija negativno utjee na kapacitet tjelesnih aktivnosti i sprjeava igraa u postizanju i davanju najbolje igre.Teka dehidracija je potencijalno fatalna.

Tjelesna aktivnost u stanju dehidracije vodi do brzog dizanja tjelesne temperature i pojave vruinske bolesti. Bolje je uzimati vodu nego je ne uzimati, ali jo je bolje uzimati neto to sadri CH.4.2.4.3. Minerali i oligoelementiMinerali su supstance koje su bitne za ljudski ivot. Djeluju kao katalizatori biokemijskih reakcija u organizmu. Oni su poput posrednika koji pokreu enzime na rad. Prisutni su u malim koliinama i nalaze se u gotovo svakoj hrani.

Minerali se dijele u dvije grupe:- one koje organizmu trebaju u razmjerno velikoj koliini (makroelementi)- one kojih ima u malim koliinama (oligoelementi).

Minerali imaju 3 osnovne uloge u organizmu:1. Gradivna (ulazi u sastav kostiju i zuba kao glavna gradivna materija)

2. Funkcionalna (uestvuje u funkcioniranju vitalnih organa, srca ,mozga)

3. Regulativna (ulaze u sastav hormona, vitamina, enzima).

Minerali:Natrij (Na) regulira ravnoteu H2O, odravanje osmotskog pritiska.

Kalij (K) odvodi H2O iz tijela, dodaje se dijetetskim preparatima i ima ga ponajvie i neophodan je za funkciju nervnih vlakana i miia.

Fosfor (P) zajedno sa kalcijem i vitaminom D ima znaajnu ulogu u izgradnji kostiju.

Magnezij (Mg) utjee na rad srca, ivce, metabolike procese.

Oligoelementi:eljezo (Fe) stvaranje hemoglobina u krvi, ima ga u miiima i jetri.

Jod kontrolira brzinu i obim metabolikih reakcija.

Cink vaan sastojak prostate, utie na enzimske i sve procese u organizmu.

Bakar utjee na enzimsku aktivnost u organizmu.

Fluor zajedno sa Na je najvaniji oligoelement u meustaninoj tekuini.

Sumpor koa, kosa ,tetive, zglobovi.

Silicij elastinost krvnih ila, kosa, koa nokti.

4.2.4.4. Vitamini

Fizioloki aktivne supstance koje se u organizmu javljaju u veoma malim koliinama, ali bez kojih nije mogu normalan rast i razvoj ivih bia. Vitamini su tvari koje reguliraju izmjenu tvari u ivim stanicama i stvaraju imunitet protiv mnogih infektivnih bolesti. Vitamini ne spadaju ni u gradivne, niti energetske, ve u regulacione materije, koje predstavljaju mikronutritivne materije, jer djeluju u veoma malim koliinama. Sastoje se od ugljika, klora i kisika.

Vitamine dijelimo u dvije grupe, jednoj pripadaju liposolubilni vitamini (topljivi u masti), a u drugoj hidroliposolubilni (topljivi u vodi).Vitamini topljivi u masti (liposolubilni)A, D, E i K. U prirodi su obino povezani s masnim namirnicama : puterom, pavlakom, biljnim uljima, mastima i nekim vrstama povra.

Vitamini topljivi u vodi (hidroliposolubilni)B1 (tiamin), B2 (riboflavin), PP(B3) niacin, B6 (piridoksin), B8 (biotin), B9 (folna kiselina/folacin), B12 (cijanokobalamin), C (askorbinska kisalina).

Posebno vani vitamini su C i E jer oni regulirajuu rad enzima mitohondrija. U pojaanim trenanim optereenjima unose se u veim koliinama u kombinaciji sa proteinima i ugljikohidratima.

Bolesti koje nastaju zbog djelominog nedostatka vitamina nazivamo HIPOVITAMINOZE, a zbog potpunog nedostatka vitamina se AVITAMINOZE. Smetnje uzrokovane prevelikom koliinom vitamina rijetke su, a takvo stanje nazivamo HIPERVITAMINOZA.

Najee hipovitaminoze i avitaminoze su u vezi s manjkom vitamina A, B, C, D, E, K.

:: 5. :: ZAKLJUAK

Zakljuno bi se moglo rei da su zdravlje i sportski uspjeh sa jedne i zdrava ishrana sa druge strane jako povezani. Zdrava ishrana je preduslov normalnog funkcionisanja i razvitka ljudskog organizma. Kada govorimo o zdravoj ishrani data mislimo na upotrebu raznovrsnih namirnica bogatih razliitim enegetskim izvorima. Nakon to sebi pribavimo sve te namirnice, potrebno ih je znati na adekvatan nain pripremiti za jelo, ali isto toliko bitno je i znati kada i u kolikoj mjeri upotrebljavati te namirnice u svojoj ishrani. Iz do sada navedenog moemo uzeti jako mnogo korisnih informacija i izvesti mnoge korisne zakljuke, na temu ishrane ovjeka, kao to su: 1. hraniti se samo zdravom hranom,2. detaljno planirati svoju dnevnu ishranu,3. maksimalno obratiti panju na tekuinu koju pijemo,

4. ne tedjeti na ishrani to bi znailo: dobro isplanirati svoj ivot tako da uvijek imamo dovoljno sredstava kako bi smo sebi obezbjedili ZDRAVU ISHRANU! u tom smislu mogli bi smo sebi uskratiti vonju autom (i tako utedjeti na gorivu), a sa druge strane kupiti sebi one malo skuplje ali daleko kvalitenije namirnice za ishranu

5. Jako je bitno da roditelji kod svoje djece ve u ranom djetinjustvu razvijaju navike zdrave ishrane i odbojnost prema onim naimirnicama koje su ukusne ali nemaju korisno dejstvo za na organizam ve ta vie ak i tetno djeluju na isti.

:: 6. :: LITERATURA

Nauni tekstovi sljedeih autora:1. prof. dr Damir Sekuli 2. Risto ebedija 3. Pavao Vlahek, dr. med.4. Predrag Jakovljevi, dr. med.5. dr sc I. Kulier6. Vedran Nagli

Tekstovi preuzeti sa sljedeih web stranica:

http://www.sport-forma.comwww.adventure-sport.netwww.nrg-fit.comwww.moj-wellness.com:: 6. :: PRILOZI6.1. IZJAVA AUTORA (KANDIDATA)

Pri izradi ovog seminarskog rada, koristio sam se tekstovima i lancima drugih autora ija sam imena naveo pod naslovom LITERATURA. Takoer sam neke tekstove u odreenoj mjeri izmjenio i preuredio kako bi ih prilagodio itateljima ovog seminarskog rada.PAGE