1. Uvod

IS-LM model je jedan od najznaajnijih modela koji se koristi za razumijevanje osnovnih ekonomskih varijabli. Ovaj model stavlja u odnos ravnoteu na robnom i novanom tritu, odnosno prikazuje nivo dohotka i kamatnjaka u kordinatnom sustavu. Presjek IS-LM krive prikazuje taku na kojima su trita novca i trita roba i usluga u ravnotei. IS-LM je dobra osnova za analiziranje ekonomske aktivnosti u kratkom roku. Kljune makroekonomske varijable u otvorenoj privredi su: neto izvoz, neto inozemne investicije, nominalni devizni teaj i realni devizni kurs. Najvanije komponente IS-LM modela su: trite dobra (IS), trite novca (LM) i bilanca plaanja (BP). Model opte ravnotee je taka koja sijee IS i LM krive u kordinatnom sistemu. Ta taka prikazuje ravnoteu na robnom i novanom tritu. IS kriva je padajua kriva. Lijevo od ravnotene take na IS krivoj drava nee krenuti u investicije zbog previsokog kamatnjaka, te e se odluiti za tednju jer je isplativija. Desno od ravnotene take na IS krivoj drava e se odluiti investirati zbog pogodnih kretanja kapitala na tritu to je rezultiralo manjom kamatnom stopom. LM kriva je rastua kriva. Lijevo od ravnotene take na LM krivoj vlada potranja za novcem kada je malo novca na tritu i kada su kamatne stope niske. Desno od ravnotene take se vidi ponuda novca u prilikama visokog kamatnjaka i velike koliine novca na tritu. IS-LM model veoma koristan i jednostavan alat za posmatranje privrednog stanja, te je kao takav pogodan u razjanjavanju ekonomske situacije drave.2. IS-LM model IS-LM je model koji determinie ukupnu prizvodnju i u kome monetarna politika igra bitnu ulogu. IS-LM model omoguava bolje razumijevanje ekonomske pojave koje ne mogu biti analizirane prostim kejnzanskim unakrsnim dagramima. ISLM model pomae da se shvati kako monetarna politika utie na ekonomsku aktivnost i kako se preplie sa fiskalnom politikom i odreuje nivo ukupne proizvodnje; kako promjene u investicionoj potronji, a takoe i promjene u monetarnoj i fiskalnoj politici utiu na nivo kamatnih stopa; kako najbolje sprovoditi monetarnu politiku; i kako ISLM model izvodi krivu agregatne tranje. IS-LM model formulisali su Don Hiks i Alvin Hansen kasnih 30-tih i ranih 40-tih prolog vijeka kao interpretaciju najvanijih Kejnsovih doprinosa u njegovom delu Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca, koje je predstavljalo teko tivo i postojala je potreba za jednostavnim modelom koji bi saeo njegove glavne poente. Kejnzanski IS-LM model ispituje ravnoteu u kojoj je proizvedena ukupna prizvodnja jednaka agregatnoj tranji, a kako se fiksni nivo cijena podrazumijeva, realne i nominalne varable su iste. Prvi korak u konstruisanju IS-LM modela je ispitivanje uticaja kamatnih stopa na planiranu investicionu potronju a potom i na agregatnu tranju. Nadalje se koristi Kejnzanski unakrsni dijagram u cilju sagledavanja uticaja kamatnih stopa na ravnoteni nivo ukupne prizvodnje. Odnos izmeu ravnotene ukupne prizvodnje i kamatne stope poznat je kao IS kriva. IS kriva samostalno ne moe pokazati koji e nivo ukupne prizvodnje biti dostignut jer je kamatna stopa jo uvek nepoznata. Potreban je jo jedan odnos, koji se naziva LM kriva, koja opisuje kombinace kamatne stope i ukupne prizvodnje za koje je tranja novca jednaka ponudi novca. Kada se IS i LM krive nalaze na jednom dagramu, njihov presjek odreuje ravnoteni nivo ukupne prizvodnje kao i kamatne stope. Konano, dobiemo kompletnu analizu determinisanja ukupne prizvodnje u kojoj monetarna politika ima vanu ulogu.

3. Izvoenje IS I LM krivih Uvoenjem uticaja kamatne stope na investicije u Kejnzijanski ukrtanje krivih dobijamo sve kombinacije kamatne stope i autputa za koje je trite roba u ravnotei, tj. IS krivu. Pretpostavlja se, dakle, da visina autputa deluje pozitivno na investicije, to vea prodaja, vee investicije, a da kamatna stopa djeluje negativno, to via kamatna stopa to manji obim investicija:

I = (Y, i)

(+,-)

Na taj nain, tranja se i dalje pie kao zbir potronje, investicija i budetske potronje, a ravnotea kao jednakost tranje i proizvodnje (dohotka):

Y = C(Y-T) + I(Y, i)+G

Na grafikonu 1. se mogu vidjeti promjene ravnotene take koje nastaju za razne kamatne stope i.

Grafik 1 Konstrukcija IS kriveVidljivo je da sa rastom kamatne stope, dolazi do pada investicija i time i ukupne tranje, to dovodi do manjeg ravnotenog otputa. IS kriva je opadajua u sistemu output-kamatna stopa. Promjene ostalih parametara koji utiu na ravnoteni output, osim kamatne stope, kao na primjer povjerenje potroaa, takse, budetska potronja, optimizam investitora itd. utiu na pomjeranje IS krive na lijevo ili desno. One promjene koje utiu na poveanje tranje i time outputa dovee do pomjeranja IS krive na desno.4. Izvoenje LM kriveNa slian nain, uvoenjem outputa u sliku ravnotee na tritu novca dobija se LM kriva koja predstavlja sve kombinacije kamatne stope i autputa za koje su finansijska trita u ravnotei. Transformiimo prethodno funkciju tranje za novcem i ponudu novca tako da eksplicitno doe do izraaja realan autput, koji nas ovde interesuje. Koristei da je $Y=Y x P, pree sa izraza:

M=$YL(i)na izraz izraen u realnim kategorijama: YL(i)

Grfaik 2 pojanjava kako rast realnog autputa dovodi, uslijed rasta transakcione tranje za novcem, do rasta kamatne stope:Grafik 2 Konstrukcija LM krive

IS-LM model zajedniki analizira ravnoteu na robnom i finansijskim tritima. Analitiki to znai istovremeno vaenje IS I LM relacija:

Y = C(Y-T) + I(Y, i)+G

YL(i)

Grafiki, ravnotea se nalazi u preseku IS i LM krivih, kao to je prikazano na grafiku 3.

Sastavni deo modela je, naravno, i komparativna statika, koja prouava promenu ravnotenog outputa i kamatne stope pod uticajem faktora koji utiu na pomeranje IS i LM krivih. O tome u slijedeem odeljku.

Grafik 3 Istovremena ravnotea na robnom i finansijskim tritima5. Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu IS-LM model omoguava jednostavno shvatanje i analiziranje dejstva fiskalne i monetarne politike. Grafik 4 prikazuje dejstvo fiskalne politike u vidu poveanja taksi. Obzirom da poveanje taksi smanjuje raspoloiv dohodak stanovnitva, dolazi do pada potronje i time, kroz multiplikator, do pada autputa. To znai da, za iste kamatne stope, imamo manji output, to e rei da se IS kriva pomjera u lijevo (grafik 4 pod a)). S druge strane, kako se takse ne pojavljuju u LM relaciji, LM kriva ostaje nepromijenjena (grafik 4 pod b). Grafik 4 pod c) prikazuje novu ravnoteu, sa niim autputom i niom kamatnom stopom.

Grafik 4 Fiskalna politika u IS-LM modeluGrafik 5 prikazuje dejstvo monetarne politike, konkretno uticaj porasta monetarne mase, koji uzrokuje pomeranje LM krive na dole. Ekonomija klizi po IS krivoj do nove ravnotee u kojoj imamo vei autput i niu kamatnu stopu.

Grafik 5 Monetarna politika u IS-LM modelu

Mandel-Flemingov modelU standardni IS-LM model mora se uklju~iti mobilnost kapitala: potpuna mobilnost kapitala na svjetskom tritu kapitala promptno eliminie razlike u prinosima i to uslovljava izjednaavanje kamata (r=r*).1Mandel-Flemingov model pretpostavlja da je domaa kamata jednaka stopi prinosa u inostranstvu. Mandel-Flemingov model je verzija IS-LM modela za otvorenu privredu: cijene su fiksne, u sreditu je interakcija trita dobara i trita novca, ali je privreda "otvorena". Ponaanje privrede zavisi od deviznog reima, da li je rije o plivajuim ili fiksnim kursevima. Tri su osnovne varijable dohodak (Y), kamata (r) i devizni kurs (e).

IS-LM model otvorene privredeU zavisnosti od toga da li je u trgovinskom bilansu ostvaren suficit ili deficit, agregatna tranja u otvorenoj privredi predstavlja zbir domae tranje koja je napravila realnu potronju domaih dobara i realnog suficita trgovinskog bilansa, a moe da predstavlja i razliku domae tranje koja je takoe napravila realnu potronju domaih dobara i realnog deficita trgovinskog bilansa. Drugim reima, agregatnu tranju predstavljaju svi domai i strani potroai koji su napravili ukupnu realnu potronju domaih dobara.Realni trgovinski bilans jednak je nominalnom trgovinskom bilansu koji je podeljen sa nivoom cena. Agregatna tranja iskazuje ukupne rashode namenjene domaim dobrima, bez obzira da li su u pitanju domai ili inostrani potroai. Izvoz domaih dobara je deo agregatne tranje koju ine inostrani potroai. Potronja stranih dobara koju ine domai potroai je deo potronje, ali ne i agregatne tranje. U zatvorenoj privredi potronja i agregatna tranja su jednake, a u otvorenoj privredi ova jednakost ne vai. U otvorenoj privredi potronja predstavlja ukupne rashode domaih potroaa, a agregatna tranja predstavlja zbir ukupne potronje domaih dobara koju su napravili domai i strani potroai.

Agregatna tranja u otvorenoj privredi, kako je to na poetku ove lekcije ve reeno, predstavlja zbir domae tranje i realnog suficita trgovinskog bilansa, a moe da predstavlja i razliku domae tranje i realnog deficita trgovinskog bilansa. Trgovinski bilans u velikoj meri zavisi od realnog deviznog kursa. Realni devizni kurs je odnos stranih i domaih cena koje su iskazane u istoj valuti. Realni devizni kurs pokazuje konkurentnost neke zemlje u meunarodnoj razmjeni. Rast realnog deviznog kursa, ili realna depresijacija znai da inostrana dobra postaju skuplja u odnosu na domaa dobra. Pod ostalim jednakim uslovima to znai da e ljudi, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, preusmeriti svoju potronju ka robama i uslugama proizvedenim u zemlji. To takoe vodi ka poveanju izvoza i smanjivanja uvoza. Obrnuto, pad realnog deviznog kursa, ili realna apresijacija,znai da e domaa dobra postati relativno skuplja, tj. da zemlja gubi na konkurentnosti. Kada realni devizni kurs raste uvozna dobra postaju skuplja u poredjenju sa domaim dobrima, pa obim izvoza raste, a obim uvoza opada. I stranci i domai rezidenti preusmeravaju deo svoje potronje ka jeftinijim domaim dobrima. To znai da se rast realnog deviznog kursa naziva realna depresijacija, a pad realnog deviznog kursa realna apresijacija. Ukoliko realna depresijacija domae valute smanji obim uvoza, ukupna vrednost uvoza iskazana u domaoj valuti moe jo uvek da raste. To znai da trgovinski bilans moe da bude ak i pogoran kad rastu realni devizni kurs (inostrana dobra postaju skuplja u odnosu na domaa) i obim izvoza, a uvoz opada. U sitaciji rasta realnog deviznog kursa, ili realne depresijacije domae valute, ukupna vrednost uvoza i izvoza iskazuje se i u inostranoj valuti. Budui da izvoz raste bre od uvoza, dolazi do poboljanja trgovinskog bilansa. Realni devizni kurs zavisi od nominalnog kursa i nivoa cena u zemlji i inostranstvu. To znai da promene realnog deviznog kursa proistiu ili iz promena nominalnog deviznog kursa ili iz promena nivoa cena u zemlji i inostranstvu.Sledi da trgovinski bilans zemlje moe da bude poboljan realnom depresijacijom domae valute.

IS-LM model otvorene privredeUobiajena pretpostavka IS-LM modela otvorene privrede je da monetarne vlasti fiksiraju devizni kurs. Na toj osnovi mogue je izvui opadajuu meuzavisnost kamatne stope r i nivoa domae tranje YD, to predstavlja IS krivu otvorene privrede (slika 32).

Slika br. 32.IS kriva otvorene privredeU uslovima otvorene privrede poveava se domaa tranja i udesno pomera IS kriva otvorene privrede: kada rastu dravni rashodi (G), kada se smanjuju poreski rashodi (T), kada raste budui raspoloivi dohodak, kada stranci poveaju svoju tranju za domaim dobrima i doe do porasta izvoza (rast A*/P*) i kada raste realni devizni kurs, odnosno kada realni devizni kurs depresira (EPM*/P), inostrana dobra postanu skuplja u odnosu na domaa dobra i doe do preusmeravanja tranje od stranih ka domaim dobrima. Kad u uslovima stabilnosti domaih cena realni devizni kurs depresira, poveae se konkurentnost domae privrede uz istovremeno poskupljenje uvoza. Kao posledica prethodnih promena trebalo bi da doe do poboljanja trgovinskog bilansa. Agregatna tranja e da se povea uz bilo koji nivo kamatne stope. Opisane promene deluju na pomeranje IS krive udesno (slika 33).

Slika br. 33.Varijable koje pomeraju IS krivu otvorene privredeLM kriva i mobilnost kapitalaU zatvorenoj privredi LM kriva predstavlja meuzavisnost nivoa dohotka i kamatne stope. LM kriva ima pozitivan nagib jer to je via tranja za realnom koliinom novca, via je ravnotena kamatna stopa i vii je nivo dohotka. U sluaju otvorene privrede nuno je ukljuiti i mobilnost kapitala. Ukoliko je mobilnost kapitala slobodna, odnosno, ukoliko postoji slobodan protok kapitala, domaa kamatna stopa r bie jednaka kamatnoj stopi na svetskom tritu r*, iz ega sledi: r = r* (slika 34).

Slika br. 34.IS, LM i CM krive otvorene privredeOva jednaina zove se linija mobilnosti kapitala CM. Uz slobodnu mobilnost kapitala, privredna ravnotea nalazi se u preseku IS, LM i CM linija, to odgovara taki E na slici 34. Koliina novca u opticaju u zatvorenoj privredi vezana je za odluku monetarnih vlasti o karakteru monetarne politike, pa samim tim monetarne vlasti odreuju i poziciju LM krive.

U otvorenoj privredi koja ima slobodnu mobilnost kapitala, u sistemu fiksnih deviznih kurseva, odnosno u sistemu klizajuih pariteta[16]i mobilnosti kapitala, monetarne vlasti nisu u mogunosti da samostalno donose odluke o ponudi novca niti o deviznom kursu. Budui da u pomenutim uslovima fiksnog deviznog kursa graani mogu uvek da konvertuju domai novac u strani novac, domaa kamatna stopa mora uvek da bude jednaka svetskoj kamatnoj stopi. To znai da je r = r*. Samim tim privreda je locirana na CM liniji. Ravnotea tranje i ponude novca u otvorenoj privredi, sa punom mobilnou kapitala, uz fiksni devizni kurs, odnosno klizajui paritet, uspostavlja se kupovinom i prodajom domae valute za inostrani novac.

Ravnotea u IS-LM-CM modeluIS-LM i CM su krive koje se seku u taki E na slici 35. Ukoliko monetarne vlasti otkupe obveznice i tako privremeno poveaju ponudu novca, LM kriva e biti potisnuta nadole i udesno.

Slika br. 35.Prilagoavanje monetarnoj ekspanziji uz mobilnost kapitalaKada bi se radilo o zatvorenoj privredi, tada bi taka B na slici 35. odgovarala novoj ravnotei u kojoj bi dolo do rasta agregatne tranje. Meutim, kako se ovde radi o otvorenoj privredi uz punu mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs, nije odriva situacija koja je nastala sa prelaskom u taku B u kojoj je domaa kamatna stopa nia od svetske kamatne stope. Ovo bi trajalo vrlo kratko jer bi graani odmah pokuali da promene strukturu svojih imovinskih portfelja (hartija od vrednosti) prodajui domae obveznice i kupujui strane obveznice. Pod dejstvom ovog procesa, domaa kamatna stopa e ubrzo da se vrati na prethodni nivo koji odgovara nivou svetske kamatne stope r*, i to kroz proces kamatne arbitrae na meunarodnom tritu kapitala. Otvorena privreda uz punu mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs ostae na istoj IS krivi u taki E, sa tranjom na tritu dobara koja je usklaena sa kamatnom stopom r*. Istovremeno e doi do vika ponude novca. Graani e konvertovati deo svog novca u strane obveznice, a centralna banka e prodavati devizne rezerve u cilju reapsorpcije zbog rasta ponude novca M.

U tom procesu, poveanje ponude novca e da bude anulirano i LM kriva e da se vrati nazad na polaznu poziciju. Ove endogene promene prikazane su strelicama na slici. Pri tome proces pomeranja LM krive ulevo za centralnu banku znai pad njenih deviznih rezervi i porast otkupa dravnih obveznica. To znai da je uz fiksni devizni kurs i mobilnost kapitala pozicija LM krive (kao i IS krive) endogeno odreena. Ona se prilagoava kupovinama i prodajama strane velute od strane centralne banke.

Pretpostavimo sada da je iz bilo kog razloga IS kriva pomjerena udesno. Kako kamatna stopa mora da ostane na nivou r*, nova ravnotea se nalazi u taki C, u presjeku nove IS krive koju sada nazivamo IS i CM linije. U zatvorenoj privredi nova ravnotea bi bila u taki B, uz porast kamatnih stopa. Ova situacija je prikazana na slici 36, na kojoj inicijalno postoji viak tranje za novcem.

Slika br. 36.Prilagoavanje fiskalnoj ekspanziji uz mobilnost kapitalaUz visoku mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs, taj viak tranje se eliminie pretvaranjem imovine graana u domai novac. Centralna banka tada kupuje devize i poveava devizne rezerve. Rezultat e biti endogeni rast ponude novca, a LM kriva e se pomeriti udesno u LM', pa e nova ravnotea biti ostvarena u taki C. Ekspanzija punude obezbeuje jednakost domaih i svetskih kamatnih stopa, r = r*.

U otvorenoj privredi, pod fiksnim deviznim kursom uz perfektnu mobilnost kapitala, ravnotena taka se nalazi u preseku IS krive i CM krive u kojoj je r = r*. LM kriva se prilagoava endogeno preseku IS krive u toj taki. Prilagoavanje LM krive odraava akcije koje preduzimaju graani u cilju prilagoavanja svojih potfelja optimalnoj kombinaciji domaeg novca i inostrane imovine.

Zakljuak

IS-LM model nam pomae da razumemo kako monetarna politika utie na ekonomsku aktivnost i kako u interakciji sa fiskalnom politikom dovodi do tano odreenog nivoa ukupne proizvodnje. U modelu se analizira uticaj promena u autonomnoj linoj potronji, investicionoj potronji, dravnoj potronji i oporezivanju i neto izvozu na kretanje ukupne proizvodnje. U tom cilju konstruisane su IS i LM krive. IS kriva prikazuje kretanje i uspostavljanje ravnotee na robnom tritu, a LM kriva se odnosi na novano trite. Taka preseka ove dve krive pokazuje ravnoteni nivo proizvodnje i kamatnih stopa u jednoj privredi u posmatranom trenutku. IS-LM model je kljuni analitiki okvir za kejnzijansku analizu makroekonomije do 70-ih god. Znaio je prekretnicu i bio cenjeniji od Kejnsove Opte teorije; IS-LM model je bio efikasan okvir za uoavanje efekata ekonomske politike. Hicks, J. R., (1937), Mr Keynes and the Classics"; a Suggested Interpretation, Econometrica, Vol. 5, No. 2, pp. 147-159., dostupno na adresi: HYPERLINK "http://stevereads.com/papers"http://stevereads.com/papers to read/keynes and the classics.pdf

urovi Todorovi J., Kejnzanski okvir IS-LM modela

M. Burda, European Macroeconomics, op. cit., str. 218, 266.

G. Mankiw, Macroeconomics, Worth publishers, 1992., str. 345. Mandel-Flemingov model razra|en je po~etkom 60ih godina u radovima: R. Mundell, International Economics, Njujork, 1968; M. Fleming, Domestic Financial Policies under Fixed and

under Flexibile Exchange Rates", IMF Staff Papers, nov. 1962.

J. Sachs, F. Larrain, Macroeconomis in the Global Economy, 1993, str. 388-393.

Ibid